Watchtower TANAKIʼAGA TOHI ʼI TE NETI
Watchtower
TANAKIʼAGA TOHI ʼI TE NETI
Faka'uvea
  • TOHI-TAPU
  • TOHI
  • FONO
  • w96 15/9 p. 26-28
  • Ko Litia—Ko Te Fafine Tali Kāiga ʼe Tauhi Ki Te ʼAtua

Aucune vidéo n'est disponible pour cette sélection.

Il y a eu un problème lors du chargement de la vidéo.

  • Ko Litia—Ko Te Fafine Tali Kāiga ʼe Tauhi Ki Te ʼAtua
  • Te Tule Leʼo—1996
  • Manatu Tafito
  • He Tahi ʼu Alatike
  • Ko Te Fafine “Fakatau Kie ʼe Lanu Kula ʼAhoʼaho”
  • Ko Te Fai Faka Mafola ʼa Paulo ʼi Filipe
  • Ko He Fafine “Tauhi Ki Te ʼAtua”
  • “Neʼe Ina Fakamālohiʼi Mātou Ke Mātou Tali”
  • Te ʼu Tēhina ʼi Filipe
  • “Haʼu Ki Masetonia”
    Fakamoʼoni Katoa Ki Te Puleʼaga ʼo Te ʼAtua
  • “Ko Te Tokalelei ʼo Te ʼAtua . . . ʼe Maʼoluga Age ʼi Te ʼu ʼAtamai Fuli”
    Te Tule Leʼo—2017
  • ʼE Tonu Ke Fetokoniʼaki Te Kau Kilisitiano
    Te Tule Leʼo—2002
  • ʼE Feala Koa Hakotou Kau Ki Te Minisitelio ʼi Te ʼu ʼAhotapu?
    Te Minisitelio ʼo Te Puleʼaga—2011
Te Tule Leʼo—1996
w96 15/9 p. 26-28

Ko Litia—Ko Te Fafine Tali Kāiga ʼe Tauhi Ki Te ʼAtua

TALU mai te ʼu temi ʼāfea, ko te kau kaugana ʼa te ʼAtua moʼoni ʼe nātou makehe ʼuhi ko tanatou tali kāiga. (Senesi 18:​1-8; 19:​1-3) Neʼe ʼui fēnei ʼo ʼuhiga mo te tali kāiga ko he “ ʼofa ki te, ko te agaʼofa ki te, peʼe ko te agalelei ki te kau matāpule,” ko te tali kāiga ʼe haʼu ia mai he loto ʼe lelei pea ʼe toe feiā pe ia ʼaho nei, ʼe ko he fakaʼiloga ʼo te Lotu Faka Kilisitiano moʼoni. ʼI tona fakahagatonu, ʼe ko he meʼa ia ʼe fakamaʼua kia nātou fuli ʼaē ʼe tauhi lelei ki te ʼAtua.​—Hepeleo 13:2; 1 Petelo 4:⁠9.

Ko Litia neʼe ko he faʼifaʼitaki lelei ʼo te fakahā ʼo te tali kāiga. Neʼe “ina fakamālohiʼi” te kau misionea Kilisitiano ʼaē neʼe nātou ʼaʼahi ia Filipe ke nātou nonofo ʼi tona ʼapi. (Gāue 16:15) Tatau aipe peʼe talanoa fakanounou te Tohi-Tapu kia Litia, kae ʼi te talanoa pe ʼaia ʼe feala ke fakaloto mālohiʼi ai tatou. ʼI te faʼahi fea? Neʼe ko ai ia Litia? Koteā te meʼa ʼe tou ʼiloʼi ʼo ʼuhiga mo ia?

Ko Te Fafine “Fakatau Kie ʼe Lanu Kula ʼAhoʼaho”

Neʼe nofo Litia ʼi Filipe, ko te kolo tāfito ʼo Masetonia. Kae, neʼe haʼu ia mai Tiatile, te kolo ʼo te fenua ʼo Litia, ʼi te potu hihifo ʼo te Asie Mineure. Ko te tupuʼaga la ʼaia ʼo te ʼui e ʼihi ko “Litia” neʼe ko he higoa neʼe foaki kia ia ʼi Filipe. ʼI tona tahi faka ʼuhiga, neʼe ʼui “ko te fafine Litia,” ʼe hage pe ko te fafine ʼaē neʼe fai faka mafola ki ai ia Sesu Kilisito ʼaē neʼe fakahigoaʼi ko “te fafine Samalitana.” (Soane 4:9) Neʼe fakatau e Litia te “lanu kula ʼahoʼaho” peʼe ko te ʼu meʼa ʼaē neʼe tā ki te lanu ʼaia. (Gāue 16:12, 14) ʼI te maʼu ʼi ai ʼo te ʼu hahaʼi tā kie ʼo Tiatile pea mo Filipe ʼe fakamoʼoni ʼaki ai e te ʼu mataʼi tohi ʼaē neʼe maʼu e te kau alekeolosia. Lagi neʼe mavae ia Litia ʼuhi ko tana gāue, peʼe neʼe ina laga hana matani gāue totonu peʼe ina fakafofoga he matani gāue ʼi Tiatile.

Ko te lanu kula ʼahoʼaho ʼe ʼaumai ia mai te ʼu koga meʼa kehekehe. Ko te lanu ʼaē ʼe totogi kovi age neʼe toʼo ia mai te ʼu faʼahiga figota ʼo te tai. Ohage ko te ʼui ʼa te tagata fai tuketuke Loma ko Martial ʼo te ʼuluaki sēkulō, neʼe feala ke fakatau he pulupulu ʼe lanu kula ʼahoʼaho ʼo Tile (ko he tahi faʼahi ʼe fai ai te meʼa ʼaia) ki te 10 000 sesterces, peʼe ko tenalio e 2 500, ko te fakatatau ʼaia ʼo te totogi ʼo te gāue ia ʼaho e 2 500. ʼE hā lelei mai ai, ko te ʼu kofu ʼaia neʼe matalelei mo totogi kovi ʼaupito, koia ko te tokosiʼi pe neʼe feala ke nātou totogi. Koia lagi neʼe maʼu koloā ia Litia. Logope la te faʼahi ʼaia, neʼe feala ke ina fakaafe ki tona ʼapi te ʼapositolo ko Paulo pea mo tona ʼu kaugā fagona​—ia Luka, mo Silasi, mo Timoteo, pea lagi mo ʼihi age.

Ko Te Fai Faka Mafola ʼa Paulo ʼi Filipe

ʼI te taʼu 50 ʼo totatou temi, neʼe fai e Paulo tana ʼuluaki folau ki te Eulopa pea neʼe kamata fai faka mafola ai ʼi Filipe.a ʼI tana aʼu atu ki he kolo foʼou, neʼe ko he agamāhani ʼa Paulo tana ʼaʼahi te sinakoka ʼo ʼuluaki fai faka mafola muʼa ki te kau Sutea pea mo te kau poloselite ʼaē neʼe fakatahitahi ai. (Vakaʼi ia Gāue 13:​4, 5, 13, 14; 14:⁠1.) Kae, ʼo mulimuli ki te fakamatala ʼaē neʼe fai, neʼe tapuʼi e te lao ʼa te kau Loma ki te kau Sutea te fai ʼo tanatou lotu ʼi te “ ʼu koga meʼa taputapu” ʼo Filipe. Koia, ʼi te hili ʼo “he ʼu ʼaho,” ʼi te ʼaho ʼo te Sapato neʼe maʼu atu e te ʼu misionea te koga meʼa ʼi te tafaʼaki ʼo te vaitafe ʼi tuʼa atu ʼo te kolo he neʼe ‘nātou manatu ʼe ʼi ai he koga meʼa moʼo faikole.’ (Gāue 16:​12, 13) Neʼe lagi ko te Vaitafe Gangitès. Neʼe maʼu atu pe e te ʼu misionea te ʼu fafine, ʼo kau ai mo Litia.

Ko He Fafine “Tauhi Ki Te ʼAtua”

Ko Litia neʼe ko he fafine “tauhi ki te ʼAtua,” kae neʼe lagi ko he fafine poloselite ʼo te Lotu Faka Sutea neʼe ina kumi te lotu moʼoni. Logope la tona koloaʼia ʼi tana gāue, neʼe mole mānumānu ia Litia. Kae, neʼe ina tuku tona temi ki te ʼu meʼa fakalaumālie. “Neʼe avahi e Sehova tona loto ke lahi, ke feala ai hana tokaga ki te ʼu meʼa ʼaē neʼe palalau kiai ia Paulo,” pea neʼe tali e Litia te moʼoni. ʼI tona fakahagatonu, “neʼe papitema ia ia pea mo tona loto fale.”​—Gāue 16:​14, 15.

ʼE mole fakahā mai e te Tohi-Tapu he tahi ʼu hahaʼi ʼo te loto fale ʼo Litia. Mai tona ʼaluʼaga ʼaē ʼe mole talanoa ki tona ʼohoana, neʼe lagi ko he fafine selipatea peʼe ko he fafine vitua. Lagi ko “tona loto fale” neʼe faʼufaʼu e tona ʼu kāiga, kae ko te kupu loto fale neʼe toe feala foki ke fakapipiki kiai te kau sinifu pea mo te kau kaugana. ʼI he tahi faʼahi, neʼe faiva ia Litia ʼi te vaevae ʼo te ʼu meʼa ʼaē neʼe ina ako kia nātou ʼaē neʼe nonofo mo ia. Pea neʼe lahi ʼaupito tona fiafia ʼi tanatou tui pea mo tanatou tali te tui moʼoni!

“Neʼe Ina Fakamālohiʼi Mātou Ke Mātou Tali”

ʼI muʼa ʼo tanatou felāveʼi mo Litia, lagi neʼe leleiʼia e te kau misionea tonatou ʼu nofoʼaga ʼaē neʼe nātou totogi. Kae neʼe fiafia ia ʼo foaki age ia te ʼu meʼa fuli ʼe ʼaoga kia nātou. ʼI tana fakakinauʼi nātou ke nonofo ʼi tona ʼapi, ʼe hā mai ai ko Paulo pea mo tona ʼu kaugā fagona neʼe mole nātou tali fakavilivili te faʼahi ʼaia. Koteā tona tupuʼaga? Neʼe loto ia Paulo ke ina ‘foaki te logo lelei mole totogi, ke ʼaua naʼa ina fai mālohi tana pule’ pea ke ʼaua naʼa liliu ia ia ko he kavega ki he tahi. (1 Kolonito 9:​18; 2 Kolonito 12:14) Kae neʼe toe ʼui fēnei e Luka: “ ʼI te temi neʼe papitema ai ia ia pea mo tona loto fale, neʼe ina kole mālohi: ‘Kapau kua koutou manatu ʼe ʼau agatonu kia Sehova, koutou hū mai ki toku ʼapi pea koutou nonofo ai.’ Pea neʼe ina fakamālohiʼi mātou ke mātou tali.” (Gāue 16:15) Neʼe lahi te tokaga ʼa Litia ʼo nofo agatonu kia Sehova, pea ʼi tana fakahā te tali kāiga neʼe ko he fakamoʼoni ʼaia ʼo tana tui. (Vakaʼi ia 1 Petelo 4:⁠9.) ʼI faʼifaʼitaki lelei leva! ʼE tou fakaʼaogaʼi koa ʼotatou ʼu koloā moʼo fakatuputupu ʼo te ʼu meʼa ʼaē ʼe pipiki ki te logo lelei?

Te ʼu Tēhina ʼi Filipe

ʼI te mavae mai ʼa Paulo mo Silasi mai te fale pilisoni ʼi te hili ʼo tanā faka ʼāteaina te taʼahine kaugana neʼe ulusino ai te temonio, neʼe nā toe liliu ki te ʼapi ʼo Litia, pea neʼe nā maʼu atu kiai te ʼu tēhina. (Gāue 16:40) Ko te ʼu hahaʼi tui ʼo te kokelekasio foʼou ʼo Filipe neʼe lagi nātou fakaʼaogaʼi te ʼapi ʼo Litia moʼo fai tuʼumaʼu ʼo tanatou ʼu fono. ʼE tonu te manatu ʼaē neʼe haga fakaʼaogaʼi tona ʼapi ko he faʼahi ki te gāue faka teokalatike ʼo te kolo.

Ko te ʼuluaki tali kāiga fakafiafia ʼaē neʼe fakahā e Litia neʼe liliu ia ko te fakaʼiloga ʼo te kokelekasio katoa. Logope la tonatou māsisiva, kae neʼe tuʼa lahi te fakamomoli e te kau Kilisitiano ʼo Filipe kia Paulo te ʼu meʼa ʼaē neʼe ʼaoga kia ia, pea neʼe fakahā e te ʼapositolo ia te loto fakafetaʼi.​—2 Kolonito 8:​1, 2; 11:9; Filipe 4:​10, 15, 16.

Neʼe mole talanoa ia Paulo ʼo ʼuhiga mo Litia ʼi te tohi ʼaē neʼe ina fai ki te kau Filipe ʼi te taʼu 60 ki te 61 ʼo totatou temi. ʼE mole fakahā mai e te Tohi-Tapu te meʼa ʼaē neʼe hoko kia ia ʼi te hili ʼo te ʼu meʼa ʼaē neʼe fakamatala ʼi te tohi ʼo Gāue kapite 16. Kae, ko te talanoa fakanounou ki te fafine faiva ʼaia ʼe ina uga tatou ke tou fia “muliʼi te ala ʼo te tali kāiga.” (Loma 12:13) ʼE tou fakafetaʼi ʼi tatatou maʼu te ʼu Kilisitiano ohage ko Litia ia tatou! Ko tanatou aga ʼaia ʼe fakatupu ai he ʼu kokelekasio lotomāfana mo agaʼi kāiga, ki te kolōlia ʼo Sehova ʼAtua.

[Nota ʼi te lalo pasina]

a ʼI te ʼu kolo maʼuhiga ʼaupito ʼo Masetonia, ko Filipe neʼe ko he kolo koloaʼia neʼe lahi ʼaupito ai tana kau solia neʼe puleʼi e te jus italicum (Ko te Lao faka Italia ʼo te temi ʼāfea). Ko te lao ʼaia neʼe ina foaki ai ki te hahaʼi ʼo Filipe ke nātou maʼu he ʼu fealagia ʼo tatau mo te hahaʼi ʼo Loma.​—Gāue 16:​9, 12, 21.

[Talanoa ʼo te pasina 28]

Te Maʼuli ʼo Te Kau Sutea ʼi Filipe

Ko te maʼuli ʼi Filipe neʼe mole faigafua ki te kau Sutea pea mo te kau poloselite ʼo te Lotu Faka Sutea. Neʼe ʼi ai te faʼahiga manatu fakafeagai ki te kau Sutea, heʼe mole heʼeki faʼa fualoa ʼi muʼa ʼo te ʼaʼahi ʼa Paulo, neʼe kapu e te Tuʼi ko Claude te kau Sutea ʼaē ʼe ʼōmai mai Loma.​—Vakaʼi ia Gāue 18:⁠2.

Tahi ʼaē meʼa, neʼe toho ia Paulo pea mo Silasi kia muʼa ʼo te kau tuʼi fakamāu ʼi te hili ʼo tanā fakamālōlō te kiʼi taʼahine kaugana ʼaē neʼe ulusino ai te laumālie fakakikite. Ko tona ʼu patolo, ʼaē neʼe mole kei nātou maʼu hanatou falā mai te faʼahi ʼaia, neʼe nātou fakaʼaogaʼi te ʼu laukovi ʼo tonatou ʼu kaugā fagona, ʼo nātou ʼui fēnei: “Ko te ʼu tagata ʼaenī ʼe nā fakamaveuveu ʼaupito totatou kolo, ko te ʼu tagata Sutea, pea ʼe nā fakahā te ʼu aga ʼe mole feala ke tou tali peʼe ke tou maʼuliʼi, koteʼuhi ko tatou ko te kau Loma.” ʼUhi ko te faʼahi ʼaia, neʼe haha ai ia Paulo pea mo Silasi ʼaki he ʼu kauʼi ʼakau pea neʼe nātou līaki ia nāua ki te fale pilisoni. (Gāue 16:​16-​24) Koia ʼi te taʼi ʼaluʼaga ʼaia, neʼe tonu ke kita lototoʼa ʼi te tauhi fakahāhā kia Sehova, te ʼAtua ʼo te kau Sutea. Kae ʼe mahino ia neʼe mole lave kia Litia te ʼu meʼa ʼaia.

[Paki ʼo te pasina 27]

Te ʼu meʼa neʼe maʼu ʼi Filipe

    Te ʼu Tohi Fakaʼuvea (1978-2025)
    Mavae
    Hu Ki Loto
    • Faka'uvea
    • Vaevae
    • Préférences
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Conditions d’utilisation
    • Règles de confidentialité
    • Paramètres de confidentialité
    • JW.ORG
    • Hu Ki Loto
    Vaevae