ʼE Fakalalahi Koa Te Fakamatala ʼo Te ʼu Koloā ʼo Salomone?
“Ko te mamafa ʼo te aulo ʼaē neʼe tau kia Salomone ʼi te taʼu e tahi, neʼe aʼu ki te taleta e onogeau-onogofulu-ma-ono.”—1 Hau 10:14.
ʼO MULIMULI ki te vaega ʼaia ʼo te Tohi-Tapu, neʼe maʼu e Salomone ia tane aulo e 25 tupu ʼi te taʼu pe e tahi! Ia ʼaho nei, kapau ʼe tou lau te falā ʼaia ʼe ko te 24 000 000 000. Ko te lahi ʼo te aulo ʼaia ʼe teitei tuʼa lua age tona lahi ʼi te aulo ʼaē neʼe maʼu ʼi te ʼu lameni ʼo te malamanei katoa ʼi te taʼu 1800. ʼE moʼoni koa te faʼahi ʼaia? Koteā ʼaē ʼe hā mai ʼaki te fakamoʼoni faka alekeolosia? ʼE ina fakahā mai ʼe feala ke tou tui ki te fakamatala ʼo te Tohi-Tapu ʼo ʼuhiga mo te ʼu koloā ʼo Salomone. Ko te kaupepa Biblical Archaeology Review ʼe ina ʼui fēnei:
◻ Ko te Hau ʼo Esipito ko Touthmôsis 3 (ʼi te ʼu taʼu e lua afe ʼi muʼa ʼo totatou temi) neʼe ina momoli te ʼu meʼa aulo ʼaē neʼe teitei pe ko tane e 13,5 ki te fale lotu ʼo Amon-Rê ʼi Karnak—pea neʼe ko te koga pe ʼaia ʼo tona mōlaga.
◻ Ko te ʼu meʼa ʼaē ʼe tuʼu ai te ʼu faitohi faka Esipito, ʼe talanoa ki te aulo pea mo te siliva ʼaē neʼe foaki e te Hau ko Osorkon ki te ʼu ʼatua (ʼi te kamata ʼo te ʼu ʼuluaki taʼu e afe ʼi muʼa ʼo totatou temi) pea neʼe teitei pe ko tane e 383.
Tahi ʼaē meʼa, ʼe ʼui fēnei e te tohi Classical Greece ʼaē ʼe kau ki te ʼu tohi Great Ages of Man:
◻ ʼI te taʼu fuli pe, ko te ʼu lameni ʼi Pangée ʼi Thrace neʼe maʼu ai te aulo ko tane e 37 maʼa te Hau ko Philippe 2 (ʼi te ʼu taʼu 359-336 ʼi muʼa ʼo totatou temi).
◻ ʼI te temi ʼaē neʼe maʼu ai e te foha ʼo Philippe, ko Alexandre (ʼi te taʼu 336-323 ʼi muʼa ʼo totatou temi) ia Suse, te kolo tāfito ʼo te puleʼaga faka Pelesia, neʼe maʼu ai te ʼu koloā aulo neʼe teitei ko tane e 1 200.
Koia ʼe mole feala ke ʼui ʼe mole moʼoni te fakamatala ʼa te Tohi-Tapu ʼo ʼuhiga mo te ʼu koloā ʼo te Hau ko Salomone. Koutou toe manatuʼi foki ko Salomone neʼe “lahi age tona ʼu koloā pea mo tona poto ʼi te ʼu hau fuli ʼo te kele” ʼi te temi ʼaia.—1 Hau 10:23.
Neʼe fakaʼaogaʼi feafeaʼi e Salomone tona ʼu koloā? Neʼe ʼaofi tona hekaʼaga faka hau ʼaki te “aulo maʼa,” ko tona ʼu ipu neʼe fai “ ʼaki te aulo,” pea neʼe ina maʼu te ʼu meʼa tali tau lalahi e 200 pea mo te ʼu meʼa tali tau e 300 ʼaē neʼe fai ʼaki te “aulo fio.” (1 Hau 10:16-21) Kae ko te meʼa ʼaē neʼe maʼuhiga tāfito, neʼe fakaʼaogaʼi te aulo ʼo Salomone ki te fale lotu ʼo Sehova ʼi Selusalemi. Ko te ʼu tuʼulaga mālama ʼo te fale lotu pea mo te ʼu meʼa gaohi meʼa kai tapu ohage ko te ʼu huki, te ʼu foʼi ipu, te ʼu meʼa ʼaiʼaga meʼa ʼinu pea mo te ʼu topu, neʼe fai ʼaki te aulo pea mo te siliva. Neʼe ʼaofi ʼaki te aulo te ʼu kelupimi ʼaē neʼe meta 4,5 ʼo te Potu Taputapu, mo te ʼaletale ʼo te iseso, ʼo feiā mo te loto kogafale katoa.—1 Hau 6:20-22; 7:48-50; 1 Fakamatala 28:17.
E feafeaʼi ʼo ʼuhiga mo te ʼui ʼaē neʼe gaohi te fale lotu ʼaki te aulo? Ko te faʼahi maʼuhiga, ko te fakaʼaogaʼi feiā ʼo te aulo neʼe ko he meʼa neʼe fai māhani ʼi te temi ʼāfea. ʼE ʼui fēnei e te kaupepa Biblical Archaeology Review, ko Amenophis 3 ʼo Esipito “neʼe fakaʼapaʼapa ki te ʼatua lahi ko Amon mo te fale lotu ʼi Thèbes ʼaē neʼe ‘ ʼaofi katoa ʼaki te aulo, pea neʼe teuteuʼi tona fāliki ʼaki te siliva, pea neʼe ʼaofi tona ʼu matapā lahi ʼaki te électrum’ ”—ko he fio ʼo te aulo mo te siliva ʼaē ʼe feala ke maʼu ʼi te kele. Tahi ʼaē meʼa, ko Esar-Haddon ʼo Asilia (ʼi te fitu sēkulō ʼi muʼa ʼo totatou temi) neʼe ina ʼaofi te ʼu matapā pea mo te ʼu kaupā ʼo te ʼaletale ʼo Assur ʼaki te aulo. ʼO ʼuhiga mo te fale lotu ʼo Sin ʼi Haran, neʼe tohi fēnei e Nabonide ʼo Papiloni (ʼi te ono sēkulō ʼi muʼa ʼo totatou temi): “Neʼe ʼau ʼaofi tona ʼu kaupā ʼaki te aulo pea mo te siliva, pea neʼe ʼau fakagigila nātou ohage ko te laʼā.”
Koia, ko te ʼu tohi faka hisitolia ʼe nātou fakahā mai, ʼe mole fakalalahi te fakamatala ʼo te Tohi-Tapu ʼo ʼuhiga mo te ʼu koloā ʼo te hau ko Salomone.