Tagata ʼĀfea ʼAē Kua ʼOhoana—Ke Fakafuafua Lelei ʼAkotou ʼu Maʼua
‘ ʼE tonu ki te tagata taupau ke ʼohoana mo he fafine pe e tahi.’—1 Timoteo 3:2.
1, 2. He koʼe ko te mole ʼohoana ʼa te kau patele ʼe mole fakatafito ia ki te Tohi-Tapu?
ʼI TE ʼuluaki sēkulō, neʼe faigaʼi e te kau Kilisitiano agatonu ke nātou fakafuafua lelei ʼanatou ʼu maʼua kehekehe. ʼI te ʼui ʼaē e te ʼapositolo ko Paulo ko te Kilisitiano ʼaē ʼe nofo selipatea “ ʼe lelei age anai ia,” neʼe ina fia ʼui koa ʼe lelei age te tagata ʼaia ke liliu ko he tagata taupau ʼi te kokelekasio faka Kilisitiano? ʼI tona fakahagatonu, neʼe ina ʼui koa ko te nofo selipatea ʼe ko he fakamaʼua ʼaia kapau ʼe kita fia liliu ko he tagata ʼāfea? (1 Kolonito 7:38) ʼE fakamaʼua e te kau takitaki lotu Katolika te mole ʼohoana. Kae, ʼe tuʼu koa ʼi te Tohi-Tapu te ʼui ʼaē ʼe mole tonu ke ʼohoana te kau patele? ʼE fakagafua e te ʼu ’Ēkelesia Orthodoxes ʼo te Potu Hahake ke ʼohoana te ʼu patele ʼo tonatou ʼu kolo liliki, kae ʼe mole nātou fakagafua ki tanatou ʼu ʼēpikopō ke nātou ʼohoana. ʼE ʼalutahi koa te faʼahi ʼaia mo te Tohi-Tapu?
2 ʼI te ʼu ʼapositolo e toko 12 ʼa Sesu, te ʼu tafitoʼaga ʼo te kokelekasio faka Kilisitiano, tokolahi ia nātou neʼe ko te ʼu tagata ʼohoana. (Mateo 8:14, 15; Efesi 2:20) Neʼe tohi fēnei e Paulo: “ ʼE mole feala koa la ke tou ʼave he tuagaʼane, ko hokita ʼohoana, ohage ko te tahi kau ʼapositolo pea mo te ʼu tēhina ʼo te ʼAliki pea mo Sefasi [Petelo]?” (1 Kolonito 9:5) Neʼe tala e te tohi New Catholic Encyclopedia ko “te fakamaʼua ʼaē ke mole ʼohoana neʼe ko he meʼa ia neʼe fakatupu ia e te ʼēkelesia,” pea ko “te ʼu minisi ʼo te Tauhi Foʼou neʼe mole fakamaʼua ia kia nātou ke nātou nonofo selipatea.” ʼE mulimuli te kau Fakamoʼoni ʼa Sehova ki te faʼifaʼitaki faka Tohi-Tapu kae ʼe mole nātou muliʼi he lao ʼa te ʼēkelesia.—1 Timoteo 4:1-3.
ʼE Feala Ke ʼAlutahi Te ʼu Maʼua ʼa Te Tagata ʼĀfea Pea Mo Te ʼOhoana
3. Koteā te ʼu moʼoni faka Tohi-Tapu ʼaē ʼe nātou fakahā mai ʼe feala ke ʼohoana te kau tagata taupau Kilisitiano?
3 Neʼe mole fakamaʼua e Paulo ke mole ʼohoana te ʼu tagata ʼaē ʼe fili ke liliu ko he kau tagata taupau, kae neʼe ina tohi fēnei kia Tito: “Neʼe ʼau tuku koe ʼi Kelete, ke feala ai hau fakatokatokaʼi te ʼu meʼa ʼaē neʼe kei toe ke fakatokatoka pea mo ke fakanofo he kau tagata ʼāfea [ko te kupu faka Keleka, pre·sbyʹte·ros] ʼi he kolo ki he tahi age kolo, ʼo mulimuli pe ki te ʼu meʼa ʼaē neʼe ʼau fakatotonu atu; kapau ʼe ʼi ai he tagata ʼe mole fai kiai he tukugakovi, ʼe ʼohoana mo he fafine e tahi, ʼe ʼi ai hana fānau tui neʼe mole tukugakoviʼi nātou ʼo ʼuhiga mo he māmio kovi pe ko he talagataʼa. Heʼe mole tonu ke fai he tukugakovi ki he tagata taupau [ko te kupu faka Keleka, e·piʹsko·pos, ʼaē neʼe fakaliliu ʼaki te kupu “ ʼēpikopō”], ʼi tona ʼuhiga tagata tauhi ʼo te ʼAtua.”—Tito 1:5-7.
4. (a) ʼE tou ʼiloʼi feafeaʼi ko te ʼohoana ʼe mole ko he maʼua ki te kau tagata taupau Kilisitiano? (b) Koteā te lelei ʼaē ʼe maʼu e te tēhina selipatea ʼaē ʼe tagata ʼāfea?
4 ʼI te tahi faʼahi, ko te ʼohoana ʼe mole ko he fakamaʼua faka Tohi-Tapu ki he tahi ke feala hana liliu ko he tagata ʼāfea. Neʼe mole ʼohoana ia Sesu. (Efesi 1:22) Ko Paulo, te tagata taupau maʼuhiga ʼo te kokelekasio faka Kilisitiano ʼo te ʼuluaki sēkulō, neʼe mole ʼohoana ia. (1 Kolonito 7:7-9) Ia ʼaho nei, ʼe lahi te kau Kilisitiano selipatea ʼe ko he kau tagata ʼāfea. ʼE mahino papau ia, ʼi tonatou ʼuhiga selipatea, ʼe lahi age te temi ʼaē ʼe feala ke nātou fakaʼaogaʼi moʼo fakahoko tanatou ʼu maʼua ʼi tonatou ʼuhiga tagata taupau.
‘Ko Te Tagata ʼOhoana ʼe Lotolua Ia’
5. Koteā te manatu faka Tohi-Tapu ʼe tonu ke mahino kiai te ʼu tēhina ʼaē kua ʼohoana?
5 Ka ʼohoana he tagata Kilisitiano, pea ʼe tonu ke mahino kia ia ʼe ina fakahoko anai he ʼu maʼua foʼou, ʼe fakamaʼua kiai tona temi pea mo tana tokaga. ʼE ʼui fēnei e te Tohi-Tapu: “Ko te tagata ʼaē ʼe mole ʼohoana ʼe tuʼania ia ki te ʼu meʼa ʼo te ʼAliki, peʼe lava feafeaʼi hana maʼu te ʼofa ʼo te ʼAliki. Kae ko te tagata ʼohoana, ʼe tuʼania ia ki te ʼu meʼa ʼa te mālama, peʼe lava feafeaʼi hana maʼu te ʼofa ʼo tona ʼohoana, pea ʼe lotolua ia.” (1 Kolonito 7:32-34) Koteā tona faka ʼuhiga ʼo te ʼui ʼaē ʼe lotolua ia?
6, 7. (a) Koteā te ʼaluʼaga ʼaē ʼe “lotolua” ai te tagata ʼaē kua ʼohoana? (b) Koteā te tokoni ʼaē ʼe foaki e Paulo ki te kau Kilisitiano ʼohoana? (c) Kapau kua ʼiloʼi e he tagata ʼohoana te tokoni ʼaia, pea koteā anai te meʼa ʼaē ka ina fai ʼi muʼa ʼo hana tali he gāue?
6 ʼUluaki, ko te tagata ʼaē kua ʼohoana ʼe mole kei pule ia ki tona sino ʼoʼona. Neʼe fakahā lelei e Paulo te faʼahi ʼaia, ʼo ina ʼui fēnei: “Ko te fafine ʼohoana ʼe mole ina puleʼi ia tona sino ʼoʼona, kae ko tona ʼohoana; ʼo toe feiā pe, ʼe mole puleʼi ia e te tagata ʼohoana tona sino ʼoʼona, kae ko tona ʼohoana.” (1 Kolonito 7:4) Ko ʼihi, ʼaē ʼe fia ʼohoana, ʼe feala ke nātou manatu ko te fakatokaga ʼaia ʼe mole faʼa maʼuhiga ia, koteʼuhi ko te ʼu felāveʼi fakasino ʼe mole ko te meʼa tāfito anai ʼaia ʼo tonatou ʼohoana. Kae, mai tona ʼaluʼaga ʼaē ko te ʼuhiga maʼa ʼi muʼa ʼo te ʼohoana ʼe ko he fakamaʼua ʼa te Tohi-Tapu, koia ʼe mole ʼiloʼi lelei ai e te kau Kilisitiano pe koteā te ʼu meʼa ʼaē ʼe ʼaoga kia ia ʼaē ka nātou ʼohoana anai mo ia, ʼi te faʼahi ʼo te ʼu felāveʼi fakasino.
7 ʼE fakahā e Paulo, māʼia mo he taumatuʼa ‘ ʼe nā tuku tonā ʼatamai ki te ʼu meʼa fakalaumālie’ ʼe tonu ke nā tokakaga ki te ʼu meʼa ʼaē ʼe ʼaoga kia nāua toko lua ʼi te faʼahi ʼo te ʼu felāveʼi fakasino. Neʼe ina tokoniʼi fēnei te kau Kilisitiano ʼo Kolonito: “Ke liufaki e te tagata ki te fafine tona maʼua; kae ke toe fai feiā pe foki mo te fafine ki tona ʼohoana. ʼAua naʼa koulua fefakafisiʼaki, gata pe mo kapau neʼe kua koulua lototahi kiai, ʼi he temi kua koulua fakatotonu kiai, ke feala ai hakolua fakaʼaogaʼi he temi ki te faikole pea mo feala ke koulua toe fakatahi, naʼa fakahalaʼi tuʼumaʼu koulua e Satana ʼuhi ko te mole feala ʼo takolua lolomi ʼo koulua.” (Loma 8:5; 1 Kolonito 7:3, 5) Meʼa fakaʼofaʼofa foki, ko ʼihi neʼe nātou tono ʼi tanatou mole muliʼi ia te tokoni ʼaia. Koia, ʼe tonu anai ki he Kilisitiano kua ʼohoana ke ina fakakaukauʼi lelei, ʼi muʼa ʼo tana tali he gāue ʼe tupu ʼaki ai anai hanā mole fesioʼaki mo tona ʼohoana ʼi he temi loaloaga. ʼE mole kei feala ia ke faʼifaʼitaliha ʼi te ʼu meʼa ʼaē ʼe ina fai, ohage ko tana faʼifaʼitaliha ʼi muʼa ʼo tana ʼohoana.
8, 9. (a) Koteā te faka ʼuhiga ʼo te ʼu palalau ʼaē neʼe fai e Paulo ʼi tana ʼui ʼaē ko te kau Kilisitiano ʼaē kua ʼohoana ʼe nātou “tuʼania ki te ʼu meʼa ʼa te mālama”? (b) Koteā te ʼu meʼa ʼaē ʼe tonu ke tuʼania kiai te kau Kilisitiano ʼaē kua ʼohoana?
8 Koteā te faka ʼuhiga ʼo te ʼui ʼaē ko te ʼu tēhina ʼaē kua ʼohoana, ʼo kau ai mo te kau tagata ʼāfea, ʼe nātou “tuʼania ia ki te ʼu meʼa ʼa te mālama [koʹsmos]”? (1 Kolonito 7:33) ʼE mahino papau ia neʼe mole talanoa ia Paulo ki te ʼu meʼa kovi ʼo te mālama ʼaenī, ʼaē ʼe tonu ke līaki e te kau Kilisitiano moʼoni fuli. (2 Petelo 1:4; 2:18-20; 1 Soane 2:15-17) ʼE akoʼi mai kia tatou e te Folafola ʼa te ʼAtua “ke tou līaki te heʼe aga faka lotu pea mo te ʼu holi ʼo te mālama [ko·smi·kosʹ], pea mo tou maʼuli fakapopoto pea mo agatonu, pea mo tou pipiki ki te ʼAtua ʼi te lotolotoiga ʼo te tuʼu ʼo te ʼu faʼahiga meʼa ʼaenī.”—Tito 2:12.
9 Koia, ko he Kilisitiano kua ʼohoana, ʼe “tuʼania ia ki te ʼu meʼa ʼa te mālama,” heʼe tuʼania ʼo ʼuhiga mo te ʼu meʼa fakamālama ʼaē ʼe ʼaoga moʼoni ki he taumatuʼa. ʼE kau ki te faʼahi ʼaia, te maʼu ʼo he nofoʼaga, te meʼa kai, te ʼu mutuʼi meʼa, mo te ʼu temi mālōlō—ʼo toe kau kiai mo te tahi ʼu tuʼuga meʼa ʼe tuʼania kiai mo kapau ʼe ʼi ai he fānau. Kae, māʼia mo te ʼu taumatuʼa ʼaē ʼe mole maʼu fānau, kapau ʼe nā fiafia ʼi tonā maʼuli faka taumatuʼa, kae ʼe tonu ke tuʼania te tagata ʼohoana pea mo te fafine ʼohoana ke “ina maʼu te ʼofa” ʼo tona hoa. ʼE moʼoni tāfito te faʼahi ʼaia ki te kau tagata ʼāfea Kilisitiano, heʼe tonu ke nātou fakafuafua lelei ʼanatou ʼu maʼua.
Ko He ʼu Tagata ʼOhoana ʼe Lelei Ko He ʼu Tagata ʼĀfea ʼe Lelei
10. Ke feala ke liliu he Kilisitiano ko he tagata ʼāfea, koteā ʼaē ʼe tonu anai ke hā lelei ki tona ʼu tēhina pea mo te hahaʼi ʼaē ʼi tuʼa?
10 Logope la ko te ʼohoana ʼe mole ko he fakamaʼua ʼaia mo kapau ʼe fia liliu he tahi ko he tagata ʼāfea, kae kapau ko he Kilisitiano kua ʼohoana, ʼi muʼa ʼo hana filifili ke liliu ko he tagata ʼāfea, ʼe mahino ia ʼe tonu ke ina foaki he fakamoʼoni ʼo tana faiga ʼaē ke liliu ko he tagata ʼohoana ʼe aga lelei, mo ʼofa, pea mo ina fakahoko tona ʼuhiga pule. (Efesi 5:23-25, 28-31) Neʼe tohi fēnei e Paulo: “Kapau ʼe loto he tahi ki he tuʼulaga faka taupau, ʼe loto ia ki he gāue matalelei. Koia ʼe tonu ki te tagata taupau ke mole ʼi ai hona mele, ke ʼohoana mo he fafine pe e tahi.” (1 Timoteo 3:1, 2) ʼE tonu anai ke hā lelei ʼe faiga fakamalotoloto te tagata ʼāfea ke liliu ko he tagata ʼohoana ʼe lelei, tatau aipe pe ko tona ʼohoana ʼe ʼi te moʼoni peʼe kailoa. ʼI tona fakahagatonu, ʼe tonu ki te hahaʼi ʼaē ʼe mole ʼi te moʼoni, ke nātou fakatokagaʼi peʼe tokaga lelei ki tona ʼohoana pea mo ina fai lelei tona ʼu maʼua ʼaē. Neʼe toe ʼui fēnei e Paulo: “ ʼE tonu foki ke fai e te hahaʼi ʼaē ʼo tuʼa he fakamoʼoni lelei ʼo ʼuhiga mo ia, ke ʼaua naʼa tō ki te manuki pea mo te hele ʼo te Tevolo.”—1 Timoteo 3:7.
11. Koteā te faka ʼuhiga ʼo te kupuʼi palalau ʼaē “ ʼe ʼohoana mo he fafine e tahi,” pea koteā ʼaē ʼe tonu ke tokakaga kiai te kau tagata ʼāfea?
11 ʼE mahino ia, ko te kupuʼi palalau ʼaē “ ʼe ʼohoana mo he fafine e tahi” ʼe ina tapuʼi te ʼohoana mo ni ʼu fafine e tokolahi, pea ʼe toe fakapipiki kiai tana nofo lelei ki tona ʼohoana. (Hepeleo 13:4) ʼE ʼaoga tāfito ki te kau tagata ʼāfea ke nātou tokakaga mokā nātou tokoniʼi he ʼu tuagaʼane ʼi te kokelekasio. ʼE mole tonu ke nātou ʼolo tokotahi ʼo ʼaʼahi he tuagaʼane ʼe ʼaoga kia ia he tokoni pea mo he fakaloto fīmālie. ʼE tonu anai ke nātou kaugā ʼolo mo he tahi tagata ʼāfea, pe ko he tagata faifekau faka minisitelio, pe ko tona ʼohoana mo kapau ʼe ko he ʼaʼahi moʼo fakaloto mālohiʼi ʼo ia.—1 Timoteo 5:1, 2.
12. Koteā te ʼu meʼa ʼaē ʼe tonu ke faiga ke fai e te ʼu fafine ʼohoana ʼa te ʼu tagata ʼāfea pea mo te ʼu tagata faifekau faka minisitelio?
12 ʼI tana talanoa ki te ʼu meʼa ʼaē ʼe maʼua ke mulimuli kiai te kau tagata ʼāfea pea mo te kau tagata faifekau faka minisitelio, neʼe toe fai foki e Paulo he tokoni ki te kau fafine ʼohoana ʼo nātou ʼaē ʼe nātou maʼu te ʼu taʼi pilivilesio ʼaia. Neʼe ina tohi fēnei: “ ʼO toe feiā foki, ʼe tonu ki te ʼu fafine ʼohoana ke tau mo te fakaʼapaʼapa, ke mole fasituʼu, ke fakapotopoto ʼi te faʼahiga teu, ke agatonu ia meʼa fuli.” (1 Timoteo 3:11) ʼE lahi te ʼu meʼa ʼaē ʼe feala ke fai e he tagata ʼohoana Kilisitiano moʼo tokoni ki tona ʼohoana ke mulimuli ki te vaega ʼaia.
Te ʼu Maʼua Faka Tohi-Tapu Ki Te Fafine ʼOhoana
13, 14. Tatau aipe pe ko te ʼohoana ʼo te tagata ʼāfea ʼe mole ko he Fakamoʼoni ʼa Sehova, he koʼe ʼe tonu ke nofo mo ia pea mo liliu ko he tagata ʼohoana aga lelei?
13 ʼE mahino ia, ko te tokoni ʼaia ʼe foaki ki te ʼu fafine ʼohoana ʼo te ʼu tagata ʼāfea peʼe ʼo te ʼu tagata faifekau faka minisitelio, ʼe hā ʼaki mai ko te ʼu fafine ʼaia, kua nātou foaki tonatou maʼuli kia Sehova. ʼI te agamāhani, ʼe tonu ke feiā, mai tona ʼuhiga ʼaē, heʼe fakamaʼua ki te kau Kilisitiano ke nātou ʼohoana “ ʼi te ʼAliki pe.” (1 Kolonito 7:39) Kae e feafeaʼi ki he tēhina neʼe kua ʼohoana mo he fafine ʼe mole tui ia kia Sehova ʼi te temi ʼaē neʼe ina foaki ai tona maʼuli kia Sehova, peʼe kua lākahala tona ʼohoana ʼi te moʼoni, kae mole ko he hala ia ʼa te tēhina?
14 Ko te faʼahi ʼaia ʼe mole ina tāʼofi anai ia ia ke liliu ko he tagata ʼāfea. Kae, ko te faʼahi ʼaia ʼe mole ko he ʼaluʼaga ia moʼo faka lākatonuʼi ʼo hana mavete mo tona ʼohoana ʼuhi pe he mole nā lotu tahi. Neʼe tokoniʼi fēnei e Paulo: “Kua ke nonoʼo koa koe ki he fafine? Tuku tau kumi ke ke mavete mai ai.” (1 Kolonito 7:27) Neʼe ina toe ʼui fēnei: “Kapau ko he tēhina ʼe ʼi ai hona ʼohoana ʼe mole tui, kae lotolelei [tona ʼohoana] ke nofo mo ia, ke ʼaua naʼa mavete mo ia. Kae kapau ʼe fia mavete ia ia ʼaē ʼe mole tui, tuku ke mavete; ko he tēhina peʼe ko he tuagaʼane ʼe mole haʼisia ʼi te ʼu ʼaluʼaga ʼaia, kae ʼe pāui koutou e te ʼAtua ki te tokalelei. Heʼe ke lava ʼiloʼi feafeaʼi, fafine ʼohoana, peʼe ke hāofaki anai tou ʼohoana? Peʼe ke lava ʼiloʼi feafeaʼi, tagata ʼohoana, peʼe ke hāofaki anai tou ʼohoana?” (1 Kolonito 7:12, 15, 16) Tatau aipe peʼe ko tona ʼohoana ʼe mole ko he Fakamoʼoni, ʼe tonu ki te tagata ʼāfea ke liliu ko he tagata ʼohoana aga lelei.
15. Koteā te tokoni ʼaē ʼe foaki e te ʼapositolo ko Petelo ki te kau tagata ʼohoana Kilisitiano, pea koteā tona ʼu fua mo kapau ʼe liliu he tagata ʼāfea ko he ʼohoana ʼe mole tokaga ki tona ʼohoana?
15 Tatau aipe pe ko tona ʼohoana ko he tuagaʼane peʼe kailoa, kae ʼe tonu ke ʼiloʼi e te tagata ʼāfea ʼe ʼaoga ki tona ʼohoana he tokaga ʼe fai kia ia ʼaki te ʼofa. Neʼe tohi fēnei e te ʼapositolo ko Petelo: “Kia koutou tagata ʼohoana, ʼo toe feiā pe, koutou haga nofo mo nātou [tokotou ʼohoana] ʼo mulimuli pe ki te ʼatamai mālama, ʼo faka maʼuhigaʼi nātou ohage ko he ipu ʼe vaivai age, te ipu fakafafine, heʼe mo koutou foki, ʼe koutou maʼu mo nātou te tofiʼa ʼo te ʼofa makehe ʼo te maʼuli, ke ʼaua naʼa tāʼofi ʼakotou faikole.” (1 Petelo 3:7) Ko he tagata ʼohoana ʼe mole tokaga ki te ʼu meʼa ʼaē ʼe ʼaoga ki tona ʼohoana, ʼe fakatupu kovi ai ki tona vāhaʼa mo Sehova; ʼe feala ke tāʼofi tana fakaōvi kia Sehova, ohage “ko he ʼao mātolu, ʼe mole feala ke fakalaka ai.” (Tagilāulau 3:44) Kapau ʼe ina fai te faʼahi ʼaia, pea ʼe feala ke toʼo ia ia te pilivilesio ʼaē ko te tagata taupau Kilisitiano.
16. Koteā te manatu tāfito ʼaē neʼe fakahā e Paulo, pea ʼe tonu ke manatu feafeaʼi te kau tagata ʼāfea ʼo ʼuhiga mo te faʼahi ʼaia?
16 Ohage ko tona ʼui ʼi muʼa atu, ko te manatu tāfito ʼo te fakamahino ʼa Paulo, ʼe ko he tagata ʼe ʼohoana, ʼi he faʼahiga ʼaluʼaga, ʼe ina līaki te ʼāteaina ʼaē neʼe ina maʼu ʼi tana nofo selipatea, te temi ʼaē neʼe feala ai kia ia ke “tauhi tuʼumaʼu ki te ʼAliki, ʼo mole fakalelu.” (1 Kolonito 7:35) ʼE fakahā e te ʼu fakamatala, ko ʼihi ʼu tagata ʼāfea neʼe mole lelei tuʼumaʼu tanatou manatu ʼo ʼuhiga mo te fakamahino ʼaē neʼe fai e Paulo ʼaki te takitaki ʼa te ʼAtua. ʼI tanatou loto ʼaē ke nātou fai te meʼa ʼaē ʼe nātou manatu ʼe tonu ke fai e he tagata ʼāfea ʼe lelei, ʼe lagi feala ke mole nātou fakahoko ʼihi ʼu maʼua ʼi tonatou ʼuhiga tagata ʼohoana. ʼE feala ke faigataʼa kia ʼihi hanatou fakafisi ki he pilivilesio ʼi te kokelekasio, māʼiape la mo kapau ʼe fakatupu kovi anai ki tonatou ʼu ʼohoana ʼi te faʼahi fakalaumālie tanatou tali te pilivilesio ʼaia. ʼE nātou maʼu te ʼu pilivilesio ʼaē ʼe pipiki ki te nofo ʼohoana, kae ʼe nātou loto koa ke nātou fakahoko te ʼu maʼua ʼaē ʼe pipiki kiai?
17. Koteā ʼaē neʼe hoko ki ʼihi ʼu ʼohoana ʼo te kau tagata ʼāfea, pea koteā ʼaē neʼe feala ke fai ke ʼaua naʼa hoko te faʼahi ʼaia?
17 ʼE mahino papau ia, ko te gāue mālohi ʼa he tagata ʼāfea ʼi te kokelekasio ʼe ko he meʼa lelei. Kae ko he Kilisitiano, ʼe feala koa ke tou ʼui ʼe ina fakafuafua lelei tona ʼu maʼua, mo kapau ʼe ina fakahoko tona ʼu maʼua ʼaē ʼo te kokelekasio, kae mole tokaga ia ki tona ʼu maʼua faka Tohi-Tapu ʼaē ʼe tonu ke ina fakahoko ki tona ʼohoana? Logope la tana loto ʼaē ke ina tokoniʼi ia nātou ʼo te kokelekasio, ko he tagata ʼāfea ʼe ina fakafuafua lelei tona ʼu maʼua ʼe tonu foki anai ke tuʼania ki te faʼahi fakalaumālie ʼo tona ʼohoana. Ko ʼihi ʼu ʼohoana ʼa te kau tagata ʼāfea, neʼe nātou liliu ʼo mahahaki ʼi te faʼahi fakalaumālie, pea ko ʼihi neʼe nātou “tūkia” ʼi te faʼahi fakalaumālie. (1 Timoteo 1:19) Logope la ʼe tonu ke gāue te fafine ʼohoana ki te hāofaki ʼo ia totonu, kae ʼi ʼihi ʼu ʼaluʼaga, neʼe feala ke mole hoko te fihifihia fakalaumālie mo kanapaula neʼe ‘fafaga pea mo fakapelepeleʼi’ e te tagata ʼāfea tona ʼohoana, “ohage ko tona fai e Kilisito maʼa te kokelekasio.” (Efesi 5:28, 29) ʼE moʼoni, ʼe tonu ki te kau tagata ʼāfea ke nātou ‘tokakaga kia nātou totonu pea mo te faga ōvi fuli.’ (Gāue 20:28) Kapau kua nātou ʼohoana, pea ʼe kau ki ai mo tonatou ʼu ʼohoana.
‘Te ʼu Mamahi ʼi Te Kakano’
18. Koteā te ʼu faʼahiga “mamahi” ʼaē ʼe feala ke hoko ki te kau Kilisitiano ʼaē kua ʼohoana, pea ʼe lave feafeaʼi te ʼu meʼa ʼaia ki te ʼu gāue ʼa he tagata ʼāfea?
18 Neʼe toe tohi fēnei e te ʼapositolo: “Kapau ʼe ʼohoana he taupoʼou, ʼe mole agahala ia. Kae ko nātou ʼaē ʼe ʼohoana ʼe nātou maʼu anai te ʼu mamahi ʼi tonatou kakano. Kae ko ʼau ʼe ʼau puipui anai koutou.” (1 Kolonito 7:28) Neʼe loto e Paulo ke ina faka ʼāteainaʼi ia nātou ʼaē neʼe feala ke nātou muliʼi tana faʼifaʼitaki ʼo nofo selipatea, ke nātou hāo mai te ʼu tuʼania ʼaē ka felāveʼi anai mo nātou ʼi te nofo ʼohoana. Māʼia mo te ʼu taumatuʼa ʼaē ʼe mole maʼu fānau, ʼe feala ke nātou kau ki te ʼu tuʼania ʼaia, ko te ʼu mahaki peʼe ko te ʼu faigataʼaʼia ʼi te faʼahi ʼo te paʼaga, pea mo te ʼu maʼua faka Tohi-Tapu ki tana ʼu mātuʼa ʼaē kua matutuʼa. (1 Timoteo 5:4, 8) ʼI tana foaki te faʼifaʼitaki, ʼe tonu ke tali e te tagata ʼāfea te ʼu maʼua ʼaia, pea ʼi ʼihi temi, ʼe feala ke fakatupu kovi te ʼu tuʼania ʼaia ki tana ʼu gāue ʼi tana ʼuhiga tagata taupau Kilisitiano. Meʼa lelei foki, tokolahi te kau tagata ʼāfea ʼe nātou fakahoko lelei tonatou ʼu maʼua faka famili pea mo tonatou ʼu maʼua ʼi te kokelekasio.
19. Koteā ʼaē neʼe fia fakamahino e Paulo ʼi tana ʼui ʼaē: “Ko nātou fuli ʼe maʼu ʼohoana ke nātou fai ohage ʼe mole honatou ʼu ʼohoana”?
19 Neʼe toe ʼui fēnei e Paulo: “Ko te temi kua nounou. Koia, ko nātou fuli ʼe maʼu ʼohoana ke nātou fai ohage ʼe mole honatou ʼu ʼohoana.” (1 Kolonito 7:29) ʼE mahino ia, ʼaki te meʼa ʼaē neʼe kua ʼosi ina tohi ʼi te kapite ʼaia ki te kau Kolonito, ʼe mahino papau ia neʼe mole ina fia ʼui ʼe tonu ki te kau Kilisitiano ʼaē kua ʼohoana ke mole nātou tokakaga, ʼi hona faʼahiga ʼaluʼaga, ki tonatou ʼu ʼohoana. (1 Kolonito 7:2, 3, 33) Neʼe ina fakahā tona faka ʼuhiga, ʼi tana tohi fēnei: “Ko nātou ʼaē ʼe nātou fakaʼaogaʼi te mālama, ke nātou hage ko nātou ʼaē ʼe mole nātou fakaʼaogaʼi katoa; koteʼuhi ko te ʼaluʼaga ʼo te mālama ʼaenī ʼe fetogi.” (1 Kolonito 7:31) ʼO lahi age ia ʼi te temi nei ʼi te ʼu ʼaho ʼo Paulo, peʼe ʼi te ʼu ʼaho ʼo te ʼapositolo ko Soane, “ko te malamanei ʼe mole ia.” (1 Soane 2:15-17) Koia, ko te kau Kilisitiano ʼohoana ʼaē ʼe nātou logoʼi ʼe tonu ke nātou fai he ʼu sakilifisio moʼo muliʼi ia Kilisito, ʼe mole feala ke nātou fakaʼaogaʼi katoa te ʼu fiafia pea mo te ʼu pilivilesio ʼo te maʼu fānau.—1 Kolonito 7:5.
Te Maʼuli Faka Sakilifisio ʼo Te ʼu Fafine ʼOhoana
20, 21. (a) Koteā te ʼu sakilifisio ʼaē ʼe fai e te tokolahi ʼi te ʼu fafine ʼohoana ʼaki tonatou lotolelei? (b) Koteā ʼaē ʼe feala ke fakamaʼua e he fafine ki tona ʼohoana, māʼiape la pe ko he tagata ʼāfea?
20 Ohage pe ko te fai e te kau tagata ʼāfea he ʼu sakilifisio ke fiafia ai te hahaʼi, tokolahi te ʼu ʼohoana ʼo te kau tagata ʼāfea ʼe nātou faigaʼi ke nātou fakafuafua lelei tonatou ʼu maʼua ʼi te nofo ʼohoana pea mo te ʼu meʼa maʼuhiga ʼo te Puleʼaga. Ko te ʼu lauʼi afe fafine Kilisitiano, ʼe nātou fiafia ʼi tanatou tokoni ki tonatou ʼu ʼohoana ke feala ai hanatou fakahoko tonatou ʼu maʼua ʼi tonatou ʼuhiga tagata taupau. ʼE ʼofa ia Sehova kia nātou ʼi tanatou fai te meʼa ʼaia, pea ʼe ina tapuakina tanatou fakahā ia te manatu lelei ʼaia. (Filemone 25) Kae, ko te tokoni fakapotopoto ʼa Paulo, ʼe ina fakahā mai ʼe feala ke fakamaʼua e te ʼu ʼohoana ʼo te kau tagata taupau, ke fakaʼaogaʼi e tonatou ʼu ʼohoana honatou temi kia nātou pea mo nātou tokakaga kia nātou. ʼE ko he maʼua faka Tohi-Tapu ke fakaʼaogaʼi e te kau tagata ʼāfea ʼaē kua ʼohoana he temi ʼe feʼauga ki tonatou ʼu ʼohoana, pea mo fakafuafua tonatou ʼu maʼua, ʼi tonatou ʼuhiga tagata ʼohoana pea mo tagata taupau.
21 Kae, e feafeaʼi mo kapau ʼi tona ʼuhiga tagata ʼohoana, ʼe toe maʼu fānau te tagata ʼāfea? ʼE toe kau te faʼahi ʼaia ki tona ʼu maʼua, pea ʼe ko he tahi ʼaia meʼa ʼe tonu ke tokaga kiai, ohage ko te meʼa ʼaē ka tou vakaʼi anai ʼi te alatike ʼaē ka hoa mai.
Toe Fakamanatu
◻ Koteā te ʼu moʼoni faka Tohi-Tapu ʼaē ʼe nātou fakahā ai ʼe feala ke ʼohoana he tagata taupau Kilisitiano?
◻ Kapau ʼe ʼohoana he tagata ʼāfea selipatea, koteā te meʼa ʼaē ʼe tonu ke mahino kiai?
◻ Koteā te ʼu ʼaluʼaga ʼaē ʼe ʼui ai ʼe “tuʼania [he Kilisitiano kua ʼohoana] ki te ʼu meʼa ʼa te mālama”?
◻ ʼE fakahā feafeaʼi e te ʼu fafine ʼohoana tokolahi ʼo te kau tagata taupau he manatu faka sakilifisio?
[Paki ʼo te pasina 17]
Māʼiape la peʼe maʼumaʼua ʼi tana ʼu gāue faka teokalatike, kae ʼe tonu ke foaki e te tagata ʼāfea he tokaga ʼofa ki tona ʼohoana