Watchtower TANAKIʼAGA TOHI ʼI TE NETI
Watchtower
TANAKIʼAGA TOHI ʼI TE NETI
Faka'uvea
  • TOHI-TAPU
  • TOHI
  • FONO
  • w97 1/4 p. 9-13
  • Koutou Lototoʼa ʼi Te Kua Ōvi Mai ʼo Te Fakahāo

Aucune vidéo n'est disponible pour cette sélection.

Il y a eu un problème lors du chargement de la vidéo.

  • Koutou Lototoʼa ʼi Te Kua Ōvi Mai ʼo Te Fakahāo
  • Te Tule Leʼo—1997
  • Manatu Tafito
  • He Tahi ʼu Alatike
  • “Te ʼu Temi Maʼuhiga ʼAupito Mo Faigataʼa”
  • ʼE Mole Feala Ke Fakahāo Tatou e Te Tagata
  • Kua Ōvi Mai Te Fakahāo​—Maʼa Ai?
  • Ia Ia Tāfito ʼAē Ka Ina Fakahāo Tatou
  • Te ʼu Fakahāo ʼAē Neʼe Hoko ʼi Te Temi Muʼa
  • Kua Ovi Mai Totatou Haofaki ʼAē e Te Puleʼaga ʼo Te ʼAtua!
    Te Tule Leʼo—2008
  • ʼE Maʼuhiga Koa Kiā Koutou Ia Te Sākilifisio ʼAē Neʼe Fai e Sehova Moʼo Haofaki Koutou?
    Te Tule Leʼo—2009
  • Ko Te Fakahāo Ki He Mālama Foʼou Faitotonu
    Te Tule Leʼo—1997
  • ʼE Hoko Moʼoni Ia Te Folafola ʼa Sehova
    Te Tule Leʼo—2007
Hoko Atu
Te Tule Leʼo—1997
w97 1/4 p. 9-13

Koutou Lototoʼa ʼi Te Kua Ōvi Mai ʼo Te Fakahāo

“ ‘ ʼE ʼau nofo mo koe moʼo fakahāo ʼo koe,’ ko te ʼui ʼaia ʼa Sehova.”​—Selemia 1⁠:19.

1, 2. He koʼe koa ʼe ʼaoga ke fakahāo te famili fakatagata?

TE FAKAHĀO! Ko he kupu ʼe fakaloto fīmālie! Ko te faka ʼuhiga ʼo te fakahāo ʼo he tahi, ʼe ko hona hāofaki, peʼe ko hona faka ʼāteaina mai he ʼaluʼaga ʼe kovi, ʼe mole fakafiafia. ʼE kau kiai te manatu ʼaē ʼe kua lelei age totatou maʼuli, pea mo fakafiafia.

2 ʼI te temi nei, ʼe ʼaoga ʼaupito ki te sosiete fakatagata te fakahāo ʼaia. ʼI te potu fuli pe, ko te hahaʼi ʼe nātou lotomamahi pea mo lotovaivai ʼuhi ko te ʼu faigataʼaʼia​—ʼi te faʼahi ʼo te paʼaga, mo te faʼahi faka sosiale, mo te faʼahi fakasino, mo te faʼahi ʼo te fakakaukau, pea mo te ʼu meʼa ʼaē ʼe nātou logoʼi ʼi tonatou loto. ʼE tokolahi te hahaʼi ʼe mole nātou fiafia pea ʼe nātou lotomamahi ʼi te ʼu meʼa ʼaē ʼe hoko ʼi te malamanei, pea ʼe nātou loto ke hoko he fetogi.​—Isaia 60:2; Mateo 9:​36.

“Te ʼu Temi Maʼuhiga ʼAupito Mo Faigataʼa”

3, 4. He koʼe koa ʼe ʼaoga ʼaupito ʼi te temi nei he fakahāo?

3 Mai tona ʼaluʼaga ʼaē ʼe lahi age te ʼu mamahi ʼaē ʼe hoko ʼi te 20 sēkulō ʼaenī ʼi te ʼu sēkulō ʼaē kua hili, koia ʼe ʼaoga lahi age ʼi te temi nei he fakahāo ʼi te temi muʼa. Ia ʼaho nei, ko hahaʼi ʼe lauʼi miliale ʼe māsisiva ʼaupito, pea ko te kaugamālie ʼaia ʼe hilifaki ki ai ʼi te taʼu fuli te toko 25 miliona hahaʼi. ʼI te taʼu fuli, ko tamaliki ʼe teitei toko 13 miliona ʼe nātou mamate ʼuhi ko tanatou mole kai lelei, peʼe ko tamaliki e 35 000 tupu, ʼe nātou mamate ʼi te ʼaho fuli ʼuhi ko te maʼuli masiva. Pea ko te lauʼi miliona hahaʼi matutuʼa ʼe nātou mamate fakatomuʼa ʼuhi ko te ʼu faʼahiga mahaki kehekehe.​—Luka 21:11; Fakahā 6:8.

4 Ko te ʼu tau mo te ʼu maveuveu faka sosiale neʼe nātou fakatupu he ʼu mamahi ʼe mole feala hona lau. ʼE ʼui fēnei e te tohi Death by Government, ʼi te ʼu tau, mo te ʼu fihi faka lanu pea mo faka lotu, pea mo te ʼu fakapō ʼaē neʼe fai e te ʼu puleʼaga ki tanatou hahaʼi, neʼe “mamate ai te toko 203 miliona hahaʼi ʼi te sēkulō ʼaenī.” ʼE toe ʼui fēnei e te tohi ʼaia: “ ʼE mahino ia ʼe feala ke ʼui ko nātou ʼaē kua mamate ʼe ko te teitei toko 360 miliona hahaʼi. ʼE hage ia neʼe fakaʼauha te hahaʼi e te mahaki ʼaē ko te peste noire. Kae ko te mahaki ʼaia ʼe mole ko he mahaki ʼaki te ʼu mikolope, kae ʼe ko he mahaki ʼuhi ko te pule.” Neʼe ʼui fēnei e te tagata faitohi ko Richard Harwood: “Kapau ʼe fakatatau kiai, pea ko te ʼu tau fakalialia ʼo te ʼu sēkulō ki muʼa atu ʼe ko he ʼu meʼa noa ia.”​—Mateo 24:​6, 7; Fakahā 6:4.

5, 6. Koteā te ʼu meʼa ʼaē ʼe tupu ai te fakaloto mamahi ʼaupito ʼi totatou temi?

5 ʼO hilifaki ki te ʼu ʼaluʼaga fakaloto mamahi ʼo te ʼu taʼu ʼaenī, ʼe hoko te tuputupu lahi ʼo te fai fakapō, mo te aga heʼeʼaoga, pea mo te mavetevete ʼo te ʼu famili. Ko te sikalaipe ʼāfea ʼo te ako ʼi Amelika, ko William Bennett, neʼe ina ʼui ia taʼu e 30 kua tuputupu te hahaʼi amelika ʼo 41 ʼi te teau, kae tuputupu te fai fakapō ia ʼo 560 ʼi te teau, mo te ʼu fānau taka ʼo 400 ʼi te teau, te ʼu mavete ʼohoana ʼo 300 ʼi te teau, pea mo te fakamate ʼo te kau tūpulaga ʼo 200 ʼi te teau. Ko te polofesea ʼo te Univelesitē ʼo Princeton, ko John DiIulio, Jr., neʼe ina fakatokagaʼi te hahaʼi ki te tuputupu ʼo te kau tūpulaga ʼaē ʼe “aga fekai,” ʼaē ʼe “nātou fai fakapō, mo ʼohofi te hahaʼi, mo fakaʼalikiʼi, mo kaihaʼa, pea mo nātou fakatupu te ʼu maveuveu lahi ʼi te ʼu kolo. ʼE mole nātou matataku naʼa fakatūʼa ia nātou, mo pilisoniʼi ia nātou, peʼe hoha tonatou leʼo ʼo loto.” ʼI te fenua ʼaia, ʼi te temi nei ko te fai fakapō ʼe ko te lua tupuʼaga ʼaia ʼo te mate ʼo nātou ʼaē e taʼu 15 ki te 19. Pea ʼe lahi age te ʼu tamaliki ʼe mole heʼeki nātou taʼu fā, ʼe nātou mamate ʼuhi ko te gaohi koviʼi ʼo nātou, kae mole ʼuhi ko te mahaki.

6 ʼE mole hoko te ʼu fai fakapō pea mo te agamālohi ʼaia ʼi te fenua pe e tahi. ʼE lahi te ʼu fenua kua hoko ai te ʼu meʼa feiā. ʼE toe kau ki te faʼahi ʼaia te fakaʼaogaʼi ʼo te toloke ʼaē ʼe fakatupu kovi ki te lauʼi miliona hahaʼi. Neʼe ʼui fēnei e te Sydney Morning Herald ʼo Ositalalia: “Ko te fakatau ʼo te toloke ʼi te malamanei kua liliu ko te gāue maʼu paʼaga ʼaē ʼe tuʼulaga lua ʼi te malamanei, ʼo hoa ki te fakatau ʼo te ʼu mahafu.” Ko te tahi faʼahi ʼe kau kiai ko te agamālohi pea mo te ʼu aga heʼeʼaoga ʼaē kua lahi tona hā ʼi te televisio. ʼE lahi te ʼu fenua, ka aʼu he tamasiʼi ki tona taʼu 18, kua ʼosi sio ia ki te ʼu agamālohi ʼe lauʼi hogofulu afe ʼi te televisio pea mo te ʼatu aga heʼeʼaoga. Ko te faʼahi ʼaia ʼe fakatupu kovi kia tatou, koteʼuhi ko tatatou agaaga ʼe mulimuli ki te ʼu meʼa ʼaē ʼe tou ʼai tuʼumaʼu ki totatou ʼatamai.​—Loma 12:2; Efesi 5:​3, 4.

7. Neʼe fakakikite feafeaʼi e te ʼu lea faka polofeta ʼo te Tohi-Tapu te ʼu ʼaluʼaga kovi ʼo te temi ʼaenī?

7 Neʼe fakakikite lelei e te ʼu lea faka polofeta ʼo te Tohi-Tapu te ʼu meʼa fakalialia ʼaē ka hoko ʼi totatou sēkulō. Neʼe ina fakahā ʼe ʼi ai anai te ʼu tau ʼi te malamanei katoa, te mafola ʼo te ʼu mahaki, te hoge, pea mo te tuputupu ʼo te manukinukiʼi ʼo te lao. (Mateo 24:​7-​12; Luka 21:10, 11) Pea ka tou lau te lea faka polofeta ʼaē ʼe tuʼu ia 2 Timoteo 3⁠:​1-5, ʼe hage ko te ʼu tala logo ʼaē ʼe fai ʼi te ʼaho fuli. ʼE ʼui ko totatou temi ʼe ko “te ʼu ʼaho fakamuli,” pea ina ʼui ko te hahaʼi ʼe nātou ‘kaumeʼa pe anai mo nātou totonu, kaumeʼa mo te paʼaga, talagataʼa ki te ʼu mātuʼa, heʼe agatonu, heʼeʼofa, heʼe fakatātāʼofi, fekai, fonu ʼi te fialahi, kaumeʼa mo te ʼu fakafiafia kae mole kaumeʼa mo te ʼAtua.’ ʼE feiā te malamanei ʼi te temi nei. Ohage ko tona fakamoʼoni fēnei e William Bennett: “ ʼE lahi te ʼu meʼa ʼe nātou fakamoʼoni . . . te kua kovi ʼo te sivilisasio.” Neʼe ʼui neʼe fakaʼosi te sivilisasio ʼaki te ʼuluaki tau faka malamanei.

8. He koʼe neʼe fakahoko e te ʼAtua te Tulivio ʼi te temi ʼo Noe, pea koteā tona pikipikiga mo totatou temi?

8 Ko te ʼaluʼaga ʼo te temi ʼaenī ʼe kovi age ia ʼi te temi ʼaē ʼo Noe, ʼi muʼa ʼo te hoko ʼo te Tulivio, ʼi te “liliu ʼo te kele ʼo fonu ʼi te agamālohi.” ʼI te temi ʼaia, neʼe mole fia fakahemala te hahaʼi mai tanatou ʼu aga kovi. Koia, neʼe ʼui ai e te ʼAtua: “Ko te kele kua fonu ʼi te agakovi ʼuhi ko nātou; pea koʼeni ʼe ʼau fakaʼauha ia nātou.” Neʼe pulihi e te Tulivio te mālama agamālohi ʼaia.​—Senesi 6:​11, 13; 7:​17-​24.

ʼE Mole Feala Ke Fakahāo Tatou e Te Tagata

9, 10. He koʼe koa ʼe mole tonu ke tou ʼamanaki ke fakahāo tatou e te tagata?

9 ʼE feala koa ki te ʼu faiga ʼa te tagata ke nātou fakahāo tatou mai te ʼu ʼaluʼaga kovi ʼaenī? ʼE tali fēnei e te Folafola ʼa te ʼAtua: “ ʼAua naʼa ke tuku tau falala ki te kau ʼaliki, peʼe ki te foha ʼo te tagata ʼaē neʼe toʼo mai te kele, ʼaē ʼe mole ʼa ia te fakamaʼuli.” “ ʼE mole ʼa te tagata ʼaē ʼe haʼele te takitaki ʼo tana haʼele.” (Pesalemo 146:3; Selemia 10:23) Ko te ʼu taʼu ʼe lauʼi afe neʼe nātou fakamoʼoni ki te ʼu moʼoni ʼaia. Neʼe lahi te ʼu meʼa faka politike, mo faka ekonomike, pea mo faka sosiale ʼaē neʼe ʼahiʼahiʼi e te tagata, kae neʼe ʼāsili kovi aipe te ʼaluʼaga ia ʼo te malamanei. Kanapaula neʼe kua maʼu e te tagata he puleʼaki ki te ʼu faʼahi ʼaia, kanaʼauala neʼe kua tou sio kiai ʼi te temi nei. Kae ko te meʼa ʼaē kua tou ʼiloʼi papau, ʼe ko “te tagata ʼe ina puleʼi pe te tagata ki tona malaʼia.”​—Tagata Tānaki 8:9; Tāʼaga Lea 29:2; Selemia 17:5, 6.

10 Kua hili kiai te ʼu taʼu, neʼe ʼui fēnei e te pule ʼāfea ʼo te leʼoleʼo ʼo te fenua ʼo Amelika, ko Zbigniew Brzezinski: “Kapau ʼe tou fakasiosio lelei ki te ʼu fakatuʼutuʼu faka malamanei, koʼeni te meʼa ʼaē kua tou mahino kiai, ʼe ʼāsili mafola anai te ʼu maveuveu faka sosiale, mo te ʼu tokakovi faka politike, mo te lakilisi faka ekonomike pea mo te ʼu felogoi kehekehe ʼa te ʼu fenua, ʼe ʼāsili kovi anai ia.” Neʼe ina toe ʼui fēnei: “Ko te tuʼutāmaki ʼaē ʼe feala ke hoko ki te malamanei ʼe ko te maveuveu ʼo te kele katoa.” Ko te ʼu palalau ʼaia ʼo ʼuhiga mo te ʼaluʼaga ʼo te malamanei, kua moʼoni tāfito ʼi te temi ʼaenī. ʼI tana talanoa ʼo ʼuhiga mo te temi ʼaenī ʼaē ʼe tuputupu ai te agamālohi, neʼe tala fēnei e te nusipepa Register ʼo te New Haven, ʼi Connecticut: “ ʼE hage ʼe mole kei feala ke tou tāʼofi te ʼu meʼa ʼaē ʼe hoko.” Ei, ʼe mole feala ke tāʼofi te fakaʼāsili kovi ʼo te mālama ʼaenī, koteʼuhi neʼe toe ʼui foki e te lea faka polofeta ʼo ʼuhiga mo “te ʼu ʼaho fakamuli” ʼaenī: “Ko te kau tagata agakovi pea mo te kau hahaʼi kākā ʼe nātou tuputupu anai ki te kovi ʼaupito, ʼo nātou fakahalaʼi pea mo nātou faihala.”​—2 Timoteo 3:​13.

11. He koʼe ʼe mole feala anai ke fetogi e te ʼu faiga ʼa te tagata te ʼu ʼaluʼaga ʼo te malamanei ʼaē ʼe ʼāsili tona kovi?

11 ʼE mole feala ke fetogi e te tagata te ʼu ʼaluʼaga kovi ʼaia, koteʼuhi ko Satana ʼe ko “te ʼatua ʼo te tuʼu ʼo te ʼu faʼahiga meʼa ʼaenī.” (2 Kolonito 4:4) Ei, “ko te malamanei katoa ʼe takoto ia ʼi te mālohi ʼo te agakovi.” (1 Soane 5:​19; vakaʼi ia Soane 14:30.) ʼE ʼui lelei e te Tohi-Tapu ʼo ʼuhiga mo totatou temi: “Malaʼia ki te kele pea mo te tai, he kua hifo atu te Tevolo kia koutou, mo tona ʼita lahi, he kua ina ʼiloʼi kua nounou tona temi.” (Fakahā 12:12) ʼE ʼiloʼi e Satana kua vave fakagata tona pule pea mo tona mālama, koia ʼe kua hage ia ko “he laione gugulu, ʼe ina kumi ke ina kai he tahi.”​—1 Petelo 5:8.

Kua Ōvi Mai Te Fakahāo​—Maʼa Ai?

12. Ko ai ia nātou ʼaē kua ōvi mai tonatou fakahāo?

12 Ko te tuputupu ʼo te ʼu faigataʼaʼia ʼo te ʼu meʼa ʼaē ʼe hoko ʼi te kele, ʼe ko he fakamoʼoni lelei ʼaia ki te kua ōvi mai ʼo te fetogi lahi, he fakahāo lahi. Ko te fakahāo ʼo ai? Kua ōvi mai te fakahāo ʼo nātou ʼaē ʼe nātou tokakaga ki te ʼu fakaʼiloga pea mo nātou fai he ʼu puleʼaki ʼo ʼuhiga mo te ʼu faʼahi ʼaia. ʼE fakahā fēnei ia 1 Soane 2⁠:17 te meʼa ʼaē ʼe tonu ke tou fai: “ ʼE mole te malamanei [te tuʼu ʼo te ʼu faʼahiga meʼa ʼa Satana] pea mo tona loto, ka ko ʼaē ʼe ina fai te finegalo ʼo te ʼAtua ʼe nofo maʼu ia ʼo talu ai.”​—Vakaʼi mo 2 Petelo 3:​10-​13.

13, 14. Neʼe fakahā feafeaʼi e Sesu te maʼuhiga ʼaē ke tou nofo ʼalaʼala?

13 Neʼe fakakikite e Sesu kua vave pulihi te sosiete agakovi ʼo te temi ʼaenī, ʼi he temi maveuveu “ ʼe mole hona tatau kua hoko talu mai te kamataʼaga ʼo te malamanei ʼo kaku mai ki te temi nei.” (Mateo 24:21) Ko te tupuʼaga la ʼaia ʼo tana fai te fakatokaga ʼaenī: “Ke koutou tokaga kia koutou totonu, talia naʼa mamafa tokotou ʼu loto ʼi te lahi fau ʼo te kai, pea mo te lahi fau ʼo te ʼinu, pea mo te ʼu tuʼania ʼo te maʼuli, pea mo fokifā pe kua hoko fakapunamaʼuli mai kia koutou te ʼaho ʼaia ohage ko he hele. Heʼe haʼu anai kia nātou fuli ʼaē ʼe nonofo ʼi te kele katoa. Koia ke koutou nonofo ʼalaʼala pea mo koutou kole mamahi ʼi te temi fuli pe, ke feala ai hakotou hāo ʼi te ʼu meʼa fuli ʼaia ʼaē ʼe tonu ke hoko mai.”​—Luka 21:34-​36.

14 Ko nātou ʼaē ʼe “nonofo tokaga” pea mo “nonofo ʼalaʼala” ʼe nātou kumi pea mo fai anai te finegalo ʼo te ʼAtua. (Tāʼaga Lea 2:​1-5; Loma 12:2) ʼE ko nātou ʼaia ʼaē “ka fakahāo anai” ʼi te fakaʼauha ʼaē kua ʼamanaki hoko ki te tuʼu ʼa Satana. Pea ʼe feala ke nātou falala katoa ʼe fakahāo anai ia nātou.​—Pesalemo 34:15; Tāʼaga Lea 10:28-​30.

Ia Ia Tāfito ʼAē Ka Ina Fakahāo Tatou

15, 16. Ko ai tāfito ia ia ʼaē ka ina fakahāo tatou, pea he koʼe ʼe tou ʼiloʼi papau ʼe faitotonu anai tana ʼu fakamāu?

15 Moʼo hāofaki te kau kaugana ʼa te ʼAtua, ʼe tonu ke pulihi ia Satana pea mo tana ʼu faʼahiga meʼa ʼaē ʼe maʼu ʼi te malamanei katoa. Moʼo fakahoko te faʼahi ʼaia, ʼe ʼaoga kiai he mālohi ʼe lahi age ʼi te tagata. Ko te mālohi ʼaia ʼe ko Sehova ʼAtua, te tuʼi māʼoluga, te Tupuʼaga māfimāfi ʼo te ʼatulaulau. Ko ia tāfito ʼaē ka ina fakahāo tatou: “Ko ʼau​—ko ʼau Sehova, pea ʼe mole maʼu te hāofaki ʼi he tahi age.”​—Isaia 43:11; Tāʼaga Lea 18:10.

16 ʼE maʼu e Sehova te mālohi, mo te poto, mo te faitotonu, pea mo te ʼofa, ʼi hona ʼaluʼaga lahi ʼaupito. (Pesalemo 147:5; Tāʼaga Lea 2:6; Isaia 61:8; 1 Soane 4:8) Koia, ʼi te temi ʼaē ka ina fakahoko ai tana ʼu fakamāu, ʼe feala ke tou falala ʼe faitotonu anai tana ʼu gāue. Neʼe fehuʼi fēnei e Apalahamo: “Ko te Tuʼi Fakamāu ʼo te kele katoa ʼe mole ina fai anai koa te meʼa ʼaē ʼe totonu?” (Senesi 18:24-​33) Neʼe ʼui fēnei e Paulo: “ ʼE maʼu koa te heʼe faitotonu ʼi te ʼAtua? Ke mole hoko he meʼa feiā!” (Loma 9:​14) Neʼe tohi fēnei e Soane: “ ʼIo, Sehova ʼAtua, te Māfimāfi, ʼe moʼoni pea mo faitotonu tau ʼu tonu ʼo ʼuhiga mo te fakamāu.”​—Fakahā 16:7.

17. Neʼe fakahā feafeaʼi e te ʼu kaugana ʼa Sehova ʼi te temi muʼa tanatou falala ki tana ʼu fakapapau?

17 Ka fakapapau e Sehova ʼe ina fakahāo anai tana hahaʼi, pea ʼe ina fakahoko anai. Neʼe ʼui fēnei e Sosue: “Neʼe mole he fakapapau neʼe mole hoko ʼi te ʼu fakapapau lelei fuli ʼaē neʼe fai e Sehova.” (Sosue 21:45) Neʼe tala fēnei e Salomone: “Neʼe mole he folafola neʼe mole hoko ʼi tana ʼu fakapapau lelei fuli ʼaē neʼe ina fai.” (1 Hau 8:​56) Neʼe ʼui e te ʼapositolo ko Paulo, ko Apalahamo “neʼe mole lotolotolua ʼi hana tui vaivai, . . . [he] neʼe mahino papau ia kia ia ko te meʼa ʼaē neʼe fakapapau [e te ʼAtua] neʼe toe feala pe foki ke ina fai.” ʼO feiā aipe mo Sala, “neʼe ina ʼiloʼi ko [te ʼAtua] ʼe agatonu ʼi tana fakapapau.”​—Loma 4:​20, 21; Hepeleo 11:11.

18. He koʼe ʼe feala ke falala te kau kaugana ʼa Sehova ʼo te temi ʼaenī ʼe fakahāo anai nātou?

18 ʼO mole hage ko te tagata, ʼe tau mo Sehova ke tou falala katoa kia te ia, he ko tana folafola ʼe moʼoni. “Ko Sehova ʼo te kautau neʼe ina fakapapau, ʼo ʼui maʼana: ‘ ʼIo, ohage ko te meʼa ʼaē kua ʼau manatu kiai, ʼe hoko anai ia; pea ohage ko te tokoni ʼaē kua ʼau fai, koʼena te meʼa ʼaē ka hoko anai.’ ” (Isaia 14:24) Koia, ka ʼui e te Tohi-Tapu “ ʼe ʼiloʼi e Sehova te fakahāo ʼo te hahaʼi aga faka lotu mai te ʼahiʼahi, pea mo te tāʼofi ʼo te hahaʼi heʼe agatonu ki te ʼaho ʼo te fakamāu, ke fakamole ia nātou,” ʼe feala ke tou falala katoa ko te meʼa ʼaia ʼaē ʼe hoko anai. (2 Petelo 2:9) Māʼiape la mo te temi ʼaē neʼe feala ke fakaʼauha e te ʼu fili ia te ʼu kaugana ʼa Sehova, neʼe nātou lototoʼa ʼuhi ko te meʼa ʼaē ka ina fai, he neʼe ina fakapapau fēnei ki tana tahi polofeta: “Pea ʼe mahino papau ʼe nātou tauʼi anai koe, kae ʼe mole nātou mālo anai, heʼe ʼau nofo mo koe moʼo hāofaki ʼo koe, ko te ʼui ʼaia ʼa Sehova.”​—Selemia 1:​19; Pesalemo 33:18, 19; Tito 1:2.

Te ʼu Fakahāo ʼAē Neʼe Hoko ʼi Te Temi Muʼa

19. Neʼe fakahāo feafeaʼi e Sehova ia Lote, pea koteā tona tatau ʼi totatou temi?

19 ʼE feala ke fakaloto mālohiʼi ʼaupito tatou e te ʼu fakamatala ʼo te ʼu meʼa ʼaē neʼe fai e Sehova moʼo hāofaki ʼo tana hahaʼi. Ohage la, neʼe “lotomamahi ʼaupito” ia Lote ʼuhi ko te agakovi ʼo Sotoma mo Komola. Kae neʼe logo ia Sehova ki te “lāuga” ʼaē neʼe fai ʼo ʼuhiga mo te ʼu kolo ʼaia. ʼI tona temi totonu, neʼe ina fekauʼi te ʼu tagata ʼave logo moʼo uga ia Lote pea mo tona famili ke nātou feholaki mai te kolo ʼaia. Koteā te meʼa ʼaē neʼe hoko? “Neʼe fakahāo [e Sehova] te agatonu ko Lote,” “ ʼo ina maumauʼi katoa ia Sotoma mo Komola.” (2 Petelo 2:​6-8; Senesi 18:20, 21) Ia ʼaho nei, ʼe toe fakatokagaʼi foki e Sehova te lāuga ʼaē ʼe fai ʼo ʼuhiga mo te agakovi lahi ʼo te mālama ʼaenī. Kapau kua fakahoko katoa e tana kau tagata ʼave logo tanatou gāue maʼuhiga ʼaē ko te fai faka mafola ohage ko te meʼa ʼaē neʼe loto kiai, pea ʼe ina fakaʼauha anai te mālama ʼaenī pea mo ina fakahāo tana ʼu kaugana ohage ko tana fai ʼaē maʼa Lote.​—Mateo 24⁠:14

20. Koutou fakamatala te fakahāo ʼa Sehova ia te Iselaele ʼāfea mai Esipito.

20 ʼI te Esipito ʼāfea, neʼe ko te toko lauʼi miliona hahaʼi ʼa te ʼAtua ʼaē neʼe nonofo popūla ai. Neʼe ʼui fēnei e te ʼAtua ʼo ʼuhiga mo nātou: “Neʼe ʼau logo ki tanatou kalaga . . . ʼe ʼau ʼiloʼi lelei te ʼu mamahi ʼaē ʼe tau mo nātou. Koia ʼe ʼau hifo ʼo fakahāo ia nātou.” (Ekesote 3:​7, 8) Kae ʼi tana tuku ke mavae te hahaʼi ʼa te ʼAtua, neʼe fetogi te fakakaukau ʼa Falaone pea neʼe ina tuli nātou ʼaki tana kautau mālohi. Neʼe hage neʼe mole kei ʼi ai he holaʼaga ʼa te kau Iselaelite ʼuhi ko te Tai Kula. Kae neʼe ʼui fēnei e Moisese: “ ʼAua naʼa koutou matataku. Koutou tāʼofi maʼu pea mo koutou mamata ki te fakamaʼuli ʼa Sehova, ʼaē ka ina fai anai maʼa koutou ʼi te ʼaho ʼaenī.” (Ekesote 14:​8-​14) Neʼe vaheʼi lua e Sehova te Tai Kula, pea neʼe feholaki ai te kau Iselaelite. Neʼe tuli nātou e te ʼu kautau ʼo Falaone, kae neʼe fakaʼaogaʼi e Sehova tona mālohi ke “ ʼaofi nātou e te tai; neʼe nātou moū ohage ko he pulu ʼi te ʼu vai lalahi ʼaupito.” Hili te meʼa ʼaia, pea hiva fakavikiviki fēnei ia Moisese kia Sehova: “Ko ai ʼaē ʼe tatau mo koe, koteʼuhi ʼe ke mālohi ʼi tau maʼoniʼoni? Ia ia ʼaē ʼe tau mo feʼauga ke manavasiʼi ʼaki he ʼu hiva fakavikiviki, ia Ia ʼaē ʼe ina fai te ʼu meʼa fakamanamana.”​—Ekesote 15:​4-​12, 19.

21. Neʼe hāofaki feafeaʼi te hahaʼi ʼa Sehova mai ia Amone, mo Moape, pea mo Seile?

21 ʼI te tahi lakaga, ko te ʼu fenua ko Amone, mo Moape, pea mo Seile (ia Etome) ʼaē neʼe fakafeagai ki Iselaele, neʼe nātou fakatuʼutuʼu ke nātou fakaʼauha te hahaʼi ʼa Sehova. Neʼe ʼui fēnei e Sehova: “ ʼAua naʼa koutou matataku pea ʼaua naʼa koutou manavahe ʼuhi ko te toe tokolahi ʼaia [ʼo te ʼu fili], heʼe ko te tau ʼe mole ʼa koutou, kae ʼe ʼa te ʼAtua. . . . ʼE mole koutou tau anai . . . Koutou tutuʼu maʼu, pea mo koutou mamata ki te fakamaʼuli ʼo koutou e Sehova.” Neʼe fakahāo e Sehova tana hahaʼi ʼi tana fakatupu ke felogoi kehekeheʼaki te ʼu fili, ʼo nātou fetāmateʼiʼaki.​—2 Fakamatala 20:15-​23.

22. Koteā te fakahāo faka milakulo mai Asilia neʼe fai e Sehova maʼa Iselaele?

22 ʼI te temi ʼaē neʼe fakafeagai ai te Mālohi Faka Malamanei ʼo te kau Asilia ki Selusalemi, neʼe leakoviʼi ia Sehova e te Hau ko Senakelipe, ʼi tana ʼui ki te hahaʼi ʼaē neʼe nonofo ʼi te kaupā: “ ʼI te ʼu ʼatua ʼo te ʼu fenua fuli ʼaia [ʼaē kua ʼau maʼu], ko ai ia nātou ʼaē neʼe nātou fakahāo tonatou fenua mai toku nima, ke fakahāo e Sehova ia Selusalemi mai toku nima.” Ki te ʼu kaugana ʼa te ʼAtua neʼe ʼui fēnei e Senakelipe: “Ke ʼaua naʼa uga koutou e Esekiasi ke koutou falala kia Sehova, ʼo ina ʼui fēnei: ‘ ʼE mahino papau ia ʼe fakahāo anai tatou e Sehova.’ ” Pea neʼe faikole fakamalotoloto ia Esekiasi ke fakahāo nātou, “ke ʼiloʼi e te ʼu puleʼaga fuli ʼo te kele ko koe, Ê Sehova, ko koe te ʼAtua tokotahi.” Neʼe matehi e Sehova te toko 185 000 solia Asilia, pea neʼe hāo ai te ʼu kaugana ʼa te ʼAtua. Ki muli age, ʼi te lolotoga atolasio ʼa Senakelipe ki te tamapua, neʼe matehi ia ia e tona ʼu foha.​—Isaia kapite 36 pea mo te 37.

23. Koteā te ʼu fehuʼi ʼaē ʼe tonu ke tou tali ki ai, ʼo ʼuhiga mo te fakahāo ʼo te temi ʼaenī?

23 ʼE mahino ia ʼe feala ke tou lototoʼa ʼi tatatou sio ʼaē, ʼi te temi muʼa, neʼe fakahāo e Sehova tana hahaʼi ʼi hona ʼaluʼaga fakatalakitupua. E feafeaʼi ia ʼaho nei? Koteā koa te tuʼutāmaki ʼaē ka ʼamanaki hoko ki tana ʼu kaugana faitotonu, ʼo fakamaʼua ai kia ia ke ina fakahāo faka milakulo ia nātou? He koʼe koa neʼe talitali ʼo aʼu ki te temi nei ke ina fakahāo nātou? ʼE hoko feafeaʼi anai te ʼu palalau ʼaenī ʼa Sesu: “Ka kamata hoko mai anai te ʼu meʼa ʼaia, ke koutou tutuʼu tonu ake pea lagaʼi ake tokotou ʼulu, heʼe kua ōvi mai tokotou fakahāo”? (Luka 21:28) Pea ʼe hoko feafeaʼi anai te fakahāo ki te ʼu kaugana ʼa te ʼAtua ʼaē kua mamate? ʼE vakaʼi anai te ʼu fehuʼi ʼaia ʼi te alatike ʼaē ka hoa mai.

Te ʼu Fehuʼi Fakamanatu

◻ He koʼe koa ʼe ʼaoga ʼaupito he fakahāo?

◻ He koʼe koa ʼe mole tonu ke tou ʼamanaki ʼe fakahāo anai tatou e te tagata?

◻ Ko ai ia nātou ʼaē kua ōvi mai tanatou fakahāo?

◻ He koʼe ʼe feala ke tou falala ki totatou fakahāo e Sehova?

◻ Koteā te ʼu faʼifaʼitaki fakaloto mālohi ʼo ʼuhiga mo te ʼu fakahāo ʼaē neʼe hoko ʼi te temi muʼa?

[Paki ʼo te pasina 10]

Neʼe kau ia Apalahamo kia nātou ʼaē neʼe nātou falala katoa kia Sehova

    Te ʼu Tohi Fakaʼuvea (1978-2025)
    Mavae
    Hu Ki Loto
    • Faka'uvea
    • Vaevae
    • Préférences
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Conditions d’utilisation
    • Règles de confidentialité
    • Paramètres de confidentialité
    • JW.ORG
    • Hu Ki Loto
    Vaevae