Watchtower TANAKIʼAGA TOHI ʼI TE NETI
Watchtower
TANAKIʼAGA TOHI ʼI TE NETI
Faka'uvea
  • TOHI-TAPU
  • TOHI
  • FONO
  • w97 1/5 p. 8-12
  • Koutou Vakaʼi Lelei Pe Ko Ai Te Kau ʼAve Logo Moʼoni

Aucune vidéo n'est disponible pour cette sélection.

Il y a eu un problème lors du chargement de la vidéo.

  • Koutou Vakaʼi Lelei Pe Ko Ai Te Kau ʼAve Logo Moʼoni
  • Te Tule Leʼo—1997
  • Manatu Tafito
  • He Tahi ʼu Alatike
  • Neʼe Fakahā e Sehova Te ʼu Polofeta Loi
  • Te ʼu Logo Fakapunamaʼuli ʼo ʼUhiga Mo Papiloni Pea Mo Selusalemi
  • ʼE Fakahoko e Te ʼAtua Te ʼu Folafola ʼo Tana ʼu Hahaʼi ʼAve Logo
  • Ko Te Hahaʼi ʼAve Logo ʼo He Logo Lelei Ki Sione!
  • ʼE Kalagaʼi Manuʼia Te Hahaʼi ʼAve Logo ʼo Te Tokalelei Fakaʼatua
    Te Tule Leʼo—1997
  • ʼE Mavae Te Hahaʼi ʼa Te ʼAtua ʼi Papiloni
    Te Tohi ʼo Te ʼu Hisitolia Faka Tohi-Tapu
Te Tule Leʼo—1997
w97 1/5 p. 8-12

Koutou Vakaʼi Lelei Pe Ko Ai Te Kau ʼAve Logo Moʼoni

“Ko ʼau . . . ia Ia ʼaē ʼe ina fakahoko te folafola ʼo tana tagata faifekau, pea mo Ia ʼaē ʼe ina fakahoko katoa te tokoni ʼo tana ʼu hahaʼi ʼave logo.”​—Isaia 44⁠:​25, 26.

1. ʼE fakahā feafeaʼi e Sehova te ʼu hahaʼi ʼave logo moʼoni, pea ʼe ina fakahā feafeaʼi te kau ʼave logo loi?

KO SEHOVA ʼATUA ʼe ko Ia ʼaē ʼe ina ʼiloʼi tana ʼu hahaʼi ʼave logo moʼoni. ʼE ina fakahā pe ko ai ia nātou, ʼo ina fakahoko te ʼu logo ʼaē ʼe ina fakahā ʼaki ia nātou. ʼE toe fakahā foki e Sehova pe ko ai te ʼu tagata ʼave logo loi. ʼE ina fakahā feafeaʼi ia nātou? ʼE ina fakaiku noaʼi tanatou ʼu fakaʼiloga pea mo te ʼu meʼa ʼaē ʼe nātou fakakikite. ʼI tana fai te faʼahi ʼaia, ʼe ina fakahā ai neʼe nātou fakaliliu ia nātou totonu ko te hahaʼi fai fakakikite, pea ko tanatou ʼu logo ʼe haʼu tonu mai tanatou fakakaukau hala, ei, mai tanatou ʼu manatu fakavale pea mo fakasino!

2. Koteā te fihifihia ʼaē neʼe hoko ʼo ʼuhiga mo te hahaʼi ʼave logo ʼo te temi ʼo Iselaele?

2 Neʼe ʼui e Isaia pea mo Esekiele ko nāua ko te ʼu tagata ʼave logo ʼa Sehova ʼAtua. ʼE moʼoni koa? Tou vakaʼi te faʼahi ʼaia. Neʼe fai fakakikite ia Isaia ʼi Selusalemi, lagi talu mai te taʼu 778 ʼi muʼa ʼo totatou temi, ki te lagi hili ʼo te taʼu 732 ʼi muʼa ʼo totatou temi. Neʼe ʼave popūla ia Esekiele ki Papiloni ʼi te taʼu 617 ʼi muʼa ʼo totatou temi. Neʼe fai fakakikite ai ki tona ʼu tēhina Sutea. ʼAki he lototoʼa, neʼe tala e te ʼu polofeta lua ʼe fakaʼauha anai ia Selusalemi. Ko ʼihi polofeta neʼe nātou ʼui nātou ʼe mole tuku anai e te ʼAtua ke hoko he meʼa feiā. Neʼe ko ai koa ki muli age ʼaē neʼe hā ʼe ko te ʼu tagata ʼave logo moʼoni?

Neʼe Fakahā e Sehova Te ʼu Polofeta Loi

3, 4. (a) Koteā te ʼu logo neʼe fakahā ki te kau Iselaelite ʼi Papiloni neʼe fefakafeagaiʼaki, pea neʼe fakahā feafeaʼi e Sehova te tagata ʼave logo loi? (b) Koteā te meʼa ʼaē neʼe ʼui e Sehova ʼe hoko anai ki te ʼu polofeta loi?

3 Ko Esekiele, logope la tana nofo ʼi Papiloni, kae neʼe hā kia ia te ʼu meʼa ʼaē neʼe lolotoga fai ʼi te fale lotu ʼo Selusalemi. ʼI te hūʼaga ʼo te fale lotu, ʼi te matapā ʼo te potu hahake, neʼe ʼi ai te ʼu tagata e toko 25. Ia nātou ʼaia, neʼe ʼi ai te ʼu tama ʼaliki e toko lua, ko Saasania pea mo Pelatia. Neʼe koteā te manatu ʼa Sehova ʼo ʼuhiga mo nātou ʼaia? ʼE tali fēnei ia Esekiele 11⁠:​2, 3: “Foha ʼo te tagata, koʼena te ʼu tagata ʼaē ʼe nātou fakatuʼutuʼu te meʼa ʼaē ʼe kovi, pea mo nātou fai tokoni ʼaki he ʼu tokoni kovi ʼo fakafeagai ki te kolo ʼaenī; ʼe nātou ʼui fēnei: ‘ ʼE mole ōvi mai koa te temi ʼaē ka laga ai he ʼu fale?’ ” Ko te ʼu tagata ʼave logo fialahi ʼaia ʼo te tokalelei neʼe nātou ʼui fēnei: ‘ ʼE mole hoko anai he tuʼutāmaki ki Selusalemi. Kua ōvi mai te temi ʼaē ka tou laga ai he tahi ʼu ʼapi!’ Koia, neʼe ʼui e te ʼAtua kia Esekiele ke lea fakakikite ʼo fakafeagai ki te ʼu polofeta loi ʼaia. ʼI te kapite 11 ʼi te vaega 13, ʼe fakahā fēnei mai kia tatou e Esekiele te meʼa ʼaē neʼe hoko ki te tagata ia nātou ʼaia: “Pea neʼe hoko te meʼa ʼaenī, ʼi te temi pe ʼaē neʼe ʼau fai fakakikite ai, neʼe mate ia Pelatia te foha ʼo Penaia.” ʼE mahino papau ia neʼe hoko te meʼa ʼaia, he neʼe ko Pelatia te tama ʼaliki ʼaē neʼe ʼiloa tāfito pea mo mālohi tokotahi, pea neʼe ko ia ʼaē neʼe mālohi tāfito tana tauhi tamapua. Ko tana mate fakafokifā neʼe fakamoʼoni ʼaki ai neʼe ko he polofeta loi!

4 Ko te matehi e Sehova ia Pelatia neʼe mole fakagata ai te loi ʼaē ʼa ʼihi polofeta ʼaki te huafa ʼa te ʼAtua. Ko te ʼu hahaʼi kākā ʼaia neʼe hoko atu tanatou fai fakakikite ʼo fakafeagai ki te finegalo ʼa te ʼAtua. Koia, neʼe ʼui fēnei ai e Sehova ʼAtua kia Esekiele: “Malaʼia ki te kau polofeta vavale, ʼaē ʼe nātou haʼele ʼo mulimuli ki tanatou ʼu manatu ʼa nātou totonu, kae neʼe mole nātou sisio ki he meʼa!” Ohage ko Pelatia, ʼe mole “nātou maʼuʼuli” anai moʼo fakahā ʼaki he agatuʼu ki Selusalemi, “he meʼa neʼe hā ʼo ʼuhiga mo te tokalelei, kae ʼe mole ʼi ai he tokalelei.”​—Esekiele 13:​3, 15, 16.

5, 6. Logope la te ʼu hahaʼi ʼave logo loi fuli ʼaia, kae neʼe fakamoʼoni feafeaʼi e Isaia tona ʼuhiga polofeta moʼoni?

5 Ki te faʼahi ʼo Isaia, neʼe hoko fuli tana ʼu logo fakaʼatua ʼo ʼuhiga mo Selusalemi. ʼI te fasiga taʼu māfana ʼo te taʼu 607 ʼi muʼa ʼo totatou temi, neʼe maumauʼi e te kau Papiloni te kolo, pea mo nātou ʼave fakapōpula te toe ʼo te kau Sutea ki Papiloni. (2 Fakamatala 36:15-​21; Esekiele 22:28; Taniela 9:2) Neʼe fakagata koa e te ʼu malaʼia ʼaia te ʼu tuʼuga palalau vale ʼa te kau polofeta loi ki te hahaʼi ʼa te ʼAtua? Kailoa ia. Neʼe hoko atu pe te loi ʼa te ʼu tagata ʼave logo loi ʼaia!

6 ʼO hilifaki kiai, neʼe felāveʼi te kau Iselaelite ʼaē neʼe ʼave popūla mo te ʼu hahaʼi fialahi ʼi Papiloni, neʼe nātou fakakikite te ka haʼu, mo te hahaʼi faifakalauʼakau, pea mo te hahaʼi ʼaē ʼe nātou fai fakakikite ʼaki te ʼu fetuʼu. Kae neʼe fakahā e Sehova te ʼuhiga vale ʼa te kau hahaʼi ʼave logo loi fuli ʼaia, ʼaē neʼe nātou fakakikite te ʼu meʼa neʼe mole hoko. ʼAki te temi, neʼe ina fakahā ko Esekiele neʼe ko tana tagata ʼave logo moʼoni, ohage ko Isaia. Neʼe fakahoko e Sehova Tana ʼu folafola fuli ʼaē neʼe Ina fakahā ʼaki ia nāua, ohage pe ko tana fakapapau ʼaenī: “ ʼE ʼau fakaiku noaʼi te ʼu fakaʼiloga ʼo te hahaʼi palalau noa, pea ko ʼau ia Ia ʼaē ʼe ina faka galivaleʼi te hahaʼi fai fakakikite; ia Ia ʼaē ʼe ina fakaholomuli te kau popoto, pea mo Ia ʼaē ʼe ina fakaliliu tonatou ʼatamai mālama ko he meʼa vale; ia Ia ʼaē ʼe ina fakahoko te folafola ʼo tana tagata faifekau, pea mo Ia ʼaē ʼe ina fakahoko katoa te tokoni ʼo tana ʼu hahaʼi ʼave logo.”​—Isaia 44:25, 26.

Te ʼu Logo Fakapunamaʼuli ʼo ʼUhiga Mo Papiloni Pea Mo Selusalemi

7, 8. Koteā te logo fakaʼatua ʼaē neʼe fakahā e Isaia ʼo ʼuhiga mo Papiloni, pea neʼe koteā te faka ʼuhiga ʼo tana ʼu palalau?

7 Neʼe tonu ke maumauʼi ia Suta pea mo Selusalemi, ke mole toe nofoʼi lolotoga taʼu e 70. Kae neʼe tala e Sehova ʼaki ia Isaia pea mo Esekiele, ʼe toe fakatuʼu anai te kolo ʼaia pea mo toe nofoʼi, ʼi te temi totonu ʼaē neʼe ina fakakikite ke hoko ai! Neʼe ko he fakakikite fakaofoofo ʼaia. Koteā tona tupuʼaga? Koteʼuhi neʼe ʼiloʼi ko Papiloni ʼe mole ina toe faka ʼāteaina tana hahaʼi pilisoni. (Isaia 14:​4, 15-​17) Koia, ko ai ʼaē neʼe feala ke ina faka ʼāteainaʼi te ʼu hahaʼi popūla ʼaia? Ko ai ʼaē neʼe feala ke ina maumauʼi te Papiloni mālohi ʼaia, mo ʼona ʼu kaupā lalahi pea mo ʼona vaitafe moʼo puipui ʼo nātou? Neʼe feala ke fai te faʼahi ʼaia e Sehova te Māfimāfi! Pea neʼe ina ʼui ʼe ko ia anai ʼaē ka ina fai te faʼahi ʼaia, ʼo ina ʼui fēnei: “Ko ʼau . . . ia Ia ʼaē ʼe ina ʼui ki te ʼu vai loloto [te ʼu vai ʼaē neʼe nātou puipui te kolo], ‘Ke ke moamoa; pea ko tau ʼu vaitafe fuli ʼe ʼau fakamoamoa anai’; Ia ia ʼaē ʼe ina ʼui ʼo ʼuhiga mo Siliusi, ‘Ko ia ko taku tagata tauhi ōvi, pea ko meʼa fuli ʼaē ʼe ʼau leleiʼia, ʼe ina fakahoko katoa anai’; ʼo feiā mo taku ʼui ʼo ʼuhiga mo Selusalemi, ‘ ʼE toe fakatuʼu anai’ pea ʼo ʼuhiga mo te fale lotu, ‘ ʼE fakatuʼu anai tou ʼu fakatafito.’ ”​—Isaia 44:25, 27, 28.

8 Koutou fakakaukauʼi age muʼa te faʼahi ʼaia! Ko te Vaitafe ʼo Eufalate, ko he toe ʼā fakatalakitupua ki te tagata, neʼe hage ia maʼa Sehova ko he mosiʼi vai ʼi he potu ʼe vela ʼaupito. ʼE moamoa fakafokifā anai te vaitafe ʼaia! ʼE tō anai ia Papiloni. Logope la neʼe fai te fakakikite ʼaia kua hili kiai teitei taʼu e 150 ʼi muʼa ʼo te tupu ʼo Siliusi te Pelesia, kae neʼe fakakikite e Sehova ʼaki ia Isaia, ko te hau ʼaia ʼe ina maumauʼi anai ia Papiloni, pea mo faka ʼāteaina anai te hahaʼi Sutea ʼaē neʼe ʼave popūla, ʼi tana fakagafua ʼaē ke nātou liliu ʼo toe laga ia Selusalemi pea mo tona fale lotu.

9. Ko ai ʼaē neʼe hinoʼi e Sehova ke ina fakahoko te tautea ʼo Papiloni?

9 ʼE tou maʼu te lea faka polofeta ʼaia ia Isaia 45⁠:​1-3: “Koʼeni te meʼa ʼaē neʼe ʼui e Sehova ki tana tagata fakanofo, kia Siliusi, ʼaē neʼe ʼau puke tona nima mataʼu, moʼo puleʼi ʼi ʼona muʼa te ʼu puleʼaga, . . . ke ʼau avahi ʼi ʼona muʼa te ʼu matapā koga lua, ke mole māpunuʼi te ʼu matapā: ‘Ko ʼau totonu ʼaē ka haʼele ʼi ʼou muʼa, pea ʼe ʼau fakatonutonuʼi anai te ʼu kele māʼoluga. ʼE ʼau maumauʼi anai te ʼu matapā kapa, pea ʼe ʼau fakatō anai te ʼu pou ukamea. Pea ʼe ʼau foaki atu anai te ʼu koloā ʼaē ʼi te pōʼuli, pea mo te ʼu koloā ʼaē neʼe fufū ʼi te ʼu fufūʼaga, ke ke ʼiloʼi ai ko ʼau ia Sehova, ia ia ʼaē ʼe ina pāui koe ʼaki tou higoa.’ ”

10. Neʼe feafeaʼi te “fakanofo” ʼo Siliusi, pea he koʼe neʼe feala ke talanoa ia Sehova ʼo ʼuhiga mo ia ia taʼu ʼe teau tupu, ʼi muʼa ʼi tana tupu?

10 Koutou fakatokagaʼi, ʼe palalau ia Sehova kia Siliusi ohage neʼe kua ʼosi tupu. ʼE ʼalutahi te faʼahi ʼaia mo te ʼui ʼaē ʼa Paulo ko Sehova “ ʼe ina pāui te ʼu meʼa ʼaē heʼeki hoko, ohage ko he meʼa kua hoko.” (Loma 4:​17) Tahi ʼaē meʼa, ʼe ʼui e Sehova ko Siliusi ʼe ko “tana fakanofo.” He koʼe neʼe ina fai te faʼahi ʼaia? ʼE moʼoni neʼe mole tākai e te pelepitelo lahi ʼa Sehova te moʼi lolo taputapu ki te ʼulu ʼo Siliusi moʼo fakanofo ia ia. ʼE moʼoni, kae ʼe ko he fakanofo fakatā. ʼE ina fakahā ko te fakanofo ʼaia, ʼe ko he fakanofo ki he gāue makehe. Koia neʼe feala ai ki te ʼAtua ke palalau ʼo ʼuhiga mo tana fili fakatomuʼa ia Siliusi ohage ko he tahi neʼe fakanofo.​—Vakaʼi ia 1 Hau 19:15-​17; 2 Hau 8:​13.

ʼE Fakahoko e Te ʼAtua Te ʼu Folafola ʼo Tana ʼu Hahaʼi ʼAve Logo

11. He koʼe neʼe logo fīmālie te hahaʼi ʼo Papiloni?

11 ʼI te temi ʼaē neʼe tauʼi ai e Siliusi ia Papiloni, neʼe manatu e te hahaʼi ʼo Papiloni ʼe nātou hāo anai pea ʼe mole hoko anai he meʼa kia nātou. Neʼe ʼatakai tonatou kolo e te luo loloto pea mo laulahi ʼo ina puipui nātou, neʼe faʼu ʼaki te Vaitafe ʼo Eufalate. Neʼe fakalaka te vaitafe ʼi te kolo, pea neʼe ʼi ai te ʼu ʼuafu ʼi te loaloaga ʼo te potu hahake ʼo te tafaʼaki ʼo te vaitafe. Moʼo vaheʼi te vaitafe mo te kolo, neʼe laga e Nepukanesa te meʼa ʼaē neʼe ina fakahigoaʼi “ko te kaupā lahi, ohage ko he moʼuga neʼe mole feala ke faka gaūgaūe . . . Neʼe ina laga te tumutumu ʼo te kaupā, ke māʼoluga ohage ko he moʼuga.”a Ko te kaupā ʼaia, neʼe ʼi ai tona ʼu matapā, mo ʼona ʼu matapā kapa lalahi. Kapau neʼe fia hū he tahi ʼi te ʼu matapā ʼaia, pea neʼe tonu ke kake ʼi te ʼu faʼahi ʼo te ʼu kaupā ʼo te vaitafe. Neʼe mole feala ke feholaki mai ai te kau pilisoni ʼo Papiloni!

12, 13. Neʼe hoko feafeaʼi te ʼu palalau ʼaē neʼe fai e Sehova ʼaki ia Isaia, ʼi te temi ʼaē neʼe maumauʼi ai e Siliusi ia Papiloni?

12 Kae neʼe mole feiā ʼo ʼuhiga mo te kau popūla Sutea ʼaē neʼe nātou tui kia Sehova! Neʼe nātou maʼu te ʼamanaki taulekaleka! ʼAki tana ʼu polofeta, neʼe fakapapau e te ʼAtua ʼe ina faka ʼāteainaʼi nātou. Neʼe fakahoko feafeaʼi e te ʼAtua tana fakapapau? Neʼe fakatotonu e Siliusi ki tana ʼu kautau ke nātou ōfeʼi te vaitafe ʼo Eufalate ke hali mamaʼo ki te potu tokelau ʼo Papiloni. Koia, ko te puipuiʼaga tāfito ʼo te kolo neʼe liliu ko he vaitafe kua magemage. ʼI te po maʼuhiga ʼaia, ko te hahaʼi ʼaē neʼe lafeti pea mo konānā, neʼe mole nātou tokakaga ʼo māpunuʼi te ʼu matapā ʼaē e lua ʼe ōvi ki te vaitafe ʼo Eufalate. Neʼe mole maumauʼi moʼoni e Sehova te ʼu matapā kapa; pea neʼe mole ina fasiʼi te ʼu lauʼi pou ukamea ʼaē neʼe māpunuʼi ʼaki te ʼu matapā ʼaia. Kae ko te meʼa ʼaē neʼe ina fai moʼo tuku ava ʼo te ʼu matapā ʼaia, neʼe hoko aipe te meʼa ʼaē neʼe ina fakakikite. Neʼe mole he ʼaoga ʼo te ʼu kaupā ʼo Papiloni. Neʼe mole ʼaoga ki te kau solia ʼo Siliusi ke nātou kake ʼi te ʼu kaupā ke nātou hū ki loto. Neʼe haʼele ia Sehova ʼi muʼa ʼo Siliusi, ʼo ina toʼo kehe “te ʼu kele māʼoluga,” ʼio, ia te ʼu fihifihia fuli. Neʼe hā ai ko Isaia neʼe ko te tagata ʼave logo moʼoni ʼa te ʼAtua.

13 ʼI te temi ʼaē neʼe maʼu katoa ai e Siliusi te kolo, neʼe ina maʼu fuli te ʼu koloā, ʼo kau ai mo te ʼu meʼa ʼaē neʼe fufū, ʼi te ʼu kogafale ʼaē neʼe ū. He koʼe koa neʼe fai e Sehova te faʼahi ʼaia maʼa Siliusi? Neʼe ina fai ke ina ʼiloʼi ai ko Sehova, ‘ia Ia ʼaē ʼe ina pāui ia ia ʼaki tona higoa,’ ʼe ko te ʼAtua ʼo te ʼu lea faka polofeta moʼoni pea mo te Tuʼi ʼAliki ʼo te ʼatulaulau. ʼE ina ʼiloʼi anai neʼe ko te ʼAtua ʼaē neʼe ina fakatuʼutuʼu ke nofo pule moʼo faka ʼāteaina Tana hahaʼi, ia Iselaele.

14, 15. ʼE tou ʼiloʼi feafeaʼi ko te maʼu e Siliusi ia Papiloni neʼe hoko ʼuhi ko Sehova?

14 Tou fakalogo ki te ʼu palalau ʼa Sehova kia Siliusi: “ ʼUhi ko taku tagata kaugana ko Sakopo pea mo Iselaele, ia ia ʼaē neʼe ʼau fili, koia neʼe ʼau pāui koe ʼaki tou higoa; neʼe ʼau pāui koe ʼaki he higoa maʼuhiga, logope la neʼe mole ke ʼiloʼi ʼau. Ko ʼau Sehova, pea ʼe mole ʼi ai he tahi age. ʼE mole he tahi age ʼAtua, gata pe kia ʼau. ʼE ʼau haʼi lelei anai tou ʼu koga loto, logope la ʼe mole ke ʼiloʼi ʼau, ke feala ki te hahaʼi ke nātou ʼiloʼi talu mai te hopo ake ʼo te laʼā pea ʼo aʼu ki tona tō, ʼe mole he tahi age. Ko ʼau Sehova, pea ʼe mole ʼi ai he tahi age. Ia ia ʼaē ʼe ina faʼu te mālama pea mo ina faʼu te ʼu fakapōʼuli, ʼaē ʼe ina fakatuʼu te tokalelei [maʼa tana hahaʼi ʼaē neʼe ʼave popūla] pea mo ia ʼaē ʼe ina fakatupu te malaʼia [ki Papiloni], ko ʼau, Sehova, ʼe ʼau fai te ʼu meʼa fuli ʼaia.”​—Isaia 45:​4-7.

15 Neʼe maʼu e Siliusi ia Papiloni ʼuhi ko Sehova, he neʼe ko Ia ʼaē neʼe ina foaki te mālohi kia Siliusi ke ina fakahoko te meʼa ʼaē ʼe loto kiai, ki te kolo agakovi ʼaia pea mo ina faka ʼāteaina tana hahaʼi ʼaē neʼe nofo popūla. ʼI tana fai te meʼa ʼaia, neʼe fakaʼaogaʼi e te ʼAtua ʼi hona ʼaluʼaga faitotonu, te ʼu meʼa ʼo te lagi ke ʼi ai honatou mālohi ki te kele. Neʼe ina kole ki te kele ke ava pea mo ina fakahoko he ʼu meʼa faitotonu pea mo ina hāofaki tana hahaʼi ʼaē neʼe ʼave popūla. Pea neʼe tali e te lagi mo te kele fakatā ki tana fakatotonu. (Isaia 45:8) Hili kiai ni ʼu taʼu ʼe lauʼi teau ʼi tana kua mate, neʼe hā ai ko Isaia neʼe ko te tagata ʼave logo moʼoni ʼa Sehova!

Ko Te Hahaʼi ʼAve Logo ʼo He Logo Lelei Ki Sione!

16. Koteā te logo lelei ʼaē neʼe feala ke kalagaʼi ʼi te kolo ʼo Selusalemi ʼaē neʼe maumau, ʼi te temi ʼaē neʼe tō ai ia Papiloni?

16 Kae ʼe ʼi ai te tahi meʼa. ʼE fakahā fēnei ia Isaia 52⁠:7 te logo lelei kia Selusalemi: “ ʼE matalelei ʼi te ʼu moʼuga te ʼu vaʼe ʼo ia ʼaē ʼe ina ʼave te logo lelei, ia ia ʼaē ʼe ina fakahā te tokalelei, ia ia ʼaē ʼe ina ʼave te ʼu logo lelei ʼo he meʼa ʼe lelei age, ia ia ʼaē ʼe ina fakahā te hāofaki, ia ia ʼaē ʼe ina ʼui ki Sione: ‘Kua hau tou ʼAtua!’ ” Koutou fakakaukauʼi age muʼa te fiafia ʼaē neʼe nātou maʼu ʼi hanatou sio ki he tagata ʼave logo ʼe fakaōvi age ki Selusalemi mai te ʼu moʼuga! ʼE mahino ia, neʼe haʼu mo ni ʼu logo. Koteā te ʼu logo ʼaia? ʼE ko he logo fakafiafia ki Sione. Ko he logo ʼo ʼuhiga mo he tokalelei, ʼio ʼe ko he logo ʼo ʼuhiga mo te finegaloʼofa ʼa te ʼAtua. ʼE tonu ke toe laga ia Selusalemi pea mo tona fale lotu! Pea ʼe kalaga fēnei te tagata ʼave logo ʼaki he fiafia lahi: “Kua hau tou ʼAtua!”

17, 18. Neʼe koteā te pikipikiga ʼo te mālo ʼa Siliusi ʼi Papiloni, pea mo te huafa ʼo te ʼAtua?

17 ʼI te fakagafua ʼaē e Sehova ki te hahaʼi ʼo Papiloni ke nātou maumauʼi tona hekaʼaga faka hau ʼaē neʼe heka ai te ʼu haʼu ʼo te hōloga ʼo Tavite, neʼe hage ia neʼe mole kei Hau. Neʼe hage neʼe hau ia Maletuke, te ʼatua tāfito ʼo Papiloni. Kae, ʼi te temi ʼaē neʼe maumauʼi ai e te ʼAtua ʼo Sione ia Papiloni, neʼe ina fakahā ai tona pule faʼitaliha ʼi te ʼatulaulau​—ʼe ko ia te Hau ʼaē ʼe lahi tokotahi. Pea moʼo fakahā lelei te faʼahi ʼaia, ko Selusalemi, “te kolo ʼo te Hau lahi,” neʼe tonu ke toe laga, ʼo toe feiā mo tona fale lotu. (Mateo 5:​35) Ohage ko te tagata ʼave logo ʼaē neʼe ina ʼave te taʼi logo ʼaia, logope la neʼe efuʼia tona ʼu vaʼe, mo ʼuli, pea mo lavelavea, kae neʼe matalelei ia kia mata ʼo te hahaʼi ʼaē neʼe ʼoʼofa ki Sione pea mo tona ʼAtua!

18 ʼI hona ʼaluʼaga fakatā, neʼe faka ʼuhiga te tō ʼo Papiloni ki te kua fakatuʼu ʼo te puleʼaga ʼo te ʼAtua, pea ko te tagata ʼave logo ʼo te logo lelei neʼe ina kalagaʼi te tō ʼo Papiloni. Tahi ʼaē meʼa, ko te tagata ʼave logo ʼāfea ʼaia ʼaē neʼe fakakikite e Isaia, neʼe ina fakatātā te tagata ʼave logo ʼo he logo lelei ʼe lahi age​—ʼe lahi age ʼuhi ko te meʼa ʼaē ʼe tala e te logo ʼaia, pea mo tona kupu tāfito ʼaē ko te Puleʼaga, pea mo te ʼu meʼa fakatalakitupua ʼaē ka hoko anai ki te hahaʼi fuli ʼaē ʼe nātou maʼu te tui.

19. Koteā te logo ʼaē neʼe foaki e Sehova ʼaki ia Esekiele?

19 Neʼe toe foaki kia Esekiele te ʼu lea faka polofeta fakafiafia, ʼo ʼuhiga mo he toe fakafoʼou. Neʼe ina fakakikite fēnei: “Koʼeni te meʼa ʼaē neʼe ʼui e te Tuʼi ʼAliki ko Sehova, ‘. . . ʼE ʼau toe fai anai ke nofoʼi te ʼu kolo, pea ko te ʼu koga meʼa ʼaē neʼe maumauʼi ʼe toe laga anai. Pea ʼe mahino papau ia ʼe ʼui anai e te hahaʼi: “Ko te fenua ʼaia ʼaē neʼe mole nofoʼi, kua liliu ohage ko te ʼōloto ʼo Eteni.” ’ ”​—Esekiele 36:33, 35.

20. Koteā te fakaloto mālohi fakafiafia ʼaē neʼe fakakikite e Isaia ʼo ʼuhiga mo Selusalemi?

20 ʼI tanatou nofo popūla ʼi Papiloni, neʼe fetāgihi te hahaʼi ʼa te ʼAtua ʼo ʼuhiga mo Sione. (Pesalemo 137:1) ʼI te temi leva ʼaia, neʼe feala ke nātou fiafia. Neʼe fakaloto mālohiʼi fēnei nātou e Isaia: “Koutou fiafia, koutou kalaga fakafiafia fakatahi, ʼu koga meʼa ʼaē neʼe maumauʼi ʼo Selusalemi, he neʼe fakaloto fīmālie e Sehova tana hahaʼi; neʼe ina toe totogi ia Selusalemi. Neʼe fakahā e Sehova tona nima maʼoniʼoni ʼi muʼa ʼo te ʼu mata ʼo te ʼu puleʼaga fuli; pea ko te ʼu potu taupotu ʼo te kele ʼe nātou mamata ki te hāofaki ʼo totatou ʼAtua.”​—Isaia 52:​9, 10.

21. Neʼe hoko feafeaʼi te ʼu palalau ʼaē ʼe tuʼu ia Isaia 52:​9, 10 ʼi te ʼosi maumauʼi ʼo Papiloni?

21 Ei, ʼe maʼu e te hahaʼi ʼa Sehova te tupuʼaga lahi ke nātou fiafia. ʼI te temi ʼaia, neʼe nātou toe liliu ʼo nonofo ʼi te ʼu koga meʼa ʼaē neʼe maumauʼi, ʼo nātou fakaliliu te ʼu koga meʼa ʼaia ke hage ko te ʼōloto ʼo Eteni. Neʼe “fakahā [e Sehova] tona nima maʼoniʼoni” kia nātou. ʼI hona ʼuhiga fakatā, neʼe ina peluki tona ʼu nimaʼi kofu, moʼo gāue ki tanatou toe liliu ki tonatou fenua ʼofaina. Ko te meʼa ʼaia neʼe mole ko he meʼa noa, pe ko he meʼa neʼe mole fakatokagaʼi ʼi te hisitolia. Kailoa, kae neʼe sisio te ʼu hahaʼi fuli ʼaē neʼe maʼuʼuli ʼi te temi ʼaia, ki te ‘fakahā e te ʼAtua ia tona nima,’ ʼo ina fetogi te ʼu fakatuʼutuʼu fakatagata ke feala hana fakahoko te hāofaki makehe ʼo he puleʼaga. Neʼe ko te ʼu fakamoʼoni lelei ʼaia, ko Isaia pea mo Esekiele neʼe ko te ʼu tagata ʼave logo moʼoni ʼa Sehova. Neʼe mole he tahi neʼe feala ke lotolotolua ʼo ʼuhiga mo te ʼAtua ʼo Sione, te ʼAtua maʼuli tokotahi pea mo moʼoni ʼi te kele katoa. ʼE tou lau fēnei ia Isaia 35⁠:2: “ ʼE ʼi ai anai ia nātou ʼaē ka nātou mamata ki te kolōlia ʼo Sehova, te matalelei ʼo totatou ʼAtua.” Ko nātou ʼaē neʼe nātou tali te fakamoʼoni ʼaia ʼo te ʼuhiga ʼatua ʼo Sehova, neʼe nātou maliu pea mo nātou tauhi kia te ia.

22. (a) Ia ʼaho nei, ʼe feala ke tou fakamālo ʼo ʼuhiga mo teā? (b) He koʼe ʼe tonu ke tou fakamālo tāfito ki te fakahā ʼaē e Sehova te ʼu hahaʼi ʼave logo loi?

22 ʼE tonu ke tou fakamālo ki te fakahā e Sehova pe ko ai tana ʼu hahaʼi ʼave logo moʼoni! ʼE ko Ia moʼoni “ ʼaē ʼe ina fakahoko te folafola ʼo tana kaugana, pea mo Ia ʼaē ʼe ina fakahoko katoa te tokoni ʼo tana ʼu hahaʼi ʼave logo.” (Isaia 44:26) Ko te ʼu lea faka polofeta ʼo ʼuhiga mo te toe fakafoʼou, ʼaē neʼe ina foaki kia Isaia pea mo Esekiele, ʼe hā ai tona ʼofa lahi, mo tona ʼofa makehe, pea mo tana manavaʼofa ki tana ʼu kaugana. Koia, ʼe tau ke tou fakavikiviki fuli kia Sehova ʼuhi ko te faʼahi ʼaia! Pea ia ʼaho nei, ʼe tonu ke tou fakamālo tāfito ki tana fakahā mai ia te ʼu hahaʼi ʼave logo loi, he kua nātou kaugamālie ʼi te temi nei ʼi te malamanei. Ko te ʼu logo ʼaē ʼe nātou tala, ʼe mole fakahā ai te fakatuʼutuʼu ʼaē neʼe tala e Sehova. ʼE tokoni mai anai te alatike ʼaē ka hoa mai ke tou ʼiloʼi pe ko ai te ʼu hahaʼi ʼave logo loi ʼaia.

[Nota ʼi te lalo pasina]

a Ko te tohi The Monuments and the Old Testament, neʼe tohi e Ira Maurice Price, 1925.

ʼE Feala Koa Hakotou Fakamahino?

◻ Neʼe fakahā feafeaʼi e Sehova pe ko ai tana ʼu hahaʼi ʼave logo moʼoni?

◻ ʼAki ia Isaia, ko ai ʼaē neʼe hinoʼi e Sehova ko te tagata ʼaē ka ina fakaʼaogaʼi moʼo tauʼi ia Papiloni?

◻ Neʼe hoko feafeaʼi te ʼu lea faka polofeta ʼo Isaia, ʼaē neʼe nātou fakamatala te tō ʼo Papiloni?

◻ Koteā te fua lelei ʼaē neʼe hoko ki te huafa ʼo Sehova ʼi te tō ʼo Papiloni?

[Paki ʼo te pasina 9]

ʼI te ʼu ʼaho ʼo Esekiele, neʼe hage ki te ʼu puleʼaga neʼe mole feala ke nātou tauʼi ia Papiloni

    Te ʼu Tohi Fakaʼuvea (1978-2025)
    Mavae
    Hu Ki Loto
    • Faka'uvea
    • Vaevae
    • Préférences
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Conditions d’utilisation
    • Règles de confidentialité
    • Paramètres de confidentialité
    • JW.ORG
    • Hu Ki Loto
    Vaevae