Te Po Tapu ʼi Totatou Temi Mo Tona ʼu Haʼuʼaga
KI TE toko lauʼi miliona hahaʼi ʼi te malamanei katoa, ko te temi ʼo te Po Tapu ʼe ko he temi fakafiafia ʼaupito ʼo te taʼu. ʼE fai ai te ʼu kaitahi lalahi, ʼe faka maʼuhigaʼi ai te ʼu talatisio pea ʼe fakatahi ai te famili. Tahi ʼaē meʼa, ʼi te ʼaho ʼaia ʼe fefoakiʼaki e te ʼu kaumeʼa pea mo te ʼu kāiga te ʼu kate pea mo he ʼu meʼa ʼofa.
Kae ko taʼu e 150 ki muʼa atu, neʼe mole tatau ia te Po Tapu. ʼI tana tohi The Battle for Christmas, neʼe tohi fēnei e te tagata faiako faka hisitolia ko Stephen Nissenbaum: “Ko te Po Tapu . . . neʼe ko te temi ʼaē neʼe lahi ai te ʼinu kava pea neʼe mole kei fai e te hahaʼi te ʼu aga ʼaē ʼe lelei, kae nātou fakafiafia ʼaki he aga heʼe fakatātāʼofi, ohage ko te Mardi Gras ʼo Tesepeli.”
ʼE lagi fakaloto mamahi te fakamatala ʼaia kia nātou ʼaē ʼe nātou fakaʼapaʼapa ki te Po Tapu. He koʼe ʼe loto anai e he tahi ke vaʼiganoaʼi te ʼaho taputapu ʼaia ʼaē ʼe lau ʼe ko he fakamanatu ʼo te ʼaho tupu ʼa te ʼAlo ʼo te ʼAtua? ʼE lagi koutou punamaʼuli anai ʼi te tali ʼaenī.
Te Fakatafito Hala
Talu mai tona kamata ʼi te fā sēkulō, neʼe lahi te fakafihiʼi ʼo te Po Tapu. Ohage la, neʼe ʼui ʼe ko te ʼaho tupu ʼo Sesu. Mai tona ʼaluʼaga ʼaē ʼe mole tala mai e te Tohi-Tapu pe ko te ʼaho fea ʼaē neʼe tupu ai ia Sesu, pea mo te māhina, koia neʼe lahi ai te ʼu ʼaho kehekehe ʼaē neʼe fakatuʼutuʼu ʼo ʼuhiga mo te faʼahi ʼaia. ʼI te tolu sēkulō, ko te kau teolosia Esipito neʼe nātou ʼui neʼe tupu ia Sesu ʼi te ʼaho 20 ʼo Maio, kae ko ʼihi neʼe nātou lau neʼe tupu ki muʼa atu, ohage la ko te ʼaho 28 ʼo Malesio peʼe ko te ʼaho 2 ʼo ʼApelili, peʼe ko te ʼaho 19 ʼo te māhina ʼaia. ʼI te 18 sēkulō, neʼe kua fakapipiki te ʼaho tupu ʼo Sesu ki te ʼu māhina fuli ʼo te taʼu! Kae neʼe hoko feafeaʼi te fili ʼo te ʼaho 25 ʼo Tesepeli?
Ko te tokolahi ʼo te hahaʼi popoto ʼe nātou lototahi ki te ʼui ʼaē, neʼe ko te Lotu Katolika ʼaē neʼe ina hinoʼi te ʼaho 25 ʼo Tesepeli ki te ʼaho tupu ʼo Sesu. Koteā tona tupuʼaga? ʼE ʼui fēnei e The New Encyclopædia Britannica, “He neʼe lagi loto e te kau ʼuluaki Kilisitiano ke tō tahi te ʼaho ʼaia mo te ʼaho ʼo te toʼotoʼoga faka pagani ʼa te kau Loma ʼaē ʼe fai ki te ‘ ʼaho tupu ʼa te laʼā māfimāfi.’ ” Neʼe fakahoko e te hahaʼi pagani te ʼu fakataga fakamataku ki te kau Kilisitiano lolotoga sēkulō e lua vaelua, koia he koʼe leva neʼe fakalogo fakafokifā te kau Kilisitiano ki te ʼu hahaʼi ʼaē neʼe nātou fakatagaʼi nātou?
Te Fakahū ʼo Te Aga Fakahehema
ʼI te ʼuluaki sēkulō, neʼe fakatokagaʼi e te ʼapositolo ko Paulo ia Timoteo ʼo ina ʼui, ʼe fehūfi anai te “ ʼu tagata agakovi pea mo te ʼu hahaʼi kākā” ki te kokelekasio faka Kilisitiano pea ʼe nātou fakahēhē anai te tokolahi. (2 Timoteo 3:13) Neʼe kamata te ʼapositasia lahi ʼaia ʼi te ʼosi mate ʼo te kau ʼapositolo. (Gāue 20:29, 30) ʼI te hili ʼo te meʼa ʼaē neʼe fakahigoaʼi ko te fetogi lotu ʼo Constantin ʼi te fā sēkulō, ko te tokolahi ʼo te hahaʼi pagani neʼe nātou fehūfi ki te faʼahiga Lotu Faka Kilisitiano ʼaē neʼe kua mafola ʼi te temi ʼaia. Neʼe koteā tona ʼu fua? ʼE ʼui fēnei e te tohi Early Christianity and Paganism: “Neʼe tokosiʼi te hahaʼi ʼaē neʼe tui moʼoni pea mo fakamalotoloto, ʼi te lotolotoiga ʼo te hahaʼi tokolahi ʼaē neʼe nātou lau ko nātou ko te kau Kilisitiano.”
Neʼe hoko moʼoni te ʼu palalau ʼa Paulo! Neʼe hage kua pulihi te Lotu Faka Kilisitiano moʼoni e te aga fakahehema faka pagani. Pea neʼe hā lelei te aga fakahehema ʼaia ʼi te ʼu toʼotoʼoga.
ʼI tona fakahagatonu, ko te toʼotoʼoga pe e tahi ʼaē neʼe fakatotonu ki te kau Kilisitiano ke nātou fai, ʼe ko te Taumafa ʼo te ʼAliki. (1 Kolonito 11:23-26) Neʼe mole kau te kau Kilisitiano ʼo te ʼuluaki sēkulō ki te ʼu lafeti ʼa te kau Loma ʼuhi ko te tauhi ʼaē neʼe fai ai ki te ʼu tamapua. Ko te tupuʼaga la ʼaia ʼo te valoki e te hahaʼi pagani te kau Kilisitiano ʼo nātou ʼui fēnei: “ ʼE mole koutou ʼaʼahi te ʼu kelemesi; ʼe mole koutou leleiʼia te ʼu faigaoʼi ʼaē ʼe fakahā ki te kaugamālie; ʼe koutou līaki te ʼu kaitahi ʼaē ʼe kau ai te hahaʼi fuli pea mo te ʼu fakataupiepie taputapu.” ʼI te tahi faʼahi, neʼe fialahi te hahaʼi pagani ʼo nātou ʼui fēnei: “ ʼE mātou tauhi fakafiafia ki te ʼu ʼatua, ʼaki he ʼu hiva pea mo he ʼu faigaoʼi.”
ʼI te vaelua ʼo te fā sēkulō, neʼe mole kei mālohi te ʼu valoki ʼaē neʼe nātou fai. Koteā tona tupuʼaga? ʼI te fehūfi ʼo te kau Kilisitiano loi ki te faga ōvi, neʼe toe ʼāsili ai te ʼu manatu faka ʼaposita. Neʼe iku ai leva te faʼahi ʼaia ki te tali ʼo te ʼu aga ʼa te kau Loma. ʼI tana fakamahino te faʼahi ʼaia, ʼe ʼui fēnei e te tohi The Paganism in Our Christianity: “Neʼe fai te tonu e te kau Kilisitiano, ke nātou tali te ʼu toʼotoʼoga faka pagani ʼaē neʼe leleiʼia e te hahaʼi he neʼe kau ki tanatou ʼu talatisio, pea neʼe nātou faka ʼuhiga te ʼu toʼotoʼoga ʼaia ʼe ko he ʼu toʼotoʼoga faka Kilisitiano.” ʼIo, neʼe kua mafola te ʼu fua kovi ʼo te ʼapositasia lahi. Neʼe tali leva e te hahaʼi te kau Kilisitiano, ʼuhi ko tanatou tali lelei ʼo te ʼu lafeti faka pagani ʼaia. ʼO mole tuai pea neʼe lahi te ʼu lafeti ʼaē neʼe fai e te kau Kilisitiano ʼi te taʼu fuli ohage ko te hahaʼi pagani. Koia ʼe mole tou punamaʼuli ʼi te faka maʼuhigaʼi ʼo te Po Tapu ʼi te ʼu lafeti ʼaia.
Te Toʼotoʼoga ʼe Fai ʼi Te Malamanei Katoa
Neʼe mafola te fai ʼo te Po Tapu, ʼuhi ko te mafola ʼi Eulopa ʼo te faʼahiga Lotu Faka Kilisitiano ʼaē neʼe maʼuliʼi tāfito ʼi te temi ʼaia. Neʼe tali e te ’Ēkelesia Katolika te manatu ʼaē ʼe ko he meʼa ʼe tau mo feʼauga ke fai he toʼotoʼoga ʼe ina faka maʼuhigaʼi te ʼaho tupu ʼo Sesu. Koia, ʼi te taʼu 567 ʼo totatou temi, ʼi te Fono lahi ʼaē neʼe fai ʼi Tours “neʼe fakatotonu ai ke taputapu te ʼu ʼaho e 12, ʼo kamata mai te Po Tapu ʼo aʼu ki te Épiphanie pea ke fai ai he lafeti.”—The Catholic Encyclopedia for School and Home.
Mole tuai pea neʼe maʼu ʼi te Po Tapu te ʼu agaaga ʼo te ʼu lafeti fakamālama ʼo te tānaki ʼo te taʼukai ʼaē ʼe fai ʼi te potu tokelau ʼo Eulopa. ʼI te lafeti ʼaia, neʼe kakai pea mo ʼiʼinu fakavale te hahaʼi, ʼo lahi age te fai ʼo te ʼu fakafiafia ʼi te fai ʼo te ʼu aga ʼaē ʼe loto kiai te ʼAtua. Neʼe mole koviʼia e te lotu te ʼu aga heʼeʼaoga ʼaia, kae neʼe ina tali lelei. (Vakaʼi ia Loma 13:13; 1 Petelo 4:3.) ʼI te taʼu 601 ʼo totatou temi, neʼe tohi e te Tuʼi Tapu ko Grégoire 1 kia Mellitus ʼaē neʼe misionea ʼi Pilitania, ʼo ina ʼui age ki ai “ke ʼaua naʼa fakagata te ʼu toʼotoʼoga pagani ʼāfea ʼaia, kae ke ina faka ʼuhiga te ʼu toʼotoʼoga ʼaia ʼe ko he ʼu toʼotoʼoga Katolika, pea ke fetogi pe te ʼu tupuʼaga faka pagani ʼo te ʼu toʼotoʼoga ʼaia ke liliu ko he ʼu tupuʼaga faka Kilisitiano.” Ko Arthur Weigall ʼaē neʼe ina fai te fakamatala ʼaia, he neʼe ina takitaki te selevisi ʼo te ʼu koloā ʼāfea ʼo te puleʼaga faka Esipito.
Lolotoga te temi ʼo te Moyen Âge, ko te hahaʼi ʼaē neʼe nātou fia fai he ʼu fetogi, neʼe nātou logoʼi neʼe tonu ke nātou fakafeagai ki te ʼu meʼa kovi ʼaia. Neʼe nātou tufa te ʼu tuʼuga fakatotonu ʼaē neʼe fakahā ai “te kovi ʼo te ʼu fakafiafia ʼaē ʼe hoko ʼi te Po Tapu.” ʼE ʼui fēnei e te Polofesea ko Penne Restad ʼi tana tohi Christmas in America—A History: “Ko ʼihi kau takitaki lotu neʼe nātou fakatokagaʼi neʼe ʼaoga ki te hahaʼi agahala he temi ke nātou līaki ai te ʼu aga ʼaē ʼe lelei, mo kapau neʼe hoko te ʼu meʼa ʼaia ʼaki te takitaki ʼo te Lotu Faka Kilisitiano.” Neʼe tupu ai leva te femahino kehekeheʼaki ʼa te hahaʼi ʼo ʼuhiga mo te Po Tapu. Kae neʼe mole hona kehekehe, he neʼe fio te Po Tapu mo te ʼu agaʼi fenua faka pagani, pea neʼe mole fia līaki e te hahaʼi te ʼu meʼa ʼaia. ʼE fakamahino fēnei e te tagata faitohi ko Tristram Coffin: “Neʼe fai e te hahaʼi fuli te ʼu meʼa ʼaē neʼe kua nātou fai māhani, ʼo mole nātou tokagaʼi te ʼu talaga ʼo te hahaʼi ʼaē neʼe nātou faigaʼi ke nātou fai te ʼu aga ʼaē ʼe tonu ke fai.”
ʼI te temi ʼaē neʼe kamata nofoʼi ai e te hahaʼi ʼo te Eulopa te Mālama Foʼou ʼo Amelika, neʼe kua mafola te lafeti ʼo te Po Tapu. Kae ʼi te ʼu telituale ʼaia neʼe mole leleiʼia e te hahaʼi te Po Tapu. Neʼe faka ʼuhiga e te kau Puritains te lafeti ʼaia ʼe ko he lafeti faka pagani, pea neʼe tapuʼi te lafeti ʼaia ʼi Massachusetts ʼi te vaha ʼo te taʼu 1659 pea mo te 1681.
ʼI te toʼo ʼo te tapu ʼaia, neʼe lahi te fai ʼo te Po Tapu ʼi te ʼu telituale ʼaia, tāfito la ʼi te potu toga ʼo te Nouvelle-Angleterre. Kae ʼe mole ko he meʼa fakapunamaʼuli te lahi age ʼo te fia fakafiafia ʼo te hahaʼi ʼi tanatou fia faka maʼuhigaʼi ia te ʼAlo ʼo te ʼAtua, ʼuhi ko te haʼuʼaga ʼo te lafeti ʼaia. Ko te agaʼi fenua ʼaē neʼe fakatupu maveuveu ʼaupito, neʼe ko te ʼinu fakavale. Neʼe hū te kau tūpulaga ki te ʼu ʼapi ʼo te hahaʼi maʼu koloā ʼo nātou kole fakahuahua age hanatou meʼa kai pea mo hanatou meʼa ʼinu. ʼI te agamāhani, kapau neʼe fakafisi age e te hahaʼi pea neʼe tauveleʼi nātou, pea ʼi ʼihi temi neʼe toe maumauʼi foki mo tonatou ʼu ʼapi.
Neʼe ʼāsili kovi age te ʼu ʼaluʼaga ʼaia ʼi te ʼu taʼu 1820 pea ohage ko tona ʼui e te Polofesea ko Nissenbaum, neʼe liliu ai leva te “ ʼu aga kovi ʼaē ʼe fai ʼi te Po Tapu” ko he “tuʼutāmaki lahi ki te hahaʼi.” ʼI te ʼu kolo ohage ko New York pea mo Filatelefia, ko te hahaʼi maʼu koloā neʼe nātou kamata totogi he ʼu hahaʼi moʼo leʼoleʼo ʼo tonatou ʼu ʼapi. Tahi ʼaē meʼa, neʼe ʼui neʼe faʼufaʼu te ʼu ʼuluaki polisi ʼuhi ko te maveuveu ʼaē neʼe hoko ʼi te Po Tapu ʼo te ʼu taʼu 1827/1828!
Te Fakaliliu ʼo Te Po Tapu
ʼI te 19 sēkulō, neʼe lahi te ʼu fetogi ʼe mole hona fakatatau neʼe hoko ki te malamanei. Neʼe fai te ʼu ala pea mo te ʼu ala ki te ʼu saliote afi, pea ʼaki te ʼu meʼa ʼaia neʼe faigafua ai te feʼoloʼaki ʼa te hahaʼi, mo te ʼave ʼo te ʼu logo pea mo te ʼu koloā. Neʼe maʼu ai te ʼu lauʼi miliona gāue, ʼuhi ko te ʼu matagi gāue foʼou ʼaē neʼe fakatuʼu, pea neʼe lahi ʼaupito te ʼu koloā ʼaē neʼe fai hoholo e te ʼu fale gāue masini. Neʼe toe fakatupu ʼaki te ʼu ʼaluʼaga foʼou ʼaia te ʼu fihifihia lahi ʼi te faʼahi faka sosiale, pea neʼe toe lave ki te faʼahiga fai ʼo te Po Tapu.
Talu mai fualoa neʼe fakaʼaogaʼi e te hahaʼi te ʼu lafeti moʼo fakamālohiʼi tanatou ʼu felogoi faka famili, pea ʼe nātou toe fai feiā mo te Po Tapu. ʼI tanatou fetogi te tahi ʼu talatisio ʼo te Po Tapu ʼāfea, neʼe fakaliliu ai leva te Po Tapu ke mole kei hage ko he lafeti fakavale, kae ke liliu ko he lafeti faka famili.
Koia, ʼi te fakaʼosi ʼo te 19 sēkulō, neʼe liliu te Po Tapu ohage ko he faʼahiga faitoʼo ki te ʼu meʼa kovi ʼaē neʼe hoko ʼi te temi ʼaia ʼi Amelika. ʼE ʼui fēnei e te Polofesea ko Restad: “Ko te Po Tapu neʼe ko te meʼa lelei ʼaupito moʼo fakahū ʼo te lotu pea mo te aga faka lotu ki te ʼu ʼapi, pea moʼo fakatonutonuʼi te ʼu meʼa kovi pea mo te ʼu meʼa vaʼiganoa ʼo te mālama.” Pea ʼe toe ʼui fēnei: “Ko te momoli ʼo he ʼu meʼa ʼofa, te tokoni ki te hahaʼi māsisiva, māʼiape la mo te fakamālo ʼaē ko te “Joyeux Noël” pea mo te ʼu meʼa teuteu, te fakafiafia ki te fuʼu ʼakau fuluʼi hega ʼaē neʼe fakatuʼu ʼi te koga fale, peʼe ki muli age ʼi te fale ʼaē ʼe fai ai te kapite ʼo te ʼAhotapu, neʼe tupu ʼaki ai te logo tahi ʼo te famili, mo tanatou pipiki ki te lotu pea mo te sosiete fakatagata.”
ʼO toe feiā pe mo te temi nei, ko te tokolahi ʼe nātou fai te Po Tapu moʼo fakahā ʼaki ai tonatou feʼofaʼofani pea mo nātou taupau te logo tahi ʼo tonatou famili. ʼE mahino ia, ʼe mole galo anai kia tatou tona ʼuhiga faka lotu. Ko te lauʼi miliona hahaʼi ʼe nātou fai te Po Tapu moʼo faka maʼuhigaʼi te ʼaho tupu ʼo Sesu. ʼE nātou kau ki he ʼu misa makehe, peʼe nātou fai ʼi tonatou ʼapi te ʼu gaoʼi ʼo ʼuhiga mo te fānauʼi ʼo Sesu, peʼe nātou faikole pea mo nātou fakamālo kia Sesu totonu. Kae koteā te manatu ʼa te ʼAtua ʼo ʼuhiga mo te faʼahi ʼaia? ʼE ina tali koa te ʼu meʼa ʼaia? Koutou vakaʼi te meʼa ʼaē ʼe ʼui mai e te Tohi-Tapu.
“Koutou ʼOfa Ki Te Moʼoni Pea Mo Te Tokalelei”
ʼI tana kei nofo ʼi te kele, neʼe ʼui e Sesu ki tana ʼu tisipulo: “Ko te ʼAtua ʼe laumālie, ko nātou ʼaē ʼe atolasio kia te ia, ʼe tonu ke nātou atolasio kia te ia ʼaki te laumālie pea mo te moʼoni.” (Soane 4:24) Neʼe maʼuliʼi e Sesu te ʼu folafola ʼaia. Neʼe ina tala te moʼoni ʼi te temi fuli pe. Neʼe mulimuli lelei ki te faʼifaʼitaki ʼo tana tāmai, ia “Sehova te ʼAtua ʼo te moʼoni.”—Pesalemo 31:5; Soane 14:9.
ʼI te ʼu pasina ʼo te Tohi-Tapu, neʼe fakahā lelei ai e Sehova ʼe fehiʼa ki te ʼu faʼahiga kākā fuli pe. (Pesalemo 5:6) Koia, ʼe mole faikehe koa hatatou maʼu ʼi te Po Tapu te tuʼuga meʼa ʼe fakapipiki ki te loi? Koutou fakakaukauʼi muʼa te fagana ʼo ʼuhiga mo te Papa Noele. Kua koutou faigaʼi koa ke koutou fakamahino ki takotou tamasiʼi pe koʼe ʼe fia hifo ia te Papa Noele ʼi te meʼa faka ʼaluʼaga kohu ʼo he loto fale kae mole hū ia ʼi te matapā, ohage ko te meʼa ʼaē kua tui māhani kiai te hahaʼi? Pea ʼe lava feafeaʼi ke ina ʼaʼahi he ʼu ʼapi ʼe lauʼi miliona ʼi te afiafi pe e tahi? Pea ʼe feafeaʼi ki te tia ʼaē ʼe lele ʼi te lagi? Ka mahino ki he tamasiʼi neʼe kākāʼi ia ia ke ina tali ko te Papa Noele ʼe ko te tagata moʼoni, ʼe mole puli anai koa tana falala ʼaē ki tana ʼu mātuʼa?
ʼE fakamahino fakahagatonu e The Catholic Encyclopedia: “ ʼE fakatafito te Po Tapu . . . ki te ʼu agaʼi fenua pagani.” Koia he koʼe ʼe hoko atu e te Lotu Katolika pea mo te tahi ʼu lotu ʼo te Keletiate te fai ʼo te lafeti ʼaē ʼe mole ko he lafeti faka Kilisitiano? ʼE mole hā ai koa la, ʼe nātou tali te ʼu akonaki faka pagani?
ʼI tana kei nofo ʼi te kele, neʼe mole uga e Sesu te hahaʼi ke nātou atolasio kia ia. Neʼe ʼui e Sesu: “Ko Sehova, tou ʼAtua, ʼaē ʼe maʼua ke ke atolasio ki ai, pea ko ia tokotahi pe ʼaē ʼe maʼua ke ke tauhi ki ai ʼaki he tauhi tapu.” (Mateo 4:10) ʼO feiā pe, ʼi te ʼosi faka kolōliaʼi ʼo Sesu ʼi selo, neʼe ʼui e te ʼaselo ki te ʼapositolo ko Soane ke “atolasio ki te ʼAtua,” ʼo hā ʼaki ai neʼe mole ʼi ai he fetogi ʼo ʼuhiga mo te faʼahi ʼaia. (Fakahā 19:10) ʼE tupu ʼaki ai te fehuʼi ʼaenī, ʼI te temi ʼo te Po Tapu, ʼe tali anai koa e Sesu te atolasio ʼe fai age kia ia, kae mole fai ki tana tāmai?
ʼE mahino papau ia, ʼe mole lelei te ʼu ʼaluʼaga ʼo te Po Tapu ʼaē ʼe fai ʼi totatou temi. ʼE ko he lafeti neʼe faʼufaʼu e te hahaʼi pea ʼe hā lelei mai ʼe haʼu ia mai te ʼu aga fakalialia ʼo te temi muʼa. Koia la ʼaē, neʼe uga ai e te leʼo ʼo loto ʼo te lauʼi miliona Kilisitiano, ke mole nātou fai te Po Tapu. Ohage la ko te meʼa ʼaē neʼe ʼui e te tūpulaga ko Ryan ʼo ʼuhiga mo te Po Tapu: “ ʼE fiafia ʼaupito te hahaʼi ʼuhi ko te ʼu kiʼi ʼaho ʼaia ʼe fakatahi ai te famili pea mo nātou fakafiafia fuli ai. Kae koʼe ʼe makehe te ʼaho ʼaia? ʼE foaki mai e taku ʼu mātuʼa taku ʼu meʼa ʼofa ʼi te taʼu katoa!” ʼE toe ʼui fēnei e te tahi finemui e taʼu 12: “Kia ʼau ʼe mole hage ia ʼe ʼau hala mo meʼa ʼofa, heʼe ʼau maʼu taku ʼu meʼa ʼofa ʼi te taʼu katoa, ka mole ʼi he ʼaho makehe pe e tahi, ʼaē ʼe fakamaʼua ai ki te hahaʼi ke nātou totogi he ʼu meʼa ʼofa.”
Neʼe fakaloto mālohiʼi e te polofeta ko Sakalia te kau Iselaelite ke nātou “ ʼofa ki te moʼoni pea mo te tokalelei.” (Sakalia 8:19) Kapau ʼe tou ʼofa ki “te moʼoni pea mo te tokalelei,” ohage ko Sakalia pea mo te tahi ʼu tagata agatonu ʼo te temi muʼa, ʼe mole tonu koa la ke tou līaki te ʼu lafeti pagani ʼaē ʼe fakaufiufi kia Sehova, te “ ʼAtua moʼoni mo maʼuli”?—1 Tesalonika 1:9.
[Paki ʼo te pasina 7]
“Kia ʼau ʼe mole hage ia ʼe ʼau hala mo meʼa ʼofa, heʼe ʼau maʼu taku ʼu meʼa ʼofa ʼi te taʼu katoa”