Watchtower TANAKIʼAGA TOHI ʼI TE NETI
Watchtower
TANAKIʼAGA TOHI ʼI TE NETI
Faka'uvea
  • TOHI-TAPU
  • TOHI
  • FONO
  • w98 1/1 p. 25-29
  • ʼE Mole He Meʼa ʼe Lelei Age ʼi Te Moʼoni

Aucune vidéo n'est disponible pour cette sélection.

Il y a eu un problème lors du chargement de la vidéo.

  • ʼE Mole He Meʼa ʼe Lelei Age ʼi Te Moʼoni
  • Te Tule Leʼo—1998
  • Manatu Tafito
  • He Tahi ʼu Alatike
  • ʼE ʼAu Ako Te Moʼoni ʼo Te Tohi-Tapu
  • ʼE ʼAu Lagolago Mālohi Ki Te Moʼoni
  • Taku Nofo ʼi Sachsenhausen
  • Ko Te Haʼele Ki Te Mate
  • Ko Te Moʼoni ʼe Ko Te Meʼa Tāfito ʼi Toku Maʼuli
  • Neʼe Nofo Sehova Mo ʼAu
    Te Tule Leʼo—1996
Te Tule Leʼo—1998
w98 1/1 p. 25-29

ʼE Mole He Meʼa ʼe Lelei Age ʼi Te Moʼoni

KO TE FAKAMATALA ʼA G. N. VAN DER BIJL

ʼI te māhina ʼo Sūnio 1941, neʼe ʼave ʼau ki te Gestapo pea ʼave ʼau ki te lotoʼā fakamamahi ʼo Sachsenhausen ʼaē ʼe ōvi ki Berlin, ʼi Siamani. ʼI te lotoʼā ʼaia, neʼe ko ʼau te tagata pilisoni numelo 38190, pea neʼe ʼau nofo ai ʼo aʼu ki te hoko ʼo te meʼa ʼaē neʼe fakahigoa ko te haʼele fakamataku ki te mate, ʼaē neʼe hoko ʼi te māhina ʼo ʼApelili 1945. Kae ʼi muʼa ʼo taku fakamatala atu te ʼu meʼa ʼaia ʼaē neʼe hoko, ʼe ʼau fia fakamahino atu pe koʼe neʼe pilisoniʼi ʼau.

NEʼE ʼau tupu ʼi Rotterdam, ʼi Holani, ʼi te kamata ʼo te ʼUluaki Tau Faka Malamanei, ʼi te taʼu 1914. Neʼe gāue taku tāmai ʼi te matani gāue ʼo te ʼu saliote afi, pea ko tomatou kiʼi ʼapi neʼe tuʼu ōvi ki te ala ʼo te ʼu saliote afi. ʼI te fakaʼosi ʼo te tau ʼi te taʼu 1918, neʼe lahi te ʼu saliote afi “fetuku mahaki” neʼe ʼau sio kiai, ʼi tanatou fakalaka pea mo logoaʼa ʼi tomatou muʼa ʼapi. ʼE mahino papau ia, neʼe lahi te kau solia lāvevea ʼi te ʼu saliote afi ʼaia, neʼe nātou mavae ʼi te tau ʼo toe liliu kiō nātou.

ʼI toku taʼu 12, neʼe ʼau mavae ʼi te faleako ke maʼu haku gāue. Hili kiai taʼu e valu, neʼe ʼau sinie te kotala ke ʼau gāue ki te tali kāiga ʼi te vaka lahi, pea lolotoga taʼu e fā, neʼe ʼau feʼaluʼaki ʼi Holani pea mo Amelika ʼi te vaka ʼaia.

ʼI te temi ʼaē neʼe mātou nonofo ai ʼi te ʼuafu ʼo New York ʼi te fasiga taʼu māfana ʼo te taʼu 1939, neʼe kua ʼamanaki hoko te tahi tau faka malamanei. Koia, ʼi te ʼaho ʼaē neʼe haʼu ai te tagata ki tomatou vaka pea ina foaki mai te kiʼi tohi Gouvernement (te Puleʼaga), ʼaē neʼe talanoa ki he puleʼaga faitotonu, neʼe ʼau tali fakafiafia te tohi ʼaia. ʼI taku toe liliu ki Rotterdam, neʼe ʼau kamata kumi he tahi gāue, koteʼuhi ko te gāue ʼi te ʼu vaka neʼe feala ke tupu ai he ʼu tuʼutāmaki. ʼI te ʼaho 1 ʼo Sepetepeli, neʼe ʼohofi e te kau Siamani te fenua ʼo Polonia, pea neʼe kau te ʼu puleʼaga kehekehe ki te Lua Tau Faka Malamanei.

ʼE ʼAu Ako Te Moʼoni ʼo Te Tohi-Tapu

ʼI te tahi ʼAhotapu ʼo te māhina ʼo Malesio 1940, neʼe ʼau ʼalu ʼo ʼaʼahi toku tēhina pea mo tona ʼohoana, pea neʼe tagi te kiʼi pele ʼo te matapā, ko te Fakamoʼoni ʼa Sehova. Neʼe ʼau ʼui age ki ai, kua ʼau maʼu te tohi Gouvernement pea neʼe ʼau fai age ki ai te ʼu fehuʼi ʼo ʼuhiga mo te lagi pea ko ai te hahaʼi ʼaē ʼe ʼolo kiai. Neʼe mahino lelei pea mo fakapotopoto te tali ʼaē neʼe ina fai mai, pea neʼe ʼau ʼui ʼi toku loto, ‘ ʼE ko te moʼoni.’ Neʼe ʼau foaki age kia ia toku tuʼasila pea neʼe ʼau fakaafe ia ia ke ina ʼaʼahi ʼau ʼi toku ʼapi.

Hili ʼaia ʼaʼahi pe e tolu, ʼaē neʼe loloto ai tamā fai palalau ki te Tohi-Tapu, pea neʼe ʼau kamata kaugā ʼolo mo te Fakamoʼoni ʼa Sehova ʼi te fai faka mafola ʼi te ʼu ʼapi. ʼI tamā tau ki te telituale, neʼe ina fakahā mai pe ko te potu fea ʼaē neʼe tonu ke ʼau kamata ai, pea neʼe ʼau faka mafola tokotahi. ʼE tokolahi te hahaʼi ʼaē neʼe kei foʼofoʼou ʼi te moʼoni, neʼe nātou kamata ako feiā te gāue fai faka mafola ʼi te temi ʼaia. Neʼe fakamahino mai e te ʼu tēhina, neʼe tonu ke ʼau ʼalu tuʼumaʼu ki te ʼu loto fale moʼo fakahā te ʼu tohi, naʼa sio te hahaʼi kia ʼau ʼi te ala. ʼI te temi ʼaia ʼaē neʼe kamata ai te tau, neʼe tonu ke mātou aga fakaʼeteʼete.

Hili kiai vāhaʼa e tolu, ʼi te ʼaho 10 ʼo Maio 1940, neʼe ʼohofi e te kautau Siamani te fenua ʼo Holani, pea ʼi te ʼaho 29 ʼo Maio, neʼe tala e te tagata pule nasi ko Seyss-Inquart, ʼe kua tapu te gāue ʼa te kau Fakamoʼoni ʼa Sehova. Neʼe mātou fai te ʼu fono ʼaki te ʼu kiʼi kūtuga veliveli, pea neʼe mātou aga fakaʼeteʼete ke ʼaua naʼa ʼiloʼi e te hahaʼi te potu ʼaē neʼe mātou fakatahitahi ai. Ko te ʼu ʼaʼahi ʼa te ʼu tagata taupau feʼoloʼaki neʼe ko he fakaloto mālohi ʼaia kia mātou.

Neʼe lahi taku suluka, pea ʼi te temi ʼaē neʼe ʼau foaki ai te foʼi sikaleti ki te tēhina ʼaē neʼe ina fai taku ako pea ʼi taku ʼiloʼi ʼaē ʼe mole suluka, neʼe ʼau ʼui age kia ia: “ ʼE mole feala anai ke ʼau tuku taku suluka!” Kae ʼi taku haʼele ʼi te ala ʼi te hili ʼo te fai palalau ʼaia, neʼe ʼau fakakaukau fēnei, ‘Kapau ʼe tonu ke ʼau liliu ko he Fakamoʼoni, pea ʼe ʼau fia liliu anai ko he Fakamoʼoni moʼoni.’ Talu mai ai, neʼe mole ʼau toe suluka ai.

ʼE ʼAu Lagolago Mālohi Ki Te Moʼoni

ʼI te māhina ʼo Sūnio 1940, hili kiai māhina e tolu ʼi taku felāveʼi mo te Fakamoʼoni ʼa Sehova ʼi te ʼapi ʼo toku tēhina, neʼe ʼau foaki toku maʼuli kia Sehova pea mo papitema. Hili kiai he ʼu kiʼi māhina, ʼi te māhina ʼo ʼOketopeli 1940, neʼe ʼau kau ki te gāue fai faka mafola temi katoa ʼo ʼau toʼo te selevisi pionie. ʼI te temi ʼaia, neʼe foaki mai kia ʼau te kofu ʼaē neʼe fakahigoaʼi ko te kofu ʼa te kau pionie. Neʼe lahi te ʼu tagaʼi kofu ke ʼai kiai te ʼu tohi pea mo te ʼu kaupepa, pea neʼe feala haku kofuʼi fakatahi te kofu ʼaia mo he foʼi kote.

Talu mai te kamata nofoʼi ʼo Holani e te kau Siamani, neʼe kumikumi tuʼumaʼu te kau Fakamoʼoni ʼa Sehova pea mo puke nātou. ʼI te tahi uhu ʼi Fepualio 1941, neʼe ʼau faka mafola mo te tahi ʼu Fakamoʼoni ʼa Sehova. ʼI tanatou faka mafola ʼi te tahi faʼahi ʼo te ala, neʼe ʼau faka mafola ʼo takafoli te telituale ʼi te tahi faʼahi ke ʼau fakafetaulaki mo nātou. Hili kiai te temi loaloaga, neʼe ʼau ʼalu ʼo vakaʼi pe koʼe neʼe nātou tauhala mai pea neʼe ʼau felāveʼi mo te tagata neʼe ina fehuʼi mai, “ ʼE ʼi ai koa la mo hau ʼu kiʼi tohi fēnei?”

Neʼe ʼau tali, “Ei.” Pea neʼe ina puke ʼau pea mo ʼave ʼau ki te fale polisi. Neʼe pilisoniʼi ʼau ia vāhaʼa e fā. Neʼe agalelei te kau ofisie. Kapau neʼe mole ʼave he tahi ki te Gestapo, pea neʼe feala hana mavae mo kapau ʼe ina sinie te kiʼi pepa ʼaē neʼe ʼui ai, ʼe mole kita toe tufa anai he ʼu kiʼi tohi faka Tohi-Tapu. ʼI te temi ʼaē neʼe ʼui mai ai ke ʼau sinie te kiʼi pepa ʼaia, neʼe ʼau tali fēnei: “Tatau aipe peʼe koutou foaki mai haku tuʼuga falā, kae ʼe mole ʼau sinie anai.”

ʼI taku ʼosi nofo ai lolotoga he temi, neʼe ʼave ʼau ki te Gestapo. ʼOsi ʼaia, pea neʼe ʼave ʼau ki te lotoʼā fakamamahi ʼo Sachsenhausen ʼi Siamani.

Taku Nofo ʼi Sachsenhausen

ʼI taku tau ki Sachsenhausen ʼi te māhina ʼo Sūnio 1941, neʼe kua nonofo ai te toko 150 kau Fakamoʼoni​—ko te tokolahi ʼo nātou neʼe ko te kau Siamani. Ko mātou ʼaē neʼe ko te kau pilisoni foʼou, neʼe ʼave mātou ki te tahi faʼahi ʼo te lotoʼā neʼe fakahigoaʼi ko te Isolement. ʼI te lotoʼā ʼaia, neʼe tokaga tomatou ʼu tēhina Kilisitiano kia mātou, pea neʼe nātou fakamahino mai te ʼu meʼa ʼaē neʼe feala ke hoko kia mātou. Hili kiai te vāhaʼa katoa, pea ʼōmai te tahi kau Fakamoʼoni mai Holani. ʼI te kamata, neʼe fakatotonu mai kia mātou ke mātou tutuʼu ʼi te muʼa fale ʼo te lotoʼā fakamamahi, ʼo kamata mai te hola fitu uhu ʼo aʼu ki te hola ono afiafi. ʼI ihi temi, neʼe tonu ki te kau pilisoni ke nātou fai te faʼahi ʼaia ʼi te ʼaho fuli lolotoga he vāhaʼa katoa peʼe laka atu.

Logope la te gaohi koviʼi ʼo nātou, kae neʼe mahino ki te ʼu tēhina te ʼaoga ʼaē ke nātou fai he ʼu fakatuʼutuʼu moʼo fafaga ʼo nātou ʼi te faʼahi fakalaumālie. ʼI te ʼaho fuli, neʼe hinoʼi he tahi ke ina teuteuʼi he kiʼi talanoa neʼe fakatafito ki he vaega ʼo te Tohi-Tapu. Pea ʼi te lolotoga ʼo te ʼaho ʼaia, ʼi te potu ʼaē neʼe fakatahitahi ai te kau pilisoni, ko te kau Fakamoʼoni neʼe nātou ʼolo takitahi kia ia ʼaē neʼe hinoʼi, ʼo fakalogo ki te talanoa ʼaē neʼe ina teuteuʼi. Neʼe lahi te ʼu puleʼaki neʼe mātou fai moʼo fakahū he ʼu tohi ki te lotoʼā fakamamahi, pea neʼe mātou fono ʼi te ʼu ʼAhotapu moʼo ako fakatahi te ʼu tohi ʼaia.

Neʼe mātou fakahū ki te lotoʼā ʼo Sachsenhausen te tohi Children (Te ʼu Fānau), ʼaē neʼe hoki fakahā ʼi te fakatahi ʼaē neʼe fai ʼi St. Louis ʼi Amelika ʼi te fasiga taʼu māfana ʼo te taʼu 1941. Ke ʼaua naʼa maʼu te tohi ʼaia pea mo maumauʼi, neʼe mātou vete te tohi ʼaia, pea neʼe mātou feʼāveʼaki te ʼu koga ʼaia ʼo te tohi ke feala ke lau e te ʼu tēhina fuli.

Hili kiai he kiʼi temi, pea ʼiloʼi e te kau takitaki ʼo te lotoʼā fakamamahi te ʼu fono ʼaē neʼe mātou fai. Koia, neʼe fakamavetevete ai te kau Fakamoʼoni pea neʼe ʼave nātou ki te ʼu fale kehekehe ʼo te lotoʼā. Neʼe ko he faigamālie lelei ʼaia ke mātou faka mafola ki te tahi ʼu pilisoni, pea ko te meʼa ʼaē neʼe hoko, neʼe tokolahi te kau Polonia, mo te kau Ukrainiens, pea mo te tahi ʼu hahaʼi neʼe nātou tali te moʼoni.

Neʼe mole kei puli ki te hahaʼi te loto ʼa te kau Nasi ʼaē ke nātou tāʼofi peʼe matematehi te kau Bibelforscher, te higoa ʼaia ʼa te kau Fakamoʼoni ʼa Sehova ʼi te temi ʼaia. Koia, neʼe mālohi te ʼu fakataga ʼaē neʼe fai kia nātou. Neʼe ʼui age kia nātou, ʼe faka ʼāteaina anai nātou mo kapau ʼe nātou sinie te kiʼi pepa neʼe tohi ai, ʼe nātou fakafisi ai ki tanatou tui. Neʼe fakakaukauʼi fēnei e ʼihi tēhina, “Kapau ʼe nātou faka ʼāteaina ʼau, pea ʼe lahi age anai taku gāue kia Sehova.” Logope la neʼe sinie e ʼihi, kae ko te tokolahi ʼo totatou ʼu tēhina neʼe nonofo agatonu logope la te ʼu fakamamahi ʼaē neʼe fai age kia nātou, mo tonatou fakalainoaʼi, pea mo tonatou gaohi koviʼi. Ko ʼihi ia nātou ʼaē neʼe nātou sinie te pepa, neʼe mole mātou toe maʼu he logo ʼo ʼuhiga mo nātou. Kae meʼa fakafiafia foki, he ko ʼihi neʼe nātou fakahemala pea ʼi te temi nei ʼe kei nātou gāue maʼa Sehova.

Neʼe fakamālohiʼi tuʼumaʼu mātou ke mātou sioʼi te gaohi koviʼi ʼo te kau pilisoni, ohage la ko te tā tuʼa 25 ʼo he tahi ʼaki he kauʼi ʼakau. ʼI te tahi lakaga, neʼe tonu ai ke mātou mamata ki te tautau ʼo te ʼu kia ʼo te ʼu tagata e toko fā. Ko te ʼu faʼahiga meʼa ʼaia ʼaē ʼe kita sio kiai, ʼe malave ʼaupito kia kita. Neʼe ʼui fēnei mai e te tēhina lahi pea mo talavou ʼaē neʼe ma kaugā nonofo ʼi te tahi fale ʼo te lotoʼā: “ ʼI muʼa ʼo taku haʼu ki henī, neʼe ʼau pogia tuʼumaʼu mokā ʼau sio ki te toto. Kae ʼi te temi nei kua ʼau māhani kiai.” Logope la neʼe kua mātou māhani ki te ʼu meʼa ʼaia, kae neʼe mole fefeka ʼomātou loto. ʼE moʼoni, neʼe mole he temi neʼe ʼau lotokovi ai peʼe fehiʼa ai kia nātou ʼaē neʼe nātou fakatagaʼi mātou.

ʼI taku ʼosi gāue mo he kommando (ko he kau gāue) ʼi te tahi temi, neʼe ʼave ʼau ki te fale mahaki he neʼe lahi taku fiva. Neʼe tokoni mai kia ʼau te tōketā Norvégien pea mo te afilimie Tchèque, pea neʼe ʼau hāo ʼuhi ko tanā agalelei.

Ko Te Haʼele Ki Te Mate

ʼI te māhina ʼo ʼApelili 1945, neʼe mole kei puli ki te hahaʼi, ʼe mole mālo anai te kau Siamani ʼi te tau. Ko te ʼu puleʼaga fakatahi ʼo te potu hihifo neʼe nātou ʼōmai mai te potu hihifo, pea ko te kau Lusia neʼe nātou ʼōmai mai te potu hahake. Neʼe mole feala ki te kau Nasi ke nātou matehi te toko lauʼi teau afe hahaʼi ʼaē neʼe nonofo ʼi te ʼu lotoʼā fakamamahi pea mo fufū te kau mate ke ʼaua naʼa ʼi ai he fakamoʼoni ʼo te ʼu fakapō ʼaē neʼe nātou fai. Koia, neʼe nātou fai ai te tonu ʼaē ke nātou matehi ia nātou fuli ʼaē neʼe mahaki, pea ke nātou ʼave te tahi kau pilisoni ki te ʼu ʼuafu ʼaē neʼe ōvi mai ki te ʼu lotoʼā. Neʼe kua nātou fakatuʼutuʼu ke nātou faka hake te hahaʼi ki he ʼu vaka pea ke nātou fakamoū te ʼu vak ʼaia.

Ko te haʼele ʼa te kau pilisoni e toko 26 000 ʼo te lotoʼā fakamamahi ʼo Sachsenhausen neʼe kamata ʼi te po ʼo te ʼaho 20 ʼo ʼApelili. ʼI muʼa ʼo tamatou mavae ʼi te lotoʼā, neʼe mātou ʼave mo mātou tomatou ʼu tēhina mahaki ʼaē neʼe nonofo ʼi te fale mahaki. Neʼe mātou maʼu te kiʼi saliote ke feala hanatou heheka ai. Ko mātou fuli, neʼe ko te toko 230 mai te ʼu fenua kehekehe e ono. ʼI te hahaʼi mahaki, neʼe kau ai te Tēhina ko Arthur Winkler, ʼaē neʼe gāue mālohi ki te mafola ʼo te gāue ʼo te Puleʼaga ʼi Holani. Ko mātou kau Fakamoʼoni, neʼe ko mātou te kau muli ʼo te haʼele ʼaia, pea tuʼumaʼu pe neʼe mātou fefakaloto mālohiʼaki ke mātou haga fai tamatou haʼele.

ʼI te kamata, neʼe mātou haʼele hoholo lolotoga hola e 36. ʼI taku lolotoga haʼele, neʼe ʼau māʼumoea ʼi toku logo mamahi pea mo toku gaʼegaʼe ʼaupito. Kae neʼe mole feala ke kita nofo ʼi muli peʼe kita mālōlō, naʼa fana kita e te kau solia. ʼI te pōʼuli, neʼe mātou momoe ʼi te ʼu gāueʼaga peʼe ʼi te ʼu vao matuʼa. Neʼe mole lahi tamatou meʼa kai. ʼI te temi ʼaē neʼe lahi ai taku pakupaku, neʼe ʼau kai te foʼi meʼa fulu nifo ʼaē neʼe foaki mai e te hahaʼi ʼo te Croix Rouge ʼo Suède.

ʼI te tahi lakaga, neʼe mole kei ʼiloʼi e te kau solia Siamani pe neʼe nonofo ʼifea te ʼu kautau Lusia pea mo Amelika, pea neʼe mātou nonofo ʼi te vao matuʼa lolotoga ʼaho e fā. Neʼe fua lelei te faʼahi ʼaia kia mātou, he neʼe mole mātou tautonu ki te matatai ʼo Lübeck ke mātou hahake ki te ʼu vaka ʼaē neʼe tonu ke nātou matehi ai mātou. Moʼo fakaʼosi, ʼi tamatou ʼosi haʼele ia kilometa e 200 lolotoga ʼaho e 12, neʼe mātou tau ki te kolo ko Crivitz Wood. Neʼe mole faʼa mamaʼo mo Schwerin, te kolo ʼaē ʼe tuʼu ia kilometa e 50 ʼi te matatai ʼo Lübeck.

Neʼe ʼōmai te kau Lusia mai te faʼahi mataʼu, pea neʼe ʼōmai te kau Amelika mai te faʼahi hema. ʼI tamatou logo ʼaē ki te ʼu pa fana ʼaē neʼe fai hoholo, neʼe mātou ʼiloʼi ai neʼe mātou ōvi ki te ʼu malaʼe ʼaē neʼe fetauʼaki ai te kau solia. Neʼe matataku ai te kau solia Siamani; neʼe feholaki ʼihi, pea ko ʼihi neʼe nātou fetogi tonatou ʼu kofu solia ʼo nātou tui te ʼu kofu ʼo te kau pilisoni ʼaē neʼe kua mamate, ʼo nātou fakaʼamu ke mole ʼiloʼi nātou. ʼI te lotolotoiga ʼo te maveuveu ʼaia, neʼe mātou fakatahi ʼo kumi tokoni ʼi te faikole.

Ko te ʼu tēhina ʼaē neʼe nātou takitaki mātou neʼe nātou fakatotonu ke mātou mavae ʼi te ʼapogipogi uhu ʼo mātou ʼolo ki te faʼahi ʼa te kau solia Amelika. Logope la neʼe kua mamate peʼe matehi te teitei vaelua ʼo te kau pilisoni ʼaē neʼe nātou kamata kau ki te haʼele ʼo te mate, kae neʼe haohaoa te kau Fakamoʼoni fuli.

Neʼe ʼave ʼau e te kau solia Kanata ki te kolo ʼo Nijmegen, ʼaē neʼe nofo ai toku tokolua. Kae ʼi taku tau atu ki te kolo ʼaia, neʼe mole kei nofo ai. Koia, neʼe ʼau fakatuʼutuʼu ai ke ʼau haʼele ʼo aʼu ki Rotterdam. Meʼa fakafiafia foki, neʼe faka hake ʼau e he tahi ʼi tana motokā, pea neʼe ina ʼave fakahagatonu ʼau ki te kolo ʼaē neʼe ʼau ʼalu kiai.

Ko Te Moʼoni ʼe Ko Te Meʼa Tāfito ʼi Toku Maʼuli

Ko te ʼaho tonu ʼaē neʼe ʼau tau ai ki Rotterdam, neʼe ʼau toe tohi toku pepa ke ʼau kau ki te selevisi pionie. Hili kiai vāhaʼa e tolu, pea neʼe hinoʼi ʼau ke ʼau ʼalu ki te kolo ʼo Zutphen, pea neʼe ʼau gāue ai ʼi te taʼu katoa pea mo te vaeluaʼi taʼu. Lolotoga te temi ʼaia, neʼe ʼau toe lelei ʼi te faʼahi fakasino. ʼOsi ʼaia, pea neʼe hinoʼi ʼau ke ʼau tagata taupau faka silikosikilipisio, te higoa ʼaia ʼa te kau tagata taupau feʼaluʼaki. Hili kiai te ʼu kiʼi māhina, pea neʼe fakaafe ʼau ki te Ako Faka Tohi-Tapu ʼo Kalaate ʼa te Sosiete Watchtower ʼi South Lansing, ʼi New York. ʼI te ʼosi maʼu ʼo taku pepa ʼi te 12 kalasi ʼi te māhina ʼo Fepualio 1949, neʼe hinoʼi ʼau ke ʼau ʼalu ki Pelesike.

Neʼe lahi te ʼu faʼahiga gāue ʼaē neʼe ʼau fakahoko ʼi Pelesike, ʼo kau kiai mo te ʼu taʼu e valu ʼaē neʼe ʼau gāue ai ʼi te Petele pea mo te ʼu taʼu ʼaē neʼe ʼau tagata taupau faka silikosikilipisio pea mo tagata taupau faka tisitilike. ʼI te taʼu 1958, neʼe ʼau ʼohoana ai mo Justine, pea neʼe liliu ko toku kaugā fagona ʼi taku ʼu feʼaluʼaki. ʼI te temi nei, logope la kua ʼau matuʼa, kae ʼe ʼau fiafia ʼi taku gāue tagata taupau feʼaluʼaki mokā ʼe ʼaoga.

Ka ʼau manatuʼi taku minisitelio, pea ʼe feala haku ʼui moʼoni: “ ʼE mole he meʼa ʼe lelei age ʼi te moʼoni.” ʼE mahino papau ia, neʼe faigataʼa ʼi ʼihi temi. Kua mahino kia ʼau, ko te ʼu hala ʼaē neʼe ʼau fai, ʼe tonu ke ʼi ai hona ʼaoga ki toku maʼuli. Koia, ka ʼau fai palalau mo te kau tūpulaga, ʼe ʼau ʼui age kia nātou: “ ʼO toe feiā foki mo koutou, ʼe koutou faihala anai pea mo lagi koutou agahala mamafa anai, kae ʼaua naʼa koutou loi ʼo ʼuhiga mo te faʼahi ʼaia. Koutou palalau kiai mo takotou ʼu mātuʼa peʼe ko he tagata ʼāfea, pea koutou fai te ʼu fetogi ʼaē ʼe ʼaoga ke koutou fai.”

ʼI taku gāue temi katoa ia teitei taʼu e 50 ʼi Pelesike, neʼe ʼau maʼu te pilivilesio ʼaē ke ʼau sio ki ʼihi tēhina ʼaē neʼe ko he ʼu kiʼi tamaliki, kua nātou liliu ko he ʼu tagata ʼāfea pea mo tagata taupau faka silikosikilipisio. Neʼe ʼau sio ki te toko 1 700 kau fai faka mafola ʼo te Puleʼaga ʼi te fenua, kua tuputupu ʼo kaku ki te toko 27 000 tupu.

ʼE ʼau fai atu te fehuʼi ʼaenī, “ ʼE ʼi ai koa he tahi faʼahiga maʼuli ʼe lelei age ʼi te tauhi ʼaē kia Sehova?” Kailoa, ʼe mole he temi ʼe maʼu ai anai he tahi faʼahiga maʼuli ʼe lelei age ʼi te tauhi ʼaē kia Sehova. ʼE ʼau faikole ke takitaki pea mo tapuaki tuʼumaʼu e Sehova ia ʼau pea mo toku ʼohoana, ke feala hamā haga tauhi kia te ia ʼo talu ai.

[Paki ʼo te pasina 26]

Ko ʼau pea mo toku ʼohoana ʼi tamā ʼosi ʼohoana ʼi te taʼu 1958

    Te ʼu Tohi Fakaʼuvea (1978-2025)
    Mavae
    Hu Ki Loto
    • Faka'uvea
    • Vaevae
    • Préférences
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Conditions d’utilisation
    • Règles de confidentialité
    • Paramètres de confidentialité
    • JW.ORG
    • Hu Ki Loto
    Vaevae