Watchtower TANAKIʼAGA TOHI ʼI TE NETI
Watchtower
TANAKIʼAGA TOHI ʼI TE NETI
Faka'uvea
  • TOHI-TAPU
  • TOHI
  • FONO
  • w98 1/2 p. 13-18
  • Te ʼu Tapuakina Lahi ʼAki Te Fuakava Foʼou

Aucune vidéo n'est disponible pour cette sélection.

Il y a eu un problème lors du chargement de la vidéo.

  • Te ʼu Tapuakina Lahi ʼAki Te Fuakava Foʼou
  • Te Tule Leʼo—1998
  • Manatu Tafito
  • He Tahi ʼu Alatike
  • Te Fuakava Foʼou
  • ʼE Tapuakina Te ʼu Puleʼaga ʼAki Te Hāko ʼo Apalahamo
  • Kua Fakahoko Te Lea Faka Polofeta
  • Te Fuakava ʼĀfea Pea Mo Te Fuakava Foʼou
  • Te Puleʼaga ʼo Te ʼAtua—Tana Fakahoko Fakaʼosi
  • Ko Sehova ʼe Ko He ʼAtua ʼe Ina Fai He ʼu Fuakava
    Te Tule Leʼo—1998
  • ʼE Kotou Liliu Anai Ko He Puleʼaga Fakapelepitelo
    Te Tule Leʼo—2014
  • Te Tahi ʼu Ōvi Pea Mo Te Fuakava Foʼou
    Te Tule Leʼo—1998
Te Tule Leʼo—1998
w98 1/2 p. 13-18

Te ʼu Tapuakina Lahi ʼAki Te Fuakava Foʼou

“Tahi ʼaē, ko Sesu ʼe ko te fakahokoʼaga ʼo te fuakava ʼe lelei age.”—Hepeleo 8⁠:⁠6.

1. Neʼe ko ai te ‘hāko ʼo te fafine’ ʼaē neʼe fakapapauʼi mai ʼi Eteni, pea neʼe feafeaʼi te ‘fakavolu ʼo tona muliʼi vaʼe’?

ʼI TE ʼosi agahala ʼa Atama mo Eva, neʼe fai e Sehova te fakamāu kia Satana, ʼo ina ʼui fēnei: “ ʼE ʼau tuku anai he fehiʼa ia koe pea mo te fafine, ʼi tou hāko pea mo tona hāko. Pea ʼe ina fakavolu anai koe ʼi tou ʼulu pea ʼe ke fakavolu anai ia ia ʼi tona muliʼi vaʼe.” (Senesi 3:​15) ʼI te temi ʼaē neʼe papitema ai ia Sesu ʼi te Vaitafe ʼo Solotane, ʼi te taʼu 29 ʼo totatou temi, neʼe hā ai te Hāko ʼaē neʼe fakapapauʼi mai ʼi Eteni. ʼI tana mate ʼi te pou fakamamahi ʼi te taʼu 33 ʼo totatou temi, neʼe hoko ai te koga ʼo te lea faka polofeta ʼāfea ʼaia. Neʼe ‘fakavolu e Satana te muliʼi vaʼe’ ʼo te Hāko.

2. Ohage ko tona ʼui e Sesu, koteā te ʼaoga ʼo tona mate ki te malamanei?

2 Meʼa fakafiafia foki he ko te lavea ʼaia, logope la neʼe fakaloto mamahi ʼaupito, kae neʼe faka temi pe. Neʼe fakatuʼuake ia Sesu mai te kau mate ʼo liliu ko he laumālie tuputupua pea neʼe hake ki tana Tāmai ʼi te lagi, ʼo ina momoli ai te maʼuhiga ʼo tona taʼataʼa ʼaē neʼe liligi, ko “he totogi moʼo fetogi ʼaki ʼo te tokolahi.” Koia, neʼe hoko ai tana ʼu palalau ʼaenī: “Ko te Foha ʼo te tagata ʼe tonu ke hiki ake, koteʼuhi ke feala kia ia ʼaē ʼe tui kia te ia ke ina maʼu te maʼuli heʼegata. He ko te ʼAtua, ʼi tona ʼofa lahi ki te malamanei, neʼe ina foaki mai tona ʼAlo ʼulu tokotahi, koteʼuhi ko ʼaē ʼe tui kia te ia, ke ʼaua naʼa fakaʼauha kaʼe ke ina maʼu te maʼuli heʼegata.” (Mateo 20:28; Soane 3:​14-​16; Hepeleo 9:​12-​14) ʼE maʼuhiga ʼaupito te fuakava foʼou ʼi te fakahoko ʼo te lea faka polofeta ʼa Sesu.

Te Fuakava Foʼou

3. Neʼe kamata hoko ʼanafea te fuakava foʼou?

3 ʼI muʼa ʼo tona mate, neʼe ʼui e Sesu ki tana kau tisipulo, ko tona taʼataʼa ʼaē neʼe ina liligi neʼe ko te “taʼataʼa ʼo te fuakava [foʼou].” (Mateo 26:28; Luka 22:20) Hili ʼaho e hogofulu ʼi tana kua hake ki selo, neʼe kamata hoko ai te fuakava foʼou ʼi te ʼaho ʼaē neʼe mafola ai te laumālie maʼoniʼoni ki te toko 120 tisipulo ʼaē neʼe fakatahitahi ʼi te koga falefata ʼi Selusalemi. (Gāue 1:​15; 2:​1-4) Ko te fakahū ʼo te toko 120 kau tisipulo ʼaia ki te fuakava foʼou, neʼe hā ʼaki ai ʼi te temi ʼaia, ʼe mole kei ʼaoga te fuakava “ ʼāfea,” te fuakava ʼo te Lao.​—Hepeleo 8:​13.

4. Neʼe kovi koa te fuakava ʼāfea? Koutou fakamahino.

4 Neʼe kovi koa te fuakava ʼāfea? Kailoa ia. ʼE moʼoni, ʼi te kua fetogi ʼo te fuakava ʼāfea ʼi te temi ʼaia, neʼe mole kei faka ʼuhiga ia Iselaele ʼe ko te hahaʼi makehe ʼa te ʼAtua. (Mateo 23:38) Kae neʼe tupu te faʼahi ʼaia ʼuhi ko te talagataʼa ʼa Iselaele pea mo tana līaki ia ia ʼaē neʼe Fakanofo e Sehova. (Ekesote 19:5; Gāue 2:​22, 23) Kae ʼi muʼa ʼo te fetogi ʼo te Lao, neʼe lahi te ʼu meʼa neʼe ina fakahoko. Lolotoga ni ʼu sēkulō, neʼe ina faka fealagia ki te hahaʼi ke nātou felogoi mo te ʼAtua, pea neʼe ko he puipui ia mai te lotu hala. Neʼe maʼu ʼi te fuakava ʼaia, te ʼu agaaga ʼo te fuakava foʼou, pea ʼaki te ʼu sakilifisio ʼaē neʼe fai tuʼumaʼu, neʼe hā ʼaki ai te ʼaoga ʼaupito ʼaē ke hāofaki te tagata mai te agahala pea mo te mate. Ei, ko te Lao neʼe ko he “tagata faiako ʼe ina taki tatou kia Kilisito.” (Kalate 3:​19, 24; Loma 3:​20; 4:​15; 5:​12; Hepeleo 10:​1, 2) Kae ʼe fakahoko katoa anai te ʼu tapuakina ʼaē neʼe fakapapauʼi kia Apalahamo ʼaki te fuakava foʼou.

ʼE Tapuakina Te ʼu Puleʼaga ʼAki Te Hāko ʼo Apalahamo

5, 6. ʼI te fakahoko tāfito ʼo te fuakava ʼa Apalahamo ʼi te faʼahi fakalaumālie, ko ai te Hāko ʼo Apalahamo, pea ko te puleʼaga fea ʼaē neʼe ina ʼuluaki maʼu te tapuakina ʼaki ia ia?

5 Neʼe fakapapau fēnei ia Sehova kia Apalahamo: “ ʼAki tou hāko ʼe tapuakina moʼoni anai te ʼatu puleʼaga fuli pe.” (Senesi 22:18) ʼI te fuakava ʼāfea, ko te tokolahi ʼo te kau matāpule fakamalotoloto neʼe nātou maʼu te ʼu tapuakina ʼi tanatou fakatahi mo Iselaele, te puleʼaga ʼaē neʼe ko te hāko ʼo Apalahamo. Kae ʼi te faʼahi fakalaumālie, ko te Hāko ʼo Apalahamo neʼe ko he tagata haohaoa. Neʼe fakamahino e Paulo te faʼahi ʼaia ʼo ina ʼui fēnei: “Neʼe ko Apalahamo ʼaē neʼe fai ki ai te ʼu fakapapau, pea ki tona hāko. ʼE mole ʼui: ‘Pea ki te ʼu hāko,’ ohage neʼe faka ʼuhiga ki he tokolahi, kae neʼe faka ʼuhiga pe ki te tokotahi: ‘Pea ki tou hāko,’ ʼaē ko Kilisito.”​—Kalate 3:​16.

6 Ei, ʼe ko Sesu te Hāko ʼo Apalahamo, pea ʼaki ia Ia ʼe maʼu e te ʼu puleʼaga te tapuakina ʼe lahi age ʼi te ʼu tapuakina ʼaē neʼe maʼu e te Iselaele ʼi te kakano. ʼE moʼoni, ko te ʼuluaki puleʼaga ʼaē neʼe ina maʼu te tapuakina ʼaia neʼe ko Iselaele totonu. ʼI te hili pe ʼo te Penikosite ʼo te taʼu 33, neʼe ʼui fēnei e te ʼapositolo ko Petelo ki te kūtuga Sutea: “Ko koutou ko te ʼu fānau ʼa te kau polofeta pea mo te fuakava ʼaē neʼe fai e te ʼAtua mo takotou ʼu kui, ʼi tana ʼui kia Apalahamo, ‘Pea ʼi tou hāko ʼe tapuakina anai te ʼu famili katoa ʼo te kele.’ Ko koutou ʼaē ʼi te ʼosi lagaʼi e te ʼAtua tana Kaugana, neʼe ina ʼuluaki fekauʼi atu muʼa kia koutou ke ina tapuakina koutou ʼo ina fakatafoki koutou takitokotahi mai takotou ʼu aga ʼaē ʼe kovi.”​—Gāue 3:​25, 26.

7. Ko te ʼu puleʼaga fea ʼaē neʼe tapuakiʼi ʼaki ia Sesu, te Hāko ʼo Apalahamo?

7 Mole tuai pea neʼe mafola te tapuakina ki te kau Samalitana pea mo te kau Senitile. (Gāue 8:​14-​17; 10:34-​48) ʼI te taʼu 50 ki te 52 ʼo totatou temi, neʼe tohi fēnei e Paulo ki te kau Kilisitiano ʼo Kalate ʼi Asie Mineure: “Ko te Tohi-Tapu, ʼi tana sio fakatomuʼa ʼaē ʼe tala anai e te ʼAtua ʼe faitotonu te hahaʼi ʼo te ʼu puleʼaga ʼuhi ko te tui, neʼe ina tala fakatomuʼa te logo lelei ʼaenī kia Apalahamo: ‘ ʼAki ia koe ʼe tapuakina anai te ʼu puleʼaga fuli.’ Koia ko nātou ʼaē ʼe pipiki maʼu ki te tui ʼe tapuakina fakatahi mo te tagata agatonu ko Apalahamo.” (Kalate 3:​8, 9; Senesi 12:⁠3) Logope la neʼe tokolahi te kau Kilisitiano ʼi Kalate neʼe “ko te ʼu hahaʼi ʼo te ʼu puleʼaga,” kae neʼe tapuakina ia nātou ʼaki ia Sesu ʼuhi ko tanatou tui. ʼO feafeaʼi?

8. Maʼa te kau Kilisitiano ʼo te temi ʼo Paulo, neʼe koteā ʼaē neʼe kau ki te tapuakina ʼaki te Hāko ʼo Apalahamo, pea ko te tokofia ʼaē ʼe nātou maʼu te tapuakina ʼaia?

8 Neʼe ʼui fēnei e Paulo ki te kau Kilisitiano ʼo Kalate, ʼaē neʼe ko te ʼu hahaʼi mai te ʼu puleʼaga kehekehe: “Kapau ko koutou ʼe ʼa Kilisito, pea ʼe ko koutou moʼoni te hāko ʼo Apalahamo, ʼe koutou maʼu te tofiʼa ʼo te fakapapau.” (Kalate 3:​29) Ki te kau Kalate ʼaia, ko te tapuakina ʼaki te Hāko ʼo Apalahamo ʼe ko tanatou kau ki te fuakava foʼou pea mo nātou kaugā maʼu tofiʼa mo Sesu, ʼo nātou fakatahi mo Sesu ʼi te hāko ʼo Apalahamo. ʼE mole tou ʼiloʼi pe neʼe tokofia te hahaʼi ʼo Iselaele. Ko te meʼa ʼaē ʼe tou ʼiloʼi, neʼe nātou kaugamālie “ohage ko te ʼu fisiʼi ʼone ʼo te matatai.” (1 Hau 4:​20) Kae ʼe tou ʼiloʼi pe ko te tokofia ʼo nātou ʼaē ʼe fakatahi mo Sesu ʼi te hāko fakalaumālie​—ʼe ko te toko 144 000. (Fakahā 7:4; 14:1) ʼE ʼōmai te toko 144 000 ʼaia mai “te ʼu telepi kehekehe, mo te ʼu lea kehekehe, mo te ʼu hahaʼi kehekehe pea mo te ʼu puleʼaga kehekehe” ʼo te malamanei, pea ʼe nātou kau ki te foaki ʼo te ʼu tapuakina ʼo te fuakava ʼa Apalahamo ki te tahi ʼu hahaʼi.​—Fakahā 5:9.

Kua Fakahoko Te Lea Faka Polofeta

9. ʼE tohi feafeaʼi te lao ʼa Sehova ʼi te loto ʼo nātou ʼaē ʼe kau ki te fuakava foʼou?

9 ʼI tana fakakikite te fuakava foʼou, neʼe tohi fēnei e Selemia: “ ‘Koʼeni te fuakava ʼaē ʼe ʼau fai anai mo te ʼapi ʼo Iselaele, ʼi te hili ʼo te ʼu ʼaho ʼaia,’ ko te tala ʼaia ʼa Sehova. ‘ ʼE ʼau ʼai anai taku lao kia nātou, pea ʼe ʼau tohi anai ʼi tonatou loto.’ ” (Selemia 31:33) Ko te fakaʼiloga ʼo nātou ʼaē ʼe kau ki te fuakava foʼou, ʼe ko tanatou tauhi kia Sehova ʼaki te ʼofa. (Soane 13:35; Hepeleo 1:9) ʼE tohi te Lao ʼa Sehova ʼi tonatou loto, pea ʼe nātou holi mālohi ke nātou fai tona finegalo. ʼE moʼoni, ʼi te Iselaele ʼāfea, neʼe ʼi ai te ʼu hahaʼi agatonu neʼe nātou manako mālohi ki te lao ʼa Sehova. (Pesalemo 119:97) Kae tokolahi neʼe mole nātou fia fai ai. Kae neʼe kei nātou kau ki te puleʼaga. ʼE mole feala ke nofo he tahi ʼi te fuakava foʼou mo kapau ʼe mole tohi te lao ʼa te ʼAtua ʼi tona loto.

10, 11. Kia nātou ʼaē ʼe kau ki te fuakava foʼou, ʼe liliu feafeaʼi ia Sehova ko “tonatou ʼAtua,” pea ʼe feafeaʼi anai tanatou ʼiloʼi fuli ia ia?

10 Neʼe toe ʼui fēnei e Sehova ʼo ʼuhiga mo nātou ʼaē ʼe kau ki te fuakava foʼou: “ ʼE ʼau liliu anai ko tonatou ʼAtua pea ʼe nātou liliu anai ko taku hahaʼi.” (Selemia 31:33) ʼI te Iselaele ʼāfea, ko te tokolahi neʼe nātou tauhi ki te ʼu ʼatua ʼo te ʼu puleʼaga, kae neʼe kei nātou nonofo pe ʼi tonatou ʼuhiga Iselaelite. ʼO fakatafito ki te fuakava foʼou, neʼe fakatupu e Sehova te puleʼaga fakalaumālie, “te Iselaele ʼa te ʼAtua,” moʼo fetogi te Iselaele ʼo te kakano. (Kalate 6:​16; Mateo 21:43; Loma 9:​6-8) Kae kapau ko he tahi ʼe mole kei tauhi kia Sehova, ʼo tauhi kia te ia tokotahi pe, pea ʼe mole kei kau ia ki te puleʼaga foʼou pea mo fakalaumālie ʼaia.

11 Neʼe toe ʼui fēnei foki e Sehova: “ ʼE nātou ʼiloʼi fuli anai ia ʼau, mai ia ia ʼaē ʼe veliveli ʼosi ia nātou ʼo aʼu kia ia ʼaē ʼe lahi ʼosi ia nātou.” (Selemia 31:34) ʼI Iselaele, ko te tokolahi neʼe nātou meʼa noaʼi ia Sehova, ʼo nātou ʼui fēnei: “ ʼE mole fai anai e Sehova he meʼa ʼe lelei pea ʼe mole ina fai anai he meʼa ʼe kovi.” (Sofonia 1:​12) Kapau ko he tahi ʼe ina meʼa noaʼi te ʼAtua peʼe ina ʼulihi te tauhi maʼa pea ʼe mole feala ke kau ki te Iselaele ʼa te ʼAtua. (Mateo 6:​24; Kolose 3:5) Ko te kau Iselaelite fakalaumālie ʼe ko “te ʼu hahaʼi ʼe nātou ʼiloʼi tonatou ʼAtua.” (Taniela 11:32) ʼE nātou leleiʼia tanatou ‘ako ke nātou ʼiloʼi te ʼAtua moʼoni pe ʼaē e tahi pea mo Sesu Kilisito.’ (Soane 17:3) ʼI tanatou ʼiloʼi ia Sesu, ʼe toe ʼāsili ai mo tanatou ʼiloʼi ia te ʼAtua, he ko Sesu tokotahi pe “ ʼaē neʼe ina fakamahino mai [te ʼAtua].”​—Soane 1:​18; 14:​9-​11.

12, 13. (a) ʼE fakatafito kiteā te fakamolemole ʼa Sehova te ʼu agahala ʼa nātou ʼaē ʼe kau ki te fuakava foʼou? (b) ʼO ʼuhiga mo te fakamolemole ʼaia ʼo te ʼu agahala, ʼe maʼuhiga feafeaʼi age te fuakava foʼou ʼi te fuakava ʼāfea?

12 Moʼo fakaʼosi, neʼe fakapapau fēnei ia Sehova: “ ʼE ʼau fakamolemole anai tanatou hala, pea ʼe mole ʼau toe manatuʼi anai tanatou agahala.” (Selemia 31:34b) Neʼe lahi te ʼu lekula ʼaē neʼe tohi ʼi te Lao ʼa Moisese, pea neʼe tonu ke fakalogo te kau Iselaelite ki te ʼu lekula ʼaia. (Teutalonome 28:​1, 2, 15) Ko nātou fuli ʼaē neʼe nātou maumauʼi te Lao, neʼe tonu ke nātou fai he ʼu sakilifisio ke feala ke fakamolemole tanatou ʼu agahala. (Levitike 4:​1-7; 16:​1-​31) Tokolahi te kau Sutea neʼe nātou manatu neʼe feala hanatou liliu ʼo faitotonu ʼaki tanatou ʼu gāue ʼaē neʼe nātou fai ʼo mulimuli ki te Lao. Kae ʼe ʼiloʼi e te kau Kilisitiano, ʼe mole feala anai ke nātou maʼu te faitotonu ʼaki tanatou ʼu gāue ʼa nātou totonu, koteʼuhi ʼe nātou agahala tuʼumaʼu. (Loma 5:​12) ʼI te fuakava foʼou, ʼe feala ke tou faitotonu ia muʼa ʼo te ʼAtua ʼaki pe te sakilifisio ʼa Sesu. Kae ko te faʼahi ʼaia ʼe ko he meʼa ʼofa, ʼe ko he ʼofa makehe ʼa te ʼAtua. (Loma 3:​20, 23, 24) Kae ʼe fakamaʼua e Sehova ke fakalogo tana ʼu kaugana kia te ia. ʼE ʼui e Paulo ko nātou ʼaē ʼe ʼi te fuakava foʼou ʼe nātou fakalogo “ki te lao ʼa Kilisito.”​—1 Kolonito 9:​21.

13 Koia, ʼe toe ʼi ai foki maʼa te kau Kilisitiano he sakilifisio ki tanatou ʼu agahala, kae ʼe maʼuhiga age te sakilifisio ʼaia ʼi te ʼu sakilifisio ʼaē neʼe fai ʼi te fuakava ʼo te Lao. Neʼe tohi fēnei e Paulo: “Ko te pelepitelo fuape [ʼi te fuakava ʼo te Lao] ʼe ʼalu ʼi te ʼaho fuli pe ki te gāue ʼaē neʼe vahe ki ai, mo fai te tauhi ki te hahaʼi pea mo momoli tuʼumaʼu te ʼu sakilifisio māhani, heʼe ko nātou ʼaia ʼe mole feala ʼi he temi ke nātou toʼo katoa te ʼu agahala. Kae [ko Sesu] neʼe [ina] momoli ʼo talu ai te sakilifisio e tahi maʼa te ʼu agahala pea kua heka ʼi te toʼomataʼu ʼo te ʼAtua.” (Hepeleo 10:​11, 12) Mai tona ʼuhiga ʼaē ko te kau Kilisitiano ʼo te fuakava foʼou ʼe nātou tui ki te sakilifisio ʼa Sesu, koia ʼe tala ai e Sehova ʼe nātou faitotonu, ʼe mole hanatou agahala, pea ʼe feala ai ke ina fakanofo ia nātou ke nātou liliu ko tona ʼu foha fakalaumālie. (Loma 5:⁠1; 8:​33, 34; Hepeleo 10:14-​18) Kapau ʼe nātou agahala ʼuhi ko tonatou ʼuhiga heʼe haohaoa, pea ʼe feala ke nātou kole kia Sehova ke fakamolemole age kia nātou, pea ʼe fakamolemole age ia Sehova kia nātou ʼaki te sakilifisio ʼa Sesu. (1 Soane 2:​1, 2) Kae kapau ʼe nātou agahala ʼi tonatou loto faʼifaʼitaliha, pea ʼe mole kei lau ʼe nātou faitotonu pea ʼe mole kei nātou kau ki te fuakava foʼou.​—Hepeleo 2:​2, 3; 6:​4-8; 10:26-​31.

Te Fuakava ʼĀfea Pea Mo Te Fuakava Foʼou

14. Koteā te silikosisio ʼaē neʼe fakamaʼua ʼi te fuakava ʼo te Lao? ʼi te fuakava foʼou?

14 ʼI te fuakava ʼāfea, neʼe silikosisioʼi te hahaʼi tagata, he neʼe ko he fakaʼiloga ʼaia ʼe nātou fakalogo ki te Lao. (Levitike 12:​2, 3; Kalate 5:3) ʼI te kamata fakatuʼu ʼo te kokelekasio faka Kilisitiano, neʼe manatu e ʼihi ʼe tonu ke silikosisio foki mo te kau Kilisitiano ʼaē ʼe mole ko he kau Sutea. Kae ʼaki te takitaki ʼa te Folafola ʼa te ʼAtua pea mo te laumālie maʼoniʼoni, neʼe mahino ai ki te kau ʼapositolo pea mo te kau tagata ʼāfea ʼo Selusalemi, neʼe mole fakamaʼua te faʼahi ʼaia. (Gāue 15:​1, 5, 28, 29) Hili kiai ni ʼu taʼu, neʼe ʼui fēnei e Paulo: “ ʼE mole Sutea ia ia ʼaē [ʼe Sutea ʼi tona ʼuhiga] ʼi tuʼa, pea ʼe mole ko he silikosisio [te silikosisio] ʼo tuʼa, ʼi te kakano. Kae ʼe Sutea ia ia ʼaē [ʼe Sutea ʼi tona ʼuhiga] ʼi loto, pea ko tona silikosisio ʼe ko te silikosisio ʼo tona loto ʼaki te laumālie, pea ʼe mole fai ʼaki he lao ʼe tohi.” (Loma 2:​28, 29) Ki muli age, neʼe mole kei maʼuhiga ʼi te faʼahi fakalaumālie te silikosisio kia mata ʼo Sehova, māʼia mo te silikosisio ʼa te kau Sutea ʼo te kakano. Kia nātou ʼaē ʼe fakalogo ki te fuakava foʼou, ʼe ko tonatou loto ʼaē ʼe tonu ke silikosisioʼi, kae mole ko te kakano. ʼE tonu ke nātou līaki tanatou ʼu manatu, mo tanatou ʼu holi, pea mo tanatou ʼu fakatuʼutuʼu, ʼaē ʼe mole lelei peʼe heʼemaʼa ia mata ʼo Sehova.a Tokolahi ia ʼaho nei, ʼe nātou fakamoʼoni ki te mālohi ʼo te laumālie maʼoniʼoni moʼo fetogi tanatou ʼu manatu.​—1 Kolonito 6:​9-​11; Kalate 5:​22-​24; Efesi 4:​22-​24.

15. ʼE lava fakatatau feafeaʼi te Iselaele ʼo te kakano pea mo te Iselaele ʼa te ʼAtua ki he puleʼaga hau?

15 ʼI te fakatuʼutuʼu ʼo te fuakava ʼo te Lao, neʼe ko Sehova te Hau ʼo Iselaele, pea ʼaki te temi neʼe ina fakahoko tana pule ʼaki te ʼu hau tagata ʼi Selusalemi. (Isaia 33:22) ʼE toe Hau foki ia Sehova ʼi te Iselaele ʼa te ʼAtua, te Iselaele fakalaumālie, pea talu mai te taʼu 33 ʼo totatou temi, ʼe ko Sesu Kilisito ʼaē ʼe ina fakafofoga tana pule, ia ia ʼaē neʼe tuku ki ai “te pule katoa ʼi te lagi pea mo te kele.” (Mateo 28:18; Efesi 1:​19-​23; Kolose 1:​13, 14) Ia ʼaho nei, ʼe fakamoʼoni te Iselaele ʼa te ʼAtua ʼe ko Sesu te Hau ʼo te Puleʼaga ʼa te ʼAtua ʼi selo, ʼaē neʼe fakatuʼu ʼi te taʼu 1914. Ko Sesu ʼe ko he Hau ʼe lelei age ʼi te ʼu hau ko Esekiasi, mo Sosiasi, pea mo te tahi ʼu hau agatonu ʼo te Iselaele ʼāfea.​—Hepeleo 1:​8, 9; Fakahā 11:15.

16. Ko ai te kau pelepitelo ʼo te Iselaele ʼa te ʼAtua?

16 Neʼe mole liliu pe Iselaele ko he puleʼaga, kae neʼe toe ʼi ai foki mo tana kau pelepitelo neʼe fakanofo. ʼI te taʼu 33 ʼo totatou temi, neʼe fetogi te Iselaele ʼo te kakano e te Iselaele ʼa te ʼAtua, pea neʼe liliu ko te “kaugana” ʼa Sehova, tana “ ʼu fakamoʼoni.” (Isaia 43:10) Koia, talu mai te temi ʼaia, ko te ʼu palalau ʼaē neʼe fai e Sehova ki Iselaele, ʼaē ʼe tou maʼu ia Isaia 43:21 pea mo Ekesote 19:​5, 6, kua faka ʼuhiga ki te Iselaele fakalaumālie ʼa te ʼAtua. ʼI te temi ʼaia, neʼe liliu ai te puleʼaga fakalaumālie foʼou ʼa te ʼAtua “ko te faʼahiga hahaʼi kua fili, ko he kau pelepitelo faka hau, ko he puleʼaga maʼoniʼoni, ko he hahaʼi kua tuku ke liliu ko hana koloā makehe,” ke nātou ‘faka mafola te ʼu kalitate ʼo Sehova.’ (1 Petelo 2:9) ʼI te Iselaele ʼo te ʼAtua, ko te kau pelepitelo ʼe ko te kau tagata pea mo te kau fafine. (Kalate 3:​28, 29) Mai tona ʼaluʼaga ʼaē ko nātou te lua koga ʼo te hāko ʼo Apalahamo, ʼe nātou ʼui ʼi te temi nei: “Koutou fiafia, koutou ʼu puleʼaga, pea mo tana hahaʼi.” (Teutalonome 32:43) Ko nātou ʼo te Iselaele fakalaumālie ʼaē ʼe kei maʼuʼuli ʼi te kele, ʼe ko nātou “te tagata kaugana agatonu mo poto.” (Mateo 24:​45-​47) Kapau ʼe tou loto ke tali e te ʼAtua tatatou tauhi taputapu, pea ʼe tonu ke tou fakatahi mo nātou.

Te Puleʼaga ʼo Te ʼAtua—Tana Fakahoko Fakaʼosi

17. Koteā te toe tupu ʼaē ʼe hoko kia nātou ʼaē ʼe kau ki te fuakava foʼou?

17 Ko te kau Iselaelite ʼaē neʼe tutupu ʼi te hili ʼo te taʼu 1513 ʼi muʼa ʼo totatou temi, neʼe nātou kau ki te fuakava ʼo te Lao ʼi tanatou tutupu ake. Ko nātou ʼaē ʼe fakahū e Sehova ki te fuakava foʼou ʼe nātou toe tutupu mo nātou​—pea kia nātou ʼaia, ʼe nātou tutupu ʼi te faʼahi fakalaumālie. Neʼe talanoa kiai ia Sesu ki te Faliseo ko Nikotemo, ʼi tana ʼui fēnei: “ ʼE ʼau tala moʼoni atu kia te koe: Kapau ʼe mole toe tupu he tahi, ʼe mole feala ke mamata ki te puleʼaga ʼo te ʼAtua.” (Soane 3:​3) Neʼe ko te toko 120 kau tisipulo ʼaē neʼe ʼuluaki hoko kia nātou te toe tupu ʼaia ʼi te Penikosite ʼo te taʼu 33 ʼo totatou temi. ʼI tanatou kua liliu ʼo faitotonu ʼi te fuakava foʼou, neʼe nātou maʼu ai te laumālie maʼoniʼoni, ʼe ko “he fakamoʼoni fakatomuʼa” ʼaia ʼo tonatou tofiʼa faka hau. (Efesi 1:​14) Neʼe nātou “tutupu mai te laumālie” ʼo nātou liliu ko he ʼu foha ʼa te ʼAtua, ʼo nātou liliu ko he ʼu tēhina ʼo Sesu pea mo nātou “kaugā maʼu tofiʼa mo Kilisito.” (Soane 3:6; Loma 8:​16, 17) Ko tanatou “toe tutupu” ʼaia ʼe ko he faka fealagia ke nātou maʼu ai he ʼu ʼamanaki taulekaleka.

18. Kia nātou ʼaē ʼe toe tutupu, koteā te ʼu ʼamanaki ʼaē ʼe faka fealagia kia nātou ʼi te fuakava foʼou?

18 ʼI tana fakahoko te fuakava foʼou, neʼe toe fai e Sesu te tahi fuakava mo tana ʼu tisipulo, ʼo ina ʼui fēnei: “ ʼE ʼau fai he fuakava mo koutou, ohage ko taku tāmai neʼe ina fai te fuakava mo ʼau, ki he puleʼaga.” (Luka 22:29) Ko te fuakava ʼaia ki he Puleʼaga, neʼe ina teuteuʼi te fakahoko ʼo te meʼa fakatalakitupua ʼaē neʼe hā, ʼaē ʼe tuʼu ia Taniela 7:​13, 14, 22, 27. Neʼe sio ia Taniela ki “he tahi ʼe hage ko he foha ʼo te tagata,” neʼe foaki age kia te ia te pule faka hau e “te Tagata ʼĀfea ʼo te ʼu ʼAho,” ia Sehova ʼAtua. Pea neʼe sio ia Taniela ki “te kau maʼoniʼoni ʼe nātou maʼu te puleʼaga ʼaia.” ʼE ko Sesu te tagata “ ʼaē ʼe hage he foha ʼo te tagata,” pea ʼi te taʼu 1914, neʼe foaki age kia ia e Sehova ʼAtua, te Puleʼaga ʼo selo. Ko tana ʼu tisipulo ʼaē neʼe fakanofo ʼaki te laumālie, ʼe ko “te kau maʼoniʼoni” ʼaē ʼe nātou kau mo ia ki te Puleʼaga ʼaia. (1 Tesalonika 2:​12) ʼE hoko feafeaʼi te faʼahi ʼaia?

19, 20. (a) Kia nātou ʼaē ʼe kau ki te fuakava foʼou, koteā te fakahoko fakaʼosi pea mo faka kolōlia ʼaē ka nātou maʼu anai ʼaki te fakapapau ʼaē neʼe fai e Sehova kia Apalahamo? (b) Koteā te tahi fehuʼi ʼaē ʼe tonu ke tou vakaʼi?

19 Ka nātou mamate, pea ʼe fakatuʼuake te kau fakanofo ʼaia ohage ko Sesu, ʼo nātou liliu ko he ʼu laumālie, ʼo nātou kaugā hau pea mo gāue faka pelepitelo mo ia ʼi te lagi. (1 Kolonito 15:50-​53; Fakahā 20:​4, 6) ʼE ko he toe ʼamanaki faka kolōlia! “ ʼE tonu ke nātou hau ki te kele katoa,” ka mole gata pe ki te fenua ʼo Kanaane. (Fakahā 5:​10) ʼE nātou ‘maʼu anai koa te ʼu matapā ʼo tanatou ʼu fili’? (Senesi 22:17) Ei, ʼi te fakaʼosi, ʼe nātou mamata anai ki te fakaʼauha ʼo te fafine paomutu faka lotu agakovi, ko Papiloni Lahi, pea mo te temi ʼaē ka kau fakatahi ai te kau fakanofo ʼaia ʼaē kua fakatuʼuake, ʼo takitaki mo Sesu te ʼu puleʼaga “ ʼaki te tokotoko ukamea” pea mo fakavolu te ʼulu ʼo Satana. ʼE nātou kau anai ki te fakahoko ʼo te koga fakamuli ʼo te lea faka polofeta ʼo Senesi 3⁠:15.​—Fakahā 2:​26, 27; 17:14; 18:​20, 21; Loma 16:20.

20 Kae ʼe feala ke tou feʼekeʼaki: ʼI te fuakava ʼa Apalahamo pea mo te fuakava foʼou, ʼe kau pe koa kiai te toko 144 000 agatonu ʼaia? Kailoa, ʼe ʼi ai te tahi ʼu hahaʼi ʼe mole nātou kau fakahagatonu ki te ʼu fuakava ʼaia, kae ʼe nātou maʼu anai te ʼu tapuakina ʼaki te ʼu fuakava ʼaia, pea ʼe tou vakaʼi anai ʼi te alatike ʼaē ka hoa mai.

[Nota ʼi te lalo pasina]

a Vakaʼi te tohi Auxiliaire pour une meilleure intelligence des Écritures pasina 304, neʼe tā e te Watchtower Bible and Tract Society of New York, Inc.

ʼE Kei Koutou Manatuʼi Koa?

◻ Neʼe kamata hoko ʼanafea te fuakava foʼou?

◻ Koteā ʼaē neʼe fakahoko ʼaki te fuakava ʼāfea?

◻ Ko ai tāfito te Hāko ʼo Apalahamo, pea ko te ʼu puleʼaga fea ʼaē neʼe tapuakina ʼaki te Hāko ʼaia?

◻ Ki te toko 144 000, koteā te fakahoko fakaʼosi ʼo te fuakava ʼaē neʼe fai mo Apalahamo pea mo te fuakava foʼou?

[Paki ʼo te pasina 15]

ʼE faka ʼuhiga lahi age te fakamolemole ʼo te ʼu agahala kia nātou ʼaē ʼe nonofo ʼi te fuakava foʼou ia nātou ʼaē neʼe nonofo ʼi te fuakava ʼāfea

    Te ʼu Tohi Fakaʼuvea (1978-2025)
    Mavae
    Hu Ki Loto
    • Faka'uvea
    • Vaevae
    • Préférences
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Conditions d’utilisation
    • Règles de confidentialité
    • Paramètres de confidentialité
    • JW.ORG
    • Hu Ki Loto
    Vaevae