ʼE Ko He Fakavikiviki Koa Peʼe Ko He Fakalai?
KA ʼUI atu e he tahi kia koutou, “ ʼE matalelei te gaohi ʼo tou lauʼulu!” ʼE ko he fakavikiviki koa peʼe ko he fakalai? “ ʼE ke gali ʼosi mo te kofu ʼaia!” ʼE ko he fakavikiviki koa peʼe ko he fakalai? “ ʼE kano lelei ʼosi te meʼa kai ʼaenī!” ʼE ko he fakavikiviki koa peʼe ko he fakalai? Ka fai mai e he tahi he ʼu fakavikiviki feiā, ʼe lagi tou feʼekeʼaki peʼe fakamalotoloto pea mo moʼoni te fakavikiviki ʼaia, peʼe ina fai pe ia moʼo fakalai kia tatou, ka mole tui moʼoni ki te meʼa ʼaē ʼe ina ʼui.
Ka fai mai e he tahi hana ʼu palalau, ʼe lava feafeaʼi hatatou ʼiloʼi pe ko he fakavikiviki peʼe ko he fakalai? ʼE maʼuhiga koa hatatou ʼiloʼi ia te faʼahi ʼaia? ʼE mole feala koa la ke tou faka tui ki te meʼa ʼaē ʼe ina ʼui mai kia tatou, pea mo fiafia ʼi te vikiviki ʼaē ʼe ina fai mai? Kae e feafeaʼi mokā tou fai he ʼu fakavikiviki ki ʼihi? Kua tou vakaʼi koa pe koteā te ʼu meʼa ʼaē ʼe ina uga ai tatou ke tou fai te faʼahi ʼaia? Ko tatatou vakaʼi te ʼu faʼahi ʼaia ʼe tokoni anai kia tatou ke tou ʼiloʼi peʼe tonu ke feafeaʼi te fakaʼaogaʼi ʼo totatou ʼalelo, moʼo vikiʼi ʼo Sehova ʼAtua.
Te Faka ʼUhiga ʼo Te Fakavikivikiʼi Pea Mo Te Fakalai
ʼI te tohi Webster’s Dictionary, ko te kupu vikiʼi ʼe faka ʼuhiga ki te fakavikiviki ʼaē ʼe fai ki he tahi, pea ko te kupu ʼaia ʼe toe faka ʼuhiga ki te tauhi ʼaē ʼe fai ki he tahi peʼe ko tona faka kolōliaʼi. ʼE mahino papau ia, ko te ʼu fakamahino fakaʼosi ʼaia e lua ʼe faka ʼuhiga ki te fakavikiviki ʼaē ʼe fai kia Sehova ʼAtua. ʼE ko he koga maʼuhiga ʼaia ʼo te tauhi moʼoni, ohage ko tona ʼui e te tagata fai pesalemo: “Heʼe lelei . . . , heʼe fakafiafia—ʼe tau mo feʼauga ke fai he fakavikiviki.” “Ko te ʼu meʼa fuli ʼaē ʼe mānava—ke nātou vikiviki kia Sah.”—Pesalemo 147:1; 150:6.
Kae ʼe mole faka ʼuhiga leva, ʼe mole feala ke tou fakavikiviki ki he tahi. ʼE feala ke tou fai te faʼahi ʼaia moʼo fakamālo ki he tahi, pea mo fakahā age ki ai ʼe tou leleiʼia te meʼa ʼaē neʼe ina fai. ʼI te tahi lea fakatātā ʼa Sesu, ʼe ʼui fēnei e te tagata pule ki tana tagata kaugana: “ ʼE lelei, tagata kaugana agalelei pea mo agatonu!”—Mateo 25:21.
Kae ko te fakalai ʼe faka ʼuhiga ki he faʼahiga fakavikiviki malualoi, ʼe mole fakamalotoloto, pea ʼe lahi fau, pea ʼi te agamāhani ko ia ʼaē ʼe ina fai te fakavikiviki ʼaia, ʼe ina fai ʼi tana manatu ʼaē ke ina maʼu ai hana meʼa. Ko te ʼu palalau mālie ʼaia moʼo fakavikiviki ki he tahi, ʼe kita fai ke kita maʼu ai he ʼu meʼa ʼofa, peʼe ke manatu ia ia ʼaē ʼe fakavikiviki ki ai, ʼe ʼi ai tona maʼua kia ia ʼaē neʼe ina fai te fakavikiviki ʼaia. Koia, ko nātou ʼaē ʼe nātou fai he ʼu palalau fakalai, ʼe nātou fai te faʼahi ʼaia heʼe nātou manatu pe kia nātou totonu. Ohage ko tona ʼui ia Suta 16, ʼe nātou “fakalai ki te hahaʼi ke maʼu hanatou meʼa.”—La Bible de Jérusalem.
Te Manatu ʼa Te Tohi-Tapu
Koteā te manatu ʼa te Tohi-Tapu ʼo ʼuhiga mo te fakavikiviki ʼaē ʼe tou fai ki te hahaʼi? ʼE tuku mai e Sehova he faʼifaʼitaki ke tou mulimuli ki ai ʼi te faʼahi ʼaia. ʼE fakahā mai e te Tohi-Tapu, ʼe vikiʼi anai tatou mo kapau ʼe tou fai te finegalo ʼo Sehova. ʼE ʼui fēnei e te ʼapositolo ko Paulo, “ ʼe tou tahi tali anai tona fakavikiviki mai te ʼAtua.” ʼE ʼui mai e Petelo, ko tatatou tui ʼaē kua ʼahiʼahiʼi ʼe “liliu [anai] ko he meʼa ke fakavikiviki.” Koia, ko te ʼui ʼaē ʼe fakavikiviki anai ia Sehova ki te tagata, ʼe ko he fakamoʼoni ʼaia, kapau ʼe tou fai he ʼu vikiviki fakamalotoloto, pea ʼe ko he aga ʼe lelei pea mo agaʼofa, pea ʼe mole tonu ke tou meʼa noaʼi te faʼahi ʼaia.—1 Kolonito 4:5; 1 Petelo 1:7.
ʼE ʼui e te Tohi-Tapu, ʼe feala ke vikiʼi tatou e te ʼu puleʼaga, ʼi tanatou sio ʼaē ki te lelei ʼo tatatou aga. ʼE fakatotonu fēnei mai kia tatou, “[koutou] haga fai te meʼa ʼaē ʼe lelei, pea ʼe [koutou] maʼu ai anai he ʼu vikiviki mai ia [nātou].” (Loma 13:3) ʼE lagi vikiʼi anai tatou e he ʼu hahaʼi, ʼe nātou tui moʼoni ki te ʼu meʼa ʼaē ʼe nātou ʼui mai, pea ʼe mole nātou vikivikiʼi tatou ke nātou maʼu ai hanatou meʼa. ʼE ʼui fēnei mai e te Tohi-Tapu ia Tāʼaga Lea 27:2: “ ʼOfa pe ke vikiʼi koe e te matāpule, ka mole ko tou gutu ʼo koe totonu.” ʼE hā mai ʼi te vaega ʼaia, ʼe mole kovi hatatou tali ke vikiʼi tatou.
Kae ʼe mole lelei mokā tou fai he ʼu palalau fakalai peʼe mokā fai mai he ʼu palalau fakalai kia tatou. He koʼe ʼe mole leleiʼia e Sehova te ʼu palalau fakalai? ʼUluaki, ko te ʼu faʼahiga palalau ʼaia ʼe mole fakamalotoloto, pea ʼe fehiʼa ia Sehova ki te hahaʼi ʼaē ʼe mole fakamalotoloto. (Vakaʼi ia Tāʼaga Lea 23:6, 7.) Tahi ʼaē meʼa, ʼe mole ko he aga faitotonu ʼaia. ʼI tana talanoa ki te hahaʼi ʼaē ʼe fehiʼa ki ai te ʼAtua, ʼe ʼui fēnei e te tagata fai pesalemo: “ ʼE nātou feloiʼaki tuʼumaʼu pe, ʼaki he laugutu ʼe fakalai pea ʼe nātou palalau ʼaki he loto malualoi. ʼOfa pe ke ke maumauʼi e Iave te ʼu laugutu fuli ʼaē ʼe fai fakalai.”—Pesalemo 12:2, 3, JB.
Kae ko te meʼa ʼaē ʼe kovi tāfito, he ko te fakalai ʼe mole ko he agaʼofa. ʼE kita fai te faʼahi ʼaia, heʼe kita manatu pe kia kita totonu. ʼI tana ʼosi talanoa ki te hahaʼi ʼaē ʼe fai fakalai, ʼe fai e Tavite tanatou ʼu palalau ʼo ina ʼui fēnei: “ ʼE tou mālo anai ʼaki totatou ʼalelo. ʼE kau mo tatou totatou ʼu laugutu. Ko ai ʼaē ka ina puleʼi anai tatou?” ʼE ʼui e Sehova ʼo ʼuhiga mo te ʼu hahaʼi ʼaia ʼaē ʼe nātou manatu kia nātou totonu, ʼe ko he ʼu hahaʼi ʼe nātou ‘kaihaʼa ia nātou ʼaē ʼe maʼuli mamahi.’ Neʼe mole nātou fakaʼaogaʼi tonatou ʼalelo ʼaē ʼe fai fakalai moʼo fakaloto mālohiʼi te hahaʼi, kae neʼe nātou fakaʼaogaʼi moʼo kaihaʼa ʼo nātou pea mo fakamamahiʼi ʼo nātou.—Pesalemo 12:4, 5.
Te Fakalai—ʼE Ko He Hele
“Ko te tagata mālohi ʼaē ʼe fakalai ki tona kaumeʼa, ʼe ina lī he kupega ki ʼona muʼa.” Ko te ʼu palalau ʼaia ʼaē neʼe fai e te Hau poto ko Salomone, pea ʼe moʼoni te faʼahi ʼaia! (Tāʼaga Lea 29:5) Neʼe faiga te kau Faliseo ke tō ia Sesu ki tanatou hele, ʼo nātou fai he ʼu palalau fakalai kia ia. Neʼe nātou ʼui fēnei: “Faiako, ʼe mātou ʼiloʼi ʼe ke moʼoni pea ʼe ke akonakiʼi te ala ʼo te ʼAtua ʼaki te moʼoni, heʼe mole ke sioʼi te agaaga ʼaē ʼe hā mai ʼi tuʼa ʼo te tagata.” Neʼe logo lelei te ʼu palalau ʼaia! Kae ko te ʼu palalau ʼaia neʼe mole nātou fakahalaʼi ia Sesu. Neʼe kua mahino kia ia, neʼe mole nātou tui ki tana ʼu akonaki ʼo ʼuhiga mo te moʼoni, kae neʼe nātou faiga ke nātou faka lākahalaʼi ia ia ʼi tana akonaki ʼo ʼuhiga mo te totogi ʼo te tukuhau kia Sesale.—Mateo 22:15-22.
Ko te Hau ko Helote ʼo te ʼuluaki sēkulō, neʼe kehe ʼaupito ia mo Sesu. ʼI te temi ʼaē neʼe faiakonaki ai ki te hahaʼi ʼo te kolo ʼo Sesalea, neʼe tali fēnei age te hahaʼi kia ia: “ ʼE ko te leʼo ʼa he ʼatua, ka mole ko te leʼo ʼa he tagata!” Neʼe mole fakafisi ia Helote ki te fakavikiviki malualoi ʼaia ʼaē neʼe fai age e te hahaʼi, kae neʼe ina tali ia. Neʼe tautea atu aipe e te ʼaselo ʼa Sehova ia Helote, pea neʼe ʼugagaia tona sino katoa, ʼo mate ai.—Gāue 12:21-23.
Ko he Kilisitiano ʼe poto, ʼe tokaga anai mokā fai age ki ai he ʼu palalau fakavikiviki. ʼE maʼua tāfito ki te kau tagata ʼāfea ʼo te kokelekasio, ke nātou tokaga mokā vikiʼi nātou e he tahi ʼe kau ki he komite fakamāu, ʼo lagi ina fakatatau te kau tagata ʼāfea, pea mo ina ʼui ʼe agalelei pea mo agaʼofa age ia ʼi he tahi tagata ʼāfea ʼaē neʼe kua ʼosi palalau mo ia.
ʼE fakahā lelei mai e te Tohi-Tapu te tahi hele ʼaē ʼe feala ke tou tō kiai mokā fai he ʼu palalau fakaoloolo, ʼi tana talanoa ʼaē ki te talavou ʼe higa ʼo fai te ʼu aga heʼeʼaoga ʼuhi ko te ʼu palalau fakaoloolo ʼa te fafine. (Tāʼaga Lea 7:5, 21) Ko te fakatokaga ʼaia, ʼe ʼalutahi mo te ʼaluʼaga ʼo tatou ia ʼaho nei. ʼE tokolahi ia nātou ʼaē ʼe fakamavae ʼi te kokelekasio faka Kilisitiano ʼi te taʼu fuli, koteʼuhi neʼe nātou fai te ʼu felāveʼi fakasino heʼeʼaoga. Neʼe nātou fai koa te aga heʼeʼaoga ʼaia ʼuhi ko he ʼu palalau fakaoloolo neʼe fai age kia nātou? Mai tona ʼuhiga ʼaē ʼe tou leleiʼia ke vikiʼi tatou pea ke laupisiʼi tatou, koia ʼe lagi feala anai ʼaki he ʼu palalau fakaoloolo, ke tou higa gafua ʼo fai he ʼu aga heʼeʼaoga. Kapau ʼe mole tou nofo tokaga ki te ʼu palalau fakaoloolo ʼaia, pea ʼe feala ke tou tuʼutāmaki ai.
Tou Nofo Tokaga Ki Te ʼu Palalau Fakalai
Ko te ʼu palalau fakalai ʼaē ʼe fai ki he tahi, ʼe tupu ʼaki ai hana fialahi pea mo hana fiatuʼu. Ko te ʼu palalau ʼaia, ʼe nātou hikihiki te tuʼulaga ʼo ia ʼaia, ʼo manatu ai ʼe māʼoluga age ia ʼi te tahi ʼu hahaʼi. Ko te tagata fai filosofia ko François de La Rochefoucauld, neʼe ina fakatatau te fakalai ki te paʼaga ʼaē ʼe tā e te hahaʼi fakapō, “ ʼaē ʼe mole hona ʼaoga, gata pe ki te hahaʼi ʼaē ʼe fialahi.” Koia, ʼe feala ke tou puipui tatou mai te fakalai mo kapau ʼe tou mulimuli ki te tokoni lelei ʼaē neʼe fai e te ʼapositolo ko Paulo: “ ʼE ʼau tala atu kia koutou takitokotahi ke ʼaua naʼa lahi fau takotou manatu ʼo ʼuhiga mo koutou, ʼi te manatu ʼaē ʼe tonu ke koutou maʼu; kae ke koutou manatu ke koutou nonofo popoto, ʼo tahi mulimuli pe ki te faʼahiga tui ʼaē neʼe tuku age ki ai.”—Loma 12:3.
Logope la ʼe tou fia logo ki he ʼu palalau ʼe tou leleiʼia, kae ko te ʼu meʼa ʼaē ʼe ʼaoga tāfito kia tatou ʼe ko te ʼu tokoni ʼa te Tohi-Tapu pea mo te fakatonutonuʼi ʼo tatou. (Tāʼaga Lea 16:25) Ko te Hau ko Akape, neʼe fia logo pe ia ki te ʼu meʼa ʼaē neʼe ina leleiʼia; pea neʼe kole e tana kau kaugana ki te polofeta ko Mikea ke ina fai he ʼu palalau “ohage ko te ʼu palalau ʼaē ʼe nātou fai [ia te kau polofeta ʼaē ʼe nātou fakalai kia Akape], pea ʼe tonu ke ke palalau lelei.” (1 Hau 22:13) Kanapaula neʼe fakalogo ia Akape ki te ʼu palalau fakahagatonu ʼa te polofeta pea mo maliu mai tana ʼu aga ʼaē ʼe kovi, kanaʼauala neʼe mālo ʼi te ʼu tau ʼaē neʼe ina fai ki Iselaele, pea neʼe mole mate anai. Kapau ʼe tou loto ke lelei totatou maʼuli fakalaumālie, pea ʼe tonu ke tou tali lelei te ʼu tokoni fakahagatonu pea mo agaʼofa ʼa te kau tagata ʼāfea, ʼaē ʼe nātou fia tokoni mai kia tatou ke tou nonofo ʼi te ala faitotonu ʼo te moʼoni. ʼE mole nātou loto ke tou fakakaugā mo he ʼu hahaʼi ʼe nātou lau tuʼumaʼu mai ko tatou ko he ʼu hahaʼi ʼe lelei ʼaupito, ʼo nātou fakalai mai kia tatou!—Vakaʼi ia 2 Timoteo 4:3.
Ko te kau Kilisitiano ʼe mole nātou faiga anai ʼi he temi ke nātou fakatokatoka he fihifihia ʼaki he fai fakalai. Ohage ko tona fai e te tūpulaga agatonu ko Eliu, ʼe nātou faikole mālohi fēnei: “Ke ʼaua naʼa ʼau fakahā he fakapalatahi ki he tahi, peʼe ʼau fakalai ki he tahi; heʼe mole ʼau ʼiloʼi peʼe feafeaʼi te fakalai ki he tahi, heʼe fakaʼauha anai ʼau e toku Tupuʼaga.” Koia, ohage ko Paulo, ʼe ʼui fēnei e te kau Kilisitiano: “ ʼE mole he temi neʼe mātou faitohi atu kia koutou ʼo mātou fai he ʼu palalau fakalai . . . pe ko he takuʼaga moʼo ʼuʼufi ʼaki tomatou mānumānu.”—Sopo 32:21, 22, An American Translation; 1 Tesalonika 2:5, 6.
Ko He ʼu Fakavikiviki ʼe Tau Mo Feʼauga
Ko te tahi tāʼaga lea ʼaē neʼe tohi ʼaki te laumālie maʼoniʼoni, ʼe ina fakahā mai, ʼe ʼahiʼahiʼi he tahi ʼaki he fakavikiviki, pea ʼe ina ʼui fēnei: “Ko te kulo haka ukamea ʼe fakaʼaogaʼi ki te siliva pea ko te gutuʼumu kakaha ʼe fakaʼaogaʼi ki te aulo, kae ko he tagata ʼe ʼahiʼahiʼi ʼaki te vikiviki.” (Tāʼaga Lea 27:21, The New English Bible) ʼE moʼoni, ko te fakavikivikiʼi ʼo he tahi ʼe feala ke tupu ʼaki ai hana fialahi pea mo hana fiatuʼu, ʼo fakatupu tuʼutāmaki kia ia. ʼI te tahi faʼahi, ʼe feala ke hā ai tana fia mālalo pea mo tana agavaivai, mo kapau ʼe ina fakahā tona loto fakafetaʼi kia Sehova ʼo ʼuhiga mo te ʼu meʼa fuli ʼaē neʼe foaki age ki ai e te ʼAtua ʼo tupu ai tona fakavikiviki.
Ko te ʼu fakavikiviki fakamalotoloto ʼaē ʼe fai ki he tahi ʼuhi ko tana agalelei peʼe ko te gāue ʼaē neʼe ina fai, ʼe fua lelei kia ia totonu pea mo ia ʼaē ʼe ina fai te fakavikiviki. Ko te faʼahi ʼaia ʼe ina fakatupu ai he ʼu felogoi lelei. ʼE ko he fakaloto mālohi ʼaia kia tatou ke tou faiga ki he ʼu meʼa lelei. Ko te ʼu fakavikiviki ʼaē ʼe fai kia nātou liliki, ʼe uga ai nātou ke toe mālohi age tanatou fia gāue. ʼE lagi fetogi anai tanatou ʼu agaaga, ʼi tanatou loto ʼaē ke nātou fakahoko te meʼa ʼaē ʼe fakamaʼua age kia nātou.
Koia, ʼaua naʼa tou fai fakalai—peʼe ko tatou ʼaē ʼe fai fakalai peʼe ko he tahi ʼe fakalai mai kia tatou. Tou agavaivai mokā tou tali he fakavikiviki. Pea tou lotomālohi ke tou fai he ʼu fakavikiviki ʼaki he loto katoa—ʼo tou fai tuʼumaʼu kia Sehova ʼi tatatou tauhi ʼaē kia te ia, pea mo tou fai ki ʼihi mokā tou fakamālo kia nātou, ʼo tou manatuʼi tuʼumaʼu “ ʼe ko he meʼa lelei te fai ʼo he palalau ʼi tona temi totonu!”—Tāʼaga Lea 15:23.