Watchtower TANAKIʼAGA TOHI ʼI TE NETI
Watchtower
TANAKIʼAGA TOHI ʼI TE NETI
Faka'uvea
  • TOHI-TAPU
  • TOHI
  • FONO
  • w98 15/4 p. 20-23
  • Ko Palenapasi Te “Foha ʼo Te Fakafimālie”

Aucune vidéo n'est disponible pour cette sélection.

Il y a eu un problème lors du chargement de la vidéo.

  • Ko Palenapasi Te “Foha ʼo Te Fakafimālie”
  • Te Tule Leʼo—1998
  • Manatu Tafito
  • He Tahi ʼu Alatike
  • Neʼe Tokoni Ki ʼIhi ʼAki He Loto Fia Foaki
  • ʼI Atiokia
  • ʼE Hinoʼi Nāua Ki Te Gāue Misionea Makehe
  • Te Fihifihia ʼo ʼUhiga Mo Te Silikosisio
  • Ko He “Toe ʼIta Lahi”
  • “Neʼe Natou Fiafia Pea Mo Fonu ʼi Te Laumalie Maʼoniʼoni”
    Fakamoʼoni Katoa Ki Te Puleʼaga ʼo Te ʼAtua
  • “Neʼe Foaki Age e Sehova Te Malohi Ke Nā Palalau Mo He Lototoʼa”
    Fakamoʼoni Katoa Ki Te Puleʼaga ʼo Te ʼAtua
  • Ko He Faʼifaʼitakiʼaga Ki Te Gāue Faka Misionea Faka Kilisitiano
    Te Tule Leʼo—1992
  • “Fakalotomalohiʼi Te ʼu Kokelekasio”
    Fakamoʼoni Katoa Ki Te Puleʼaga ʼo Te ʼAtua
Hoko Atu
Te Tule Leʼo—1998
w98 15/4 p. 20-23

Ko Palenapasi Te “Foha ʼo Te Fakafimālie”

KO ʼANAFEA ʼaē neʼe fakafimālieʼi ai koutou e hokotou kaumeʼa? ʼE koutou manatuʼi koa la pe ko ʼanafea ʼaē neʼe koutou fakafimālieʼi ai he tahi? ʼI ʼihi temi, ʼe ʼaoga kia tatou fuli he fakaloto mālohi, pea ʼe tou leleiʼia ia nātou ʼaē ʼe nātou fai te faʼahi ʼaia! Moʼo fakafimālieʼi ʼo he tahi, ʼe tonu ke tou toʼo he temi ke tou fakalogo ki ai, mo mahino ki tana ʼu fihifihia, pea mo tokoni kia ia. ʼE koutou lotolelei koa ke koutou fai te faʼahi ʼaia?

Ko te faʼifaʼitaki lelei ʼo ʼuhiga mo te faʼahi ʼaia ʼe ko Palenapasi, “neʼe ko he tagata agalelei pea mo fonu ʼi te laumālie maʼoniʼoni pea mo te tui.” (Gāue 11:24) He koʼe neʼe feala ke ʼui te ʼu meʼa ʼaia ʼo ʼuhiga mo Palenapasi? Koteā te meʼa ʼaē neʼe ina fai, ke tupu ai tona vikiʼi?

Neʼe Tokoni Ki ʼIhi ʼAki He Loto Fia Foaki

Ko tona higoa moʼoni neʼe ko Sosefo, kae ko te kau ʼapositolo neʼe nātou foaki kia ia te higoa ʼe ʼalutahi mo tona ʼulugaaga​—ko Palenapasi, ko tona faka ʼuhiga ko te “Foha ʼo te Fakafimālie.”a (Gāue 4:​36) ʼI te temi ʼaia, neʼe hoki fakatuʼutuʼu pe te kokelekasio faka Kilisitiano. ʼE ʼui e ʼihi, neʼe kua fualoa te liliu ʼa Palenapasi ko he tisipulo ʼa Sesu. (Luka 10:​1, 2) Tatau aipe peʼe moʼoni peʼe kailoa te faʼahi ʼaia, kae ʼe lelei te ʼu aga ʼaē neʼe fai e te tagata ʼaia.

ʼI te ʼosi pe ʼo te Penikosite ʼo te taʼu 33 ʼo totatou temi, ko Palenapasi ʼaē neʼe ko te tagata Levite mai Sīpele, neʼe ina fakatau tona moʼi kele pea neʼe ina foaki te falā ʼaia ki te kau ʼapositolo. He koʼe neʼe ina fai te faʼahi ʼaia? ʼE fakahā mai ʼi te tohi ʼo Gāue, ko te kau Kilisitiano ʼo Selusalemi ʼi te temi ʼaia “neʼe tufa ia meʼa fuli kia nātou, ʼo fai pe ki te meʼa ʼaē neʼe ʼaoga kia nātou takitokotahi.” Neʼe fakatokagaʼi e Palenapasi te ʼu meʼa ʼaē neʼe ʼaoga, pea neʼe ina fai he puleʼaki ʼaki he loto fiafia. (Gāue 4:​34-37) Neʼe lagi ko he tagata maʼu koloā, kae neʼe mole fakameʼameʼa ʼi te foaki ʼo tana ʼu koloā pea mo tona mālohi ki te fakahaʼele ki muʼa ʼo te ʼu meʼa ʼo te Puleʼaga.b ʼE ʼui fēnei e te tagata sivi Tohi-Tapu ko F. F. Bruce, “ ʼI te lakaga fuli ʼaē neʼe maʼu ai e Palenapasi he ʼu hahaʼi neʼe ʼaoga kia nātou he fakaloto mālohi, neʼe ina fai ia meʼa fuli moʼo fakaloto mālohiʼi ia nātou.” ʼE hā lelei te faʼahi ʼaia ʼi te lua fakamatala ʼaē ʼe fai ʼo ʼuhiga mo ia.

ʼI te taʼu 36 ʼo totatou temi, ko Saulo ʼo Talesi (ʼaē neʼe liliu ko te ʼapositolo ko Paulo) ʼaē neʼe kua tafoki ki te Lotu Faka Kilisitiano, neʼe faiga ke felogoi mo te kokelekasio ʼo Selusalemi, “kae neʼe nātou matataku fuli kia te ia, koteʼuhi neʼe mole nātou tui neʼe ko he tisipulo.” Neʼe lava feafeaʼi hana fakamoʼoni ki te kokelekasio ʼe kua tafoki moʼoni, pea neʼe mole ko hana fakatuʼutuʼu fakakākā ʼaia moʼo maumauʼi te kokelekasio? “Neʼe tokoni ia Palenapasi kia ia ʼo ina ʼave ki te kau ʼapositolo.”​—Gāue 9:​26, 27; Kalate 1:​13, 18, 19.

ʼE mole fakahā mai e te Tohi-Tapu pe koʼe neʼe falala ia Palenapasi kia Saulo. Kae neʼe fakahoko e te “Foha ʼo Te Fakafimālie” te faka ʼuhiga ʼo tona higoa ʼo fakalogo kia Saulo pea neʼe tokoni kia ia ke ina fakatokatoka he ʼaluʼaga faigataʼa. Logope la neʼe toe liliu ia Saulo ki te kolo ʼo Talesi ʼaē neʼe tupu ai, kae neʼe liliu te ʼu tagata ʼaia e lua ko te ʼu kaumeʼa. Pea ʼi te ʼu taʼu ki muli age, ʼe maʼuhiga anai te faʼahi ʼaia.​—Gāue 9:30.

ʼI Atiokia

ʼI te taʼu 45 ʼo totatou temi, neʼe maʼu e te hahaʼi ʼo Selusalemi he ʼu logo ʼo ʼuhiga mo te ʼu meʼa fakaofoofo ʼaē neʼe hoko ʼi Atiokia ʼo Silia​—ko te tokolahi ʼo te kau Keleka ʼaē neʼe nonofo ʼi te kolo ʼaia neʼe nātou liliu ko te hahaʼi tui. Neʼe fekauʼi e te kokelekasio ia Palenapasi ke ina vakavakaʼi pea mo fakatuʼutuʼu ai te gāue faka mafola. Neʼe fua lelei tanatou fai te fakatuʼutuʼu ʼaia. ʼE ʼui fēnei e Luka: “ ʼI tana tau atu pea ʼi tana sio ʼaē ki te ʼofa makehe ʼa te ʼAtua, neʼe fiafia ai pea neʼe ina fakaloto mālohiʼi ia nātou fuli ke nātou nonofo maʼu ʼi te ʼAliki ʼaki he lotomālohi; he neʼe ko he tagata agalelei pea mo fonu ʼi te laumālie maʼoniʼoni pea mo te tui. Pea neʼe hilifaki te toe hahaʼi tokolahi ki te ʼAliki.”​—Gāue 11:​22-24.

Kae neʼe mole gata ʼaki pe te faʼahi ʼaia. Ohage ko tona ʼui e te tagata sivi Tohi-Tapu ko Giuseppe Ricciotti, “ko Palenapasi neʼe ko he tagata maʼu puleʼaki, pea neʼe mahino atu aipe kia ia te ʼaoga ʼaē ke fakatuʼutuʼu te gāue faka Kilisitiano, ke mahu ai te taʼukai fakalaumālie ʼaki te tuputupu foʼou ʼaia. Kae neʼe ʼaoga muʼa ke ʼi ai he kau gāue ki te taʼukai ʼaia.” Ko Palenapasi ʼaē neʼe haʼu mai Sīpele, neʼe lagi māhani ʼi te felogoi mo te kau Senitile. Koia, neʼe faiva ʼi te fai faka mafola ki te hahaʼi pagani. Kae neʼe lotolelei ke kau mo ʼihi ki te gāue fakafiafia ʼaia.

Neʼe manatuʼi e Palenapasi ia Saulo. ʼE hā mai, neʼe ʼiloʼi e Palenapasi te meʼa ʼaē neʼe hā kia Ananiasi ʼi te temi ʼaē neʼe fakatafoki ia Saulo. Koia neʼe ina ʼiloʼi, ko te tagata ʼaia ʼaē neʼe ina fakatagaʼi te kau Kilisitiano ki muʼa atu, neʼe ‘ko he tagata gāue neʼe fili ke ina ʼave te huafa ʼo Sesu ki te ʼu puleʼaga.’ (Gāue 9:​15) Koia neʼe folau ai ia Palenapasi ki Talesi​—ko he fagona ʼe fai ia kilometa e 200—​ʼo kumi ia Paulo. Neʼe nā kaugā gāue lolotoga te taʼu katoa, pea ʼi te temi ʼaia, “neʼe ko Atiokia ʼaē neʼe ʼuluaki fakahigoaʼi ai te kau tisipulo ʼaki te laumālie maʼoniʼoni, ko te kau Kilisitiano.”​—Gāue 11:​25, 26.

ʼI te lolotoga hau ʼo Kolote, neʼe hoko ai te hoge ʼi te ʼu potu fenua kehekehe ʼo te Puleʼaga Loma. Ohage ko tona ʼui e te tagata tohi hisitolia Sutea ko Josèphe, “tokolahi te hahaʼi [ʼi Selusalemi] neʼe nātou mamate ʼuhi ko te hoge meʼa kai.” Koia, ko te kau tisipulo ʼo Atiokia “neʼe nātou fakatotonu ai leva, ʼo fai pe ki te meʼa ʼaē neʼe nātou maʼu takitokotahi, ke nātou momoli he ʼu meʼa ʼofa ki te ʼu tēhina ʼaē neʼe nonofo ʼi Sutea; pea neʼe nātou fai, ʼo nātou tuku kia nima ʼo Palenapasi pea mo Saulo, ke nā fakaaʼu ki te kau tagata ʼāfea.” ʼI tanā ʼosi fakahoko te fekau ʼaia, neʼe nā liliu fakatahi ai mo Soane Maleko ki Atiokia, ʼaē neʼe lau ai nāua ko te ʼu polofeta pea ko te ʼu tagata faiako ʼo te kokelekasio.​—Gāue 11:29, 30; 12:​25; 13:1.

ʼE Hinoʼi Nāua Ki Te Gāue Misionea Makehe

ʼOsi ʼaia, pea hoko ai te meʼa fakaofoofo. “ ʼI tanatou tauhi kia Sehova pea mo sesunio ʼi muʼa ʼo te hahaʼi, neʼe ʼui fēnei e te laumālie maʼoniʼoni: ‘Koutou vaheʼi kehe kia te ʼau ia Palenapasi pea mo Saulo ki te gāue ʼaē neʼe ʼau pāui nāua kiai.’ ” Koutou fakakaukauʼi age muʼa! Neʼe fakatotonu e te laumālie totonu ʼa Sehova ke hinoʼi nāua ki te gāue makehe. “Koia ko te ʼu tagata ʼaia ʼaē neʼe fekauʼi e te laumālie maʼoniʼoni, neʼe nā hifo ki Selesia, pea neʼe nā folau vaka mai ai ki Sīpele.” Neʼe feala ai leva ke fakahigoaʼi ia Palenapasi ko te ʼapositolo, pe ko he tahi neʼe fekauʼi.​—Gāue 13:​2, 4; 14:14.

ʼI tanā ʼosi folau ki Sīpele ʼo fakatafoki ai ia Selesio Paulo te kovana Loma ʼo te motu, neʼe nā mavae ai ʼo ʼolo ki Peleka ʼi te potu toga ʼo te Asie Mineure, ʼaē neʼe mavae ai ia Soane Maleko ʼo toe liliu ki Selusalemi. (Gāue 13:13) ʼE hā mai, neʼe takitaki e Palenapasi te folau ʼo aʼu ki te lakaga ʼaia, lagi ʼuhi ko tana kua faiva ʼi te faka mafola. Kae ʼo kamata mai te temi ʼaia, neʼe ko Saulo (ʼaē neʼe fakahigoaʼi ai ko Paulo) ʼaē neʼe ina takitaki. (Vakaʼi ia Gāue 13:​7, 13, 16; 15:2.) Neʼe lotomamahi koa ia Palenapasi ʼi te fetogi ʼaia? Kailoa, he neʼe ko te Kilisitiano agavaivai mo aga fakapotopoto pea neʼe mahino kia ia, neʼe fakaʼaogaʼi lahi e Sehova tona kaugā gāue. ʼAki ia nāua ʼaia, neʼe loto e Sehova ke faka mafola te logo lelei ki te tahi ʼu telituale.

ʼI tona fakahagatonu, ʼi muʼa ʼo te kapu ʼo nāua mai te kolo ʼo Atiokia ʼi Pisitia, neʼe logo e te hahaʼi fuli ʼo te potu fenua ʼaia ki te folafola ʼa te ʼAtua ʼaki ia Paulo pea mo Palenapasi, pea neʼe tali e ʼihi te logo lelei. (Gāue 13:​43, 48-52) ʼI Ikoniome, “neʼe tui ai te tokolahi ʼo te hahaʼi Sutea pea mo te kau Keleka.” Ko te faʼahi ʼaia neʼe ina uga ai ia Paulo pea mo Palenapasi ke nā nonofo ʼi te kolo ʼaia ʼi he temi loaloaga, ‘ ʼo nā palalau ʼaki he lototoʼa ʼi te huafa ʼo Sehova, ʼaē neʼe ina tuku ke hoko ʼaki ʼonā nima he ʼu fakaʼiloga pea mo he ʼu meʼa fakaofoofo.’ ʼI tanā logo ʼaē neʼe fonofono te hahaʼi ke nātou taumakaʼi ia nāua, neʼe nā fakapotopoto ʼo feholaki, pea neʼe nā hoko atu tanā gāue ʼi Likaoni, mo Lisite, pea mo Telepē. Logope la neʼe nā tuʼutāmaki ʼi Lisite, kae ko Palenapasi pea mo Paulo neʼe nā haga “fakamālohiʼi te ʼu nefesi ʼa te kau tisipulo, ʼo nā fakaloto mālohiʼi ai nātou ke nātou nonofo ʼi te tui pea mo ʼui maʼa nāua: ‘ ʼE tonu ke tou hū ki te puleʼaga ʼo te ʼAtua ʼi te ʼu tuʼuga mamahi.’ ”​—Gāue 14:​1-7, 19-22.

Ko te ʼu tagata faka mafola faiva ʼaia e toko lua, neʼe mole nā matataku. Kae neʼe nā toe liliu moʼo fakamālohiʼi te kau Kilisitiano foʼou ʼi te ʼu potu ʼaē neʼe fakafeagai mālohi ai te hahaʼi kia nāua, ʼo nā tokoni ki te ʼu tagata ʼaē kua fakapotopoto ke nātou takitaki te ʼu kokelekasio foʼou.

Te Fihifihia ʼo ʼUhiga Mo Te Silikosisio

ʼI te hili ʼo taʼu e 16 talu mai te Penikosite ʼo te taʼu 33 ʼo totatou temi, neʼe kau ia Palenapasi ki te fono maʼuhiga ʼaē neʼe fai ʼo ʼuhiga mo te silikosisio. “Neʼe hihifo age ʼihi tagata mai Sutea [ki Atiokia ʼo Silia] ʼo nātou ʼui age ki te ʼu tēhina: ‘Kapau ʼe mole koutou silikosisio ʼo mulimuli ki te talatisio ʼa Moisese, pea ʼe mole feala ke hāofaki koutou.’ ” Ko te ʼu tagata popoto ko Palenapasi pea mo Paulo, neʼe kua mahino kia nāua ʼe mole tonu te faʼahi ʼaia, pea neʼe nā fakafeagai ki te akonaki ʼaia. Neʼe mole nā fakaʼaogaʼi tonā tuʼulaga moʼo fakakinauʼi te hahaʼi, kae neʼe nā aga fakapotopoto ʼo nā ʼui, neʼe tonu ke fakatokatoka te fihifihia ʼaia ki te lelei ʼo te ʼu tēhina fuli. Koia, neʼe nā fakahā te fihifihia ʼaia ki te kolesi pule ʼo Selusalemi, pea ko te ʼu fakamatala ʼaē neʼe nā fai neʼe ʼaoga moʼo fakatokatoka te faʼahi ʼaia ʼo te silikosisio. Ki muli age, ko Paulo pea mo Palenapasi, ʼaē neʼe lau ko he ʼu “tagata ʼofaina . . . ʼaē neʼe nā momoli tonā maʼuli ki te huafa ʼo totatou ʼAliki ko Sesu Kilisito,” neʼe nā kau ia nātou ʼaē neʼe hinoʼi ke nātou fakahā te tonu ʼo te kolesi pule ki te ʼu tēhina ʼo Atiokia. ʼI te temi ʼaē neʼe lau ai te tohi ʼo te kolesi pule pea mo fai ai te ʼu akonaki, “neʼe fiafia ai [te kokelekasio] ʼi te fakaloto mālohi ʼaia,” pea neʼe “fakamālohiʼi” ai nātou.​—Gāue 15:​1, 2, 4, 25-32.

Ko He “Toe ʼIta Lahi”

ʼI tatatou ʼosi lau te tuʼuga fakamatala ʼaē ʼe vikiʼi ai ia Palenapasi, ʼe lagi hage kia tatou ʼe mole tou lava mulimuli anai ki tana faʼifaʼitaki. Kae ko te “Foha ʼo Te Fakafimālie” neʼe ko he tagata agahala ohage pe ko tatou fuli. ʼI te temi ʼaē neʼe ina fakatuʼutuʼu ai tana lua folau faka misionea mo Paulo ke nā ʼaʼahi te ʼu kokelekasio, neʼe hoko ai tanā tokakovi. Neʼe lotomālohi e Palenapasi ke nā ʼave mo nāua tona tēhina mataʼi tama ko Soane Maleko, kae neʼe mole ʼio kiai ia Paulo, koteʼuhi neʼe mavae ia Soane Maleko ʼi te lolotoga ʼo tanatou ʼuluaki folau faka misionea. Koia, neʼe hoko ai “te toe ʼita lahi, ʼo nā mavete ai ʼo tahi ʼalu; pea ko Palenapasi neʼe ina ʼave ia Maleko ʼo nā folau vaka ki Sīpele,” kae ko “Paulo neʼe ina fili ia Silasi ʼo ʼalu” ki te tahi potu.​—Gāue 15:36-40.

ʼI meʼa fakaʼofaʼofa foki! Kae ko te meʼa ʼaia ʼaē neʼe hoko, ʼe ina fakahā mai kia tatou te tahi agaaga ʼo Palenapasi. ʼE ʼui fēnei e te tagata sivi Tohi-Tapu, “ ʼE feala ke tou vikiʼi ia Palenapasi, he neʼe lotolelei ke ina toe ʼave mo ia ia Maleko pea neʼe toe falala kia ia.” Ohage ko tona ʼui e te tagata sivi Tohi-Tapu ʼaia, ko te meʼa ʼaē neʼe lagi hoko ai, “ko te falala ʼa Palenapasi kia [Maleko] neʼe tokoni kia ia ke toe lotomālohi pea neʼe ina uga ia ia ke ina fakahoko fakamalotoloto tana gāue.” ʼE hā ʼaki mai te ʼu meʼa ʼaē neʼe hoko ki muli age, neʼe tāu mo feʼauga tana falala ʼaia, koteʼuhi neʼe fakamoʼoni e Paulo ki te ʼaoga ʼo Maleko ʼi te gāue faka Kilisitiano.​—2 Timoteo 4:​11; vakaʼi ia Kolose 4:10.

Ko te faʼifaʼitaki ʼa Palenapasi ʼe feala ke ina uga tatou ke tou toʼo he temi moʼo fakalogo kia nātou ʼaē ʼe lotovaivai, pea ke tou lotomahino, pea mo tou fakaloto mālohiʼi nātou ʼo tou foaki age te tokoni ʼaē ʼe ʼaoga kia nātou. Ko te ʼu fakamatala ʼo ʼuhiga mo tana fia tokoni ki te ʼu tēhina ʼaki he agamālū pea mo he lototoʼa, pea mo te ʼu lelei fuli ʼaē neʼe tupu ʼaki tana gāue ʼaia, ʼe ko he meʼa fakaloto mālohi kia tatou. ʼE ko he tapuakina lahi ia ʼaho nei, hatatou maʼu he ʼu Kilisitiano ohage ko Palenapasi ʼi totatou ʼu kokelekasio!

[Nota ʼi te lalo pasina]

a Ko te fakahigoaʼi ʼo he tahi ko te “foha ʼo” he kalitate neʼe ko he fakaʼiloga ʼaia ʼo tona lelei ʼaupito. (Vakaʼi ia Teutalonome 3:​18, kiʼi nota ʼi te lalo pasina.) ʼI te ʼuluaki sēkulō, neʼe ko he agamāhani ʼa te hahaʼi ke nātou fakaʼaogaʼi he tahi ʼu higoa moʼo fakaʼiloga ʼaki te ʼu kalitate ʼo he tahi. (Vakaʼi ia Maleko 3:​17.) Ko te faʼahi ʼaia neʼe hage ko hona vikiʼi ia muʼa ʼo te hahaʼi.

b ʼI tanatou ʼosi vakaʼi te Lao Faka Moisese, neʼe feʼekeʼaki ʼihi pe neʼe lava feafeaʼi kia Palenapasi ke ina maʼu hona moʼi kele, he neʼe ko te tagata Levite. (Faka au 18:20) Kae ʼe tonu ke tou fakatokagaʼi, ʼe mole fakahā mai pe neʼe tuʼu te moʼi kele ʼaia ʼi Palesitina peʼe ʼi Sīpele. Tahi ʼaē meʼa, ko te moʼi kele ʼaia neʼe lagi ko he tānuma neʼe totogi e Palenapasi ʼi te tafaʼaki ʼo Selusalemi. Tatau aipe pe neʼe koteā te moʼi kele ʼaia, kae neʼe foaki e Palenapasi moʼo tokoni ki ʼihi.

[Paki ʼo te pasina 23]

Ko Palenapasi “neʼe ko he tagata agalelei pea mo fonu ʼi te laumālie maʼoniʼoni pea mo te tui”

    Te ʼu Tohi Fakaʼuvea (1978-2025)
    Mavae
    Hu Ki Loto
    • Faka'uvea
    • Vaevae
    • Préférences
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Conditions d’utilisation
    • Règles de confidentialité
    • Paramètres de confidentialité
    • JW.ORG
    • Hu Ki Loto
    Vaevae