Watchtower TANAKIʼAGA TOHI ʼI TE NETI
Watchtower
TANAKIʼAGA TOHI ʼI TE NETI
Faka'uvea
  • TOHI-TAPU
  • TOHI
  • FONO
  • w99 1/2 p. 3-5
  • Koteā Te ʼu Fua Kovi ʼo Te Fialahi?

Aucune vidéo n'est disponible pour cette sélection.

Il y a eu un problème lors du chargement de la vidéo.

  • Koteā Te ʼu Fua Kovi ʼo Te Fialahi?
  • Te Tule Leʼo—1999
  • Manatu Tafito
  • He Tahi ʼu Alatike
  • Ko He Faʼifaʼitaki ʼo Te Agavaivai
  • Te ʼu Fua Kovi ʼo Te Fiatuʼu
  • ʼAua Naʼa Koutou Tuku Te Fialahi Ke Ina Fakatupu Kovi Kia Koutou
  • Te Fakaʼapaʼapa ʼAē Kia Kita Totonu Pea Mo Te Fialahi
  • ʼE Feala Takotou Tauʼi Ia Satana​—Pea Mo Malo ʼi Ai
    Te Tule Leʼo—2015
  • Te ʼu Lelei ʼo Te Kumi ʼo Te Tokalelei
    Te Tule Leʼo—2005
  • ʼE Koutou Lava Fakahā Feafeaʼi Te Agavaivai Moʼoni?
    Te Tule Leʼo—1999
  • Ko Te ʼu Faʼifaʼitaki Agavaivai ʼe ʼAoga Ke Faʼifaʼitakiʼi
    Te Tule Leʼo—1993
Hoko Atu
Te Tule Leʼo—1999
w99 1/2 p. 3-5

Koteā Te ʼu Fua Kovi ʼo Te Fialahi?

KUA koutou palalau koa la mo he tahi neʼe faiga ke ina fakalainoaʼi koutou? Neʼe lagi ko hakotou tagata takitaki, peʼe ko hokotou patolo, peʼe ko hokotou kāiga neʼe fia māʼoluga ia koutou pea neʼe mole fakaʼapaʼapa atu kia koutou? Neʼe koteā la takotou manatu ʼo ʼuhiga mo ia? Neʼe koutou fia kaumeʼa koa mo ia? Kailoa ia! Koteā tona tupuʼaga? Koteʼuhi ko te fialahi ʼe ina fakatupu he ʼu fihifihia pea mo ina maumauʼi te ʼu felogoi lelei.

Ka kita fialahi, pea ʼe kita meʼa noaʼi te hahaʼi, peʼe kita fia māʼoluga ia nātou. Ka kita fai te aga ʼaia, pea ʼe tahitahiga hakita vikiʼi te hahaʼi. ʼE kita palalau tuʼumaʼu pe ki te ʼu hala ʼaē ʼe fai e ʼihi ʼo kita ʼui, “ ʼe moʼoni, ʼe agalelei, kae ʼe faihala tuʼumaʼu ʼi te faʼahi ʼaē pe ko te faʼahi ʼaē.”

ʼI te tohi Thoughts of Gold in Words of Silver, ʼe ʼui ai ʼo ʼuhiga mo te fialahi, “ ʼe ko he faʼahiga aga ʼe fakatupu kovi tuʼumaʼu kia kita. ʼE ina maumauʼi tokita ʼulugaaga, ʼo mole kei kita maʼu he kalitate ke vikiʼi ai kita.” ʼE tonu ai koa ke tou punamaʼuli ʼi tatatou mole fia fakatahi mo he tahi ʼe fialahi? ʼI tona fakahagatonu, ko te fua kovi ʼo te fialahi ʼe ko te mole maʼu ʼo he ʼu kaumeʼa moʼoni. Kae ʼe toe hoko atu fēnei e te tohi, “ ʼe ʼofa te hahaʼi kia nātou ʼaē ʼe agavaivai​—mole ko nātou ʼaē ʼe laupisiʼi heʼe nātou agavaivai, kae ko nātou ʼaē ʼe nātou agavaivai moʼoni.” ʼE tonu ai te ʼui ʼa te Tohi-Tapu: “Ko te fialahi ʼa te tagata ʼe ina taki ia ia ki tona fakalainoaʼi, kae ko ia ʼaē ʼe fia mālalo ʼe ina maʼu anai te fakaʼapaʼapa.”​—Tāʼaga Lea 29:23, Bible de Jérusalem.

Ko te fialahi, ʼe feala ke fakatupu kovi ki tokita ʼu kaumeʼa peʼe tupu ʼaki ai te mole kei fakaʼapaʼapa ʼa te hahaʼi kia kita, kae ʼe toe maʼuhiga foki ke kita feʼekeʼaki peʼe lava feafeaʼi ki tokita fialahi ke fakatupu kovi ki takita ʼu felogoi mo te ʼAtua? Koteā te manatu ʼa te ʼAtua ʼo ʼuhiga mo te fialahi, mo te fia hā pea mo te laupisi? ʼE maʼuhiga koa kia te ia tatatou fialahi peʼe ko tatatou agavaivai?

Ko He Faʼifaʼitaki ʼo Te Agavaivai

Ko te tagata tohi Tāʼaga Lea ʼe ina ʼui fēnei: “Ko te fialahi ʼe muʼa mai ia ʼi te fakaʼauha, pea ko te fia hā ʼe muʼa mai ia ʼi te higa. ʼE lelei age hakita fia mālalo mo te kau agavaivai ʼi hakita vaevae mo te kau fialahi te ʼu koloā ʼaē neʼe kaihaʼa.” (Tāʼaga Lea 16:18, 19) ʼE hā lelei te moʼoni ʼo te ʼu palalau ʼaia ʼi te meʼa ʼaē neʼe hoko ki te senelale Silia ko Naamane, ʼaē neʼe maʼuli ʼi te temi ʼo te polofeta Iselaelite ko Eliseo.

Ko Naamane neʼe ko te tagata kilia. Neʼe ina kumi he tahi ke ina faitoʼo ia ia, pea neʼe ʼalu ki Samalia ʼi tana manatu ʼaē ʼe feala anai hana felāveʼi mo Eliseo totonu. Kae neʼe fekauʼi e te polofeta tana tagata kaugana ke ʼalu ʼo fakatotonu kia Naamane ke maʼanu tuʼa fitu ʼi te vaitafe ʼo Solotane. Neʼe lotomamahi ia Naamane ʼi te tali ʼaē neʼe fai e Eliseo pea mo te tokoni ʼaē neʼe ina fai age kia ia. He koʼe neʼe mole haʼu totonu te polofeta ʼo palalau kia ia, kae neʼe ina fekauʼi tana tagata kaugana? Pea ʼe mahino ia, neʼe feala pe ke maʼanu ʼi he vaitafe ʼi Silia, ʼaē neʼe lelei ohage pe ko te Solotane! Kae neʼe fialahi. Koteā ʼaē neʼe hoko? Meʼa lelei foki, he neʼe fakalogo ki te tokoni fakapotopoto ʼaia. “Pea neʼe hifo ai ʼo uku tuʼa fitu ʼi Solotane, ʼo mulimuli ki te folafola ʼaē neʼe fai e te tagata ʼo te ʼAtua moʼoni; ʼosi ʼaia, pea neʼe liliu tona kakano ohage ko te kakano ʼo he kiʼi toe tagata veliveli, pea neʼe liliu ai ʼo maʼa.”​—2 Hau 5:​14.

ʼE feala ke tou maʼu he ʼu tapuakina lahi mo kapau ʼe tou agavaivai.

Te ʼu Fua Kovi ʼo Te Fiatuʼu

Ko te ʼu kovi ʼaē ʼe hoko kia tatou ʼuhi ko te fialahi, ʼe mole gata pe ki te mole maʼu ʼo he ʼu meʼa neʼe tou loto kiai. ʼE ʼi ai te tahi faʼahiga fialahi ʼe haʼu mai te kupu faka Keleka hybris, pea ʼe ʼui fēnei e te tagata sivi ʼo te lea faka Keleka ko William Barclay, “ko te kupu hubris ʼe faka ʼuhiga ki te fialahi pea mo te agakovi . . . , mo te fiatuʼu ʼaē ʼe ina fakaneke te tagata ke ina fakalainoaʼi te hahaʼi.”

ʼE fakahā mai e te Tohi-Tapu te faʼifaʼitaki ʼo te tagata neʼe ina maʼu te taʼi fialahi ʼaia. ʼE ko te hisitolia ʼo Anune, te hau ʼo Amone. ʼE ʼui fēnei e te tohi Étude perspicace des Écritures: “ ʼUhi ko te lotoʼofa ʼaē neʼe fakahā e Nasa kia ia, neʼe fekauʼi e Tavite he ʼu tagata ʼave logo kia Anune ke nātou fakafimālieʼi ia ia ʼi te kua mate ʼo tana tāmai. Kae ko Anune, ʼi tana manatu ʼaē neʼe ko he kākā ʼaia ʼa Tavite ke ina fakasiosio te kolo, neʼe ina fakalainoaʼi ai te ʼu kaugana ʼa Tavite ʼo ina tele te vaelua ʼo tonatou kava, pea mo haeʼi lua tonatou ʼu kofu ʼo aʼu ki tonatou lalo muli, pea neʼe ina kapu ai leva nātou.”a ʼO ʼuhiga mo te meʼa ʼaia neʼe hoko, neʼe ʼui fēnei e Barclay: “Ko te taʼi aga ʼaia neʼe ko te hubris. Neʼe ko he heʼe fakaʼapaʼapa lahi, ko he fiatuʼu, pea mo he fakalainoaʼi ʼo te hahaʼi.”​—2 Samuele 10:​1-5.

Ei, ko ia ʼaē ʼe fialahi, ʼe feala ke fialahi fau, mo fiatuʼu, pea ke ina fakalainoaʼi te hahaʼi. ʼE ina leleiʼia te fakamamahi ʼo he tahi, pea mo ina kataʼi ʼi tana sio ʼaē ʼe ufiufi pea mo lotomamahi. Kae kapau ʼe mole kita fakaʼapaʼapa ki te hahaʼi, pea ʼe feala ke fua kovi kia kita. ʼUluaki, ʼe mole kei ʼi ai hokita ʼu kaumeʼa, pea ʼe toe feala pe foki ke liliu ko hokita ʼu fili.

ʼE feala koa ki he Kilisitiano moʼoni ke ina fakahā he fialahi fakatupu kovi feiā, kae ʼe fakatotonu age e tona ʼAliki ko Kilisito ke ‘ ʼofa ki tona kāiga ohage ko ia totonu?’ (Mateo 7:​12; 22:39) ʼE fakafeagai ʼaupito te aga ʼaia ki te ʼuhiga moʼoni ʼa te ʼAtua pea mo Kilisito. Koia la ʼaē, ʼe ʼui fēnei e Barclay ʼo ʼuhiga mo te faʼahi ʼaia: “Ko te kupu Hubris ʼe faka ʼuhiga ki te fialahi ʼaē ʼe tupu ai te fakafeagai ʼa te tagata ki te ʼAtua.” ʼE ko te taʼi fialahi ʼaia, ʼaē ʼe tupu ai te ʼui ʼa ʼihi: “ ʼE mole he Sehova.” (Pesalemo 14:1) Peʼe ohage ko tona ʼui ia Pesalemo 10:4: “Ko te agakovi, ʼi tana fialahi, ʼe mole ina kumi he meʼa; heʼe manatu tuʼumaʼu fēnei: ‘ ʼE mole he ʼAtua.’ ” Ko te taʼi fialahi ʼaia, peʼe ko te fiatuʼu ʼaia, ʼe mole gata ʼaki pe tana fakamamaʼo kita mai tokita ʼu kaumeʼa pea mo tokita ʼu kāiga, kae ʼe ina toe fakamamaʼo foki kita mai te ʼAtua. ʼI meʼa kovi leva!

ʼAua Naʼa Koutou Tuku Te Fialahi Ke Ina Fakatupu Kovi Kia Koutou

ʼE lahi te ʼu agaaga ʼo te fialahi​—te fialahi ʼuhi ko tokita fenua, peʼe tupu mai te fakapalatahi, pe ko te fakakeheʼi ʼo te hahaʼi, pe ko te lahi ʼo tokita poto, pe ko tokita ʼu koloā, tokita matagafua, pe ko tokita tuʼulaga. Tatau aipe pe koteā tokotou ʼaluʼaga, kae ʼe feala ke tupu ia koutou te fialahi pea mo fakatupu kovi ki tokotou ʼulugaaga.

ʼI te agamāhani, ʼe hage ʼe kita agavaivai mokā kita felogoi mo tokita patolo, pea mo tokita tatau. Kae tatau aipe peʼe hage ʼe kita agavaivai, ʼe feafeaʼi mokā kita maʼu he tuʼulaga pule? Fokifā, ʼe kita liliu ko he pule ʼe aga fefeka ʼe ina fakalainoaʼi ia nātou ʼaē ʼe mālalo ia kita! ʼE feala ke feiā ia nātou ʼaē ʼe kehe tonatou faʼahiga teu gāue, peʼe ko nātou ʼaē ʼe ʼi ai hanatou kiʼi pepa ʼe fakapipiki ki tonatou kofu. ʼE toe feiā pe mo te hahaʼi ʼaē ʼe gāue ʼi te puleʼaga ʼe feala ke nātou fialahi ʼi tanatou ʼu felogoi mo te hahaʼi, ʼi tanatou manatu ʼaē ʼe tonu ke tauhi te hahaʼi kia nātou, kae mole ko nātou ʼaē ʼe tonu ke nātou gāue maʼa te hahaʼi. Ko te fialahi ʼe feala ke ina uga koutou ke koutou aga fefeka; kae ko te agavaivai ʼe feala ke ina uga koutou ke koutou agalelei.

Neʼe feala pe ke fialahi ia Sesu pea mo aga fefeka ki tana kau tisipulo. Neʼe ko he tagata haohaoa, ko te ʼAlo ʼo te ʼAtua, pea neʼe felogoi mo he ʼu tisipulo neʼe heʼe haohaoa, mo lulutu noa, pea neʼe mole nātou lotoʼutaki. Kae koteā te fakaafe ʼaē neʼe ina fai kia nātou ʼaē neʼe fakalogo kia te ia? “Koutou ʼōmai kia te ʼau, ia koutou fuli ʼaē ʼe kinakina pea mo mafasia, pea ʼe ʼau fakafimālieʼi anai koutou. Koutou toʼo kia koutou taku ʼakau toho pea ke koutou ako ia te ʼau, heʼe ʼau agamālū pea mo loto agavaivai, pea ʼe koutou maʼu anai he fīmālie ki ʼokotou nefesi. Heʼe ko taku ʼakau toho ʼe mālū pea ko taku kavega ʼe maʼamaʼa.”​—Mateo 11:28-​30.

ʼE tou faiga tuʼumaʼu koa ke tou mulimuli ki te faʼifaʼitaki ʼa Sesu? Peʼe tou aga fefeka koa, ʼo mole tou lotomahino, pea mo tou heʼe manavaʼofa, pea mo tou fialahi? Ohage ko Sesu, tou faiga ke tou fakafimālieʼi te hahaʼi, ka mole tou fakakinakinaʼi nātou. Koutou faiga mālohi ke ʼaua naʼa maʼu he fialahi ia koutou.

Kae ʼi tatatou ʼosi vakaʼi te ʼu faʼahi fuli ʼaia, ʼe tonu koa ke tou ʼui, ʼe kovi tuʼumaʼu te fialahi?

Te Fakaʼapaʼapa ʼAē Kia Kita Totonu Pea Mo Te Fialahi

Ko te fialahi, ʼe toe feala foki ke faka ʼuhiga ki “te fakaʼapaʼapa fakapotopoto ʼaē kia kita totonu.” (Webster’s Ninth New Collegiate Dictionary) Ko tona faka ʼuhiga, ʼe koutou fakaʼapaʼapa kia koutou totonu, ʼo koutou tokagaʼi peʼe feafeaʼi te manatu ʼa te hahaʼi ʼo ʼuhiga mo koutou. ʼE koutou tokaga ki te meʼa ʼaē ʼe sio kiai te hahaʼi pea ki takotou matagafua. ʼE moʼoni te tāʼaga lea faka Sepania ʼaenī, “Tala mai pe ko ai te hahaʼi ʼaē ʼe ke haʼele mo nātou, pea ʼe ʼau ʼui atu anai pe ko ai ia koe.” Kapau ʼe koutou leleiʼia hakotou fakatahi mo he ʼu hahaʼi ʼe mole maʼuli maʼa, peʼe pikoʼelo, peʼe mole aga fakaʼapaʼapa, peʼe gutu tauvele, pea ʼe koutou liliu anai ohage ko nātou. ʼE koutou faʼifaʼitaki anai ki tanatou aga, pea ohage ko nātou, ʼe mole koutou fakaʼapaʼapa anai kia koutou totonu.

ʼE mahino papau ia, ʼe ʼi ai te tahi faʼahi ʼe kovi​—ʼe ko te fialahi ʼaē ʼe tupu ʼaki ai hakita meʼa noaʼi te hahaʼi. Ko te kau sekelipa pea mo te kau Faliseo ʼi te temi ʼo Sesu, neʼe nātou fialahi ʼuhi ko tanatou ʼu talatisio pea mo tanatou fakahoko fakahāhā te ʼu meʼa faka lotu. Neʼe fai e Sesu te fakatokaga ʼaenī kia nātou: “Ko ʼanatou gāue fuli, ʼe nātou fai ke mamata kiai te tagata; heʼe nātou faka laulahi te ʼu kaseti ʼe ʼai ʼi loto te ʼu vaega ʼo te Tohi, te ʼu kaseti ʼaia ʼaē ʼe nātou fakahāhā ohage ko he ʼu meʼa moʼo taupau ʼo nātou, pea mo nātou fakaloloa te ʼu tapa ʼo tonatou ʼu teu [ke hage ki te hahaʼi ʼe nātou aga faka lotu]. ʼE nātou manako ki te nofoʼaga ʼaē ʼe tokagaʼi ʼi te ʼu kai afiafi pea mo te ʼu ʼuluaki hekaʼaga ʼo te ʼu sinakoka, pea mo te ʼu fetapā ʼi te ʼu lapalasi fakatauʼaga meʼa, pea mo fakahigoa ia nātou ko Lapi e te hahaʼi.”​—Mateo 23:​5-7.

Koia, ko te fakaʼapaʼapa kia kita totonu ʼe ko te taʼi fialahi ʼaē ʼe fakapotopoto. Koutou manatuʼi foki, ʼe sio ia Sehova ki te loto, ka mole sio pe ki te ʼu meʼa ʼaē ʼe hā ki tuʼa. (1 Samuele 16:7; Selemia 17:10) Ko te meʼa ʼaē ʼe mata faitotonu kia tatou totonu, ʼe mole faitotonu tuʼumaʼu kia mata ʼo te ʼAtua. Kae ʼe tonu ke tou fai te fehuʼi ʼaenī, ʼE lava feafeaʼi hatatou maʼuliʼi te agavaivai moʼoni ke mole hoko kia tatou te ʼu fua kovi ʼo te fialahi?

[Nota ʼi te lalo pasina]

a Neʼe tā e te Watchtower Bible and Tract Society of New York, Inc.

[Paki ʼo te pasina 4]

Neʼe maʼu e Naamane te ʼu tapuakina lahi he neʼe agavaivai

    Te ʼu Tohi Fakaʼuvea (1978-2025)
    Mavae
    Hu Ki Loto
    • Faka'uvea
    • Vaevae
    • Préférences
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Conditions d’utilisation
    • Règles de confidentialité
    • Paramètres de confidentialité
    • JW.ORG
    • Hu Ki Loto
    Vaevae