Ko Te Tohi ʼe Maʼu Ai Te Poto Pea Mo He Logo Ki Te Temi ʼAenī
NEʼE ʼui fēnei e Sopo, ko te pateliaka ʼo te temi muʼa pea neʼe ko he tagata koloaʼia ʼaupito ʼi tona temi: “ ʼE lelei age he kato ʼe fonu ai te poto ʼi he kato ʼe fonu ai he ʼu mataʼi tofe.” (Sopo 1:3; 28:18; 42:12) ʼE moʼoni, kapau ʼe tokoni te poto ki he tahi ke maui mālie tona maʼuli, pea ʼe maʼuhiga age ia ʼi he ʼu koloā. Neʼe ʼui fēnei e te Hau ko Salomone: “ ʼE ʼaoga te poto moʼo puipui ohage ko te falā ʼe ʼaoga ki te puipui; kae ko te maʼuhiga ʼo te ʼatamai mālama, heʼe ko te poto ʼe ina taupau maʼuli ia nātou ʼaē ʼe nātou maʼu.”—Tagata Tānaki 7:12.
Kae ʼe lava maʼu ʼifea te poto ʼaia ia ʼaho nei? Ko te hahaʼi ʼaē ʼe nātou tau mo he ʼu faigataʼaʼia, ʼe nātou kumi tokoni ki te hahaʼi fai tokoni, ki te ʼu tōketā, mo te ʼu tōketā ʼo te ʼulu, māʼia mo te hahaʼi kosi ʼulu pea mo te hahaʼi fai takisi. Pea ʼe kaugamālie te hahaʼi popoto ʼaē ʼe nātou fia foaki tokoni ki he ʼu faʼahi kehekehe—kae ʼe tonu ke totogi nātou. Kae neʼe tau iku te ʼu palalau “poto” ʼaia ki he lotomamahi, pea mo he tuʼutāmaki. Koia, ʼe tou lava maʼu feafeaʼi te poto moʼoni?
Ko Sesu Kilisito, ʼaē neʼe ina ʼiloʼi lelei te ʼu fihifihia ʼa te hahaʼi, neʼe ina ʼui fēnei ʼi te tahi lakaga: “Kua fakatonuhia te Poto e ana gaue.” (Mateo 11:19) Tou vakaʼi he ʼu fihifihia ʼe hoko māhani ʼi te maʼuli ʼa te hahaʼi pea mo tou vakaʼi ai te ʼu palalau fakapotopoto ʼaē neʼe tokoni moʼoni kia nātou pea neʼe liliu maʼa nātou ko he meʼa ʼe maʼuhiga age ʼi ‘he kato ʼe fonu ai te mataʼi tofe.’ Mo koutou foki ʼe feala ke koutou maʼu te “kato ʼe fonu ai te poto” pea ʼe ʼi ai hona ʼaoga kia koutou.
ʼE Koutou Loto Hoha Koa?
ʼE ʼui fēnei e te International Herald Tribune ʼo Lonitoni: “Kapau ʼe hū te 20 sēkulō ki te Temi ʼaē ʼe mālohi ai te Loto Tuʼania, pea ʼe fakaʼosi anai ʼaki te Temi ʼo te Loto Taʼomia.” ʼE ina toe ʼui foki ko “te ʼuluaki sivi ʼaē neʼe fai ʼi te malamanei katoa ʼo ʼuhiga mo te loto hoha ʼaē ʼe kovi, ʼe ina fakahā mai ʼe ko he faʼahi ʼe tuputupu tuʼumaʼu ʼi te malamanei ʼaē kua maveuveu. ʼI te ʼu fenua kehekehe ohage ko Taiwan, mo Lipani pea mo Niusila, ʼe lahilahi ake te ʼu taʼiake fuli ʼaki te fealagia ʼaē ke nātou pikisia ʼi te mahaki ʼaia.” ʼE ʼui ko nātou ʼaē neʼe tutupu ʼi te hoki ʼosi ʼo te taʼu 1955, ʼe feala ke tuʼa tolu age te kovi ʼa te hoha ʼo tonatou loto, mokā fakatatau mo tanatou ʼu kui.
Neʼe hoko te faʼahi ʼaia ki te fafine ko Tomoe, neʼe kovi te hoha ʼo tona loto pea neʼe lahi te ʼu ʼaho ʼaē neʼe moe ai. ʼI tana mole lava taupau tokotahi tana kiʼi tama taʼu lua, neʼe toe liliu Tomoe ki tana ʼu mātuʼa. Neʼe ʼi ai te kiʼi taʼahine ʼa te fafine ʼo te vāhaʼa fale neʼe taʼu tahi mo te kiʼi tama ʼo Tomoe, pea neʼe nā liliu ʼo kaumeʼa. ʼI te palalau age ʼa Tomoe ki te fafine ʼaia ʼo ʼuhiga mo tona lotomamahi, neʼe ina fakahā age te vaega. ʼE ʼui fēnei ai: “E mole feala te leaʼage a te mata ki te nima: ‘E mole ke aoga mai kia te au,’ pe ko te ulu ki te u vae: ‘E mole koulua aoga mai kia te au.’ Kae e tafito leva, ko te u logoʼagasino o te sino e ata mai tonatou vaivai, e natou aoga.”a Neʼe tagi ia Tomoe ʼi tana mahino ko te hahaʼi fuli pe ʼi te malamanei ʼe ʼi ai tonatou ʼaoga.
Ko te fafine ʼaē neʼe nā vāhaʼa fale neʼe tokoni age ke ina vakaʼi te tohi ʼaē neʼe tuʼu ai te ʼu palalau ʼaia. Neʼe tali e Tomoe, tatau aipe pe neʼe mole heʼeki ina lava fai he meʼa, pea mo fai hana fakapapau. Pea neʼe toe tokoni age te fafine ki tana ʼu fai fakatau, pea mo ina teuteuʼi ia tana meʼa kai ʼi te ʼaho fuli. Hili te māhina, pea ʼala ake Tomoe ʼi te uhu fuli, ʼo fai tana fō, ʼo fakamaʼa tona loto fale, pea mo teuteuʼi te meʼa kai, ohage ko tona fai e he fafine ʼohoana. Neʼe lahi te ʼu fihifihia neʼe tonu ke ina tauʼi, kae neʼe ina ʼui fēnei, “Neʼe ʼau falala, kapau ʼe ʼau mulimuli ki te ʼu palalau fakapotopoto ʼaē neʼe ʼau maʼu, ʼe ʼau maʼuli lelei anai.”
ʼI tana maʼuliʼi te poto ʼaē neʼe ina maʼu, neʼe lava tauʼi ai e Tomoe te ʼu ʼaho ʼaē neʼe lotovaivai ai ʼuhi ko tona loto hoha. ʼI te temi ʼaenī, ʼe tokoni Tomoe ʼi te temi katoa ki te hahaʼi, ke nātou maʼuliʼi te ʼu palalau ʼaē neʼe ina lava tauʼi ai tana ʼu fihifihia. Ko te ʼu palalau fakapotopoto ʼaia ʼe maʼu ʼi te tohi ʼāfea ʼaē ʼe tuʼu ai te logo ki te hahaʼi fuli ʼo te temi nei.
ʼE Koutou Tau Koa Mo He ʼu Fihifihia Faka Famili?
ʼI te malamanei katoa, ʼe ʼāsili te ʼu mavete ʼohoana. ʼE tuputupu te ʼu fihifihia faka famili māʼia mo te ʼu fenua ʼo te Potu Hahake, ʼaē ʼe maʼuhiga ki te hahaʼi tanatou maʼuli fakatahi mo tanatou famili. Kofea ʼaē ʼe feala ke tou maʼu ai he takitaki poto ki te nofo ʼohoana?
Tou vakaʼi te faʼifaʼitaki ʼo Shugo pea mo Mihoko, ko he taumatuʼa neʼe tau tuʼumaʼu mo he ʼu fihifihia faka taumatuʼa. Neʼe nā kē ʼo ʼuhiga mo te ʼu meʼa noa. Neʼe hoko ʼita ia Shugo pea neʼe tali fakaʼita e Mihoko ʼi te ʼu temi ʼaē neʼe faihala ai tona ʼohoana. Neʼe manatu fēnei ia Mihoko: ‘ ʼE mole feala ke ma manatu tahi ki he meʼa.’
ʼI te tahi ʼaho, neʼe ʼaʼahi e te fafine ia Mihoko pea neʼe ina lau age te ʼu palalau ʼaenī: “Ko meafuape e koutou fakaamuʼage ke fai kia koutou e te hahai, pea koutou fai feia’pe kia natou.”b Logope la neʼe mole ina fia ʼiloʼi he meʼa ʼo ʼuhiga mo te lotu, kae neʼe tali e Mihoko ke ina ako te tohi ʼaē neʼe tuʼu ai te ʼu palalau ʼaia. Neʼe ina fia hikihiki tona maʼuli faka famili. Koia, ʼi tona fakaafe ke kau ki te fono ʼaē neʼe ako ai te tohi Le secret du bonheur familial, neʼe tali e Mihoko pea mo tona ʼohoana.c
ʼI te fono, neʼe fakatokagaʼi e Shugo neʼe maʼuliʼi moʼoni e te hahaʼi te ʼu meʼa ʼaē neʼe nātou ako pea neʼe nātou fiafia. Neʼe ina fakatotonu ai ke ina vakaʼi te tohi ʼaē ʼe ako e tona ʼohoana. Neʼe ina tokagaʼi te ʼu palalau ʼaenī: “Ko ʼaē ʼe tuai ʼi te ʼita ʼe mahu ʼi te fakasiosio lelei, kae ko ʼaē ʼe mole lotoʼutaki ʼe ina hikihiki te agavale.”d Logope la neʼe mole ina maʼuliʼi atu aipe te pelesepeto ʼaia, kae neʼe hā lelei ki te hahaʼi pea mo tona ʼohoana te ʼu fetogi māmālie ʼaē neʼe ina fai.
ʼI tana sio ʼaē ki te fetogi ʼo tona ʼohoana, neʼe kamata maʼuliʼi ai mo Mihoko te ʼu meʼa ʼaē neʼe ina ako. Ko te pelesepeto ʼaē neʼe tokoni lahi kia ia ʼe ko te pelesepeto ʼaenī: “Aua tautou fakamau, pea e mole fakamaui koutou: He ko te faahiga fakamau ae e koutou fai, e fakamauʼi aki anai koutou.”e Koia neʼe fakatotonu ai e Mihoko pea mo tona ʼohoana ke nā palalau ʼo ʼuhiga mo tonā ʼu kalitate pea mo lava feafeaʼi hanā hikihiki te faʼahi ʼaia, kae mole nā kumi tonā ʼu hala. Neʼe koteā ʼaē neʼe hoko? ʼE manatuʼi fēnei e Mihoko: “Neʼe ʼau fiafia moʼoni ai. Neʼe ma fai te faʼahi ʼaia ʼi te po fuli, ʼi te temi kai. Māʼia mo tamā tama ʼaē neʼe taʼu tolu, ʼe fakatahi mo māua ʼi tamā fai palalau. Neʼe ko he faʼahi fakaloto fīmālie moʼoni kia mātou!”
Ko te maʼuliʼi e te famili ʼaia te tokoni maʼuhiga ʼaē neʼe foaki age, neʼe ina fakatokatoka te ʼu fihifihia ʼaē neʼe tupu ai tanā mole kei felogoi lelei. Neʼe mole maʼuhiga age koa la te faʼahi ʼaia ʼi he kato ʼe fonu ai te ʼu mataʼi tofe?
ʼE Koutou Loto Koa Ke Maui Mālie Tokotou Maʼuli?
Tokolahi ia ʼaho nei ʼe nātou fakatuʼutuʼu tāfito ʼi tonatou maʼuli ke lahi tanatou ʼu koloā. Kae neʼe ʼui fēnei e te tagata koloaʼia ʼi Amelika, neʼe ina foaki te lauʼi miliona maʼa te hahaʼi māsisiva: “ ʼE mānumānu ʼihi ki te paʼaga, kae ʼe mole lava tui e he tahi he ʼu faʼahiga sūlie e lua ʼi te lakaga e tahi.” ʼE tokosiʼi ia nātou ʼaē ʼe nātou manatu feiā kae ʼe tokosiʼi age ia nātou ʼaē ʼe nātou fakagata tanatou kumi te ʼu koloā.
Neʼe masiva ia Hitoshi ʼi tana lahilahi ake, koia neʼe holi ʼaupito ke liliu ʼo koloaʼia. ʼI tana sio ʼaē ki te faʼahiga gaohi ʼo nātou ʼaē neʼe tuʼu maʼua, neʼe ina fakatotonu fēnei: “Ko ia ʼaē ʼe paʼaga ʼe ko ia ʼaē ʼe mālo.” Neʼe falala lahi ia Hitoshi ki te mālohi ʼo te paʼaga pea neʼe manatu ia ʼe feala ke fakaʼaogaʼi moʼo totogi ʼaki te maʼuli ʼo te hahaʼi. Ke feala hana maʼu koloā, neʼe ina fakahoko te gāue ʼaē ko te gaohi tuio, pea neʼe gāue ʼi te taʼu katoa, ʼo mole mālōlō ʼi he ʼaho. ʼI tana gāue kinakina ʼaia, neʼe mahino ai leva kia Hitoshi, ʼi tana gāue faka kotala, ʼe mole liliu anai ʼo mālohi age ʼi te hahaʼi ʼaē neʼe nātou foaki age te ʼu kotala ʼaia. ʼI te ʼaho fuli neʼe tau mo te lotomamahi pea mo te tuʼania ʼaē naʼa puli fuli tana falā.
Neʼe ʼalu age te tagata ki te ʼapi ʼo Hitoshi pea neʼe ina fehuʼi age peʼe ina ʼiloʼi neʼe mate Sesu Kilisito maʼa ia. Mai tona ʼaluʼaga ʼaē neʼe manatu e Hitoshi ʼe mole he tahi ʼe fia mate anai maʼa ia, neʼe ina fia ʼiloʼi te faʼahi ʼaia pea neʼe ina tali ke nā fai palalau. ʼI te vāhaʼa ʼaē neʼe hoa kiai, neʼe ʼalu ʼo fakalogo ki te akonaki pea neʼe punamaʼuli ʼi te ʼui ʼaē ke kita ‘taupau he mata ʼe lelei.’ Neʼe fakamahino e te tagata faiakonaki ko te mata ʼaē ʼe “lelei” ʼe fakasiosio poto pea ʼe tokaga ki te ʼu meʼa fakalaumālie; ʼi te tahi faʼahi, ko te mata ʼaē ʼe “kovi,” peʼe “manumanu” ʼe tokaga pe ia ki te ʼu holi fakasino pea ʼe mole fakapotopoto. Neʼe lahi te malave ʼo te tokoni ʼaenī kia ia: “He ko te faahi anai e i ai tou koloa, pea e i ai mo tou loto.”f ʼE ʼi ai te meʼa ʼe maʼuhiga age ʼi hakita maʼu koloā! Neʼe ko tana hoki logo ʼaē ki he meʼa feiā.
ʼI tana punamaʼuli ʼaia, neʼe ina kamata maʼuliʼi te ʼu meʼa ʼaē neʼe ina ako. Neʼe mole kei gāue kinakina ke maʼu paʼaga, kae neʼe ina kamata fakamuʼamuʼa ʼi tona maʼuli te ʼu meʼa fakalaumālie. Neʼe ina toe fakaʼaogaʼi he temi moʼo taupau tana famili ʼi te faʼahi fakalaumālie. Neʼe mole kei lahi te temi ʼaē neʼe ina fakaʼaogaʼi ki tana gāue, kae neʼe haʼele lelei pe tana gāue ʼaia. Koteā tona tupuʼaga?
Neʼe fetogi tana agamālohi pea kua liliu ʼo agamālū pea mo agalelei, ʼo mulimuli ki te tokoni ʼaē neʼe foaki age. Neʼe punamaʼuli tāfito ʼi te ʼui ʼaē: “Koutou situà kia meafuape [ʼaia]: te itaita, te agakovi, te tauvele mai outou gutu. Aua naa koutou fe’kakaʼaki, he kua koutou huʼi maia koutou te tagata afea mo ana u aga, pea kua koutou teu ki te tagata foou e fakafoou [ʼaki te mālama totonu] o fai ki te fakatata o ia ae nee ina fakatupu ia [ia].”g Neʼe mole lahi te ʼu koloā ʼaē neʼe ina maʼu ʼi tana mulimuli ki te tokoni ʼaia, kae ʼi tana liliu ʼaē ko “te tagata foou” neʼe ōfo ai te ʼu hahaʼi ʼaē neʼe fai kotala mo ia, pea nātou falala ai kia ia. ʼE moʼoni, ko te ʼu palalau fakapotopoto ʼaē neʼe ina maʼu, neʼe tokoni kia ia ke maui mālie tona maʼuli. Kia ia, neʼe maʼuhiga moʼoni age ʼi he kato ʼe fonu ai te ʼu mataʼi tofe peʼe ko te paʼaga.
ʼE Koutou Avahi Anai Koa Te Kato ʼAia?
ʼE koutou ʼiloʼi koa pe koteā te kato ʼaē ʼe fonu ai te poto, ʼaē neʼe ʼaoga ʼaupito ki te hahaʼi ʼaē neʼe tou talanoa kiai? ʼE ko te poto ʼaē ʼe tou maʼu ʼi te Tohi-Tapu, te tohi ʼaē ʼe lahi tokotahi tona tufa pea mo tona lau. ʼE lagi ʼe ʼi ai hakotou Tohi-Tapu peʼe faigafua hakotou maʼu te tohi ʼaia. Kae ʼe mole he ʼaoga ki he tahi ke ʼi ai hana kato ʼe fonu ai te ʼu mataʼi tofe ka mole ina fakaʼaogaʼi, ʼo toe feiā pe ʼe mole ʼaoga anai ki he tahi ke ʼi ai hana Tohi-Tapu ka mole ina fakaʼaogaʼi. He koʼe ʼe mole koutou avahi te kato fakatātā ʼaia, ke koutou lau ai pea mo koutou maʼuliʼi te ʼu tokoni fakapotopoto ʼo te Tohi-Tapu pea mo koutou sio ai ki tana tokoni lahi moʼo fakatokatoka te ʼu fihifihia ʼo te maʼuli.
Kapau neʼe foaki atu he kato ʼe fonu ai te ʼu mataʼi tofe, ʼe mole koutou loto fakafetaʼi anai koa pea mo koutou faiga ke koutou ʼiloʼi pe ko ai ʼaē neʼe ina foaki atu, ke koutou fakamālo age ki ai? ʼE koutou ʼiloʼi koa pe ko ai ʼaē neʼe ina foaki mai te Tohi-Tapu?
ʼE fakahā mai e te Tohi-Tapu te Matapuna ʼo te poto ʼaē ʼe tou maʼu ai, ʼo ina ʼui fēnei: “E fakamalamai e te Atua te Tohi-tapu katoa, pea e aoga.” (2 Timoteo 3:16) ʼE ina toe ʼui mai “e mauli te folafola a te Atua, pea e gaue.” (Hepeleo 4:12) Koia la ʼaē ko te ʼu palalau fakapotopoto ʼaē ʼe tou maʼu ʼi te Tohi-Tapu ʼe kei lelei pea mo ʼaoga kia tatou ʼi te temi ʼaenī. ʼE ko he meʼa fakafiafia ki te kau Fakamoʼoni ʼa Sehova ke nātou tokoni atu ke koutou ʼiloʼi ia Sehova ʼAtua, ia Ia ʼaē neʼe ina foaki mai te tohi ʼaia, ke feala hakotou maʼu ʼi te Tohi-Tapu te “kato ʼe fonu ai te poto”—te tohi ʼaē ʼe maʼu ai te poto pea mo he logo ki te hahaʼi ia ʼaho nei.
[Nota ʼi te lalo pasina]
a Ko te vaega ʼo 1 Kolonito 12:21, 22.
c Neʼe tā e te Watchtower Bible and Tract Society of New York, Inc.
[Talanoa ʼo te pasina 4]
Ko He ʼu Palalau Fakapotopoto Ke Fakafuafua Lelei Te ʼu Meʼa ʼi Totatou Loto
“Kapau neʼe ke lamalama te ʼu agahala, Ê Sah, Ê Sehova, ko ai ʼaē ʼe feala anai ke tuʼu? Heʼe maʼu ia te koe te fakamolemole moʼoni, ke manavasiʼi ai kia te koe.”—Pesalemo 130:3, 4.
“Ko he loto fiafia ʼe lave lelei ki te fofoga, kae ʼuhi ko te mamahi ʼo te loto ʼe tupu ai te vaivai ʼo te laumālie.”—Tāʼaga Lea 15:13.
“ ʼAua naʼa ke fia agatonu fau peʼe ke fia poto fau. He koʼe koa ʼe ke fakatupu anai tou fakaʼauha?”—Tagata Tānaki 7:16.
“E leleiʼage takita foaki i takita tali.”—Gaue 20:35.
“Iʼita pe, kae aua naa koutou agahala ai, vakai naa to ifo te laa ki toutou ita.”—Efeso 4:26.
[Talanoa ʼo te pasina 5]
Ko He ʼu Palalau Fakapotopoto Ke Maʼu Te Fiafia Faka Famili
“ ʼE mole lava he ʼu fakatuʼutuʼu mo kapau ʼe mole ʼi ai he ʼu felogoi ʼāteaina, kae ʼe hoko he meʼa mo kapau ʼe lahi he ʼu hahaʼi fai tokoni.”—Tāʼaga Lea 15:22.
“Ko te loto ʼo te tagata poto ʼe ina maʼu te ʼatamai mālama, pea ko te taliga ʼo te hahaʼi popoto ʼe ina kumi te ʼatamai mālama.”—Tāʼaga Lea 18:15.
“Ohage ko he ʼu foʼi ʼapo aulo ʼi he pa siliva neʼe togi, ʼe toe feiā aipe mo he palalau ʼe fai ʼi tona lakaga totonu.”—Tāʼaga Lea 25:11.
“Koutou fe’katakiʼaki mo fe’fakamolemoleʼaki, kapau e mau e he tahi hona mamahi ki he tahiʼage; io, o hage ko te Aliki nee fakamolemole kia koutou, pea mo koutou, koutou fai feia. Kae uluaki ia meafuape aia, koutou teu te ofa e ko te haiʼaga tahi o te katoa o meafuape.”—Kolose 3:13, 14.
“Koutou iloi te mea aeni, oku tehina ofaina, ke vave te fagono a te tagata fuape, ke fakatokatoka ki te lea mo maiko ki te ita.”—Sakopo 1:19.
[Talanoa ʼo te pasina 6]
Ko He ʼu Palalau Fakapotopoto Ke Maui Mālie Te Maʼuli
“Ko he meʼa fua kākā ʼe fakalialia kia Sehova, kae ʼe ina leleiʼia he meʼa fakamamafa ʼe katoa.”—Tāʼaga Lea 11:1.
“Ko te fialahi ʼe muʼa mai ia ʼi te fakaʼauha, pea ko te fia hā ʼe muʼa mai ia ʼi te higa.”—Tāʼaga Lea 16:18.
“Ohage ko he kolo kua holo, ʼe mole hona kaupā, ʼe toe feiā mo te tagata ʼaē ʼe mole ina tāʼofi tona ʼatamai.”—Tāʼaga Lea 25:28.
“ ʼAua naʼa ke ʼita fakavilivili ʼi tou loto, koteʼuhi ko te ʼita, koia ʼaē ʼe takoto ʼi te fatafata ʼo te kau vale.”—Tagata Tānaki 7:9.
“Lī tau pane ki te fuga vai, heʼe ʼi te hoholo ʼo te ʼu ʼaho ʼe ke toe maʼu anai.”—Tagata Tānaki 11:1.
“Naa mavae mai i outou gutu he kupu kona, kae e ko he kupu e lelei kapau e aoga ki te laga o te lelei, pea mo ina foaki ai he kalasia kia natou e natou fakalogo.”—Efeso 4:29.
[Paki ʼo te pasina 7]
Ko te ako ʼo te Tohi-Tapu ʼe ko te ʼuluaki meʼa ʼaia ʼaē ʼe tonu ke tou fai ke tou maʼu ai te “kato ʼaē ʼe fonu ai te poto”