ʼE Koutou Fakahoko Katoa Koa Tokotou Maʼua Ki Te ʼAtua?
“Ko te ʼAtua moʼoni ʼe ina fakamāuʼi totonu anai te ʼu faʼahiga gāue fuli pe, ʼo ʼuhiga mo te ʼu meʼa fuli ʼaē ʼe ū, moʼo vakaʼi peʼe lelei peʼe kovi.”—Tagata Tānaki 12:14.
1. Koteā te ʼu fakatuʼutuʼu ʼaē neʼe fai e Sehova maʼa tana hahaʼi?
ʼE LAGOLAGO Sehova kia nātou ʼaē ʼe nātou manatuʼi ia ia ʼi tona ʼuhiga Tupuʼaga Lahi. ʼAki tana Folafola taputapu, ʼe nātou maʼu te ʼatamai mālama ʼaē ʼe ʼaoga moʼo fai te ʼu meʼa ʼaē ʼe ina leleiʼia. ʼE takitaki nātou e te laumālie ʼo te ʼAtua ke nātou fai tona finegalo, pea ke nātou fakatupu he ʼu “fua i te gaue lelei fuape.” (Kolose 1:9, 10) Tahi ʼaē meʼa, ʼe foaki e Sehova he meʼa kai fakalaumālie pea mo he takitaki faka teokalatike ʼaki “te kaugana agatonu mo fakapotopoto.” (Mateo 24:45-47) Koia ʼe lahi te ʼu ʼaluʼaga ʼaē ʼe tapuakinaʼi ai te hahaʼi ʼa te ʼAtua, ʼi tanatou tauhi kia Sehova pea mo tanatou fakahoko te gāue maʼuhiga ʼaē ko te faka mafola ʼo te logo lelei ʼo te Puleʼaga.—Maleko 13:10.
2. ʼO ʼuhiga mo te tauhi ʼaē kia Sehova, koteā te ʼu fehuʼi ʼaē ʼe feala ke fai?
2 ʼE fiafia te kau Kilisitiano moʼoni heʼe nātou maʼumaʼua ʼi tanatou tauhi kia Sehova. Kae ʼe feala pe ke lotovaivai ʼihi ʼo nātou ʼui, ʼe mole he ʼuhiga ʼo tanatou ʼu faiga. Ohage la ʼi ʼihi temi, ʼe lagi manatu ʼihi Kilisitiano ʼaē kua papitema, ʼe mole he ʼaoga ʼo tanatou gāue kinakina. Ka fakakaukauʼi e he pule famili te ako ʼo tona famili pea mo te tahi ʼu gāue ʼaē ʼe nātou fai, ʼe lagi ina fai anai te ʼu fehuʼi ʼaenī kia ia: ‘ ʼE fiafia moʼoni koa ia Sehova ʼi te ʼu meʼa ʼaē ʼe tou fai? ʼE tou fakahoko katoa koa totatou maʼua ki te ʼAtua?’ Ko te ʼu palalau fakapotopoto ʼa te tagata tānaki ʼe nātou tokoni mai anai ke tou tali ki te ʼu fehuʼi ʼaia.
ʼE Vaʼiganoa Koa Ia Meʼa Fuli?
3. ʼO mulimuli ki te manatu ʼaē tuʼu ia Tagata Tānaki 12:8, koteā te vaʼiganoa lahi?
3 ʼE lagi ʼui anai e ʼihi, ko te ʼu palalau ʼa te tagata poto ʼe mole faʼa fakaloto mālohi ki te kau tūpulaga pea mo te hahaʼi matutuʼa. “ ‘ ʼI vaʼiganoa lahi leva!’ ko te ʼui ʼaia ʼa te tagata tānaki, ‘Ko meʼa fuli ʼe vaʼiganoa.’ ” (Tagata Tānaki 12:8) ʼE moʼoni, ʼe ko he vaʼiganoa lahi ki he tahi, mo kapau neʼe mole ina ʼiloʼi te Tupuʼaga Lahi, pea neʼe lahilahi ake ka mole tauhi kia te ia. Heʼe ko te meʼa pe neʼe ina lavaʼi, ko tana fakaaʼu ki tona temi matuʼa. Kia ia, ko meʼa fuli ʼe vaʼiganoa, tatau aipe peʼe mate mo hana tuʼuga koloā pea mo logona ʼi te mālama ʼaenī ʼaē ʼe puleʼi e te agakovi, ia Satana te Tevolo.—1 Soane 5:19.
4. He koʼe ʼe feala ke tou ʼui, ʼe mole vaʼiganoa ia meʼa fuli?
4 ʼE mole vaʼiganoa ia meʼa fuli maʼa nātou ʼaē ʼe nātou tānaki he ʼu koloā ʼi selo ʼi tonatou ʼuhiga kaugana agatonu ʼa Sehova. (Mateo 6:19, 20) ʼE lahi tanatou gāue ki te ʼAliki pea ʼe fakapale ai nātou, pea ko te gāue ʼaia ʼe mole ʼalunoa. (1 Kolonito 15:58) Kapau ko tatou ko he kau Kilisitiano kua papitema, ʼe tou haga maʼumaʼua koa ʼi te gāue ʼaē neʼe fakatotonu mai e te ʼAtua ke tou fai ʼi te ʼu ʼaho fakamuli ʼaenī? (2 Timoteo 3:1) Pe kua teitei tatau pe totatou maʼuli pea mo te maʼuli ʼo te hahaʼi ʼo te mālama? Lagi ʼe nātou kau ʼi te ʼu lotu kehekehe pea mo nātou tauhi lotu lelei, ʼo nātou kau tuʼumaʼu ki tanatou ʼu fono pea mo fai te ʼu meʼa ʼaē ʼe fakamaʼua age e tanatou lotu ke nātou fai. Kae ʼe mahino ia, ʼe mole nātou faka mafola te logo ʼo te Puleʼaga. ʼE mole nātou maʼu te ʼatamai mālama totonu ʼo ʼuhiga mo “te temi ʼo te fakaʼosi” pea ʼe mole nātou mahino ki te maʼuhiga ʼo te ʼu ʼaho ʼaē ʼe tou maʼuʼuli ai.—Taniela 12:4.
5. Kapau ʼe tou faiga tāfito ki te ʼu meʼa ʼo te maʼuli, pea koteā ʼaē ʼe tonu ke tou fai?
5 Neʼe ʼui fēnei e Sesu Kilisito ʼo ʼuhiga mo te ʼu temi faigataʼa ʼaenī: “He hage ko te temi o Noe, e feia anai te haele mai o te Foha o te tagata. Koteuhi i te temi aia, i mua o te tulivio, nee natou kai’pe mo inu, nee natou faiʼohoana mo talaga ohoana o kaku ki te aho nee hu ai Noe ki te aleka. Pea nee mole natou iloi o kaku ki te hoki to a te tulivio pea nee ina ave fuli natou, e feia anai mo te haele mai o te Foha o te tagata.” (Mateo 24:37-39) ʼE mole kovi te kai pea mo te ʼinu, mo kapau ʼe kita fai fakapotopoto, pea ko te ʼohoana ʼe ko he fakatuʼutuʼu neʼe fai e te ʼAtua totonu. (Senesi 2:20-24) Kae kapau ʼe tou fakatokagaʼi, ʼe tou faiga tāfito ki te ʼu meʼa māhani ʼo te maʼuli, pea he koʼe ʼe mole tou faikole ʼo ʼuhiga mo te faʼahi ʼaia? ʼE feala kia Sehova ke tokoni mai ke tou fakamuʼamuʼa te ʼu meʼa ʼo te Puleʼaga ʼi totatou maʼuli, pea mo tou fai te meʼa ʼaē ʼe lelei, pea mo tou fakahoko totatou maʼua kia te ia.—Mateo 6:33; Loma 12:12; 2 Kolonito 13:7.
Te Foaki ʼo Totatou Maʼuli Pea Mo Totatou Maʼua Ki Te ʼAtua
6. Koteā te maʼua maʼuhiga ki te ʼAtua ʼaē ʼe mole fakahoko e ʼihi Kilisitiano ʼaē kua papitema?
6 ʼE ʼaoga ki ʼihi Kilisitiano ʼaē kua papitema ke nātou faikole fakamalotoloto, heʼe mole kei nātou fakahoko te ʼu maʼua faka teokalatike ʼaē neʼe nātou fakahoko ʼi te temi ʼaē neʼe nātou foaki ai tonatou maʼuli ki te ʼAtua. ʼI te ʼu taʼu ʼaenī, ko te toko 300 000 tupu neʼe papitema ʼi te taʼu fuli, kae neʼe mole haga tuputupu feiā te kaugamālie ʼo te kau Fakamoʼoni ʼa Sehova. Ko ʼihi ʼaē neʼe liliu ko te kau fai faka mafola ʼo te Puleʼaga, ʼe mole kei nātou tala te logo lelei. Kae ʼi muʼa ʼo hakita papitema, ʼe tonu muʼa ke kita kau ʼi te minisitelio. Koia ʼe nātou ʼiloʼi lelei te fakatotonu ʼaē neʼe fai e Sesu ki tana kau tisipulo: “Koutou olo o fakahoko he u tisipulo i te atu puleaga, papitema natou i te Huafa o te Tamai, mo te Alo, mo te Laumalie-Maonioni. Koutou fakaʼako natou ki te taupau o meafuape nee au fakatotonu kia koutou.” (Mateo 28:19, 20) Gata pe mo kapau ʼe nātou mahamahaki peʼe nātou tau mo he faʼahiga faigataʼaʼia, kae ko te kau Kilisitiano kua papitema ʼaē ʼe mole kei nātou gāue moʼo fakamoʼoni ki te ʼAtua pea mo Kilisito, ʼe mole nātou fakahoko tonatou maʼua katoa ʼi muʼa ʼo totatou Tupuʼaga Lahi.—Isaia 43:10-12.
7. He koʼe ʼe tonu ke tou fakatahi tuʼumaʼu ki tatatou tauhi?
7 Ko te Iselaele ʼāfea neʼe ko he hahaʼi kua foaki ki te ʼAtua, pea ʼi te fuakava ʼo te Lao, neʼe ʼi ai te ʼu maʼua ʼa te hahaʼi ʼaia kia Sehova. Ohage la, neʼe tonu ki te hahaʼi tagata fuli ke nātou fakatahi tuʼa tolu ʼi te taʼu ki te ʼu lafeti lalahi, pea ko he tagata neʼe ina filifili ʼi tona loto faʼitaliha ke mole ina fai te lafeti ʼo te Pāsikate, neʼe tonu ke “toʼo” ʼi te hahaʼi pea ke matehi. (Faka au 9:13; Levitike 23:1-43; Teutalonome 16:16) Moʼo fakahoko tonatou maʼua ki te ʼAtua ʼi tonatou ʼuhiga hahaʼi ʼaē kua foaki kia te ia, neʼe maʼua ke fakatahi te kau Iselaele ki te tauhi. (Teutalonome 31:10-13) Neʼe mole he temi neʼe tohi ai ʼi te Lao, ‘Fai te meʼa ʼaia mo kapau ʼe maʼu hou temi.’ Kia nātou ʼaē kua nātou foaki tonatou maʼuli kia Sehova, ʼe mahino ia ko te fakatotonu ʼaia ʼe ina fakamālohiʼi te tokoni ʼaenī neʼe fai e Paulo: “Tou fe’tokagaʼaki o fakaʼalaʼala ki te fai o te ofa pea mo te u gaue lelei. Aua naa tou liaki atatou fakatahi o hage ko te aga mahani a ihi, kae tou fe’tokoniʼaki, pea tafito leva, e koutou mamata ki te fakaovi mai o te Aho.” (Hepeleo 10:24, 25) Ei, ko tatatou fakatahi tuʼumaʼu mo tatatou ʼu tēhina ʼi te tui, ʼe ko he agaaga ʼaia ʼo te maʼua ʼa te kau Kilisitiano ki te ʼAtua.
Koutou Fakakaukauʼi Fakalelei Te ʼu Tonu ʼAē ʼe Koutou Fai!
8. He koʼe ʼe tonu ke faikole he tūpulaga ʼo ʼuhiga mo tana tauhi taputapu ki te ʼAtua?
8 Lagi ko koe ko te tūpulaga kua ke foaki tou maʼuli kia Sehova. ʼE lahi anai te ʼu tapuakina ʼaē ka ke maʼu mo kapau ʼe ke fakamuʼamuʼa te Puleʼaga ʼi tou maʼuli. (Tāʼaga Lea 10:22) Kapau ʼe ke faikole pea mo fai fakalelei hau ʼu fakatuʼutuʼu, pea ʼe lagi feala anai ke ke fakaʼaogaʼi he ʼu kiʼi taʼu ʼo tou temi tūpulaga ki te selevisi temi katoa—pea ʼe ko he gāue lelei ʼaia ke ke fakahā ai, ʼe ke manatuʼi tou Tupuʼaga Lahi. ʼE lelei anai hau fai ia te faʼahi ʼaia, ke ʼaua naʼa ke tokaga fau pea mo faiga tāfito ki te ʼu koloā fakasino. Ohage ko te meʼa ʼaē ʼe fai māhani e te hahaʼi, lagi ʼe ke ʼohoana vave anai pea mo tohi maʼua anai ke ke toʼo hau ʼu koloā fakasino. Kapau ʼe ʼi ai hau gāue fakamālama, pea lagi ʼe ke fakaʼaoga anai kiai tou temi pea mo tou mālohi katoa. Kapau ʼe ke maʼu fānau, pea ʼe tonu anai ke ke fakahoko tou ʼu maʼua faka famili lolotoga ni ʼu taʼu. (1 Timoteo 5:8) Lagi neʼe mole ke galoʼi tou Tupuʼaga Lahi, kae ʼe tonu ke mahino kia koe, ko hau fai fakatuʼutuʼu ʼo ʼuhiga mo tou maʼuli, pe ko tau mole fai ia te faʼahi ʼaia, ʼe ʼi ai anai tona ʼu fua ki tou maʼuli ki muli age. ʼI te ʼu taʼu ʼaē ki ʼamuli, lagi ʼe ke manatuʼi anai te ʼu taʼu ki muʼa atu, pea ke ʼui anai, neʼe ke fakaʼamu ke ke fakaʼaogaʼi tou temi tūpulaga moʼo tauhi ki te Tupuʼaga Lahi. He koʼe ʼe mole ke faikole ʼi te temi nei ʼo ʼuhiga mo tau ʼu fakatuʼutuʼu ʼaia, ke ke fiafia ʼi tau tauhi taputapu kia Sehova ʼi tou temi tūpulaga?
9. Koteā ʼaē ʼe feala ke fai e he tahi kua matuʼa kae neʼe ʼi ai tana ʼu pilivilesio ʼi te kokelekasio ʼi muʼa atu?
9 Koʼeni te tahi faʼifaʼitaki—ʼe ko ia ʼo te tagata neʼe tauhi ʼi muʼa atu ki “te fagaʼovi a te Atua.” (1 Petelo 5:2, 3) Kae neʼe ʼi ai te ʼu meʼa neʼe hoko ki ai, pea neʼe siʼaki e te tēhina ʼaia tana ʼu pilivilesio. ʼE moʼoni, kua matuʼa ʼi te temi nei, pea kua lagi faigataʼa tana hoko atu tana tauhi ki te ʼAtua. Kae e feafeaʼi mo kapau ʼe toe faiga anai te tēhina ʼaia ke maʼu hana ʼu pilivilesio ʼi te kokelekasio? ʼE ko he tapuakina moʼoni anai ki ʼihi mo kapau ʼe ina lava fakahoko he ʼu gāue ʼi te kokelekasio! Pea mai tona ʼuhiga ʼaē ʼe mole he tahi ʼe maʼuli maʼa ia totonu, pea ʼe fiafia anai tona ʼu kaumeʼa pea mo tona ʼu kāiga mo kapau ʼe ina fakalahi tana selevisi moʼo fakavikiviki ki te ʼAtua. (Loma 14:7, 8) Pea ko te faʼahi ʼaē ʼe maʼuhiga tāfito, heʼe mole galoʼi anai e Sehova te meʼa ʼaē ʼe kita fai ʼi tona tauhi. (Hepeleo 6:10-12) Koia, koteā ʼaē ka tokoni anai kia tatou ke tou manatuʼi totatou Tupuʼaga Lahi?
Ko He ʼu Tokoni Ke Tou Manatuʼi Totatou Tupuʼaga Lahi
10. He koʼe neʼe tau mo feʼauga ki te tagata tānaki ke ina fai he ʼu tokoni ʼo ʼuhiga mo te maʼuhiga ʼaē ke tou manatuʼi totatou Tupuʼaga Lahi?
10 Neʼe tau mo feʼauga ke fai e te tagata tānaki he ʼu tokoni ke tou manatuʼi totatou Tupuʼaga Lahi. Neʼe tali e Sehova ki tana ʼu faikole fakamalotoloto ʼo ina foaki age ki ai he poto makehe. (1 Hau 3:6-12) Neʼe sivisivi fakalelei e Salomone te ʼu faʼahiga gāue kehekehe ʼa te tagata. Tahi ʼaē meʼa, neʼe takitaki ia ia e te laumālie ke ina tohi tana ʼu manatu ke fua lelei ki ʼihi. Neʼe ina tohi fēnei: “Pea ʼo hilifaki ki te liliu ʼo te tagata tānaki ko he tagata poto, neʼe ina toe fai hoholo atu te akoʼi ʼo te ʼatamai mālama ki te hahaʼi, pea neʼe ina fakafuafua pea mo vakaʼi fakalelei, ke ina fakahoahoa te ʼatu ʼu tāʼaga lea. Ko te tagata tānaki neʼe ina faigaʼi ke ina maʼu te ʼu palalau matamatalelei pea mo ina tohi te ʼu palalau ʼo te moʼoni ʼaē ʼe totonu.”—Tagata Tānaki 12:9, 10.
11. He koʼe ʼe tonu ke tou tali te tokoni fakapotopoto ʼaē neʼe fai e Salomone?
11 Ko te Tohi-Tapu Septante ʼe ina fakaliliu fēnei te ʼu vaega ʼaia: “Pea tahi ʼaē meʼa, ʼuhi ko te poto ʼa te tagata fai faka mafola, pea ʼuhi ko tana akoʼi te poto ki te malamanei; ke logo te taliga ki te mālie ʼo te ʼu folafola fakatātā, ko te tagata fai faka mafola neʼe ina kumi fakalelei ke ina maʼu he ʼu kupu mālie pea mo he faʼahiga tohi ʼe totonu—ko he ʼu kupu ʼo te moʼoni.” (Ko te Tohi-Tapu Septante, ʼaē neʼe fakaliliu e Charles Thomson) Neʼe faiga e Salomone ke malave he ʼu palalau mālie ki te loto ʼa te kau lautohi, pea neʼe talanoa ki he ʼu faʼahi ʼe ʼaoga ki te hahaʼi. Mai tona ʼuhiga ʼaē neʼe ina fai te ʼu palalau faka Tohi-Tapu ʼaia ʼaki te takitaki ʼo te laumālie maʼoniʼoni, koia ʼe tou tali gafua ai tana ʼu tokoni ʼaia.—2 Timoteo 3:16, 17.
12. ʼE feafeaʼi anai hakotou fakamahino te ʼu palalau ʼaē neʼe fai e Salomone ia Tagata Tānaki 12:11, 12?
12 Logope la neʼe mole heʼeki maʼu he ʼu masini tā tohi ʼi te temi ʼo Salomone, kae neʼe lahi te ʼu tohi ʼa te hahaʼi. Neʼe tonu ke faka ʼuhiga feafeaʼi te ʼu tohi ʼaia? Neʼe ina ʼui fēnei: “Ko te ʼu palalau ʼa te kau popoto ʼe hage ko he ʼu ʼakau māsila, pea ko nātou ʼaē ʼe nātou tānaki te ʼu lao ʼi he ʼu tohi, ʼe nātou hage ko he ʼu faʼo neʼe tutuki; neʼe foaki te ʼu meʼa ʼaia e te tagata tauhi ōvi e tahi. Kae ki te ʼu meʼa ʼaē ʼe hilifaki kiai, Ê toku foha, tokagaʼi te fakatokaga ʼaenī: Ko te faʼu ʼo he tuʼuga tohi ʼe mole ʼi ai hona gataʼaga, pea ko te lahi fau ʼo tona lau ʼe fakatuputupu ogosia ki te sino.”—Tagata Tānaki 12:11, 12.
13. ʼE lava feafeaʼi hatatou ʼui, ko te ʼu palalau ʼa te hahaʼi ʼaē ʼe nātou maʼu te poto fakaʼatua ʼe hage ko he ʼu kauʼi ʼakau māsila, pea ko ai ia nātou ʼaē ʼe nātou hage ko “he ʼu faʼo neʼe tutuki”?
13 Ko te ʼu palalau ʼa te hahaʼi ʼaē ʼe nātou maʼu te poto fakaʼatua, ʼe hage ko he ʼu kauʼi ʼakau māsila. ʼO feafeaʼi? ʼE nātou uga te kau lautohi ke nātou mulimuli ki te ʼu palalau fakapotopoto ʼaē neʼe nātou lau peʼe logo kiai. Tahi ʼaē meʼa, ko nātou ʼaē ʼe nātou “tānaki te ʼu lao ʼi he ʼu tohi,” ʼaē ko te ʼu palalau fakapotopoto moʼoni pea mo ʼaoga, ʼe nātou hage “ko he ʼu faʼo neʼe tutuki.” ʼE moʼoni te faʼahi ʼaia he ko te ʼu palalau lelei ʼaē ʼe fai e te hahaʼi ʼaia, ʼe hā ai te poto ʼa Sehova pea ʼe ʼaoga te ʼu palalau ʼaia ke tokalelei te maʼuli ʼa te kau lautohi pea mo nātou pipiki mālohi ki te moʼoni. Kapau ko koutou ko he ʼu mātuʼa ʼe manavasiʼi ki te ʼAtua, pea ʼe mole tonu koa la ke koutou faiga ʼo akoʼi te poto ʼaia ki te ʼatamai pea mo te loto ʼo tokotou fānau?—Teutalonome 6:4-9.
14. (a) Koteā te ʼu faʼahiga tohi ʼaē ʼe mole tonu ke ‘lahi fau takita lau’? (b) Koteā te tohi ʼaē ʼe tonu ke tou fia ʼiloʼi tāfito, pea koteā tona tupuʼaga?
14 Kae he koʼe neʼe fakahā e Salomone tana manatu ʼo ʼuhiga mo te ʼu tohi? Ka fakatatau ki te Folafola ʼa te ʼAtua, ko te tuʼuga tohi ʼo te hahaʼi ʼo te mālama ʼaenī ʼe maʼu ai pe te ʼu fakakaukau ʼa te tagata. Pea ko te ʼu fakakaukau ʼaia ʼe hā ai te ʼu manatu ʼa Satana te Tevolo. (2 Kolonito 4:4) Koia, ka ‘lahi fau takita lau’ te ʼu tohi fakamālama ʼaia, pea ʼe mole hona ʼaoga moʼoni. ʼI tona fakahagatonu, kapau ʼe lahi fau takita lau te ʼu tohi ʼaia, pea ʼe feala ke fakatupu kovi kia tatou ʼi te faʼahi fakalaumālie. Ohage ko Salomone, tou metitasioʼi te ʼu tokoni ʼa te Folafola ʼa te ʼAtua ʼo ʼuhiga mo te maʼuli. ʼE fakamālohiʼi ai anai tatatou tui pea ʼe tuputupu anai tatatou ʼu felogoi mo Sehova. Kapau ʼe tou fakaʼaogaʼi fau te tahi ʼu tohi pea mo te tahi ʼu meʼa ako, pea ʼe feala ke tupu ʼaki ai hatatou ogosia. ʼE hoko tāfito te faʼahi ʼaia mokā maʼu ʼi te ʼu tohi ʼaia te ʼu fakakaukau ʼa te hahaʼi ʼo te mālama ʼaē ʼe fakafeagai ki te poto fakaʼatua, pea ʼe feala ke tuʼutāmaki ai takita tui ki te ʼAtua pea mo tana ʼu fakatuʼutuʼu. Koia tou manatuʼi, ko te ʼu tohi ʼaē neʼe lelei tāfito ʼi te temi ʼo Salomone pea mo totatou temi, ʼe ko te ʼu tohi ʼaē maʼu ai te poto ʼo te “tagata tauhi ōvi e tahi,” ia Sehova ʼAtua. Neʼe ina foaki mai ia tohi e 66 ʼi te Tohi-Tapu, pea ʼe tonu ke tou tokagaʼi tāfito te ʼu tohi ʼaia. Ko te Tohi-Tapu pea mo te tahi ʼu tohi ʼaē ʼe tufa mai e te ‘kaugana agatonu,’ ʼe nātou tokoni mai ke tou maʼu “te ʼatamai mālama ʼo ʼuhiga mo te ʼAtua.”—Tāʼaga Lea 2:1-6.
Totatou Maʼua Katoa Ki Te ʼAtua
15. (a) E feafeaʼi hakotou fakamahino te ʼu palalau ʼa Salomone ʼo ʼuhiga mo te “maʼua katoa ʼo te tagata”? (b) Koteā ʼaē ʼe tonu ke tou fai moʼo fakahoko totatou maʼua katoa ki te ʼAtua?
15 ʼI tana fakanounou tana sivisivi te ʼaluʼaga ʼo te maʼuli, ʼe ʼui fēnei e te tagata tānaki ko Salomone: “Ko te manatu fakaʼosi ʼo ʼuhiga mo te faʼahi ʼaia, mai tona ʼaluʼaga ʼaē kua tou fagono kia meʼa fuli: Manavasiʼi ki te ʼAtua moʼoni pea mo taupau tana ʼu fakatotonu. He koʼena te maʼua katoa ʼo te tagata. He ko te ʼAtua moʼoni ʼe ina fakamāuʼi anai te ʼu faʼahiga gāue fuli pe, ʼo ʼuhiga mo te ʼu meʼa fuli ʼaē ʼe ū, moʼo vakaʼi peʼe lelei peʼe kovi.” (Tagata Tānaki 12:13, 14) Ko tatatou manavasiʼi peʼe ko tatatou fakaʼapaʼapa lahi ki totatou Tupuʼaga Lahi, ʼe ko he puipui anai kia tatou pea mo totatou famili, ke ʼaua naʼa tou faiga fakavale ki te ʼu meʼa ʼo te maʼuli ʼaē ʼe feala ke fakatupu hoha kia tatou pea mo nātou ʼaē ʼe tou ʼoʼofa ai. Ko te manavasiʼi ki te ʼAtua ʼe maʼa, pea ʼe ko te kamataʼaga ʼaia ʼo te poto pea mo te ʼatamai mālama. (Pesalemo 19:9; Tāʼaga Lea 1:7) Kapau ʼe tou maʼu he fakasiosio poto ʼe fakatafito ki te Folafola ʼa te ʼAtua pea mo tou maʼuliʼi tana ʼu tokoni ʼi te ʼu ʼaluʼaga fuli pe, pea ʼe tou fakahoko anai totatou “maʼua katoa” ki te ʼAtua. ʼE mole faka ʼuhiga leva, ʼe tou fai anai he tuʼuga lekula. Kae ʼe fakamaʼua mai kia tatou, ke tou vakaʼi te Tohi-Tapu mokā tou fakatokatoka te ʼu fihifihia ʼo te maʼuli, pea ke tou fai ia meʼa fuli ohage ko tona fai e Sehova.
16. Koteā ʼaē ka fakamāuʼi anai e Sehova?
16 ʼE tonu ke mahino kia tatou, ʼe mole ū he meʼa ki totatou Tupuʼaga Lahi. (Tāʼaga Lea 15:3) “ ʼE ina fakamāuʼi anai te ʼu faʼahiga gāue fuli pe.” Ei, ko te Māʼoluga ʼe ina fakamāuʼi anai ia meʼa fuli, ʼo kau ai mo te ʼu meʼa ʼaē ʼe mole sio kiai te hahaʼi. Kapau ʼe tou manatuʼi te faʼahi ʼaia, pea ʼe uga ai anai tatou ke tou taupau te ʼu fakatotonu ʼa te ʼAtua. Kae ko te meʼa ʼaē ʼe tonu ke ina uga tāfito tatou, ʼe ko tatatou ʼofa ki totatou Tāmai ʼaē ʼi selo, he neʼe tohi fēnei e te ʼapositolo ko Soane: “Pea ko te ofa aeni o te Atua: ke tou taupau tana u fekau, pea e mole mamafa tana u fekau.” (1 Soane 5:3) Pea mai tona ʼuhiga ʼaē neʼe fai e te ʼAtua he ʼu fakatotonu ke fua lelei kia tatou, koia ʼe lelei pea mo fakapotopoto anai hatatou mulimuli kiai. Ko te faʼahi ʼaia ʼe mole ko he kavega kia nātou ʼaē ʼe ʼoʼofa ki te Tupuʼaga Lahi. ʼE nātou fia fakahoko tonatou maʼua kia te ia.
Koutou Fakahoko Katoa Tokotou Maʼua
17. Koteā ʼaē ka tou fai mo kapau ʼe tou fia fakahoko moʼoni totatou maʼua katoa ki te ʼAtua?
17 Kapau ʼe tou fakapotopoto pea mo tou fia fakahoko moʼoni totatou maʼua katoa ki te ʼAtua, ʼe mole gata ʼaki pe anai tatatou taupau tana ʼu fakatotonu, kae ʼe tou toe vakaʼi anai naʼa tou fai he meʼa ʼe ina koviʼia. ʼE moʼoni, “ko te manavasiʼi kia Sehova ʼe ko te kamataʼaga ʼo te poto,” pea ko nātou ʼaē ʼe nātou maʼuliʼi te ʼu fakatotonu ʼaia ʼe nātou maʼu “te fakasiosio tonu.” (Pesalemo 111:10; Tāʼaga Lea 1:7) Koia, tou aga fakapotopoto pea mo tou fakalogo kia Sehova ia meʼa fuli pe. ʼE maʼuhiga tāfito te faʼahi ʼaia ʼi te temi ʼaenī, he kua fakanofo te Hau ko Sesu Kilisito, pea kua ōvi mai te ʼaho ʼaē ka ina fakahoko anai te fakamāu ʼi tona ʼuhiga Tuʼi Fakamāu ʼaē neʼe hinoʼi e te ʼAtua.—Mateo 24:3; 25:31, 32.
18. ʼE feafeaʼi anai tatatou ka haʼu mo kapau ʼe tou fakahoko katoa totatou maʼua kia Sehova ʼAtua?
18 ʼI te temi ʼaenī ʼe sivisivi tatou e te ʼAtua. ʼE tou faiga koa ki te ʼu meʼa fakalaumālie, peʼe kua tou tuku koa ki te ʼu manatu ʼa te mālama ke nātou fakavaivaiʼi tatatou ʼu felogoi mo te ʼAtua? (1 Kolonito 2:10-16; 1 Soane 2:15-17) Tatau aipe peʼe tou tūpulaga peʼe matutuʼa, kae tou fai ia meʼa fuli ʼaē ʼe tou lavaʼi moʼo fakafiafia totatou Tupuʼaga Lahi. Kapau ʼe tou fakalogo kia Sehova pea mo tou taupau tana ʼu fakatotonu, pea ʼe tou tekeʼi anai te ʼu meʼa noa ʼo te mālama ʼaenī ʼaē ka pulihi. ʼE feala ai hatatou ʼamanaki ki te maʼuli heʼegata ʼi te mālama foʼou ʼaē neʼe fakapapauʼi mai e te ʼAtua. (2 Petelo 3:13) ʼE lahi te ʼu tapuakina ʼaē ka maʼu e nātou ʼaē ʼe nātou fakahoko katoa tonatou maʼua ki te ʼAtua!
ʼE Koutou Tali Feafeaʼi Anai?
◻ He koʼe ʼe feala ke tou ʼui, ʼe mole vaʼiganoa ia meʼa fuli?
◻ He koʼe ʼe tonu ke faikole he tūpulaga Kilisitiano ʼo ʼuhiga mo tana tauhi taputapu ki te ʼAtua?
◻ Koteā te ʼu tohi ʼaē ʼe mole tonu ke ‘lahi fau takita lau’?
◻ Koteā te “maʼua katoa” ʼa te tagata?
[Paki ʼo te pasina 20]
ʼE mole vaʼiganoa ia meʼa fuli maʼa nātou ʼaē ʼe nātou tauhi kia Sehova
[Paki ʼo te pasina 23]
Ko te Tohi-Tapu ʼe mole hage ko te ʼu tohi ʼo te mālama ʼaenī, heʼe ʼaoga kia tatou pea mo ina fakafimālieʼi tatou