Te Apokalipesi—ʼE Tonu Koa Ke Tou Matataku Ai Peʼe Fakaʼamu Kiai?
“Ia ʼaho nei, ko te Apokalipesi ʼe mole ko he fakamatala pe ia ʼa te Tohi-Tapu, kae kua liliu ko he meʼa ʼe feala ke hoko moʼoni.”—Ko Javier Pérez de Cuéllar, te tagata takitaki ʼāfea ʼo te kautahi ʼo Te ʼAtu Puleʼaga Fakatahi.
KO TE fakaʼaogaʼi ʼo te kupu “apokalipesi” e te tagata ʼiloa ʼaia, ʼe hā ʼaki mai te mahino ʼa te hahaʼi ki te kupu ʼaia ʼaē ʼe fakaʼaogaʼi ʼi te ʼu ʼata, mo te ʼu tohi, pea mo te ʼu fakamatala ʼa te ʼu nusipepa. Maʼa te hahaʼi, ko te kupu ʼaia ʼe faka ʼuhiga ki te molehi ʼo te kele e he foʼi fetuʼu ʼe tō ifo mai te lagi. Kae koteā te faka ʼuhiga moʼoni ʼo te kupu “apokalipesi”? Pea tāfito, koteā te logo ʼaē ʼe maʼu ʼi te tohi faka Tohi-Tapu ʼo te Apokalipesi, peʼe ko te Fakahā?
Ko te kupu “apokalipesi” ʼe haʼu mai te kupu faka Keleka ko tona faka ʼuhiga ʼaenī, neʼe “fakahā,” peʼe “kua hā.” Koteā ʼaē neʼe fakahā ʼi te tohi faka Tohi-Tapu ʼo te Apokalipesi? ʼE ko he logo tāfito koa ʼo ʼuhiga mo he ʼu malaʼia, peʼe ko he fakamelomelo ʼe hoko anai he toe maumau lahi ʼe mole hāo ai he tahi? ʼI tona fakafehuʼi ke ina fakahā tana manatu ʼo ʼuhiga mo te Apokalipesi, neʼe ʼui fēnei e te tagata fai hisitolia ko Jean Delumeau, ʼaē ʼe kau ʼi te Institut de France: “ ʼE ko he tohi fakaloto fīmālie, pea ʼe ina tuku mai he ʼamanaki. Neʼe fakaliliu e te hahaʼi te tohi ʼaia ko he tohi ʼo te malaʼia, he neʼe nātou tokagaʼi tāfito te ʼu koga ʼaē ʼe talanoa ai ki he ʼu tuʼutāmaki.”
Te ʼUluaki ’Ēkelesia Pea Mo Te Apokalipesi
Neʼe mahino feafeaʼi te kau ʼuluaki “Kilisitiano” ki te Apokalipesi, pea mo te ʼamanaki ʼaē ʼe ina tuku mai ʼo ʼuhiga mo te ʼAfio ʼa Kilisito ki te kele ia Taʼu e Afe? Neʼe toe ʼui fēnei e te tagata fai hisitolia Falani: “ ʼE hage kia ʼau, neʼe tali leleiʼi e te kau Kilisitiano ʼo te ʼu ʼuluaki sēkulō ia te manatu ʼa te kau millénaristes. . . . ʼI te kau Kilisitiano ʼo te ʼu ʼuluaki sēkulō ʼaē neʼe faka tui ki te ʼu Taʼu e Afe, neʼe kau ai ia Papias, te ʼēpikopō ʼo Hiérapolis ʼi Asie Mineure, . . . mo Saint Justin, te Palesitina, ʼaē neʼe mate faka maletile ʼi Loma ʼi te taʼu 165, mo Saint Irénée, ʼēpikopō ʼo Lyons, ʼaē neʼe mate ʼi te taʼu 202, mo Tertullien, ʼaē neʼe mate ʼi te taʼu 222, pea mo . . . te tagata faitohi ʼiloa ko Lactance.”
ʼO ʼuhiga mo Papias, ʼaē neʼe ʼui neʼe mate faka maletile ʼi Pelekame ʼi te taʼu 161 peʼe ʼi te taʼu 165 ʼo totatou temi, ʼe ʼui fēnei e te tohi The Catholic Encyclopedia: “Ko te ʼēpikopō ko Papias mai Hiérapolis, tisipulo ʼa Sagato Soane, neʼe lagolago ki te ʼu akonaki millénaristes. Neʼe ina ʼui neʼe akoʼi age kia ia e te hahaʼi ʼaē neʼe maʼuli ʼi te temi ʼa te kau ʼapositolo, pea neʼe ʼui e Irénée, ko ʼihi ‘Presbyteri’ [ko he ʼu tagata ʼāfea], neʼe nātou sisio pea mo logo ki te tisipulo ko Soane, pea neʼe ina akoʼi age kia nātou, ko te tui ki te ʼafio ia taʼu e afe, neʼe kau ʼi te faiakonaki ʼa te ʼAliki. ʼE ʼui e Eusèbe, . . . neʼe ʼui e Papias ʼi tana tohi, ko te fakatuʼuake ʼo te kau mate ʼe hoa anai kiai te ʼu taʼu e afe ʼo te ʼafio ʼa Kilisito ʼi te kele.”
Koteā ʼaē ʼe tou mahino ai ʼo ʼuhiga mo te malave ʼa te tohi ʼo te Apokalipesi, peʼe ko te Fakahā, ki te hahaʼi tui ʼo te temi ʼaia? Neʼe nātou matataku ai koa pe neʼe tupu ai hanatou ʼamanaki? ʼE feala ke tou fakatokagaʼi, ko te hahaʼi fai hisitolia ʼe nātou fakahigoaʼi te kau ʼuluaki Kilisitiano ko te kau chiliastes, ko te kupu ʼe haʼu mai te ʼu kupu Keleka ko khiʹli·a eʹte (ko taʼu e afe). Ei, tokolahi ia nātou neʼe tui ki te ʼAfio ʼa Kilisito ia Taʼu e Afe ʼaē ka fakatuʼu ai te palatiso ʼi te kele. Ko te tohi pe e tahi ʼo te Tohi-Tapu ʼaē ʼe talanoa ai ki te ʼamanaki kia taʼu ʼaia e afe, ʼe ko te tohi ʼo te Apokalipesi, peʼe ko te Fakahā. (20:1-7) Koia, ko te tohi ʼo te Apokalipesi neʼe mole ina fakamatakuʼi te hahaʼi tui, kae neʼe ina foaki kia nātou he ʼamanaki taulekaleka. ʼI tana tohi The Early Church and the World, neʼe tohi fēnei e te polofesea ʼo te hisitolia faka lotu ʼo te univelesitē ʼo Oxford ko Cecil Cadoux: “Ko te ʼu manatu ʼa te kau Chiliastes, logope la neʼe situʼa kiai te hahaʼi ki muli age, kae neʼe lagolago kiai te ’Ēkelesia lolotoga he temi loaloaga, pea neʼe akoʼi te ʼu manatu ʼaia e te ʼu hahaʼi faitohi logona.”
Te Tupuʼaga ʼo Tanatou Fakafisi Ki Te ʼAmanaki ʼo Te Apokalipesi
Kapau ʼe fakamoʼoni mai e te hisitolia, ko te teitei katoa ʼo te kau ʼuluaki Kilisitiano neʼe nātou ʼamanaki ki te ʼAfio ʼa Kilisito ia Taʼu e Afe ʼi te kele ʼaē ka liliu ko he palatiso, pea he koʼe neʼe “situʼa” te hahaʼi ki te ʼu “manatu [ʼaia] ʼa te kau Chiliastes”? Neʼe tonu te valokiʼi ʼaē neʼe fai e ʼihi, koteʼuhi, ʼo mulimuli ki te tagata sivi Tohi-Tapu ko Robert Mounce, “neʼe tokolahi te kau chiliastes neʼe nātou faʼu he ʼu faʼahiga fakamatala ʼo ʼuhiga mo te ʼu taʼu e afe ʼaia, kae neʼe hā ai tanatou loto mānumānu pea mo tanatou kumi te ʼu fakafiafia ki te kakano.” Kae neʼe feala pe ʼi te temi ʼaia ke fakatonutonuʼi te ʼu manatu hala ʼaia, kae mole situʼa katoa ki te ʼamanaki moʼoni ʼo ʼuhiga mo te ʼu Taʼu e Afe.
Neʼe fakapunamaʼuli te ʼu faʼahiga fakatuʼutuʼu ʼaē neʼe fai e te kau fakafeagai moʼo pulihi te tui ʼaia ki te ʼu Taʼu e Afe. ʼE ʼui e te tohi Dictionnaire de théologie catholique ʼo ʼuhiga mo te tagata ʼo te ʼēkelesia Loma ko Gaïus (neʼe maʼuli ʼi te fakaʼosi ʼo te lua sēkulō, pea mo te kamata ʼo te tolu sēkulō), “ke feala tana fakafeagai ki te tui ki te ʼu taʼu e afe, neʼe ina ʼui fakahagatonu ʼe mole kau te tohi ʼo te Apokalipesi [te Fakahā] ki te Evaselio ʼa Sagato Soane.” ʼE toe ʼui e te tikisionalio ʼaia ʼo ʼuhiga mo Denys, te ʼēpikopō ʼo Alexandrie ʼi te tolu sēkulō, neʼe ina fai te tohi moʼo fakafeagai ki te millénarisme, pea “ke ʼaua naʼa fakatafito e te hahaʼi millénaristes tanatou tui ki te tohi ʼo te Apokalipesi ʼa Sagato Soane, neʼe ina ʼui ʼe mole kau te tohi ʼaia ʼi te Tohi-Tapu.” ʼE hā mai ʼi te ʼu fakafeagai mālohi ʼaia neʼe fai ki te ʼamanaki ki te tapuakinaʼi ʼo te kele ʼi te ʼu taʼu e afe, neʼe kamata mafola he ʼu manatu kovi ʼi te lotolotoiga ʼo te hahaʼi fai teolosia ʼo te temi ʼaia.
ʼI tana tohi The Pursuit of the Millennium, ʼe tohi fēnei e te polofesea ko Norman Cohn: “ ʼI te tolu sēkulō, neʼe fai te fakafeagai maʼuhiga ki te millénarisme ʼi te temi ʼaē neʼe kamata ʼui ai e Origène, ko te tagata fai teolosia maʼuhiga tokotahi ʼi te ’Ēkelesia ʼāfea, ko te Puleʼaga ʼe ko he meʼa ʼe mole hoko moʼoni anai ʼi he potu peʼe ko he temi, kae ʼe ko he meʼa ʼe hoko anai ʼi te ʼu nefesi ʼa te hahaʼi tui.” ʼI tana falala tāfito ki te filosofia faka Keleka kae mole ki te Tohi-Tapu, neʼe maumauʼi e Origène te ʼamanaki taulekaleka ʼo ʼuhiga mo te Puleʼaga Faka Mesianike mo tona ʼu tapuakina ki te kele, ʼi tana ʼui ʼaē ʼe ko “he meʼa ʼe hoko anai ʼi te ʼu nefesi ʼa te hahaʼi tui.” Neʼe tohi fēnei e te tagata faitohi Katolika ko Léon Gry: “ ʼAki te mālohi ʼo te ʼu filosofia ʼa te kau Keleka . . . neʼe maumauʼi māmālie ai te ʼu akonaki ʼa te kau Chiliastes.”
“ ʼE Mole Kei ʼi Ai He Logo ʼa Te ’Ēkelesia ʼo ʼUhiga Mo Te ʼAmanaki”
Ko Aukusitino neʼe ko te tagata takitaki ʼo te ’Ēkelesia ʼaē neʼe lahi tāfito tana fakafio te ʼu filosofia faka Keleka pea mo te Lotu Faka Kilisitiano ʼaē neʼe mole faʼa mālohi ʼi te temi ʼaia. ʼI te kamata neʼe lagolago mālohi ki te millénarisme, kae neʼe fakafisi ʼaki te temi ki te akonaki ʼo ʼuhiga mo te ʼAfio ʼa Kilisito ia Taʼu e Afe ki te kele. Neʼe ina ʼui ʼo ʼuhiga mo te kapite 20 ʼo te Apokalipesi, ʼe ko he ʼu palalau fakatātā pe ia.
ʼE ʼui fēnei e te tohi The Catholic Encyclopedia: “ ʼAki te temi, neʼe ʼui e Aukusitino ʼe mole hoko anai te ʼafio ʼaia ia taʼu e afe. . . . ʼE ina ʼui ʼo ʼuhiga mo te kapite ʼaia ʼo te Apokalipesi ʼaē ʼe talanoa ki te ʼuluaki fakatuʼuake, ʼe ko he kapite ʼe faka ʼuhiga ki te toe tupu fakalaumālie mokā kita papitema; pea ko te sapato ʼo taʼu e afe ʼi te hili ʼo te ʼu taʼu e ono afe ʼo te hisitolia ʼa te tagata, ʼe faka ʼuhiga ki te maʼuli heʼegata katoa.” ʼE ʼui fēnei e te tohi The New Encyclopædia Britannica: “Ko te ʼu taʼu e afe fakatātā ʼaē neʼe akoʼi e Aukusitino ki te hahaʼi, neʼe liliu ko te akonaki ʼaē neʼe lagolago kiai te ʼēkelesia . . . Ko te hahaʼi réformistes Polotesita ʼaē neʼe nātou mulimuli ki te ʼu talatisio Luthérienne, mo Calviniste, pea mo Anglicane, . . . neʼe nātou pipiki mālohi ki te ʼu manatu ʼa Aukusitino.” Koia, ko te hahaʼi ʼo te ʼu ʼēkelesia ʼo te Keletiate neʼe mole kei ʼi ai hanatou ʼamanaki ʼo ʼuhiga mo te ʼu taʼu e afe.
Tahi ʼaē meʼa, ʼo mulimuli ki te tagata fai teolosia Suisi ko Frédéric de Rougemont, “ ʼi tana fakafisi ki tana ʼuluaki tui ki te ʼafio ia taʼu e afe, neʼe lahi te ʼu fua kovi neʼe fakatupu [e Aukusitino] ki te ’Ēkelesia. ʼAki te logona ʼo tona higoa ʼi te temi ʼaia, neʼe lagolago ki te hala maʼuhiga ʼaia ʼaē neʼe tupu ai te pulihi ʼo te ʼamanaki tāfito [ʼa te ’Ēkelesia] ʼo ʼuhiga mo te kele.” Ko te tagata teolosia Siamani ko Adolf Harnack neʼe ina ʼui, ʼuhi ko te līaki ʼo te akonaki ʼo ʼuhiga mo te ʼu Taʼu e Afe, neʼe mole kei maʼu ai e te hahaʼi “te lotu ʼaē neʼe nātou mahino kiai,” he neʼe fetogi “tanatou tui ʼāfea pea mo tanatou ʼu ʼamanaki ʼāfea” ʼaki “he tui ʼe mole nātou mahino kiai.” Ko te ʼu ʼēkelesia ʼaē kua lāvaki ia ʼaho nei ʼi te ʼu fenua kehekehe, ʼe hā lelei mai ʼe ʼaoga ki te hahaʼi ke ʼi ai he tui pea mo he ʼamanaki ʼe feala hanatou mahino kiai.
ʼI tana tohi Highlights of the Book of Revelation, neʼe tohi fēnei e te tagata sivi Tohi-Tapu ko George Beasley-Murray: “ ʼUhi ko te mālohi ʼo te faiakonaki ʼa Aukusitino pea mo te lagolago ʼa te ʼu magaʼi lotu ki te akonaki ʼo ʼuhiga mo te ʼu taʼu e afe, neʼe felogoi tahi te kau Katolika pea mo te kau Polotesita ke nātou fakafeagai ki te akonaki ʼaia. ʼI te temi ʼaē neʼe fehuʼi age kia nātou pe koteā te ʼamanaki foʼou ʼaē neʼe maʼu e te tagata ʼi te mālama ʼaenī, neʼe nātou tali fēnei: ʼE mole ʼi ai he tahi ʼamanaki. ʼE fakaʼauha anai te malamanei ʼi te haʼele mai ʼa Kilisito, pea ʼe fakatuʼu anai he lagi heʼegata pea mo he ʼifeli heʼegata, pea ʼe mole toe manatuʼi anai te ʼu meʼa ʼo te hisitolia ʼāfea. . . . ʼE mole kei ʼi ai he logo ʼa te ʼēkelesia ʼo ʼuhiga mo te ʼamanaki.”
ʼE Kei Moʼoni Te ʼAmanaki Taulekaleka ʼo Te Apokalipesi!
Ko te kau Fakamoʼoni ʼa Sehova, ʼe nātou tui papau ʼe hoko moʼoni anai te ʼu fakapapau taulekaleka ʼaē neʼe fai ʼo ʼuhiga mo te ʼu Taʼu e Afe. ʼI tona fakafehuʼi ʼi te polokalama televisio Fakafalani ʼo ʼuhiga mo te kupu ʼaenī, “Te Taʼu 2000: Te Mataku ki te Apokalipesi,” neʼe ʼui fēnei e te tagata fai hisitolia Falani ko Jean Delumeau: “Ko te kau Fakamoʼoni ʼa Sehova ʼe nātou mulimuli ki te ʼu akonaki millénaristes, heʼe nātou ʼui, mole tuai, . . . pea ʼe tou hū anai—ʼi he toe tuʼutāmaki lahi—ki he temi fiafia ia taʼu e 1 000.”
Ko te meʼa ʼaia neʼe sio kiai te ʼapositolo ko Soane ʼi te meʼa ʼaē neʼe hā kia ia, pea neʼe ina fakamatala ʼi tana tohi ʼo te Apokalipesi, peʼe ko te Fakahā. Neʼe ina tohi fēnei ai: “Nee au mamata ki he lagi foou mo he kelekele foou . . . Pea nee au logo ki he leo nee mavae mai te afioʼaga, o ui maʼana: ‘Koeni te nofoaga o te Atua fakatahi mo te hahai. E nofo anai fakatahi mo te hahai. E natou liliu anai ko tana hahai pea e hoko anai ko te Atua e fakatahi anai mo natou. E ina holoholo anai ia loimata fuape i onatou fofoga, pea e mole toe mau anai te mate. E mole toe mau anai he putu, pe ko he lauga, pe ko he mamahi, koteuhi kua puli te malama-nei afea.’ ”—Apokalipesi 21:1, 3, 4.
ʼE fakahoko e te kau Fakamoʼoni ʼa Sehova he gāue faka malamanei ʼaē ko te akoʼi ʼo te Tohi-Tapu ki te hahaʼi ke feala hanatou maʼu mo nātou te ʼamanaki ʼaia. ʼE nātou fiafia anai mo kapau ʼe nātou tokoni atu kia koutou ke koutou ʼiloʼi te ʼamanaki ʼaia.
[Paki ʼo te pasina 6]
Neʼe ʼui e Papias, neʼe ina ako te akonaki ʼo ʼuhiga mo te ʼu Taʼu e Afe, mai te hahaʼi ʼo te temi ʼa te kau ʼapositolo
[Paki ʼo te pasina 7]
Neʼe faka tui Tertullien ki te ʼAfio ʼa Kilisito ia Taʼu e Afe
[Haʼuʼaga ʼo te paki]
© Cliché Bibliothèque Nationale de France, Paris
[Paki ʼo te pasina 7]
“ ʼI tana fakafisi ki tana ʼuluaki tui ki te ʼafio ia taʼu e afe, neʼe lahi te ʼu fua kovi neʼe fakatupu [e Aukusitino] ki te ’Ēkelesia”
[Paki ʼo te pasina 8]
Ko te Palatiso ʼaē ʼe fakapapauʼi ʼi te Apokalipesi, ʼe ko he meʼa ʼe feala hatatou ʼamanaki mālohi kiai