Te ʼu Fehuʼi ʼa Te Kau Lautohi
Ia Loma 12:19 (MN), ʼi te ʼui fēnei ʼa te ʼapositolo ko Paulo: “ ʼAua naʼa koutou lagavaka, kau ʼofaina, kae koutou tuku te hāūhāū,” neʼe ina fia ʼui koa ʼe mole tonu ke ʼiʼita te kau Kilisitiano?
Kailoa. Neʼe talanoa ʼi henī te ʼapositolo ko Paulo ki te hāūhāū ʼo te ʼAtua. ʼE mahino ia, ʼe mole faka ʼuhiga leva ʼe mole kovi mokā ʼita te kau Kilisitiano. ʼE fakatokaga lelei mai e te Tohi-Tapu ke mole tou ʼiʼita. Tou vakaʼi ʼihi tokoni fakaʼatua ʼo ʼuhiga mo te faʼahi ʼaia.
“Siʼaki te ʼita pea mo līaki te makalililili; ʼaua naʼa ke pukea moʼo fai pe te meʼa ʼaē ʼe kovi.” (Pesalemo 37:8) “Ko ae e ita ki tona tehina, e tuha anai mo te fakamauʼaga.” (Mateo 5:22) “E ha te u gaue a te kakano, e ko te feauaki, te agaʼuli, te faiʼaga, te tauhi taulaʼatua, te fakalauʼakau, te u taufehia, te maveu, te maheka, te ita.” (Kalate 5:19, 20) “Ko te lotokovi fuape, mo te ita, mo te hauhau, mo te vaake pea mo te fasituu, koutou eʼehi maia koutou fakatahi mo te kovi fuli.” (Efeso 4:31) “Ke vave te fagono a te tagata fuape, ke fakatokatoka ki te lea, mo maiko ki te ita.” (Sakopo 1:19) Tahi ʼaē meʼa, ʼe tuʼa lahi te tokoni mai e te tohi ʼo Tāʼaga Lea ke ʼaua naʼa tou ʼiʼita, peʼe tou hoko ʼita ʼi he ʼu kiʼi hala veliveli pea ka hala mai he tahi kia kita.—Tāʼaga Lea 12:16; 14:17, 29; 15:1; 16:32; 17:14; 19:11, 19; 22:24; 25:28; 29:22.
Ko te ʼu vaega ʼi muʼa atu pea ki muli mai ʼo Loma 12:19 ʼe ʼalutahi mo te ʼu tokoni ʼaia. Neʼe tokoni mai Paulo ke mole malualoi totatou ʼofa, ke tou tapuaki nātou ʼaē ʼe nātou fakatagaʼi tatou, ke tou faiga ke tou manatu lelei ʼo ʼuhiga mo te hahaʼi, ke mole tou liufaki te kovi ki te kovi, pea ke tou faiga ke tou tokalelei mo te hahaʼi fuape. Pea neʼe ina fai te ʼekenaki ʼaenī: “ ʼAua naʼa koutou lagavaka, kau ʼofaina, kae koutou tuku te hāūhāū; koteʼuhi neʼe tohi fēnei: ‘Ko te kami ʼe ʼaʼaku; ʼe ʼau liufaki anai te totogi, ko te ʼui ʼaia ʼa Sehova.’ ”—Loma 12:9, 14, 16-19, MN.
Ei, ʼe mole tonu ke tou tuku te ʼita ke ina fakaneke tatou ke tou lagavaka. ʼE mole feala ke tou mālama lelei ki te ʼu ʼaluʼaga pea ʼe mole lelei tatatou fakahoko te faitotonu, heʼe tou agahala. Kapau ʼe tou tuku te ʼita ke ina fakaneke tatou ke tou lagavaka, pea ohage ko te agamāhani ʼe tou faihala anai. ʼE tou fakahoko anai te ʼu fakatuʼutuʼu ʼo te Fili ʼa te ʼAtua, te Tevolo. Neʼe toe tohi fēnei e Paulo ʼi te tahi vaega: “Iʼita pe, kae aua naa koutou agahala ai, vakai naa to ifo te laa ki toutou ita. Aua naa koutou tuku he faigamalie ki te temonio.”—Efeso 4:26, 27.
Ko te meʼa ʼaē ʼe lelei age ke tou fai, pea ʼe ko te aga fakapotopoto ʼaia, ʼe ko hatatou tuku ki te ʼAtua ke ina fakatuʼutuʼu te temi ʼaē ka ina fakahoko ai te lagavaka pea mo ina fakatuʼutuʼu pe ko ai te hahaʼi ʼaē ka ina fakahoko ki ai. ʼE feala ke ina fai te faʼahi ʼaia heʼe mālama katoa ki te ʼu meʼa fuli ʼaē neʼe hoko, pea ʼe ina fakaʼaogaʼi anai tana faitotonu ʼaē ʼe haohaoa moʼo tauteaʼi te hahaʼi. ʼE ko te faʼahi ʼaia ʼaē ʼe fia fakahā mai e Paulo ia Loma 12:19, heʼe tou fakatokagaʼi ʼe talanoa ʼo ʼuhiga mo te vaega ʼo Teutalonome 32:35, 41, ʼaē ʼe maʼu ai te ʼu palalau ʼaenī: “ ʼAʼaku te lagavaka, pea mo te liufaki.” (Vakaʼi ia Hepeleo 10:30.) Koia, logope la ʼe mole tou maʼu te kupu “ ʼo te ʼAtua,” ʼi te tohi faka Keleka, kae ʼe hilifaki e ʼihi Tohi-Tapu ki te vaega ʼo Loma 12:19, ʼo tou lau fēnei ai “ke lagavaka te ʼAtua” (The Contemporary English Version); “faka fealagia ki te ʼita ʼo te ʼAtua” (American Standard Version); “ke tauteaʼi e te ʼAtua kapau ʼe loto kiai” (The New Testament in Modern English); “faka fealagia ke liufaki e te ʼAtua.”—The New English Bible.
Māʼia mokā gaohi koviʼi tatou peʼe fakatagaʼi tatou e te ʼu fili ʼo te moʼoni, kae ʼe feala ke tou falala ki te ʼu palalau ʼaenī neʼe logo kiai Moisese ʼo ʼuhiga mo Sehova ʼAtua: “Sehova, Sehova, ʼAtua agaʼofa pea mo manavaʼofa, tuai ʼi te ʼita pea mo mahu ʼi te lotoʼofa pea mo te moʼoni, ʼe ina taupau tona lotoʼofa ki te ʼu lauʼi afe, ʼe ina fakamolemole te hala pea mo te maumau lao pea mo te agahala, kae ʼe mole ina fakahāo anai he tahi mai te tūʼa.”—Ekesote 34:6, 7.