Te Musika ʼAē ʼe Leleiʼia e Te ʼAtua
ʼE ʼui ko te musika ʼe ko “te meʼa ʼaē kua ʼāfea tokotahi ʼi te ʼu meʼa matalelei fuli ʼaē ʼe tupu ake mo te tagata.” Ohage ko te lea, ʼe ko he meʼa ʼofa fakatalakitupua ʼe ina fakakeheʼi te tagata pea mo te ʼu manu. Ko te musika ʼe ina ʼeke te ʼu meʼa ʼaē ʼi totatou loto. ʼE feala ke logo lelei ki te ʼu taliga, ke haga nofo ʼi tokita ʼatamai, kae tāfito ko te musika ʼe feala ke ina fakafiafia te ʼAtua.
OHAGE ko tona fakahā mai e te Tohi-Tapu, ko te kau Iselaele neʼe nātou leleiʼia te musika. ʼE ʼui e te tikisionalio Unger’s Bible Dictionary, ko te musika neʼe “ko he meʼa maʼuhiga ʼi te ʼu temi faka Tohi-Tapu ʼāfea.” ʼI te ʼaho fuli, neʼe nātou hiva ʼi tanatou tauhi pea mo fakaʼaogaʼi te ʼu meʼa mahōlō. Kae ko te meʼa ʼaē neʼe nātou fakaʼaogaʼi tāfito neʼe ko tonatou ʼu leʼo.
Neʼe fakanofo e te Hau ko Tavite te kau lagiaki ʼi te kau Levite “moʼo takitaki te ʼu hiva” ʼaē neʼe fai ʼi te tapenakulo, ʼi muʼa ʼo te fakatapuʼi ʼo te fale lotu ʼaē neʼe laga e tona foha ko Salomone. (1 Fakamatala 6:31, 32) ʼI te temi ʼaē neʼe tau ai ki Selusalemi te aleka ʼo te fuakava, ʼaē neʼe ina fakatātā te ʼafio ʼa Sehova, neʼe fakatuʼutuʼu e Tavite ke ʼi ai he kau Levite “moʼo fakamanatuʼi, mo fakamālo pea mo fakavikiviki kia Sehova.” Neʼe nātou hiva “ ʼaki te ʼu meʼa mahōlō ʼe ʼi ai tona ʼu kauʼi filo, pea mo te ʼu alepa, . . . mo mahōlō mālohi ʼaki te ʼu simipalo . . . pea mo te ʼu fakatagi pupuhi.” Ko te ʼu tagata ʼaia neʼe “lau ʼonatou higoa ke nātou fakamālo kia Sehova, ‘he ko tona lotoʼofa ʼe aʼu ki he ʼu temi ʼe mole honatou gataʼaga.’ ”—1 Fakamatala 16:4-6, 41; 25:1.
Ko te ʼu kupu “ko te lotoʼofa [ʼo Sehova] ʼe aʼu ki he ʼu temi ʼe mole honatou gataʼaga,” ʼe hā tuʼa lahi ʼi te ʼu Pesalemo, te tohi faka Tohi-Tapu ʼaē ʼe lahi tona pikipikiga mo te musika. Ohage la, ʼe maʼu te ʼu kupu ʼaia ʼi te ʼu koga fakaʼosi ʼo te ʼu vaega e 26 ʼo te Pesalemo 136. ʼE ʼui fēnei e te tagata sivi Tohi-Tapu: “Ko te nounou ʼo te ʼu kupu ʼaia neʼe feʼauga mo te lea ʼa te hahaʼi. Ko nātou fuli ʼaē neʼe nātou logo kiai, neʼe nātou lava manatuʼi.”
Ko te ʼu kupu ʼaē neʼe tohi ʼi te kamata ʼo te ʼu pesalemo, ʼe hā ʼaki mai neʼe lahi te fakaʼaogaʼi ʼo te ʼu meʼa mahōlō. ʼE talanoa te Pesalemo 150 ki te fakatagi pupuhi, ki te alepa, mo te nafa, mo te fagufagu, mo te ʼu simipalo, mo te sisitelo pea mo te sitala. Kae ʼe talanoa tāfito ki te leʼo ʼo te tagata. ʼI te vaega ono, ʼe ina fai te fakaloto mālohi ʼaenī: “Ko te ʼu meʼa fuli ʼaē ʼe mānava—ke nātou vikiviki kia Sah. Koutou vikiviki kia Sah!”
Mai tona ʼuhiga ʼaē ko te musika ʼe ina fakahā te ʼu meʼa ʼaē ʼe tou logoʼi ʼi totatou loto, koia ʼi te ʼu temi faka Tohi-Tapu, ko te putu neʼe ina uga te kau Iselaele ke nātou fai he ʼu hiva fakamamahi pe ko he ʼu hiva neʼe fai ʼaki he ʼu tagilāulau. Kae neʼe mole lahi te taʼi faʼahiga hiva ʼaia, ʼi te ʼu hiva ʼa te kau Iselaele. ʼE ʼui fēnei e te tohi Étude perspicace des Écritures,a “ ʼe lelei age he ʼu lāuga mokā fai ʼi he ʼu hiva ki he mate pe ko he tagilāulau, ʼi hona fai ʼaki he musika peʼe ko hona fai ʼi he akonaki.”
Ko Sesu pea mo tana kau ʼapositolo agatonu, neʼe nātou hiva te ʼu fakavikiviki kia Sehova, ʼi te po ʼi muʼa ʼo tana mate, ʼo lagi nātou hivaʼi te ʼu kupu ʼo te ʼu Pesalemo ʼo te Hallel. (Pesalemo 113-118) Neʼe lagi lotomālohi ai te ʼu tisipulo ʼa Sesu moʼo kātakiʼi te mate ʼo tonatou ʼAliki. Kae ko te meʼa ʼaē neʼe maʼuhiga tāfito, he ko tanatou hivaʼi tuʼa nima te fakatauga “he ko tona lotoʼofa ʼe aʼu ki he ʼu temi ʼe mole honatou gataʼaga,” neʼe ina fakaloloto tanatou fia nonofo agatonu kia Sehova, te Tuʼi ʼAliki ʼo te ʼatulaulau.—Pesalemo 118:1-4, 29.
Ko te kau ʼuluaki Kilisitiano ʼo Efeso pea mo Kolose, neʼe nātou hiva “he u pesalemo, mo he u katiko” (ʼi tona fakahagatonu, ko “te ʼu fakavikiviki”). Neʼe nātou hilifaki kiai mo “he ʼu hiva fakalaumālie” ke nātou hivaʼi ʼi ʼonatou loto. (Efeso 5:19; Kolose 3:16, MN) ʼAki te ʼu hiva pea mo tanatou palalau, neʼe nātou fakaʼaogaʼi tonatou leʼo moʼo fai he ʼu fakavikiviki. Neʼe mole ʼui koa la e Sesu “e puaki mai e te gutu te mea ae e fonu i te loto”?—Mateo 12:34.
Te ʼu Musika ʼAē ʼe Fehiʼa Kiai Te ʼAtua
Koutou fakatokagaʼi, neʼe ʼi ai te ʼu musika ʼi te Tohi-Tapu neʼe mole leleiʼia e te ʼAtua. Ohage ko te meʼa ʼaē neʼe hoko ʼi te Moʼuga ʼo Sinai, ʼaē neʼe foaki ai kia Moisese te Lao, ʼo kau kiai mo te ʼu Folafola e Hogofulu. ʼI te hifo mai ʼa Moisese mai te moʼuga, koteā ʼaē neʼe logo kiai? “Neʼe mole ko te logoaʼa ʼo he ʼu hiva [ʼe nātou fakavikiviki] he gāue faka māfimāfi, pea neʼe mole ko te logoaʼa ʼo he ʼu hiva he neʼe nātou tō ʼi he tau,” kae neʼe “ko te logoaʼa ʼo he tahi ʼu hiva.” Neʼe ko he musika neʼe fai ki te tauhi tamapua, te tauhi ʼe fehiʼa kiai te ʼAtua, pea neʼe ina fakaʼauha ai te teitei toko 3 000 ʼo nātou ʼaē neʼe nātou fai te musika ʼaia.—Ekesote 32:18, 25-28.
Logola ko te tagata ʼe feala ke ina fai he ʼu fasi, mo fai pea mo fakalogo te faʼahiga musika kehekehe, kae ʼe ʼi ai te ʼu musika ʼe mole leleiʼia e te ʼAtua. Koteā tona tupuʼaga? ʼE fakamahino fēnei mai e te ʼapositolo Kilisitiano ko Paulo: “Kua [tou] agahala fuli mo hala i te kololia o te Atua.” (Loma 3:23) ʼE lahi te ʼu musika ʼe fai ki te ʼu toʼotoʼoga faka pagani ʼo ʼuhiga mo te fanaunau, mo te akonaki ʼo te nefesi tuputupua ʼo te tagata, pea mo te atolasioʼi ʼo Malia, ohage ko “te faʼe ʼa te ʼAtua.” Kae ko te ʼu akonaki ʼaia ʼe fakaufiufi ki te ʼAtua ʼo te moʼoni, heʼe mole ʼalutahi mo te ʼu meʼa ʼaē ʼe ʼui e tana Folafola, te Tohi-Tapu.—Teutalonome 18:10-12; Esekiele 18:4; Luka 1:35, 38.
Koutou Filifili Lelei Te ʼu Musika
ʼE lahi ʼaupito te ʼu faʼahiga musika ʼe feala ke koutou filifili. Ko te ʼu takafi ʼo te ʼu pa musika, ʼe nātou uga te hahaʼi ke nātou toʼo te ʼu faʼahiga musika kehekehe. Kae kapau ko he tahi ʼe atolasio ki te ʼAtua ʼe ina fia fakafiafia ia Ia, pea ʼe tokaga anai ʼo filifili lelei tana ʼu musika, ke mole ina toʼo he ʼu musika ʼe talanoa ai ki te ʼu akonaki hala ʼo te lotu, pe ko te ʼu musika ʼaē ʼe talanoa ki te ʼu aga heʼeʼaoga pea mo te ʼu meʼa fakatemonio.
Ko Albert, ʼaē neʼe misionea ʼi Afelika, ʼe ina ʼui neʼe mole maʼu hona temi ke lomi piano ʼi tana kei nofo ʼi te fenua ʼaia. Kae neʼe ina fakalogo liuliuga te ʼu pa musika ʼaē neʼe ina ʼave mo ia. ʼI tana kua liliu ki tona fenua, kua tagata taupau feʼaluʼaki ia Albert ʼi te temi nei, pea ʼe ina ʼaʼahi te ʼu kokelekasio. ʼE mole maʼu hona temi moʼo fakalogo musika. ʼE ina ʼui fēnei: “ ʼE ʼau leleiʼia tāfito ia Beethoven. Lolotoga ni taʼu, neʼe ʼau toʼo te ʼu pa ʼo tana ʼu musika, pea mo tana ʼu mahōlō ʼaē ko te ʼu symphonies, mo te ʼu concertos, mo te ʼu sonates pea mo te ʼu quartes.” Pea neʼe fiafia ʼi tana fakalogo te ʼu musika ʼaia. ʼE moʼoni ʼe mole tatau fuli te ʼu musika ʼaē ʼe tou leleiʼia, kae ʼi totatou ʼuhiga Kilisitiano, ʼe tou fia manatuʼi te tokoni ʼaenī ʼa Paulo: “Pe koutou kakai, pe koutou iʼinu, pe ko he meape e koutou fai, koutou fai ia meafuape ki te kololia o te Atua.”—1 Kolonito 10:31.
Te Musika Pea Mo Te Foaki ʼo Tokita Maʼuli
Neʼe ʼuluaki ʼofa ia Susie ki te musika. ʼE ina ʼui fēnei: “Neʼe ʼau kamata lomi piano ʼi toku taʼu 6, mo tā te violon ʼi toku taʼu 10, pea ko te alepa ʼi toku taʼu 12.” Ki muli age, neʼe ʼalu Susie ʼo ako te tā alepa ʼi te faleako ko te Royal College of Music ʼaē ʼe ako ai te fai musika, ʼi Lonitoni, ʼi Pilitania. Neʼe ako ai ia taʼu e fā mo te fafine Sepania ʼiloa ʼe poto ʼi te tā alepa, pea ʼi te taʼu ʼaē neʼe hoa kiai, ʼi te Conservatoire de Paris, neʼe ina maʼu ai tona pepa moʼo fai te musika, pea neʼe ina maʼu tona ʼu pepa moʼo tā alepa pea mo akoʼi te lomi piano.
Ki muli age neʼe kau Susie ki te kokelekasio ʼo te kau Fakamoʼoni ʼa Sehova ʼo Lonitoni. Neʼe ina maʼu ai ʼi te kau Fakamoʼoni te fakamalotoloto pea mo te ʼofa. ʼAki te temi, neʼe tuputupu tana ʼofa kia Sehova pea mo tana fia tauhi mālohi, ʼo uga ai ia ia ke ina vakaʼi pe koteā ʼaē ʼe feala ke ina fai moʼo tauhi kia te ia. Pea neʼe ina foaki ai tona maʼuli ki te ʼAtua pea mo papitema. ʼE ʼui fēnei e Susie: “Ko te gāue ki te musika, ʼe ko he faʼahiga foaki ʼo tokita maʼuli, koia neʼe kua ʼau ʼiloʼi pe koteā te faka ʼuhiga ʼo te foaki ʼo tokita maʼuli.” Neʼe mole kei lahi hona temi ki te ʼu mahōlō, he kua fakalogo ki te fakatotonu ʼa Sesu, ke kau ki te minisitelio faka Kilisitiano ʼaē ko te faka mafola ʼo te logo lelei ʼo te Puleʼaga ʼo te ʼAtua.—Mateo 24:14; Maleko 13:10.
ʼI te temi nei, kua logo feafeaʼi ʼi te kua tahitahiga ʼo tana fai musika? ʼE ina ʼui fakahagatonu: “ ʼI ʼihi temi ʼe ʼai taku kiʼi lotomamahi, heʼe mole kei lahi hoku temi moʼo fai musika, kae ʼe kei ʼau fakaʼaogaʼi taku ʼu meʼa mahōlō pea ʼe kei ʼau leleiʼia te musika. Ko te musika ʼe ko he meʼa ʼofa mai ia Sehova. ʼI te temi nei, kua ʼau leleiʼia tāfito te musika, heʼe ʼau fakamuʼamuʼa tana tauhi ʼi toku maʼuli.”—Mateo 6:33
Te Musika ʼAē ʼe Fakavikiviki Ki Te ʼAtua
Ko Albert mo Susie, ʼo feiā mo te teitei toko ono miliona kau Fakamoʼoni ʼa Sehova, ʼe nātou fakavikiviki tuʼumaʼu kia te ia ʼaki te musika. ʼI te ʼu fono faka Kilisitiano ʼaē ʼe fai ʼi te ʼu Fale ʼo te Puleʼaga ia fenua e 234, ʼi te ʼu fenua ʼaē ʼe feala ai, ʼe nātou kamata pea mo fakaʼosi te ʼu fono ʼaia ʼaki he ʼu katiko ʼe nātou hivaʼi kia Sehova. ʼI te majeur pea mo te mineur, ko te ʼu katiko mālie ʼaia, ʼaē ʼe fakatafito ki te Tohi-Tapu ʼe nātou fakavikiviki kia Sehova ʼAtua.
Ko te hahaʼi fuli ʼo te fono, ʼe nātou hiva fakatahi ʼaki he loto fiafia, ʼo nātou ʼui ko Sehova ʼe ko he ʼAtua ʼe tokaga kia tatou (Katiko 44). ʼE nātou hiva he katiko fakavikiviki kia Sehova (Katiko 190, Fakafalani). Ko tanatou ʼu katiko ʼe nātou fakamoʼoni ki te ʼu fiafia pea mo te ʼu maʼua ʼo te kau Kilisitiano, te maʼuli faka Kilisitiano pea mo te ʼu kalitate faka Kilisitiano. ʼE nātou toe fiafia ʼi te kehekehe ʼo te ʼu faʼahiga musika ʼaē ʼe fakaʼaogaʼi e te kau Fakamoʼoni ʼo Asia, mo Ositalalia, mo Eulopa, pea mo Amelika ʼo te Potu Noleto pea mo te Potu Saute, mokā nātou fai te ʼu musika ʼo te ʼu katiko.b
ʼE kamata fēnei te pesalemo faka hau ʼaē neʼe tohi ʼi te temi ʼo te tagata fai pesalemo: “Koutou hiva kia Sehova he hiva foʼou. Koutou hiva kia Sehova, ia koutou fuli ʼo te kele. Koutou hiva kia Sehova, koutou fakavikiviki tona huafa. ʼI te ʼaho fuli pe koutou fakahā te logo lelei ʼo tana hāofaki. Koutou fakahā ʼi te lotolotoiga ʼo te ʼu puleʼaga tona kolōlia, ʼi te lotolotoiga ʼo te hahaʼi fuli tana ʼu gāue fakaofoofo.” (Pesalemo 96:1-3) ʼE fai te faʼahi ʼaia e te kau Fakamoʼoni ʼa Sehova ʼo tokotou fenua, pea ʼe nātou fakaafe koutou ke koutou ʼolo age kia nātou moʼo fai te fakavikiviki ʼaia. ʼE nātou tali lelei anai koutou ʼi tonatou ʼu Fale ʼo te Puleʼaga, pea ʼe koutou lava ako ai te vikiviki kia Sehova ʼaki te musika ʼaē ʼe ina leleiʼia.
[Nota ʼi te lalo pasina]
a Neʼe tā e te Watchtower Bible and Tract Society of New York, Inc.
b ʼE koutou maʼu te ʼu katiko ʼaia ʼi te tohi Tou Vikivikiʼi Ia Sehova ʼi Tatatou ʼu Hiva, pea mo te tohi Louons Jéhovah par nos chants ʼaē neʼe tā e te Watchtower Bible and Tract Society of New York, Inc.
[Paki ʼo te pasina 28]
Koutou hiva fakavikiviki kia Sehova