Te Maʼuli Haohaoa—ʼE Mole Ko He Moemisi!
E feafeaʼi kia koutou he mālama haohaoa? Koutou fakakaukauʼi age muʼa he sosiete fakatagata ʼe mole maʼu ai te fakapō, te toloke, te pakupaku, te masiva, pea mo te ʼu aga fakakākā? Ko te hahaʼi fuli ʼe nātou logo fīmālie pea mole nātou mahaki. ʼE mole ʼi ai he lotomamahi pe ko he putu, he kua pulihi te mate. ʼE feala koa ke maʼu he mālama feiā?
KO TE tokolahi ʼo te hahaʼi kua nātou ʼiloʼi te laka ki muʼa ʼo te poto ʼa te tagata, kae ʼe mole nātou faʼa tui ʼe feala anai ki te poto ʼa te tagata ke ina fakatuʼu he mālama haohaoa, ʼe maʼuʼuli ai anai te hahaʼi fuli ʼi te tokalelei pea mo te fiafia. ʼI te tahi faʼahi, ʼe loto moʼoni e te tagata ke ina fetogi te ʼu meʼa pea mo fakatonutonuʼi tana ʼu aga ʼaē ʼe kovi. Kae ko he fakaʼamu ʼe mole fakahoko, ʼe mole tokoni anai ki te hahaʼi ʼaē ʼe mole honatou ʼapi, pea mo te kau masiva, pea ʼe mole ina fakafimālie anai te hahaʼi māʼimoa, pea mo te hahaʼi mahahaki, ʼaē ʼe nātou loto ke fakafimālieʼi nātou ʼi tonatou ʼu mamahi. Ko he mālama haohaoa, ʼe mole tupu anai ʼaki te poto ʼa te tagata. Logola te maʼuli mamahi pea mo te maʼuli ogosia ʼa te hahaʼi ʼi te temi ʼaenī, kae ʼe ʼi ai te ʼu tupuʼaga mālohi ke tou tui ai kua ōvi mai te temi ʼaē ka tou maʼu ai he mālama haohaoa.
Ka koutou fakakaukauʼi te maʼuli haohaoa, pea ʼe lagi koutou manatuʼi te maʼuli ʼo Sesu Kilisito. Ko Sesu neʼe mole ko ia tokotahi pe ʼaē neʼe maʼuli haohaoa ʼi te kele. Ko Atama mo Eva, ʼaē neʼe fakatupu ki te paki ʼo te ʼAtua, neʼe nā maʼuli haohaoa ʼi te palatiso. Kae neʼe nā pulihi tonā ʼuhiga ʼaia, he neʼe nā agatuʼu ki tanā Tāmai ʼaē ʼi selo. (Senesi 3:1-6) Kae ko te Tupuʼaga, neʼe ina ʼai ki te loto ʼo te tagata, te holi ʼaē ke maʼuli ʼo heʼegata. ʼE fakamoʼoni fēnei ki te faʼahi ʼaia ia Tagata Tānaki 3:11: “Ko meʼa fuli, neʼe fai [e te ʼAtua] ke matalelei ʼi tona temi. Māʼia mo te ʼu temi ʼaē ʼe mole ʼiloʼi honatou gataʼaga, neʼe ina ʼai ki tonatou loto, ke ʼaua naʼa ʼiloʼi e te tagata te gāue ʼaē neʼe fai e te ʼAtua moʼoni mai tona kamataʼaga ki tona fakaʼosi.”
Logola ko te maʼuli heʼe haohaoa pea mo te agahala ʼe ina taki te malamanei ki he maʼuli “noa” pea mo “te kaugana [ki] te maumau,” kae koutou fakatokagaʼi te ʼu palalau fakaloto fīmālie ʼa te ʼapositolo ko Paulo: “E tatali te Keleasio mo te kataki mamahi i te amanaki ki te fakaha o te u fanau a te Atua. He nee tukuʼage te keleasio ki te noa, nee mole loto ia ki ai, kae nee ko ia’pe ae nee ina tuku ki ai i te falala. Koteuhi e fakaateaina anai mo te keleasio mai te kaugana o te maumau, ki te ateaina o te kololia o te u fanau a te Atua.” (Loma 8:19-21) ʼE fakamahino lelei mai e te Tohi-Tapu, ʼaki ia Sesu Kilisito, ʼe hoko moʼoni anai te ʼu fakatuʼutuʼu ʼa te ʼAtua moʼo toe foaki ki te tagata te maʼuli haohaoa.—Soane 3:16; 17:3.
ʼO hilifaki ki te ʼamanaki taulekaleka ʼaia ʼo ʼuhiga mo te ka haʼu, ʼe tou maʼu fuli te ʼu fealagia ʼaē ke tou haʼele ki muʼa ʼi te faʼahi fakalaumālie, ʼo feiā mo te temi nei, ʼe tou fakahā ai tatatou tuputupu ʼaia.
Koutou Faiga Ke Koutou Fakapotopoto
Neʼe maʼuhiga ʼaupito kia Sesu Kilisito te maʼuli haohaoa, ʼo ina ʼui fēnei ai ki te hahaʼi kaugamālie: “Koutou haohaoa, ohage ko te haohaoa ʼo takotou Tāmai ʼaē ʼe ʼi selo.” (Mateo 5:48, MN) Neʼe fia ʼui moʼoni koa e Sesu ke tou haohaoa ʼi te mālama agakovi ʼaenī? Kailoa. ʼE lagi tou faiga mālohi ke tou gāueʼi te ʼu kalitate ohage ko te loto fia foaki, te agalelei, pea mo te ʼofa ki te hahaʼi, kae ʼi te agamāhani ʼe mole tou fai te meʼa ʼaē ʼe lelei. ʼO feiā mo te tahi ʼapositolo ʼa Sesu, neʼe ina tohi fēnei: “Kapau e tou kofesio atatou agahala, e agatonu ia mo faitotonu, e ina fakamolemole anai atatou agahala pea e ina fakamaʼa anai tatou mai atatou hala fuape. Kapau e tou lau: ‘Nee heeki tou agahala,’ e tou fakaliliu iaʼia ko te kaka, pea e mole ia tatou tana folafola.”—1 Soane 1:9, 10.
Kae ʼe tou lava hikihiki tatatou faʼahiga sio kia tatou totonu, pea mo tatatou faʼahiga aga ki te hahaʼi, ʼo mole tou fai ke fefeka fau tatatou aga ʼaia. Moʼo maʼu he ʼulugaaga ʼe fakapotopoto, ʼe mole lelei age koa la tona kumi ʼi te Folafola ʼa te ʼAtua, te Tohi-Tapu? Ko te maʼuliʼi ʼo te ʼu kalitate ohage ko te fiafia, pea mo te fakapotopoto, ʼe tokoni mai anai ke tou felogoi lelei mo te hahaʼi ʼi te gāue, mo tokita ʼohoana, pea mo tatatou ʼu mātuʼa pe ko tatatou ʼu fānau. Neʼe tokoniʼi fēnei te kau Kilisitiano e te ʼapositolo ko Paulo: “Koutou fakafiafia tuumau i te Aliki, e au toe tala atu, koutou fakafiafia. Kua iloi e te tagata fuape tautou aga fakatokatoka.”—Filipe 4:4, 5.
Te ʼu Fua Lelei ʼo Te Fakapotopoto
ʼE fua lelei anai kia koutou pea mo te hahaʼi, mo kapau ʼe koutou fai he ʼu fakatuʼutuʼu fakapotopoto, pea mo koutou līaki takotou loto ʼaē ke lelei ʼaupito te ʼu meʼa ʼaē ʼe koutou fai, heʼe fakatupu mamahi kia koutou pea mo koutou ogosia ai. Ko te ʼiloʼi moʼoni ʼo tokotou ʼu fealagia, ko tona faka ʼuhiga ʼe koutou ʼiloʼi tokotou ʼu tuʼakoi, pea ʼe koutou fakapotopoto ʼo ʼuhiga mo te ʼu meʼa ʼaē ʼe koutou fia fai. Koutou manatuʼi, neʼe fakatupu tatou e te ʼAtua ke tou maʼuʼuli ʼi te kele, pea ke tou fai he gāue ʼaoga, ʼe fua lelei anai kia tatou pea mo te hahaʼi.—Senesi 2:7-9.
Kapau ʼe faigataʼa fau te ʼu meʼa ʼaē ʼe koutou fakamaʼua kia koutou, pea he koʼe ʼe mole koutou faikole kia Sehova? ʼE koutou maʼu anai he fīmālie lahi, mo kapau ʼe tokoni atu te ʼAtua. ʼE ʼiloʼi e Sehova totatou ʼuhiga agahala, pea mo totatou ʼuhiga heʼe haohaoa, koia ʼe mole faigataʼa fau peʼe heʼe fakapotopoto te ʼu meʼa ʼaē ʼe ina kole mai ke tou fai. ʼE ʼui fēnei mai e te tagata fai pesalemo: “Ohage pe ko te manavaʼofa ʼa he tāmai ki tona ʼu foha, ʼe manavaʼofa ia Sehova kia nātou ʼaē ʼe manavasiʼi kia te ia. Heʼe ko ia, ʼe ina ʼiloʼi lelei pe neʼe faʼu tatou ʼaki teā, ʼo ina manatuʼi ko tatou ʼe tou efu.” (Pesalemo 103:13, 14) Koia ʼe tonu ai ke tou loto fakafetaʼi, ki te aga manavaʼofa ʼaia ʼa te ʼAtua ki te tagata. ʼE ina ʼiloʼi totatou ʼu tuʼakoi, kae ʼe tou maʼuhiga kia te ia, ohage ko he fānau ʼofaina.
ʼAua naʼa tou faiga ke haohaoa te ʼu meʼa ʼaē ʼe tou fai, kae ʼe fakapotopoto age ke tou gāueʼi te fakasiosio tonu fakalaumālie, pea mo tou aga fakapotopoto. Tahi ʼaē meʼa, tou tui papau ʼe mole he tahi ʼe feala ke ina tāʼofi ia Sehova, ke ina fakahoko tana fakatuʼutuʼu, ʼaē ko te foaki ia te maʼuli haohaoa ki te malamanei, ʼaki te takitaki ʼo te Puleʼaga ʼo te ʼAtua. Kae koteā te faka ʼuhiga ʼo te ʼui ʼaē, ʼe maʼuli haohaoa anai te malamanei?
Ko Te Maʼuli Haohaoa ʼe Lelei Age ʼi Te Perfectionnisme
Ko te maʼuli haohaoa ʼe mole faka ʼuhiga ʼe kita faiga tuʼumaʼu anai ke lelei fau te ʼu meʼa ʼaē ka kita fai. Ko te hahaʼi ʼaē ka nātou maʼu te pilivilesio ke nātou maʼuʼuli ʼi te Palatiso kelekele ʼaē ka takitaki e te Puleʼaga ʼo te ʼAtua, ʼe mole ko he ʼu hahaʼi ʼe lahi fau anai te ʼu meʼa ʼaē ka nātou fakamaʼua ki ʼihi, pea mo nātou faitotonu fau. ʼI te ʼu meʼa ʼaē ʼe fakamaʼua ki te hahaʼi ʼaē ka hāo ʼi te mamahi lahi, ʼe ko te loto fakafetaʼi ki te sakilifisio faitotogi ʼa Sesu, ohage ko tona ʼui e te hahaʼi tokolahi mai te malamanei katoa, ʼaē ʼe talanoa ki ai te ʼapositolo ko Soane: “Ko te fakamaʼuli, [ʼe tou maʼu] mai totatou ʼAtua, ʼaē ʼe ʼafio ʼi te hekaʼaga faka hau, pea mo te Akeno.” (Apokalipesi 7:9, 10, 14, MN) Ko te hahaʼi fuli ʼaē ka hāo anai ʼi te mamahi lahi ʼaē kua ōvi mai, ʼe nātou fakafetaʼi anai, he neʼe tali lelei e Kilisito ke mate maʼa nātou, pea mo te hahaʼi fuli ʼaē ʼe tui kia te ia. ʼAki tana sakilifisio ʼofa ʼaia, neʼe ina fai he fakatafito maʼa te hahaʼi ʼaia, moʼo hāofaki nātou ʼo talu ai, mai tonatou ʼuhiga heʼe haohaoa pea mo tonatou ʼu vaivaiʼaga.—Soane 3:16; Loma 8:21, 22.
ʼE feafeaʼi anai te maʼuli haohaoa? ʼE mole fai anai he fakataupiepie peʼe fia māʼoluga anai he tahi, kae ʼe lelei anai te maʼuli ʼuhi ko te ʼofa pea mo te agalelei ʼa te hahaʼi, pea ʼe pulihi anai te maʼuli tuʼania pea mo takita fakamālaloʼi ʼo kita. Pea ʼe mole tou fiu anai heʼe kua tou maʼuli haohaoa. ʼE mole fakahā katoa mai e te ʼAtua te ʼu agaaga ʼo te Palatiso, kae ʼe ina fakamatala mai te faʼahiga maʼuli ʼaē ʼe tou maʼu anai: “ ʼE mahino papau ia, ʼe nātou laga anai ni ʼu fale pea ʼe nātou nofoʼi anai; ei ʼe nātou tō anai he ʼu fuʼu vite pea mo nātou kai anai tona ʼu fua. ʼE mole nātou laga anai ke nofoʼi e he tahi kehe; pea ʼe mole nātou tō anai ke kai e he tahi kehe. Heʼe hage anai te ʼu ʼaho ʼo taku hahaʼi ko te ʼu ʼaho ʼo he fuʼu ʼakau; pea ko taku hahaʼi ʼaē neʼe ʼau fili, ʼe nātou fakaʼaogaʼi katoa anai te gāue ʼo tonatou ʼu nima. ʼE mole nātou kinakina noa anai, pea ʼe mole nātou maʼu fānau anai ki he temi maveuveu.”—Isaia 65:21-23.
ʼE mole koutou faiga anai ke koutou ʼiloʼi pe koteā te ʼu faʼahiga fakafiafia ʼaē ka foaki mai e te Puleʼaga, peʼe feafeaʼi anai te ʼu fale koloā, mo te ʼu masini ʼaē ka faʼu, peʼe ko te ʼu meʼa feʼoloʼaki, kae koutou fakakaukauʼi age muʼa mokā hoko anai te ʼu palalau ʼaenī: “ ‘Ko te lupo pea mo te akeno ʼe nā kakai fakatahi anai, ko te laione ʼe ina kai anai te mohuku ohage ko te vitulo; pea ko te gata ʼe ina kai anai te efu. ʼE mole nātou fai anai he meʼa kovi pea ʼe mole nātou fakatupu anai he maumau ʼi toku moʼuga taputapu katoa,’ ko te ʼui ʼaia ʼa Sehova.” (Isaia 65:25) ʼE kehekehe ʼaupito te maʼuli haohaoa ʼaē ka koutou maʼu, pea mo te maʼuli ʼaē ʼe koutou maʼu ia ʼaho nei. Kapau ʼe koutou liliu ko he ʼu hahaʼi ʼe tau mo feʼauga ke maʼuʼuli ʼi te temi ʼaia ka haʼu, pea koutou falala ko takotou Tāmai ʼofa ʼaē ʼi selo, ʼe ina manatuʼi anai koutou pea mo takotou famili. “Toe fakafiafia foki ia Sehova, pea ʼe ina fakahoko anai te ʼu meʼa ʼaē ʼe kole e tou loto.”—Pesalemo 37:4.
Ko te maʼuli haohaoa ʼe mole ko he moemisi. Ko te fakatuʼutuʼu ʼofa ʼa Sehova ʼo ʼuhiga mo te kele, ʼe hoko katoa anai. Ko koutou mo tokotou famili, ʼe koutou lava kau anai ʼi te hahaʼi ʼaē ka foaki ki ai te maʼuli haohaoa, pea mo te maʼuli heʼegata ʼi te mālama foʼou ʼaē ka fakatuʼu e te ʼAtua. ʼE fakakikite fēnei e te Tohi-Tapu: “ ʼE maʼu anai te kele e te kau faitotonu, pea ʼe nātou nonofo ai anai ʼo talu ai.”—Pesalemo 37:29.
[Paki ʼo te pasina 6]
ʼE tou lava fetogi totatou faka ʼuhiga ʼo tatou pea mo te hahaʼi, mo kapau ʼe tou līaki te ‘perfectionnisme,’ pe ko te fia lelei fau
[Paki ʼo te pasina 7]
He koʼe ʼe mole koutou fakakaukauʼi, kua koutou maʼuʼuli ʼi te tokalelei pea mo te faitotonu ʼi te Palatiso?