“Ko Koutou ʼe Koutou Tautēhina Fuli”
“ ʼAua naʼa fakahigoaʼi koutou ko Lapi, heʼe ko te tokotahi pe ʼe ko tokotou tagata faiako, pea ko koutou ʼe koutou tautēhina fuli.”—Mateo 23:8, MN.
1. Koteā te faʼahi ʼaē ʼe tonu ke tou vakaʼi?
KO TE fafine Kilisitiano ʼo te fenua Asia neʼe ina fai te fehuʼi ʼaenī ki te misionea mai Ositalalia: “Ko ai ʼaē ʼe tonu ke fai ki ai he fakaʼapaʼapa lahi, ko he misionea peʼe ko he Petelite?” Neʼe mole manatu kovi ia ʼi tana fai te fehuʼi ʼaia kae neʼe ina fia ʼiloʼi pe ko ai ʼaē neʼe tonu ke fai ki ai he fakaʼapaʼapa lahi, ko te misionea ʼaē ʼe haʼu mai he tahi fenua peʼe ko te minisi ʼo te fenua ʼaē ʼe gāue ʼi te filiale ʼo te Sosiete Watch Tower. Neʼe punamaʼuli te tuagaʼane misionea ʼi te fehuʼi ʼaia, he neʼe hā ai ko te agaʼi fenua ʼe ina faka maʼuhigaʼi te tuʼulaga ʼa he tahi. Kae ko te fehuʼi ʼaē pe ko ai ʼaē ʼe lahi age, ʼe ko te holi ʼaē ke ʼiloʼi te tuʼulaga ʼa te hahaʼi ʼo ʼuhiga mo te pule pea mo te mālohi.
2. ʼE tonu ke tou faka ʼuhiga feafeaʼi totatou ʼu tēhina mo tuagaʼane?
2 ʼE mole ko he meʼa foʼou te fehuʼi ʼaia, heʼe ko te ʼu tisipulo ʼa Sesu neʼe nātou fihi tuʼumaʼu he neʼe nātou fia ʼiloʼi pe ko ai ʼaē ʼe lahi age. (Mateo 20:20-24; Maleko 9:33-37; Luka 22:24-27) Mo nātou foki neʼe nātou maʼuʼuli ʼi he sosiete neʼe maʼuhiga ai te maʼu tuʼulaga, te Lotu Faka Sutea ʼo te ʼuluaki sēkulō. ʼI tana ʼiloʼi te taʼi aga ʼaia ʼa te kau Sutea, neʼe tokoniʼi fēnei e Sesu tana kau tisipulo: “ ʼAua naʼa fakahigoaʼi koutou ko Lapi, heʼe ko te tokotahi pe ʼe ko tokotou tagata faiako, pea ko koutou ʼe koutou tautēhina fuli.” (Mateo 23:8, MN) Neʼe ʼui fēnei e te tagata sivi Tohi-Tapu ko Albert Barnes, ko te tuʼulaga faka lotu ʼaē ko “Lapi,” ʼaē ko tona faka ʼuhiga ko “Faiako,” “ ʼe ina fakatupu te fialahi pea mo te fia māʼoluga ʼo ia ʼaē ʼe fakatoʼo ki ai te higoa ʼaia, pea ʼe ina fakatupu te maheka pea mo te fakamālaloʼi ʼo nātou ʼaē ʼe mole nātou maʼu te tuʼulaga ʼaia, pea ko te manatu pea mo te meʼa ʼaē ʼe tau hoko ʼaki te faʼahi ʼaia, ʼe fakafeagai ia ki te ‘maʼuli faigafua ʼaē neʼe maʼu e Kilisito.’ ” Koia ʼe mole fakahigoaʼi e te kau Kilisitiano te kau tagata taupau, ʼo nātou ʼui “Tagata ʼĀfea ko . . . ” ʼo nātou fakaʼaogaʼi te kupu “tagata ʼāfea” ohage ko he tuʼulaga moʼo hikihiki ʼo nātou. (Sopo 32:21, 22) ʼI te tahi faʼahi, ʼe mulimuli te kau tagata ʼāfea ki te tokoni ʼaē neʼe fai e Sesu, ke nātou fakaʼapaʼapa kia nātou ʼi te kokelekasio, ohage ko te fakaʼapaʼapa ʼa Sehova ki te kau atolasio agatonu pea mo te fakaʼapaʼapa ʼa Sesu Kilisito ki te kau tisipulo agatonu.
Te Faʼifaʼitaki ʼa Sehova Pea Mo Sesu
3. Neʼe fakaʼapaʼapa feafeaʼi ia Sehova ki tana kau ʼaselo?
3 Logola ko Sehova ʼe ko te “Māʼoluga ʼAupito,” kae talu mai te kamataʼaga neʼe fakaʼapaʼapa ki te ʼu meʼa ʼaē neʼe ina fakatupu, ʼo ina fakaʼaogaʼi nātou ki tana ʼu gāue. (Pesalemo 83:18) ʼI tana fakatupu te ʼuluaki tagata, neʼe fakaʼaogaʼi e Sehova tona ʼAlo ʼulu tokotahi ki te gāue ʼaia, ʼi tona ʼuhiga “tufuga faiva.” (Tāʼaga Lea 8:27-30; Senesi 1:26) Pea neʼe fakaafe e Sehova tana kau ʼaselo ʼaē ʼi selo ke nātou fakahā tanatou manatu ki tana fakatuʼutuʼu ʼaē ke matehi te Hau agakovi ko Akape.—1 Hau 22:19-23.
4, 5. ʼE fakaʼapaʼapa feafeaʼi ia Sehova ki te hahaʼi?
4 Ko Sehova ʼe ko te Tuʼi ʼAliki Lahi ʼo te ʼatulaulau. (Teutalonome 3:24) ʼE mole he ʼaoga ke kumi tokoni ki te tagata. Kae ʼi hona faʼahiga ʼaluʼaga, ʼe fia fakamālalo ifo moʼo tokagaʼi te meʼa ʼaē ʼe loto kiai te hahaʼi. Neʼe hiva fēnei te tagata fai pesalemo: “Ko ai koa ʼe tatau mo Sehova, totatou ʼAtua, ia ia ʼaē ʼe ina fai tona nofoʼaga ʼi ʼoluga? ʼE fia mālalo ifo ke sio ki te lagi pea mo te kele, ʼe ina fakatuʼu ake ia ia ʼaē ʼe veliveli mai te efu.”—Pesalemo 113:5-8.
5 ʼI muʼa ʼo tana maumauʼi ia Sotoma pea mo Komola, neʼe fakalogo Sehova ki te fai fehuʼi ʼa Apalahamo pea mo ina fakafimālieʼi tona loto ki te faitotonu. (Senesi 18:23-33) Logope la neʼe kua ʼiloʼi e Sehova peʼe iku feafeaʼi anai te ʼu meʼa ʼaē neʼe kole age e Apalahamo, kae neʼe kātaki ʼo fakalogo kia Apalahamo pea mo ina tali tana faʼahiga fakakaukau ʼo ʼuhiga mo te faʼahi ʼaia.
6. Koteā ʼaē neʼe hoko ʼaki te fakaʼapaʼapa ʼaē neʼe fai e Sehova ki te fai fehuʼi ʼa Hapakuke?
6 Neʼe toe fakalogo foki e Sehova ia Hapakuke, ʼaē neʼe ina fehuʼi fēnei: “ ʼE tonu koa ke aʼu ki ʼafea, Ê Sehova, taku kalaga ke hāofaki ʼau, ka mole ke logo ki ai?” Neʼe manatu koa e Sehova ko te fehuʼi ʼaia neʼe ko he fakafihiʼi ʼo tona ʼuhiga pule? Kailoa, neʼe ina ʼiloʼi ʼe tonu te ʼu fehuʼi ʼaia ʼaē neʼe fai age e Hapakuke, pea neʼe ina fakahā ai leva tana fakatuʼutuʼu ʼaē ke ina uga te kau Kalitia ke nātou fakahoko te fakaʼauha. Neʼe ina ʼui papau ki te polofeta ‘ko te fakaʼauha ʼaia ʼe hoko moʼoni anai.’ (Hapakuke 1:1, 2, 5, 6, 13, 14; 2:2, 3) Neʼe fakaʼapaʼapa Sehova ki te polofeta ko Hapakuke, he neʼe ina tokagaʼi fakalelei tana tuʼania pea neʼe ina tali kia ia. Neʼe fīmālie ai te loto ʼo te polofeta pea neʼe fiafia ai, ʼo falala katoa ki te ʼAtua ʼo tona hāofaki. ʼE tou maʼu te fakamatala ʼaia ʼi te tohi ʼo Hapakuke ʼaē ʼe haʼu mai te ʼAtua, pea ʼe ina fakaloto mālohiʼi tatatou tui kia Sehova ia ʼaho nei.—Hapakuke 3:18, 19.
7. He koʼe ʼe maʼuhiga te meʼa ʼaē neʼe fai e Petelo ʼi te Penikosite ʼo te taʼu 33 ʼo totatou temi?
7 Ko Sesu Kilisito ʼe ko te tahi faʼifaʼitaki ʼo he tahi neʼe fakaʼapaʼapa ki te hahaʼi. Neʼe ʼui e Sesu ki tana kau tisipulo “ko ae e fakafisi kia te au ia mua o te hahai, pea mo au, e au fakafisi anai kia te ia, ia mua o taku Tamai i Selo.” (Mateo 10:32, 33) Kae ʼi te po ʼaē neʼe lavakiʼi ai, ko tana kau tisipulo fuli neʼe nātou līaki ia ia, pea neʼe fakafisi tuʼa tolu te ʼapositolo ko Petelo ʼe mole ina ʼiloʼi ia ia. (Mateo 26:34, 35, 69-75) Neʼe mole tokagaʼi e Sesu te ʼuhiga ʼo Petelo ʼaē neʼe hā ki tuʼa, pea neʼe ina ʼiloʼi tona loto, tana fakahemala moʼoni. (Luka 22:61, 62) Hili kiai ʼaho e 51, neʼe fakaʼapaʼapa ia Kilisito ki te ʼapositolo loto fakahemala ʼaia, ʼo ina tuku ke ina fakafofoga te toko 120 kau tisipulo ʼa Sesu ʼi te ʼaho ʼo te Penikosite, pea mo ina fakaʼaogaʼi te ʼuluaki “kalavi o te Puleaga.” (Mateo 16:19; Gaue 2:14-40) Neʼe faka fealagia kia Petelo ke ‘tafoki pea mo ina fakamālohiʼi tona ʼu tēhina.’—Luka 22:31-33.
Koutou Fakaʼapaʼapa Ki Tokotou Loto Fale
8, 9. ʼI tana fakaʼapaʼapa ki tona ʼohoana, ʼe faʼifaʼitakiʼi feafeaʼi e te tagata ʼohoana ia Sehova pea mo Sesu?
8 ʼE tonu ki te ʼu tagata ʼohoana pea mo te ʼu mātuʼa, ke nātou faʼifaʼitaki kia Sehova pea mo Sesu Kilisito, moʼo fai tonatou ʼuhiga pule ʼaē neʼe foaki age e te ʼAtua. Neʼe fakatotonu fēnei e Petelo: “U tagata ohoana, koutou mauli fakatauohoana mo koutou iloi te uhiga fakaʼisiʼisigataa o outou ohoana; koutou fakaapaapa kia natou.” (1 Petelo 3:7) Ka koutou palu he ipu sioʼata, ʼe koutou ʼiloʼi ʼe fakaʼisiʼisi gataʼa age ʼi he ipu ʼakau, pea ʼe koutou tokaga fakalelei anai kiai. ʼE feala ke faʼifaʼitaki te tagata ʼohoana kia Sehova, ʼo fakalogo ki te ʼu manatu ʼo tona ʼohoana kapau ʼe nā fai he ʼu tonu faka famili. Koutou manatuʼi neʼe fakaʼaogaʼi e Sehova hona temi ke nā fai palalau mo Apalahamo. ʼI tona ʼuhiga heʼe haohaoa, ʼe feala ke mole mahino katoa te tagata ʼohoana ki he faʼahiga meʼa. Koia, ʼe lagi lelei ai ke fakaʼapaʼapa ki tona ʼohoana ʼo ina tokagaʼi moʼoni tana manatu.
9 ʼI te ʼu fenua ʼaē ʼe mālohi ai te pule ʼa te tagata, ʼe tonu ke manatuʼi e te tagata ʼohoana ʼe faigataʼa anai ki tona ʼohoana hana fakahā te ʼu meʼa ʼaē ʼi tona loto. Koutou faʼifaʼitaki ki te aga ʼaē neʼe fai e Sesu Kilisito ki tana kau tisipulo ʼi te temi ʼaē neʼe kei ʼi te kele, heʼe kau tana kau tisipulo ki te kalasi ʼo tona ʼohoana. Neʼe ʼofa kia nātou, he neʼe ina tokagaʼi tonatou ʼu tuʼakoi ʼi te faʼahi fakasino pea mo te faʼahi fakalaumālie, logope la peʼe mole heʼeki nātou fakahā age ki ai. (Maleko 6:31; Soane 16:12, 13; Efeso 5:28-30) Tahi ʼaē meʼa, koutou toʼo he temi moʼo vakaʼi te ʼu meʼa ʼaē ʼe fai e tokotou ʼohoana maʼa koutou pea mo tokotou famili, pea mo koutou vikiʼi ia ia pea mo fai he ʼu meʼa moʼo fakamālo kia ia. Ko Sehova pea mo Sesu neʼe nā leleiʼia, mo vikiʼi pea mo tapuakiʼi te hahaʼi ʼaē neʼe agatonu. (1 Hau 3:10-14; Sopo 42:12-15; Maleko 12:41-44; Soane 12:3-8) ʼI te kua liliu ʼo tona ʼohoana ko he Fakamoʼoni ʼa Sehova, neʼe ʼui fēnei e te tuagaʼane ʼo te potu Asia: “ ʼI te agamāhani, mokā ma haʼele fakatahi pea neʼe muʼamuʼa toku ʼohoana kae ina tuku ʼau ke ʼau ʼamo te ʼu meʼa fuli. ʼI te temi nei, ʼe ina ʼamo te ʼu kato, pea mo fakamālo mai ʼo ʼuhiga mo te ʼu meʼa ʼaē ʼe ʼau fai ʼi te loto fale!” Tahi ʼaē meʼa, ko he ʼu palalau fakafetaʼi ʼe tokoni lahi anai ki tokotou ʼohoana ke ina ʼiloʼi ʼe ʼofainaʼi.—Tāʼaga Lea 31:28.
10, 11. Koteā ʼaē ʼe feala ke ako e te ʼu mātuʼa mai te faʼifaʼitaki lelei ʼa Sehova ʼi tana ʼu felogoi mo te puleʼaga agatuʼu ko Iselaele?
10 ʼE tonu ke muliʼi e te ʼu mātuʼa te faʼifaʼitaki ʼa te ʼAtua mokā nātou felogoi mo tanatou fānau, tāfito mokā nātou fakatonutonuʼi nātou. “Ko Sehova neʼe ina fakatokagaʼi ia Iselaele pea mo Suta” ke nātou līaki tanatou agakovi, kae neʼe “nātou fakafefeka tonatou kia.” (2 Hau 17:13-15) Tahi ʼaē meʼa, ko te kau Iselaele neʼe nātou “faigaʼi ke nātou kākāʼi ia ia ʼaki tonatou ʼu gutu; pea ʼaki tonatou laugutu neʼe nātou fia loiʼi ia ia.” ʼE tokolahi te ʼu mātuʼa ʼe lagi nātou manatu, ʼe feiā ʼi ʼihi temi te aga ʼo tanatou fānau. Ko te kau Iselaele neʼe nātou “ ʼahiʼahiʼi te ʼAtua” pea mo fakaloto mamahi ia ia, ʼo lavea ai tona loto. Kae ko Sehova “neʼe manavaʼofa; neʼe ina ʼuʼufi te hala pea neʼe mole ina fakaʼauha.”—Pesalemo 78:36-41.
11 Neʼe kole fēnei e Sehova ki Iselaele: “Koutou ʼōmai pea ke tou fefakatokatokaʼaki . . . Ka liliu anai ʼakotou agahala ʼo kula ʼahoʼaho, ʼe nātou liliu anai ʼo hihina ohage ko te nive.” (Isaia 1:18) Logola neʼe mole ko Sehova ʼaē neʼe hala, kae neʼe ina fakaafe te puleʼaga agatuʼu ke ʼalu age pea ke nā fefakatokatokaʼaki. ʼE lelei ki te ʼu mātuʼa ke nātou faʼifaʼitaki ki te aga ʼaia mokā nātou felogoi mo tanatou fānau. ʼO mulimuli ki te meʼa ʼaē neʼe hoko, koutou fakaʼapaʼapa kia nātou ʼo koutou fakalogo ki tanatou ʼu palalau, pea mo koutou palalau mo nātou ʼo fakahā age pe koʼe ʼe tonu ke nātou fetogi.
12. (a) He koʼe ʼe mole tonu ke lahi age tatatou fakaʼapaʼapaʼi tatatou fānau ia Sehova? (b) Kapau ʼe tou fakatonutonuʼi tatatou fānau, koteā ʼaē ʼe tonu ke tou fai mo kapau ʼe tou fia fakaʼapaʼapa ki tonatou ʼuhiga?
12 ʼE moʼoni ʼi ʼihi temi, ʼe tonu ke fai he ʼu tokoni mālohi ki te fānau. ʼE mole loto anai e te ʼu mātuʼa ke nātou hage ko Elia, ʼaē neʼe ‘lahi age tana faka maʼuhigaʼi tona ʼu foha ia Sehova.’ (1 Samuele 2:29) Koia, ʼe tonu ke mahino ki te kau tūpulaga ʼe fakatonutonuʼi nātou e tanatou ʼu mātuʼa, heʼe nātou ʼofa kia nātou. ʼE tonu ke nātou loto fakafetaʼi ki te ʼofa ʼaia ʼo tanatou ʼu mātuʼa. ʼE fakatotonu fēnei e Paulo ki te ʼu tāmai: “U tamai, aua tautou fakatupu ita ki autou fanau, kae koutou fakaʼako natou ki te fakalogo mo te u fakatokaga i te malama o te Aliki.” (Efeso 6:4) Logola ʼe tonu ke fai e te ʼu mātuʼa tonā tuʼulaga, kae ʼe fakahā mai ʼi te vaega ʼaia ʼe tonu ki te tāmai ke ina tokagaʼi te ʼuhiga ʼo tana fānau, ke mole nātou ʼiʼita ʼi tana aga fefeka fau. Ei, ʼe ʼaoga he temi pea mo he ʼu faiga ke feala ai ki te ʼu mātuʼa ke nātou tokagaʼi te ʼuhiga ʼo tanatou fānau, pea ko te ʼu faiga ʼaia ʼe iku anai ki hona ʼu fua lelei.
13. Koteā te manatu ʼa te Tohi-Tapu ʼo ʼuhiga mo te kau matutuʼa ʼo he loto fale?
13 Ko te fakaʼapaʼapa ʼaē ʼe fai ʼi te loto fale, ʼe mole tonu pe ke fai e te fafine pea mo te fānau. ʼE ʼi ai te tāʼaga lea Saponia ʼe ina ʼui fēnei: “Ka ke mātuʼa, pea fakalogo ki tau fānau.” ʼE fia fakahā mai e te tāʼaga lea ʼaia, ko te ʼu mātuʼa ʼaē kua matutuʼa ʼe mole tonu ke nātou fia hoko atu tanatou fia puleʼi tanatou fānau, pea ʼe tonu ke nātou tokagaʼi mokā palalau age kia nātou tanatou fānau ʼaē kua lalahi. Logola ʼe ʼui e te Tohi-Tapu ke fakaʼapaʼapa te ʼu mātuʼa ki tanatou fānau, ʼo nātou fakalogo ki te ʼu meʼa ʼaē ʼe nātou ʼui, kae ʼe mole tonu ke agatuʼu te fānau kia nātou ʼaē kua matutuʼa ʼi te loto fale. ʼE ʼui fēnei ia Tāʼaga Lea 23:22: “ ʼAua naʼa ke fehiʼa ki tau faʼe heʼe kua finematuʼa.” Neʼe maʼuliʼi e te Hau ko Salomone te tāʼaga lea ʼaia, pea neʼe fakaʼapaʼapa ki tana faʼe ʼi te temi ʼaē neʼe ʼalu age ai ʼo fai tana kole kia ia. Neʼe fakatuʼu e Salomone te hekaʼaga hau ʼi te toʼomataʼu ʼo tona hekaʼaga hau, pea neʼe fakalogo ki te kole ʼaē neʼe fai age e Pati-sepa, tana faʼe ʼaē kua finematuʼa.—1 Hau 2:19, 20.
14. ʼE tou lava fakaʼapaʼapa feafeaʼi ki te hahaʼi matutuʼa ʼo te kokelekasio?
14 ʼI tatatou foʼi famili fakalaumālie, ʼe tonu ke tou “fakamuamua” te fakaʼapaʼapa kia nātou ʼaē kua matutuʼa ʼi te kokelekasio. (Loma 12:10) ʼE mole lagi kei lahi tanatou ʼu gāue ohage ko te temi muʼa, pea ʼe lagi nātou lotomamahi ai. (Tagata Tānaki 12:1-7) Ko te tuagaʼane fakanofo kua finematuʼa, neʼe takoto ʼi te fale mahaki, pea neʼe ina fakahā fēnei tona lotomamahi: “ ʼE ʼau talitali ki toku mate ke feala haku toe gāue.” ʼE feala ke tou tokoni ki te hahaʼi matutuʼa ʼaia, ʼo tou faka maʼuhigaʼi nātou pea mo fakaʼapaʼapa kia nātou. Neʼe fakatotonu fēnei ki te kau Iselaele: “ ʼE ke tuʼu ake anai ki ʼoluga ʼi muʼa ʼo te ʼu ʼulu hina, pea ʼe tonu ke ke fakaʼapaʼapa ki te tagata matuʼa.” (Levitike 19:32) Tou fakaʼapaʼapa kia nātou ʼaē kua matutuʼa, ʼo tou fakahā age ʼe nātou ʼaoga pea ʼe ʼofainaʼi nātou. Ko tatatou ‘tutuʼu ake ki ʼoluga,’ ʼe lava faka ʼuhiga ke tou heheka pea mo fakalogo ki tanatou fakamatala mai te ʼu meʼa ʼaē neʼe nātou fai ʼi muʼa atu. ʼE ko he fakaʼapaʼapa ʼaia ki tonatou ʼuhiga pea ʼe fua lelei anai ki totatou maʼuli fakalaumālie.
‘Tou Tuku He Faʼifaʼitaki Lelei ʼi Te Fefakaʼapaʼapaʼaki’
15. Koteā ʼaē ʼe feala ke fai e te kau tagata ʼāfea moʼo fakaʼapaʼapa kia nātou ʼo te kokelekasio?
15 ʼE tuputupu te kokelekasio mokā ʼe tuku e te kau tagata ʼāfea he faʼifaʼitaki lelei. (1 Petelo 5:2, 3) Logope la tonatou maʼumaʼua, kae ko te ʼu tagata ʼāfea ʼaē ʼe loto tuʼania, ʼe nātou ʼolo anai ki te kau tūpulaga, mo te ʼu pule famili, mo te ʼu vitua, mo te ʼu faʼe pea mo te kau matutuʼa, tatau aipe peʼe nātou tau mo ni ʼu fihifihia peʼe kailoa. ʼE fakalogo te kau tagata ʼāfea ki te ʼu meʼa ʼaē ʼe fia palalau kiai te kokelekasio, pea ʼe nātou vikiʼi nātou ʼo ʼuhiga mo te ʼu meʼa ʼaē neʼe nātou lavaʼi. Ko te tagata ʼāfea ʼaē ʼe loto tokaga ʼe ina fai anai he ʼu palalau lelei ʼo ʼuhiga mo te meʼa ʼaē neʼe fai e he tēhina pe ko he tuagaʼane, he kapau ʼe ina fai feiā pea ʼe ina faʼifaʼitakiʼi anai ia Sehova ʼaē ʼe ʼofa ki te hahaʼi.
16. He koʼe ʼe mole tonu ke kehe age tatatou fakaʼapaʼapa ki te kau tagata ʼāfea ʼo te kokelekasio?
16 ʼI tanatou faʼifaʼitakiʼi ia Sehova, ʼe tuku e te kau tagata ʼāfea he faʼifaʼitaki lelei ʼi tanatou maʼuliʼi te tokoni ʼaenī ʼa Paulo: “Koutou feʼofaʼaki mo he ofa fakatautehina, pea koutou fakamuamua te fe’fakaʼapaapaʼaki.” (Loma 12:10) ʼE lagi faigataʼa te faʼahi ʼaia ki te kau tagata ʼāfea ʼaē ʼe nonofo ʼi te ʼu fenua ʼaē ʼe faka maʼuhigaʼi ai te tuʼulaga ʼa he tahi. Ohage la, ʼi te tahi fenua Asia, ʼe ko kupu e lua ʼaē ʼe fakaʼaogaʼi ki te ʼu “tēhina,” ko he kupu maʼa te hahaʼi maʼuhiga pea ko te tahi maʼa te hahaʼi māhani. Mole heʼeki faʼa fualoa, neʼe kei fakaʼaogaʼi ʼi te kokelekasio te kupu fakaʼapaʼapaʼia ki te kau tagata ʼāfea pea mo nātou ʼaē kua matutuʼa, kae ko te tahi kupu kia nātou ʼaē ʼe mole honatou tuʼulaga ʼi te kokelekasio. Kae neʼe fakaloto mālohiʼi nātou ke nātou fakaʼaogaʼi te kupu māhani ʼi te temi fuli pe, he neʼe ʼui fēnei e Sesu ki tana kau tisipulo, “ko koutou ʼe koutou tautēhina fuli.” (Mateo 23:8, MN) Tautau aipe peʼe mole fai te fakakehekeheʼi ʼaia ʼi te tahi ʼu fenua, kae ʼe tonu ke tou tokakaga fuli naʼa tou fakakeheʼi te hahaʼi.—Sakopo 2:4.
17. (a) He koʼe ʼe tonu ke faigafua te fia palalau ʼa te kokelekasio mo te kau tagata ʼāfea? (b) Ko te ʼu ʼaluʼaga fea ʼaē ʼe feala ke faʼifaʼitakiʼi ai e te kau tagata ʼāfea ia Sehova ʼi tanatou ʼu felogoi mo te kokelekasio?
17 ʼE moʼoni, neʼe fakaloto mālohiʼi tatou e Paulo ke “tuà lua [tatatou] fakaʼapaʼapa” ki te kau tagata ʼāfea, kae ʼe ko totatou ʼu tēhina pe. (1 Timoteo 5:17) Kapau ʼe feala ke “tou fakaovi mo te falala ki te afioʼaga o te [ʼofa makehe]” ʼo te Pule ʼo te ʼAtulaulau, pea ʼe mole tonu koa la ke tou lava fakaōvi ki te kau tagata ʼāfea, ʼaē ʼe tonu ke nātou faʼifaʼitakiʼi ia Sehova? (Hepeleo 4:16; Efeso 5:1) ʼE lava ʼiloʼi e te ʼu tēhina taupau peʼe fia fakaōvi he tahi kia nātou, mo kapau ʼe nātou vakaʼi te ʼu lakaga ʼaē ʼe ʼōmai ai ʼihi ʼo kumi tokoni kia nātou peʼe nātou fakahā age tanatou manatu. Koutou manatuʼi ko Sehova neʼe ina fakaʼaogaʼi te ʼu hahaʼi moʼo fai ʼo tana ʼu fakatuʼutuʼu. ʼE fakaʼapaʼapa ki te hahaʼi ʼo ina foaki age kia nātou he ʼu gāue. ʼE tonu ke fakahā e te kau tagata ʼāfea tanatou leleiʼia te ʼu tokoni ʼaē ʼe fai age e he tēhina, tatau aipe peʼe mole nātou lava fakaʼaogaʼi anai. Koutou manatuʼi te aga ʼa Sehova ʼi te fai fehuʼi ʼa Apalahamo, pea mo te kalaga ʼa Hapakuke ʼi tona loto hoha.
18. ʼE lava faʼifaʼitaki feafeaʼi e te kau tagata ʼāfea ia Sehova mokā nātou fakatonutonuʼi te hahaʼi ʼaē ʼe ʼaoga kiai he tokoni?
18 ʼE ʼaoga ki ʼihi Kilisitiano ke fakatonutonuʼi nātou. (Kalate 6:1) Kae ʼe kei nātou maʼuhiga kia mata ʼo Sehova, ʼe kei tau mo feʼauga ke fai he aga fakaʼapaʼapa kia nātou. Neʼe ʼui fēnei e te tēhina: “Ka tokoni mai he tahi ʼaki he aga fakaʼapaʼapa, pea ʼe faigafua taku ʼalu kia ia.” ʼE tali lelei e te tokolahi te ʼu tokoni ʼaē ʼe fai age, mokā fai ʼaki he aga fakaʼapaʼapa. ʼE lagi ʼaoga anai kiai he temi lahi, kae kapau ʼe koutou fakalogo kia nātou ʼaē neʼe nātou fai he hala, pea ʼe faigafua anai hanatou tali te ʼu tokoni ʼaē ka koutou fai age. Koutou manatuʼi te palalau liuliuga ʼa Sehova mo te kau Iselaele, ʼi tana ʼofa ʼaē kia nātou. (2 Fakamatala 36:15; Tito 3:2) Ko te tokoni ʼaē ʼe foaki ʼaki he loto manavaʼofa mo he loto mahino, ʼe malave anai ki te ʼu loto ʼo nātou ʼaē ʼe ʼaoga ke tokoniʼi.—Tāʼaga Lea 17:17; Filipe 2:2, 3; 1 Petelo 3:8.
19. ʼE tonu ke tou faka ʼuhiga feafeaʼi te hahaʼi ʼaē ʼe mole ko he kau Kilisitiano?
19 ʼE tou fakaʼapaʼapaʼi anai mo nātou ʼaē ʼe feala ke liliu ko totatou ʼu tēhina mo tuagaʼane fakalaumālie. ʼI te temi nei, ʼe mole lagi tali fakavilivili e te hahaʼi ʼaia te logo ʼaē ʼe tou tala age kia nātou, kae ʼe tonu ke tou faʼa kātaki pea mo fakaʼapaʼapa kia nātou. Ko Sehova “e mole loto ia ke mate niʼihi, kae ke tafoki te tagata fuape o fakahemala.” (2 Petelo 3:9) ʼE mole tonu koa la ke tou manatu ohage ko Sehova? ʼAki he fakaʼapaʼapa ki te hahaʼi fuli, ʼe feala anai hatatou fai faka mafola kia nātou mo kapau ʼe tou faiga tuʼumaʼu ke tou agalelei. ʼE mahino ia, ʼe mole tou fia fakakaugā anai mo nātou ʼaē ʼe feala ke fakatupu kovi kia tatou ʼi te faʼahi fakalaumālie. (1 Kolonito 15:33) Kae ʼe tou fakahā te “ ʼofa,” ʼo mole tou fehiʼa ki te hahaʼi ʼaē ʼe mole lotu tahi mo tatou.—Gaue 27:3.
20. Ko te faʼifaʼitaki ʼa Sehova pea mo Sesu Kilisito ʼe ina uga tatou ke tou fai teā?
20 Ei, ʼe fakaʼapaʼapa ia Sehova pea mo Sesu Kilisito kia tatou takitokotahi. Tou manatuʼi tuʼumaʼu tanā aga kia tatou, pea mo tou tuku he faʼifaʼitaki lelei ʼi te fakaʼapaʼapa ki te hahaʼi. Pea tou manatuʼi tuʼumaʼu te ʼu folafola ʼo totatou ʼAliki ko Sesu Kilisito: “Ko koutou ʼe koutou tautēhina fuli.”—Mateo 23:8, MN.
ʼE Koutou Tali Feafeaʼi Anai?
• ʼE tonu ke koutou faka ʼuhiga feafeaʼi tokotou ʼu tēhina mo tuagaʼane?
• ʼE uga feafeaʼi koutou e te faʼifaʼitaki ʼa Sehova pea mo Sesu ke koutou fakaʼapaʼapa ki te hahaʼi?
• ʼE lava feafeaʼi ki te ʼu tagata ʼohoana pea mo te ʼu mātuʼa ke nātou fai he aga fakaʼapaʼapa?
• Kapau e nātou faka ʼuhiga te kau Kilisitiano ohage ko honatou ʼu tēhina, pea koteā ʼaē ka fai anai e te kau tagata ʼāfea?
[Paki ʼo te pasina 18]
Koutou fakaʼapaʼapa ki tokotou ʼohoana ʼo fakamālo kia ia
[Paki ʼo te pasina 18]
Koutou fakaʼapaʼapa ki te ʼuhiga ʼo takotou fānau ʼo koutou fakalogo mokā nātou palalau atu
[Paki ʼo te pasina 18]
Koutou fakaʼapaʼapa kia nātou ʼi te kokelekasio