Ko He Tagi Ki He Tokoni
“KUA galoʼi ʼau e te ʼAtua!” neʼe ko te tagi ʼaia ʼa te fafine Pelesile. ʼI te hili pe ʼo te mate fakapunamaʼuli ʼo tona ʼohoana, neʼe hage kia ia neʼe mole kei ʼi ai he ʼuhiga ʼo tona maʼuli. Neʼe kua koutou faigaʼi koa ke koutou fakaloto fīmālieʼi he tahi ʼe tau mo he mamahi peʼe tagi ke tokoni age he tahi ki ai?
Ko ʼihi ʼi tanatou lotovaivai ʼaupito ʼe nātou fakamate—pea ko te tokolahi ʼe ko te kau tūpulaga. ʼE ʼui e te nusipepa Folha de S. Paulo ʼo ʼuhiga mo te sivi neʼe fai ʼi Pelesile, “ko te ʼu fakamate ʼa te kau tūpulaga kua hiki ʼi te 26 ki te teau.” Ohage la, tou vakaʼi age muʼa te faʼahi ʼo Walter,a ko he tūpulaga ʼi São Paulo. Neʼe mole kei ʼi ai hana ʼu mātuʼa, mo hona ʼapi, peʼe ko he tahi ke sio ki ai, peʼe ko hona ʼu kaumeʼa ke falala ki ai. Moʼo fakagata tona maʼuli mamahi, neʼe fakatotonu ai e Walter ke ʼalu ʼo fakatō ifo mai he ʼalesō.
Ko Edna, ko he finetaka, neʼe kua maʼu tana ʼu tamaliki e lua ʼi te temi ʼaē neʼe felāveʼi ai mo te tahi tagata. Pea hili te māhina katoa, pea neʼe nā kamata nonofo fakatahi ai ʼi te ʼapi ʼo te faʼe ʼa te tagata, ʼaia neʼe gaohi meʼa fakalauʼakau pea neʼe ʼinu kava. Neʼe toe fānau ia Edna, pea toe kamata ʼinu fakavale, pea neʼe fia fakamate he neʼe mole kei ina kātakiʼi tona ʼu mamahi. Pea neʼe toʼo ia ia te taupau ʼo tana ʼu tamaliki.
Kae e feafeaʼi kia nātou ʼaē kua matutuʼa? Ko Maria, neʼe gutu palalau pea mo gaohi meʼa fakahuahua. Kae ʼi te fakahaʼuhaʼu ʼo tona finematuʼa, neʼe kamata lotolotolua ai ki tana gāue afilimie, koteʼuhi neʼe tuʼania naʼa ina fai he ʼu hala. Neʼe fakatupu lotomamahi kia ia te potu ʼaia. ʼI tana ʼosi faigaʼi ke ina faitoʼo ia ia totonu, neʼe kumi faitoʼo leva ki he tōketā, pea ko te faitoʼo ʼaē neʼe fai age ki ai neʼe fua lelei. Kae ʼi tona fakamavae ʼi tana gāue ʼi tona taʼu 57, neʼe toe lotomamahi ʼaupito, ohage kia ia neʼe mole kei ʼi ai he puleʼaki. Neʼe kamata fakakaukau ai ia Maria ke fakamate.
ʼE ʼui fēnei e José Alberto Del Porto, ko te Polofesea mai te Univelesitē ʼo São Paulo, “ ʼe lau ko te toko 10 ki te teau ʼi te hahaʼi ʼaē ʼe lotomamahi ʼe nātou faiga ke nātou fakamate.” ʼE fakahā fēnei mai e te Tōketā ko David Satcher, ko he tōketā Amelika ʼo te ʼu mahaki kehekehe, “ ʼe faigataʼa hatatou faka tui ʼe kaugamālie age ia nātou ʼaē ʼe fakamate ia nātou ʼaē neʼe fakapogi, kae ko te faʼahi ʼaia ʼe moʼoni.”
ʼI tona fakahagatonu, ʼi ʼihi temi ka faiga he tahi ke fakamate, pea ko tona faka ʼuhiga ʼe tagi ke tokoni age he tahi ki ai. Pea ʼe mahino ia, ko te ʼu kāiga pea mo te ʼu kaumeʼa, ʼe nātou fia fai anai te meʼa ʼaē ʼe lelei kia ia ʼaē ʼe mole kei ʼi ai hana ʼamanaki. Kae ʼe ʼi ai te ʼu palalau ʼe mole tokoni anai ki te faʼahiga ʼaia, ohage la ko te ʼu palalau ʼaenī: “Tuku tau hoha kia koe,” “Tokolahi te hahaʼi ʼe nātou kovi age ia koe” peʼe ko te ʼui ʼaē, “ ʼE tou takitahi pe mo te ʼaho ʼe mole tou lelei ai.” Kapau koia ʼaia, pea he koʼe koa ʼe mole tou faigaʼi ke tou liliu ko he kaumeʼa moʼoni pe ko he tahi ʼe fakalogo fakalelei kia nātou ʼaia? ʼIo, tou faigaʼi ke tou tokoni kia ia ʼaē ʼe lotomamahi ke mahino ki ai ʼe maʼuhiga ʼaupito te maʼuli.
Neʼe tohi fēnei e te tagata faitohi Falani ko Voltaire: “Ko te tagata ʼaē ʼe fakamate ʼi te ʼaho nei ʼuhi heʼe lahi fau tona lotomamahi, neʼe lagi kei fia maʼuli ia mo kanapaula neʼe fakatalitali lolotoga he vāhaʼa katoa.” Koia ʼe lava feafeaʼi ki te hahaʼi ʼaē ʼe mole kei honatou ʼamanaki, ke nātou mahino ko te maʼuli ʼe maʼuhiga ʼaupito?
[Kiʼi nota]
a Neʼe fetogi te ʼu higoa.
[Paki ʼo te pasina 3]
ʼE tuputupu te fakamate ʼa te kau tūpulaga mo te hahaʼi lalahi
[Paki ʼo te pasina 4]
ʼE koutou tokoni feafeaʼi ki he tahi ʼe mole kei ʼi ai hana ʼamanaki?