Watchtower TANAKIʼAGA TOHI ʼI TE NETI
Watchtower
TANAKIʼAGA TOHI ʼI TE NETI
Faka'uvea
  • TOHI-TAPU
  • TOHI
  • FONO
  • w00 1/11 p. 7-12
  • Te Manatu Fakaʼatua ʼo ʼUhiga Mo Te Aga ʼAē ʼe Maʼa

Aucune vidéo n'est disponible pour cette sélection.

Il y a eu un problème lors du chargement de la vidéo.

  • Te Manatu Fakaʼatua ʼo ʼUhiga Mo Te Aga ʼAē ʼe Maʼa
  • Te Tule Leʼo—2000
  • Manatu Tafito
  • He Tahi ʼu Alatike
  • Ko He Meʼa ʼOfa Mai Te Tupuʼaga ʼOfa
  • Te ʼu Tuʼakoi Fakaʼatua
  • Te ʼu Fua Lelei ʼo Te ʼu Lao ʼa Te ʼAtua Ki Te Aga Maʼa
  • Neʼe Tapuakinaʼi Sosefo ʼi Tana Nofo Agatonu
  • Te Fuakava ʼAē Neʼe Fai e Sopo Mo Tona ʼu Mata
  • Ko Te Finemui Neʼe Nofo Maʼa
  • “ʼE Lava Feafeaʼi Anai Haku Fai Te Toe Meʼa Kovi ʼAia?”
    Te Tule Leʼo—2015
  • ʼE Tokoni Atu Ia Sehova Ke Ke Faʼa Kataki Mo He Lototoʼa
    Ko Te Tule Leʼo ʼe Ina Kalagaʼi Te PuleʼAga ʼo Sehova (Ako) (2023)
  • ʼE ʼAve Ia Sosefo ʼo Pilisoniʼi
    Te Tohi ʼo Te ʼu Hisitolia Faka Tohi-Tapu
  • “E Mole Ko Au Ae e Tonu Ke Nofo i Te Tuulaga o Te Atua?”
    Te Tule Leʼo—2015
Hoko Atu
Te Tule Leʼo—2000
w00 1/11 p. 7-12

Te Manatu Fakaʼatua ʼo ʼUhiga Mo Te Aga ʼAē ʼe Maʼa

“Ko ʼau, Sehova, ko ʼau tou ʼAtua, ia Ia ʼaē ʼe ina akoʼi koe ke ʼaoga kia te koe, ia Ia ʼaē ʼe ina taki koe ʼi te ala ʼaē ʼe tonu ke ke haʼele ai.”​—⁠Isaia 48⁠:⁠17.

1, 2. (a) Koteā te manatu ʼa te hahaʼi tokolahi ʼo ʼuhiga mo te ʼu felāveʼi fakasino? (b) Koteā te manatu ʼa te kau Kilisitiano ʼo ʼuhiga mo te ʼu felāveʼi fakasino?

IA ʼAHO nei, ʼe lahi te ʼu fenua, kua faka ʼuhiga ai te aga ʼaē ʼe maʼa ʼe ko he faʼahi ʼe fakalogo ki te hahaʼi takitokotahi. Ki te manatu ʼa te hahaʼi, ko te ʼu felāveʼi fakasino ʼe ko te fakahā ʼaia ʼo te ʼofa, pea ʼe nātou fai te faʼahi ʼaia ʼi te temi pe ʼaē ʼe nātou loto kiai, kae ʼe mole ko he meʼa ʼe faka tuʼakoi pe ki te nofo ʼohoana. ʼI tanatou manatu, kapau ʼe mole lavea te loto ʼo he tahi, pea ʼe mole kovi ke nātou filifili totonu te aga ʼaē ʼe tonu ke nātou fai. Kia nātou, ʼe mole tonu ke fakamāuʼi te aga ʼa te hahaʼi, tāfito la mokā faka ʼuhiga ki te ʼu felāveʼi fakasino.

2 ʼE kehe te manatu ʼa te hahaʼi ʼaē kua nātou ʼiloʼi ia Sehova. ʼAki he loto fiafia ʼe nātou mulimuli ki te takitaki ʼa te Tohi-Tapu, heʼe nātou ʼofa kia Sehova pea mo nātou fia fakafiafia tona loto. ʼE nātou ʼiloʼi ʼe ʼofa Sehova kia nātou pea ʼe ina takitaki nātou ki te meʼa ʼaē ʼe lelei, pea ko te takitaki ʼaia ʼe fua lelei moʼoni anai kia nātou pea mo nātou fiafia ai. (Isaia 48⁠:17) Ko te ʼAtua te Matapuna ʼo te maʼuli, koia ʼe ko he manatu fakapotopoto hanatou kumi tana takitaki ʼo ʼuhiga mo te fakaʼaogaʼi ʼo tonatou sino, tāfito la heʼe feala ʼaki te faʼahi ʼaia ke fakatupu ai he tahi maʼuli.

Ko He Meʼa ʼOfa Mai Te Tupuʼaga ʼOfa

3. Koteā ʼaē neʼe akoʼi e te Keletiate ki te hahaʼi tokolahi ʼo ʼuhiga mo te ʼu felāveʼi fakasino, pea kapau ʼe fakatatau mo te meʼa ʼaē ʼe ʼui e te Tohi-Tapu, koteā ʼaē ʼe tou ako ai?

3 ʼE mole feiā te mālama ia ʼaho nei, he neʼe akoʼi kia ʼihi ʼi te Keletiate ko te ʼu felāveʼi fakasino ʼe ko he meʼa fakaufiufi, ʼe ko he agahala, pea ko te “agahala olisinale” ʼi te ʼōloto ʼo Eteni neʼe ko te ʼu felāveʼi fakasino ʼaē neʼe fai e Atama pea mo Eva. Ko te manatu ʼaia ʼe fakafeagai ki te meʼa ʼaē ʼe ʼui e te Tohi-Tapu. ʼI te Tohi-Tapu, ʼe ina ʼui ko te ʼuluaki taumatuʼa ʼe ko “te tagata pea mo tona ʼohoana.” (Senesi 2⁠:25) Neʼe ʼui age e te ʼAtua ke nā maʼu fānau, ʼo ina ʼui fēnei: “Koulua fanaunau, pea koulua liliu ʼo hahaʼi, pea koulua fakafonu te kele.” (Senesi 1⁠:28) ʼE faikehe anai ki te ʼAtua hana fakatotonu kia Atama mo Eva ke nā fanaunau pea ki muli age, ke ina tautea nāua he neʼe nā fakahoko te fakatotonu ʼaia.​—⁠Pesalemo 19⁠:⁠8.

4. He koʼe neʼe foaki e te ʼAtua ki te hahaʼi te fealagia ʼaē ke nātou fai te ʼu felāveʼi fakasino?

4 ʼI te fakatotonu ʼaia ʼaē neʼe fai ki tatatou ʼu ʼuluaki mātuʼa, pea neʼe toe fai kia Noe pea mo tona ʼu foha, ʼe tou sio ai ko te fakatuʼutuʼu tāfito ʼo te ʼu felāveʼi fakasino: ko te fakatupu ʼo he ʼu fānau. (Senesi 9⁠:⁠1) Kae ʼe fakahā e te Folafola ʼa te ʼAtua ko tana ʼu kaugana ʼaē kua ʼohoana, ʼe mole nātou fai pe anai he ʼu felāveʼi fakasino ke nātou maʼu fānau. Ko te ʼu felāveʼi ʼaia ʼe feala ke ina fakafimālie ai te ʼu meʼa ʼaē ʼe ʼaoga ki te taumatuʼa, ʼi tonā loto pea mo te faʼahi fakasino pea ke nā fiafia ai. ʼE nā fefakahāʼaki ai tanā ʼofa.​—⁠Senesi 26⁠:​8, 9; Tāʼaga Lea 5⁠:​18, 19; 1 Kolonito 7⁠:​3-5.

Te ʼu Tuʼakoi Fakaʼatua

5. Koteā te ʼu tuʼakoi ʼaē neʼe foaki e te ʼAtua ʼo ʼuhiga mo te ʼu felāveʼi fakasino?

5 Logola ko te ʼu felāveʼi fakasino ʼe ko he meʼa ʼofa mai te ʼAtua, kae ʼe ʼi ai tonatou ʼu tuʼakoi. ʼE toe faka ʼuhiga te pelesepeto ʼaia ki te nofo ʼohoana. (Efeso 5⁠:​28-30; 1 Petelo 3⁠:​1, 7) ʼE tapu te fai ʼo he ʼu felāveʼi fakasino ʼi tuʼa atu ʼo te nofo ʼohoana, pea ʼe fakahā lelei mai e te Tohi-Tapu ia te faʼahi ʼaia. ʼI te Lao ʼaē neʼe foaki e te ʼAtua ki te puleʼaga ʼo Iselaele, neʼe ʼui fēnei ai: “ ʼAua naʼa ke tono.” (Ekesote 20⁠:14) Ki muli age, neʼe toe ʼui e Sesu ko te “folonikasio” pea mo te “tono,” ʼe kau ki te ʼu “fakakaukau kovi” ʼaē ʼe haʼu mai te loto pea ʼe nā ʼulihi ai he tahi. (Maleko 7⁠:​21, 22, MN ) Neʼe fai e te ʼapositolo ko Paulo te fakatokaga fakaʼatua ʼaenī ki te kau Kilisitiano ʼo Kolonito: “Koutou hola mai te [“folonikasio,” MN ].” (1 Kolonito 6⁠:18) Pea ʼi tana tohi ki te kau Hepeleo, neʼe faitohi fēnei ia Paulo: “Ke faka maʼuhigaʼi e te hahaʼi fuli te nofo ʼohoana, pea ke ʼaua naʼa ʼulihi te moeʼaga faka taumatuʼa, heʼe fakamāuʼi anai e te ʼAtua te kau fai folonikasio pea mo te kau tono.”​—⁠Hepeleo 13⁠:​4, MN.

6. ʼI te Tohi-Tapu, koteā te faka ʼuhiga ʼo te kupu “folonikasio”?

6 Koteā te faka ʼuhiga ʼo te kupu “folonikasio”? ʼE haʼu mai te kupu faka Keleka por·neiʹa, ʼaē ʼe tau faka ʼuhiga ki te ʼu felāveʼi fakasino ʼaē ʼe fai e he toko lua ʼe mole heʼeki nā ʼohoana. (1 Kolonito 6⁠:⁠9) ʼI te tahi ʼu vaega, ohage ko Mateo 5⁠:32 pea mo Mateo 19⁠:​9, ʼe ʼi ai tona ʼu faka ʼuhiga kehekehe pea toe faka ʼuhiga ki te tono, mo te ʼu felāveʼi fakasino mo he kāiga totonu, pea mo he ʼu manu. Ko te tahi ʼu aga ʼe fai e he toko lua ʼe mole heʼeki nā ʼohoana ʼe feala ke toe ʼui ko te por·neiʹa, ohage ko te ʼu felāveʼi fakasino ʼaē ʼe fakaʼaogaʼi ai te gutu, pea mo te fāfā ki te sino tapu ʼo he tahi kehe. Ko te Folafola ʼa te ʼAtua, ʼe ina tapuʼi te ʼu aga fuli ʼaia​—⁠pea ʼe ina tala fakahagatonu te faʼahi ʼaia peʼe ina fakahā tona ʼu fua kovi.​—⁠Levitike 20⁠:​10, 13, 15, 16; Loma 1⁠:​24, 26, 27, 32.a

Te ʼu Fua Lelei ʼo Te ʼu Lao ʼa Te ʼAtua Ki Te Aga Maʼa

7. Koteā te ʼu lelei ʼaē ka tou maʼu anai mo kapau ʼe tou taupau he aga maʼa?

7 Ko te fakalogo ki te takitaki ʼa Sehova ʼo ʼuhiga mo te ʼu felāveʼi fakasino, ʼe feala ke faigataʼa ki he ʼu hahaʼi agahala. Ko te tagata fai filosofia ʼiloa ʼo te 12 sēkulō, ko Maimonide, neʼe ina tohi fēnei: “ ʼI te Torah [te Lao Faka Moisese] ʼe mole he tapu ʼe faigataʼa age tona mulimuli kiai ʼi te ʼu tapu ʼo ʼuhiga mo te ʼohoana pea mo te ʼu felāveʼi fakasino heʼeʼaoga.” Kae kapau ʼe tou mulimuli ki te takitaki ʼa te ʼAtua, pea ʼe lahi anai tona ʼu fua lelei kia tatou. (Isaia 48⁠:18) Ohage la, kapau ʼe tou fakalogo ki te faʼahi ʼaia, pea ʼe mole tou pikisia anai ʼi te ʼu mahaki ʼaē ʼe maʼu ʼi te ʼu felāveʼi fakasino heʼeʼaoga, pea ʼe mamate ai ʼihi hahaʼi heʼe mole heʼeki maʼu he faitoʼo ki ʼihi ʼo te ʼu mahaki ʼaia.b ʼE puipui tatou mai te ʼu faitama ʼi tuʼa atu ʼo te nofo ʼohoana. Ko te maʼuliʼi ʼo te poto fakaʼatua ʼe toe tokoni mai ke tou maʼu he leʼo ʼo loto ʼe maʼa. Kapau ʼe tou fai te faʼahi ʼaia, pea ʼe tou fakaʼapaʼapa anai kia tatou totonu pea toe fakaʼapaʼapaʼi anai tatou e te hahaʼi, ohage ko totatou ʼu kāiga, mo totatou ʼohoana, mo tatatou ʼu fānau, pea mo totatou ʼu tēhina mo tuagaʼane Kilisitiano. Tahi ʼaē meʼa, ko te maʼuliʼi ʼo te poto fakaʼatua, ʼe ina foaki mai he manatu lelei ʼo ʼuhiga mo te ʼu felāveʼi fakasino ʼaē ʼe lagolago ki te fiafia ʼo te nofo ʼohoana. Neʼe tohi fēnei e te fafine Kilisitiano: “Ko te moʼoni ʼo te Folafola ʼa te ʼAtua ʼe ko te puipui lelei tokotahi ʼaia. ʼE ʼau talitali ke ʼau ʼohoana, pea ʼi te temi ʼaia, ʼe ʼau fiafia anai ʼi te fakahā ki te tagata Kilisitiano ʼaē ka ʼau ʼohoana mo ia neʼe ʼau nofo maʼa.”

8. ʼE lava lagolago feafeaʼi tatatou aga maʼa ki te tauhi maʼa?

8 Kapau ʼe tou taupau tatatou aga ke maʼa, pea ʼe toe feala foki ke tou fakagata te ʼu manatu hala ʼo ʼuhiga mo te tauhi moʼoni, pea mo taki mai te hahaʼi ki te ʼAtua ʼaē ʼe tou tauhi kiai. Neʼe tohi fēnei e te ʼapositolo ko Petelo: “Koutou mau he aga taulekaleka i te lotolotoga o te hahai pagani, koteuhi ka natou fasituu o uhiga mo koutou, ko koutou ko he hahai agakovi, kae e natou mamata ki autou gaue lelei, pea e natou fakakololia ai ki te Atua i te aho o tana ahiahi mai.” (1 Petelo 2​:12) Tatau aipe peʼe mole tokagaʼi peʼe mole leleiʼia tatatou aga maʼa e te hahaʼi ʼaē ʼe mole nātou tauhi kia Sehova, kae ʼe tou tui papau ʼe sio ifo tatatou Tāmai ʼaē ʼi selo, mo ina leleiʼia, pea mo toe fiafia ʼi tatatou faiga ʼaē ke tou mulimuli ki tana takitaki.​—⁠Tāʼaga Lea 27⁠:11; Hepeleo 4⁠:⁠13.

9. He koʼe ʼe tonu ke tou falala ki te takitaki ʼa te ʼAtua, logola ʼe mole lagi tou mahino katoa ki tona ʼu tupuʼaga? Koutou tuku mai he faʼifaʼitaki.

9 Kapau ʼe tou tui ki te ʼAtua pea ʼe tou toe falala anai ʼe ina ʼiloʼi te meʼa ʼaē ʼe lelei age maʼa tatou, tatau aipe peʼe mole tou mahino katoa ki tana faʼahiga takitaki ʼo tatou. Tou vakaʼi te faʼifaʼitaki ʼi te Lao ʼa Moisese. ʼO ʼuhiga mo te nofoʼaga tau ʼa te kau Iselaele, neʼe fakatotonu age ke nātou tanu tonatou ʼu fekau ʼi te tuʼa nofoʼaga. (Teutalonome 23⁠:​13, 14) Neʼe lagi feʼekeʼaki te kau Iselaele pe koʼe neʼe fai te fakatotonu ʼaia, pea ko ʼihi neʼe lagi nātou manatu ʼe mole hona ʼaoga. Kae talu mai ai, ko te poto ʼi te faʼahi faka tōketā neʼe ina fakamoʼoni ko te lao ʼaia neʼe ina taupau maʼa te ʼu vai pea mo puipui te kau Iselaele mai te ʼu mahaki ʼaē neʼe feʼāveʼaki e te ʼu manu. ʼO toe feiā pe, neʼe foaki e te ʼAtua he ʼu tuʼakoi ʼo te ʼu felāveʼi fakasino ʼi te nofo faka taumatuʼa heʼe ʼi ai tona ʼu tupuʼaga fakalaumālie, faka sosiale, mo fakasino, pea ʼe malave ki te loto pea mo te fakakaukau. ʼI te temi nei, tou vakaʼi he ʼu faʼifaʼitaki faka Tohi-Tapu ʼo te hahaʼi neʼe nātou taupau he aga maʼa.

Neʼe Tapuakinaʼi Sosefo ʼi Tana Nofo Agatonu

10. Ko ai ʼaē neʼe ina faiga ke ina fakahalaʼi Sosefo, pea koteā ʼaē neʼe ina fai?

10 ʼE lagi koutou ʼiloʼi lelei te faʼifaʼitaki faka Tohi-Tapu ʼa Sosefo, te foha ʼo Sakopo. ʼI tona taʼu 17, neʼe liliu ko te tagata kaugana ʼa Potifale, te pule ʼo te ʼu tagata leʼo ʼa Falaone ʼi Esipito. Neʼe tapuakina e Sehova ia Sosefo, pea ʼaki te temi neʼe fakanofo ke pule kia meʼa fuli ʼi te loto fale ʼo Potifale. ʼI tona taʼu 20, ko Sosefo neʼe “hoihoifua pea mo talavou.” Neʼe tokagaʼi ia ia e te ʼohoana ʼo Potifale, pea neʼe ina faigaʼi ke ina fakahalaʼi ia ia. Neʼe fakahā fakalelei age e Sosefo tana manatu, ʼo ina fakamahino age kapau ʼe ina fai te faʼahi ʼaia pea ʼe ko hana aga fakakākā anai ki tona pule, pea ko he “agahala ki te ʼAtua.” He koʼe neʼe manatu feiā ia Sosefo?​—⁠Senesi 39⁠:​1-9.

11, 12. Logola neʼe mole he lao mai te ʼAtua neʼe ina tapuʼi te fai folonikasio pea mo te tono, kae he koʼe neʼe fakakaukau feiā ia Sosefo?

11 ʼE mahino papau ia, ko te tonu ʼaē neʼe fai e Sosefo neʼe mole fakatafito ia ki tana mataku ʼaē naʼa ʼiloʼi e he tahi. Neʼe nofo mamaʼo tona famili, pea ki tana tāmai kua mate ia. Kapau neʼe fai e Sosefo te felāveʼi fakasino heʼeʼaoga ʼaia, pea neʼe mole feala ke ʼiloʼi ʼi he temi e tona famili. Neʼe toe feala pe foki ke fufū te agahala ʼaia kia Potifale pea mo tana ʼu kaugana, koteʼuhi neʼe ʼi ai te ʼu temi neʼe nātou pupuli ai ʼi te loto fale. (Senesi 39⁠:11) Kae neʼe ʼiloʼi e Sosefo ko te aga ʼaia neʼe mole feala ke fufū kia mata ʼo te ʼAtua.

12 Neʼe lagi fakakaukauʼi e Sosefo te ʼu meʼa ʼaē neʼe ina ʼiloʼi ʼo ʼuhiga mo Sehova. ʼE mahino ia neʼe ina ʼiloʼi te meʼa ʼaē neʼe tala e Sehova ʼi te ʼōloto ʼo Eteni: “Koia ʼe mavae anai te tagata mai tana tāmai pea mo tana faʼe, pea ʼe tonu anai ke pipiki ki tona ʼohoana, pea ʼe tonu anai ke nā liliu ko he kakano e tahi.” (Senesi 2⁠:24) Tahi ʼaē meʼa, neʼe lagi ʼiloʼi e Sosefo te meʼa ʼaē neʼe ʼui e Sehova ki te hau Filisitini ʼaē neʼe ina fia fakahalaʼi ia Sala, te kui ʼa Sosefo. Neʼe ʼui fēnei e Sehova ki te hau ʼaia: “Kua ke hage nei ko he tahi kua mate ʼuhi ko te fafine ʼaē neʼe ke toʼo, heʼe kua ʼi ai tona pule, pea kua ʼohoana. . . . Pea neʼe ʼau toe tāʼofi koe ke mole ke agahala mai kia te ʼau. Ko te tupuʼaga la ʼaia ʼo taku mole tuku koe ke ke fāfā kia ia.” (Senesi 20⁠:​3, 6) Koia, logola neʼe mole heʼeki tohi e Sehova he lao ʼo ʼuhiga mo te nofo ʼohoana, kae neʼe ina fakahā lelei tana manatu ʼo ʼuhiga mo te faʼahi ʼaia. Koia neʼe fakafisi ia Sosefo ki te aga heʼeʼaoga ʼaia, he neʼe ina fia taupau tana aga maʼa, pea mo tana fia fakafiafia ia Sehova.

13. He koʼe neʼe lagi faigataʼa kia Sosefo ke mole fetaulaki mo te ʼohoana ʼo Potifale?

13 Kae neʼe hoko atu pe te faiga ʼa te ʼohoana ʼo Potifale, ʼo ina kole kia ia ʼi te “ ʼaho mo te ʼaho” ke nā momoe fakatahi. He koʼe koa neʼe mole faiga e Sosefo ke mole fetaulaki mo ia? ʼI tona ʼuhiga kaugana, neʼe ʼi ai tana ʼu gāue neʼe tonu ke ina fai pea neʼe mole feala ke ina fetogi tona ʼaluʼaga. Neʼe fakatokagaʼi ʼi te ʼu kumi faka alekeolosia, ko te faʼahiga faʼu ʼo te ʼu ʼapi ʼi Esipito, ʼe hā ʼaki ai kapau neʼe fia ʼalu he tahi ki te ʼu faleoko, pea neʼe tonu ke fakalaka ʼi te kogafale tāfito ʼo te loto fale. Koia, neʼe mole lagi feala ke ʼaua naʼa fetaulaki ia Sosefo mo te ʼohoana ʼo Potifale.​—⁠Senesi 39⁠:⁠10.

14. (a) Koteā ʼaē neʼe hoko kia Sosefo ʼi tana hola mai te ʼohoana ʼo Potifale? (b) Neʼe tapuakina feafeaʼi e Sehova ia Sosefo ʼi tana nofo agatonu?

14 Pea ʼi te tahi ʼaho neʼe ko nāua toko lua pe ʼi te loto fale. Neʼe kapa te ʼohoana ʼo Potifale kia Sosefo pea ina kalaga fēnei: “Hau ʼo takoto mo ʼau!” Neʼe hola ai. ʼI tana ʼita ki te fakafisi ʼaia ʼa Sosefo, neʼe ina tukugakoviʼi ia ia ʼo ina ʼui neʼe ina faigaʼi ke ina fakaʼalikiʼi ia ia. Koteā ʼaē neʼe hoko? Neʼe fakapale atu aipe koa e Sehova ia Sosefo ʼuhi ko tana nofo agatonu? Kailoa. Neʼe ʼave ia Sosefo ki te fale pilisoni pea neʼe seiniʼi tona ʼu vaʼe. (Senesi 39⁠:​12-20; Pesalemo 105⁠:18) Neʼe sio ia Sehova ki tona gaohi koviʼi ʼaia pea ki muli age neʼe ina faka ʼāteaina ia Sosefo pea ina fakanofo ki te tuʼulaga ʼi te fale hau. Neʼe liliu ko te tagata ʼaē ʼe tuʼulaga lua pea mo mālohi ʼaupito ʼi Esipito, pea neʼe tapuakiʼi ia ia he neʼe ina maʼu tona ʼohoana pea mo tana fānau. (Senesi 41⁠:​14, 15, 39-45, 50-52) Tahi ʼaē meʼa, neʼe tohi te hisitolia ʼo te nofo agatonu ʼa Sosefo kua hili kiai taʼu e 3 500, ke tokagaʼi e te kau kaugana ʼa te ʼAtua ʼo aʼu mai ki te temi nei. ʼE ko he ʼu tapuakina taulekaleka ʼaia he neʼe mulimuli ki te ʼu lao faitotonu ʼa te ʼAtua! ʼO toe feiā ia ʼaho nei, ʼe mole lagi tou sio neinei ki te ʼu fua ʼo tatatou taupau he aga maʼa, kae ʼe tou tui papau ko Sehova ʼe sio ifo pea ʼe ina tapuakina anai tatou ʼi tona temi totonu.​—⁠2 Fakamatala 16⁠:⁠9.

Te Fuakava ʼAē Neʼe Fai e Sopo Mo Tona ʼu Mata

15. Koteā te fuakava ʼaē neʼe fai e Sopo mo tona ʼu mata?

15 Ko Sopo, ko te tahi tagata neʼe ina taupau tana agatonu. Lolotoga tona ʼu ʼahiʼahi ʼaē neʼe fakahoko e te Tevolo, neʼe fakakaukauʼi e Sopo tona maʼuli pea mo ina ʼui, ʼe ina tali anai ke fakatūʼa ia ia mo kapau neʼe ina maumauʼi te ʼu pelesepeto ʼa Sehova, ohage ko te pelesepeto ʼo ʼuhiga mo te ʼu felāveʼi fakasino. Neʼe ʼui fēnei e Sopo: “Neʼe ʼau fai te fuakava mo toku ʼu mata. Koia ʼe lava feafeaʼi anai haku tokagaʼi he taʼahine kei taupoʼou?” (Sopo 31⁠:⁠1) ʼI tana palalau ʼaia, neʼe fia ʼui e Sopo, ʼi tana fia nofo agatonu ki te ʼAtua, neʼe ina fakatotonu ke mole ina sioʼi pea mo holi ki he fafine. ʼE mahino ia, neʼe sio ki te ʼu fafine ʼi te ʼaho fuli pe ʼo tona maʼuli, pea neʼe lagi tokoni kia nātou mo kapau neʼe ʼaoga. Kae neʼe mole fia tokagaʼi e Sopo he taʼahine ʼaki he ʼu fakakaukau kovi. ʼI muʼa ʼo te kamata ʼo tona ʼu ʼahiʼahi, neʼe ko te tagata neʼe maʼu koloā, “te tagata ʼaē neʼe maʼuhiga tāfito ia nātou fuli ʼo te Potu Hahake.” (Sopo 1⁠:⁠3) Kae neʼe mole ina fakaʼaogaʼi tana maʼu koloā ʼaia moʼo fakaoloolo ʼo he ʼu fafine e tokolahi. ʼE hā lelei mai, neʼe mole ina fakakaukauʼi ʼi he temi ke ina fai he ʼu felāveʼi fakasino heʼeʼaoga mo he taʼahine kei finemui age ia ia.

16. (a) He koʼe neʼe tuku e Sopo he faʼifaʼitaki lelei ki te kau Kilisitiano ʼaē kua ʼohoana? (b) Neʼe kehekehe feafeaʼi te aga ʼa te ʼu tagata ʼi te temi ʼo Malakia pea mo te aga ʼa Sopo, pea e feafeaʼi ia ʼaho nei?

16 Koia, ʼi te ʼu temi lelei pea mo te ʼu temi faigataʼa, neʼe fakahā e Sopo tana agatonu ʼi te aga ʼaē ʼe tonu ke fai. Neʼe mamata ia Sehova ki te faʼahi ʼaia pea neʼe lahi te ʼu tapuakina ʼaē neʼe ina foaki kia ia. (Sopo 1⁠:10; 42⁠:12) ʼE ko he faʼifaʼitaki lelei ʼaē neʼe tuku e Sopo ki te kau Kilisitiano ʼaē kua ʼohoana, te ʼu tagata ʼohoana pea mo te ʼu fafine ʼohoana. Kua tou mahino ai pe koʼe neʼe ʼofa lahi ia Sehova kia ia. Kae ko te aga ʼa te tokolahi ia ʼaho nei ʼe hage ko te meʼa ʼaē neʼe hoko ʼi te temi ʼo Malakia. Neʼe valokiʼi e te polofeta te aga ʼa te ʼu tagata ʼohoana ʼaē neʼe nātou līaki tonatou ʼu ʼohoana, moʼo ʼohoanaʼi te ʼu fafine neʼe kei finemui. Neʼe ʼaofi te ʼaletale ʼo Sehova ʼaki te ʼu loʼimata ʼo te ʼu fafine ʼohoana ʼaē neʼe līʼakina, pea neʼe tauteaʼi e te ʼAtua te hahaʼi ʼaē neʼe nātou “aga fakakākā” ki tonatou ʼu ʼohoana.​—⁠Malakia 2⁠:​13-16.

Ko Te Finemui Neʼe Nofo Maʼa

17. He koʼe neʼe fakatatau te Sulamite ki “he ʼōloto neʼe lokaʼi” tona matapā?

17 Ko te tolu faʼifaʼitaki ʼo he tahi neʼe nofo agatonu, neʼe ko te Sulamite taupoʼou. Neʼe finemui pea mo matalelei, koia neʼe manako ai kia ia te tama taupau manu pea mo te hau koloaʼia ʼo Iselaele, ko Salomone. ʼI te hisitolia matalelei ʼaē neʼe fakamatala ʼi te tohi ʼo te Katiko ʼo Te ʼu Katiko, neʼe taupau e te Sulamite tana aga maʼa, pea neʼe fakaʼapaʼapaʼi ia ia e te hahaʼi. Ko Salomone, logola te fakafisi ʼa te taʼahine kia ia, kae ʼaki te takitaki ʼa te ʼAtua neʼe ina fakamatala tona hisitolia. Ko te tama tauhi ōvi ʼaē neʼe manako kia ia neʼe toe fakaʼapaʼapa ki tana aga maʼa ʼaia. ʼI te tahi lakaga, neʼe ina fai te ʼu palalau tuketuke ʼo ina fakatatau te Sulamite ki “he ʼōloto neʼe lokaʼi” tona matapā. (Katiko ʼo Te ʼu Katiko 4⁠:12) ʼI te Iselaele ʼāfea, neʼe maʼu ʼi te ʼu ʼōloto matalelei ʼaia he ʼu lauʼakau kehekehe pea mo kano lelei, mo te ʼu fisiʼi teu magoni, pea mo te ʼu fuʼu ʼakau lalahi. Ko te ʼu ʼōloto ʼaia neʼe ʼatakai e he ʼā peʼe ko he kaupā, pea neʼe feala pe hakita hū ki loto ʼi te matapā ʼaē neʼe lokaʼi. (Isaia 5⁠:⁠5) Maʼa te tama tauhi ōvi ʼaia, ko te aga maʼa ʼaia ʼa te Sulamite pea mo tona finemui neʼe hage ko he ʼōloto taulekaleka. Neʼe aga fakapoipoi. ʼE hoki ina fakahā pe anai tona ʼofa ki te tama ʼaē ka ʼohoana mo ia.

18. Koteā ʼaē ʼe tonu ke tou manatuʼi ʼaki te ʼu fakamatala ʼo ʼuhiga mo Sosefo, mo Sopo pea mo te Sulamite?

18 ʼI tana nofo maʼa ʼaia, neʼe tuku e te Sulamite te faʼifaʼitaki lelei ki te ʼu fafine Kilisitiano ia ʼaho nei. Neʼe sio ia Sehova pea mo ina leleiʼia te aga maʼa ʼa te taʼahine Sulamite, pea neʼe ina tapuakina ia ia ohage ko tana tapuakina ia Sosefo pea mo Sopo. Moʼo takitaki tatou, neʼe fakamatala tanatou gāue agatonu ʼaia ʼi te Folafola ʼa te ʼAtua. Logola ʼe mole tohi ʼi te Tohi-Tapu tatatou ʼu faiga ʼaē ke tou nofo agatonu ia ʼaho nei, kae ʼe maʼu e Sehova he “tohi fakamanatu” maʼa nātou ʼaē ʼe nātou fia fai tona finegalo. Ke ʼaua naʼa galo kia tatou ko Sehova ʼe ina “tokagaʼi” pea ʼe fiafia mokā tou faiga mālohi ke tou nonofo maʼa.​—⁠Malakia 3⁠:⁠16.

19. (a) Koteā te manatu ʼaē ʼe tonu ke tou maʼu ʼo ʼuhiga mo te aga maʼa? (b) Koteā ʼaē ka tou talanoa kiai ʼi te alatike ʼaē ka hoa mai?

19 Logola ʼe feala ke vāʼi tatou e te hahaʼi ʼaē ʼe mole tui, kae ʼe tou fiafia ʼi tatatou fakalogo ki totatou Tupuʼaga ʼofa. ʼE māʼoluga ʼaupito tatatou manatu ʼo ʼuhiga mo te aga ʼaē ʼe tonu ke fai, heʼe ko te manatu fakaʼatua. ʼE ko he meʼa ʼe tonu ke tou fiafia ai, ko he meʼa ʼe tonu ke tou taupau fakalelei. Kapau ʼe tou taupau he aga maʼa, pea ʼe feala ke tou maʼu te ʼu tapuakina ʼa te ʼAtua, pea ʼe feala ke tou taupau maʼu te ʼamanaki taulekaleka ʼo he ʼu tapuakina heʼegata ʼi te ka haʼu. Kae koteā te ʼu meʼa ʼaē ʼe feala ke tou fai moʼo taupau tatatou aga ke maʼa? ʼE talanoa anai te alatike ʼaē ka hoa mai ki te fehuʼi maʼuhiga ʼaia.

[Kiʼi nota]

a Vakaʼi Te Tule Leʼo Fakafalani ʼo te ʼaho 15 ʼo Sūnio 1983, ʼi te pasina 29 ki te 31.

b Meʼa fakaʼofaʼofa foki, heʼe ʼi ai te ʼu ʼaluʼaga ʼe pikisia ai he Kilisitiano ʼi te mahaki neʼe ina maʼu ʼi te ʼu felāveʼi fakasino mo tona ʼohoana ʼaē ʼe mole tui, pea ʼe mole mulimuli ki te takitaki ʼa te ʼAtua.

ʼE Feala Koa Hakotou Fakamahino?

• Koteā ʼaē ʼe akoʼi mai e te Tohi-Tapu ʼo ʼuhiga mo te ʼu felāveʼi fakasino?

• ʼI te Tohi-Tapu, koteā te faka ʼuhiga ʼo te kupu “folonikasio”?

• Koteā te ʼu fua lelei ʼaē ʼe tou maʼu mo kapau ʼe tou taupau tatatou aga maʼa?

• He koʼe ko Sosefo, mo Sopo, pea mo te taʼahine taupoʼou Sulamite, ʼe ko he ʼu faʼifaʼitaki lelei ki te kau Kilisitiano ia ʼaho nei?

[Paki ʼo te pasina 9]

Neʼe hola Sosefo mai te aga heʼeʼaoga

[Paki ʼo te pasina 10]

Ko te taʼahine Sulamite neʼe hage ko “he ʼōloto neʼe lokaʼi” tona matapā

[Paki ʼo te pasina 11]

Neʼe fai e Sopo ‘te fuakava mo tona ʼu mata’

    Te ʼu Tohi Fakaʼuvea (1978-2025)
    Mavae
    Hu Ki Loto
    • Faka'uvea
    • Vaevae
    • Préférences
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Conditions d’utilisation
    • Règles de confidentialité
    • Paramètres de confidentialité
    • JW.ORG
    • Hu Ki Loto
    Vaevae