Watchtower TANAKIʼAGA TOHI ʼI TE NETI
Watchtower
TANAKIʼAGA TOHI ʼI TE NETI
Faka'uvea
  • TOHI-TAPU
  • TOHI
  • FONO
  • w01 1/1 p. 23-27
  • ʼE ʼAu Tauhi ʼAki Toku Nefesi Katoa Logola Te ʼu ʼAhiʼahi

Aucune vidéo n'est disponible pour cette sélection.

Il y a eu un problème lors du chargement de la vidéo.

  • ʼE ʼAu Tauhi ʼAki Toku Nefesi Katoa Logola Te ʼu ʼAhiʼahi
  • Te Tule Leʼo—2001
  • Manatu Tafito
  • He Tahi ʼu Alatike
  • ʼE Malave Kia ʼAu Te Moʼoni ʼo Te Tohi-Tapu
  • ʼE ʼAhiʼahi Taku Nofo Agatonu
  • ʼE Fakalahi Te Gāue
  • Te Gāue ʼi Mekesike
  • ʼE ʼAu Tauhi Mo Toku Hoa Misionea
  • Neʼe Tapuakina e Sehova Te Gāue
  • Te Faigataʼa Lahi
  • ʼE Nātou Tauhi Tonatou ʼu Tēhina ʼi Te Malamanei Katoa
    Te Tule Leʼo—2003
  • Tou Fakafiafia ʼi Te Tuputupu ʼAē ʼe Fakahoko e Te ʼAtua
    Te Minisitelio ʼo Te Puleʼaga—1996
Te Tule Leʼo—2001
w01 1/1 p. 23-27

Tonatou Maʼuli

ʼE ʼAu Tauhi ʼAki Toku Nefesi Katoa Logola Te ʼu ʼAhiʼahi

NEʼE FAKAMATALA E RODOLFO LOZANO

Neʼe ʼau tupu ʼi Mekesike, ʼi te kolo ʼo Gómez Palacio, ʼi Durango ʼi te ʼaho 17 ʼo Sepetepeli 1917. ʼI te temi ʼaia neʼe hoko ai te Agatuʼu ʼo Mekesike. Logola neʼe gata te agatuʼu ʼi te taʼu 1920, kae neʼe hoko atu pe te ʼu maveuveu ʼi tomatou kolo hili kiai ni ʼu taʼu, ʼo faigataʼa ai te maʼuli.

ʼI TE tahi ʼaho, ʼi te logo ʼa Mama ʼe fetauʼaki anai te ʼu mālohi agatuʼu pea mo te ʼu foʼi solia, neʼe ina fakanono ʼau, mo ʼoku ʼu tēhina lalahi e toko tolu pea mo toku ʼu tokolua e lua ʼi fale lolotoga ni ʼu ʼaho. Neʼe mole lahi tamatou meʼa kai pea ʼe ʼau manatuʼi taku nono mo toku kiʼi tokolua ʼi te lalo palepale. Hili ʼaia, pea fakatotonu e Mama ke mātou ʼolo ki Amelika, kae muli age tamatou tāmai.

Neʼe mātou tau ki Californie ʼi te 1926, ʼi muʼa ʼo te Lakilisi Lahi ʼi Amelika. Neʼe mātou ʼolo ki te ʼu koga meʼa ʼaē neʼe feala ke mātou maʼu ai he gāue, ohage ko San Joaquin Valley, mo Santa Clara, mo Salinas, pea mo King City. Neʼe mātou ako te gāue ʼi te ʼu gāueʼaga pea mo te tae ʼo te ʼu fuaʼi ʼakau pea mo te ʼu lauʼakau. Logola neʼe ʼau gāue kinakina ʼi toku temi tūpulaga, kae neʼe ko he temi fakafiafia lahi ʼi toku maʼuli.

ʼE Malave Kia ʼAu Te Moʼoni ʼo Te Tohi-Tapu

ʼI Malesio 1928, neʼe haʼu ki tomatou ʼapi te tagata Ako ʼo te Tohi-Tapu, te higoa ʼo te kau Fakamoʼoni ʼa Sehova ʼi te temi ʼaia. Neʼe ko te tagata kua matuʼa, neʼe palalau faka Sepania pea neʼe higoa ko Esteban Rivera. Neʼe ʼau punamaʼuli ʼi te kupu tāfito ʼaenī ʼo te kaupepa lahi ʼaē neʼe ina foaki mai: “ ʼE ʼifea koa te kau Mate?,” ʼo feiā mo te ʼu meʼa ʼaē neʼe tohi ai. Logola neʼe kei ʼau tūpulaga, kae neʼe ʼau ako te Tohi-Tapu pea mo ʼau fakatahi mo te kau Ako ʼo te Tohi-Tapu. ʼAki te temi, ko taku faʼe pea mo toku tokolua ko Aurora neʼe nā liliu mo nāua ʼo vikiviki fakamalotoloto kia Sehova.

ʼI te vaelua ʼo te ʼu taʼu 1930, neʼe laga te Fale ʼo te Puleʼaga ʼi San Jose maʼa te kokelekasio ʼaē ʼe lea Fakapilitānia. Mai tona ʼaluʼaga ʼaē neʼe tokolahi te kau Sepania neʼe gāue ʼi te ʼu falemanu ʼo te koga meʼa, koia neʼe mātou kamata fai faka mafola ai kia nātou pea mo fai te Ako ʼo Te Tule Leʼo. Neʼe mātou fai te faʼahi ʼaia ʼaki te tokoni ʼa te kau Fakamoʼoni Sepania mai San Francisco, ʼaē neʼe tuʼu mamaʼo ia kilometa e 80. ʼAki te temi, neʼe ko te teitei toko 60 ʼaē neʼe kau ki te ʼu fono faka Sepania ʼi te Fale ʼo te Puleʼaga ʼi San Jose.

Ki muli age, ʼi te ʼaho 28 ʼo Fepualio 1940, neʼe ʼau foaki toku maʼuli kia Sehova ʼo ʼau papitema ʼi te fakatahi ʼi San Jose. ʼI te taʼu ʼaē neʼe hoa kiai, neʼe ʼau liliu ko te pionie, te ʼu minisi Fakamoʼoni ʼa Sehova ʼaē ʼe gāue temi katoa. Pea ʼi ʼApelili 1943, neʼe fakaafe ʼau ke ʼau ʼalu ki te kolo ko Stockton, ia kilometa e 130, moʼo fakatuʼu ai he kokelekasio lea faka Sepania. ʼI te temi ʼaia, neʼe ʼau taupau pelesita ʼi te kokelekasio Fakapilitānia ʼi San Jose, pea neʼe ʼau toe tokaga ki te kau Fakamoʼoni ʼaē neʼe lea faka Sepania ʼi te koga meʼa ʼaia. ʼI te ʼosi fakatuʼutuʼu ʼaē ke tokaga ʼihi ki te ʼu gāue ʼaia, neʼe ʼau ʼalu ai leva ki Stockton.

ʼE ʼAhiʼahi Taku Nofo Agatonu

ʼO kamata ʼi te taʼu 1940, neʼe pāuiʼi tuʼumaʼu ʼau ke ʼau hū solia, kae ʼi te ʼu lakaga fuli ʼaia neʼe nātou fakaʼapaʼapa ki taku fakafisi ʼuhi ko toku leʼo ʼo loto. ʼI te kamata kau ʼa Amelika ki te Lua Tau Faka Malamanei, ʼi Tesepeli 1941, neʼe ʼāsili fakamālohiʼi ʼau ke ʼau hū solia. Ki muli age, ʼi te 1944, neʼe pilisoniʼi ʼau. ʼI taku talitali ʼaē ki toku fakamāu, neʼe tuku ʼau ʼi te fale pilisoni ʼo te hahaʼi māmio kovi. ʼI tanatou ʼiloʼi ʼaē ko ʼau ko te Fakamoʼoni ʼa Sehova, tokolahi ia nātou neʼe nātou fia ʼiloʼi peʼe koteā te manatu ʼa te ʼAtua ʼo ʼuhiga mo nātou ʼuhi ko te ʼu aga kovi ʼaē neʼe nātou fai.

Neʼe foaki e te kau Fakamoʼoni ʼo San Jose te totogi moʼo faka ʼāteaina ʼau ʼo aʼu ki toku fakamāu. Neʼe tali e te avoka ʼi Los Angeles ke ina hāofaki ʼau kae mole ʼau totogi. Neʼe tali e te tuʼi fakamāu ke ina faka ʼāteainaʼi ʼau mo kapau ʼe ʼau tuku taku pionie, ke ʼau maʼu haku gāue pea mo ʼau ʼalu ʼi te māhina fuli ʼo fakahāhā taku ʼu gāue ki te ʼu pule solia. Neʼe mole ʼau tali te faʼahi ʼaia, pea neʼe fakatūʼa ʼau ke ʼau pilisoni ia taʼu e lua ʼi te fale pilisoni ʼi te Motu ʼo McNeil ʼi Washington. Neʼe ʼau fakaʼaogaʼi ai toku temi moʼo ako lahi te Tohi-Tapu. Neʼe ʼau ako ai mo te tā masini. Neʼe mole katoa toku ʼu taʼu e lua, pea neʼe faka ʼāteaina ʼau he neʼe lelei taku aga. Neʼe ʼau fai atu aipe he ʼu fakatuʼutuʼu ke ʼau hoko atu taku pionie.

ʼE Fakalahi Te Gāue

ʼI te temi momoko ʼo te 1947, neʼe fekauʼi ʼau ke ʼau gāue mo te tahi tēhina ʼi te hahaʼi ʼaē ʼe lea faka Sepania ʼi Colorado City, ʼi Texas. Kae neʼe kovi ʼaupito te momoko ʼo ma ʼolo ai ki San Antonio ʼaē neʼe māfana age. Kae neʼe ʼua lahi ʼi te koga meʼa ʼaia, ʼo mole feala ai ke ma fai faka mafola. Mole fualoa, pea neʼe mole kei ʼi ai hamā falā. Lolotoga ni ʼu vāhaʼa neʼe ma kai te ʼu moʼi pane pea mo te choux pea mo ʼinu tī. Ko te tēhina ʼaē neʼe ma kaugā gāue neʼe toe liliu kiō ia kae neʼe ʼau nofo ʼau. Pea neʼe tokoni mai te kau Fakamoʼoni lea Fakapilitānia, he neʼe nātou ʼiloʼi taku nofo ʼi te faigataʼaʼia.

ʼI te fasiga taʼu mātala ʼaē neʼe hoa kiai, neʼe ʼau toe liliu ki Colorado City ʼaē neʼe kole mai ke ʼau ʼalu ʼo gāue ai, pea ki muli age neʼe fakatuʼu ai te kiʼi kokelekasio veliveli lea faka Sepania. Pea neʼe ʼau ʼalu ki Sweetwater, ʼi Texas, ʼo tokoni ai ki te fakatuʼu ʼo te tahi kokelekasio lea faka Sepania. ʼI taku ʼi Sweetwater, neʼe fai mai te tohi neʼe fakaafe ai ʼau ke ʼau kau ki te 15 kalasi ʼo te Faleako Faka Tohi-Tapu ʼo Kalaate, ki te ako ʼo te kau misionea ʼaē neʼe kamata ʼi te ʼaho 22 ʼo Fepualio 1950. ʼI te ʼosi foaki mai ʼo tomatou ʼu pepa ʼi te fakatahi faka malamanei ʼi te Yankee Stadium ʼi New York, neʼe ʼau nofo māhina tolu ʼi Brooklyn, te nofoʼaga tāfito ʼa te kau Fakamoʼoni ʼa Sehova. Pea neʼe akoʼi mai te gāue ʼaē ka ʼau fai ʼi te filiale ʼo Mekesike.

Te Gāue ʼi Mekesike

Neʼe ʼau tau ki Mekesike ʼi te ʼaho 20 ʼo ʼOketopeli 1950. Hili teitei vāhaʼa e lua, neʼe fili ʼau ke ʼau takitaki te filiale, pea neʼe ʼau fakahoko te faʼahi ʼaia ia taʼu e fā vaelua. Ko te ʼu meʼa ʼaē neʼe ʼau ako ʼi taku selevisi pionie, ʼi te fale pilisoni, ʼi Kalaate pea ʼi Brooklyn neʼe ʼaoga ʼaupito kia ʼau. ʼI taku tau atu ki Mekesike, neʼe ʼau fakatokagaʼi vave te maʼua ʼaē ke tuputupu totatou ʼu tēhina pea mo tuagaʼane Mekesike ʼi te faʼahi fakalaumālie. Neʼe ʼaoga tāfito ke mātou tokoni kia nātou ke nātou faka maʼuhigaʼi te ʼu lekula māʼoluga ʼo te Folafola ʼa te ʼAtua ʼo ʼuhiga mo te aga ʼaē ʼe tonu ke fai.

ʼI te ʼu kolo ʼo Amelika Latina, ʼo feiā ʼi Mekesike, neʼe ko te agamāhani te nonofo ʼa he tagata mo he fafine kae mole nā ʼohoana. Ko te ʼu lotu ʼo te Keletiate, kae tāfito te ’Ēkelesia Katolika Loma, neʼe nātou tuku ke mafola te aga ʼaia ʼaē ʼe mole tali e te Tohi-Tapu. (Hepeleo 13:4) Koia ko ʼihi neʼe nātou kau ki te kokelekasio ʼa te kau Fakamoʼoni ʼa Sehova, kae neʼe mole heʼeki nātou ʼohoana ʼi te lao. Neʼe fai ai leva te fakatuʼutuʼu ki te hahaʼi ʼaia, ke tuku kia nātou māhina e ono ke nātou ʼohoana. Kapau neʼe mole nātou fai, pea ʼe mole kei faka ʼuhiga nātou ko he kau Fakamoʼoni ʼa Sehova.

Ki te tokolahi neʼe faigafua tanatou fetogi tonatou maʼuli. Neʼe tonu pe ke nātou fakamoʼoni ʼi te lao kua nātou ʼohoana. Ko ʼihi neʼe faigataʼa age. Ohage la, ko ʼihi neʼe ʼohoana tuʼa lua, peʼe tuʼa tolu kae kia mata ʼo te lao neʼe mole heʼeki nātou mavete. ʼI te temi ʼaē neʼe kua ʼalutahi ai te nofo ʼohoana ʼi te hahaʼi ʼa Sehova pea mo te ʼu akonaki ʼo te Folafola ʼa te ʼAtua, neʼe maʼu ai leva te ʼu tapuakina fakalaumālie ʼi te ʼu kokelekasio.—1 Kolonito 6:9-11.

ʼI te temi ʼaia, tokolahi te hahaʼi ʼo Mekesike neʼe mole lelei tanatou ako ʼi te faleako. ʼI muʼa ʼo taku tau atu kiai ʼi te 1950, neʼe kamata fakatuʼutuʼu e te filiale te ʼu kalasi lautohi pea mo faitohi ʼi te ʼu kokelekasio. Pea neʼe toe fakatuʼutuʼu leva te ʼu kalasi ʼaia, pea neʼe fai te ʼu pepa fakamoʼoni ki te puleʼaga. Talu mai te taʼu 1946, ʼi te kamata fai ʼo te ʼu tānaki, ko te toko 143 000 tupu ʼi Mekesike neʼe nātou ako te lautohi pea mo te faitohi ʼi te ʼu kalasi ʼaē neʼe fai e te kau Fakamoʼoni!

ʼI Mekesike, neʼe fefeka te ʼu lao ʼo ʼuhiga mo te lotu. Kae ʼi te ʼu taʼu pe ʼaenī, neʼe hoko te ʼu fetogi maʼuhiga ʼi te faʼahi ʼaia. ʼI te taʼu 1992, neʼe fai te lao foʼou ʼo ʼuhiga mo te lotu, koia ʼi te taʼu 1993, neʼe faka ʼuhiga ai ʼi Mekesike ko te kau Fakamoʼoni ʼa Sehova ʼe ko he kautahi faka lotu.

Neʼe ʼau fiafia ʼaupito ʼi te ʼu fetogi ʼaia, heʼe ki muʼa atu neʼe mole ʼau ʼamanaki ʼe hoko anai te faʼahi ʼaia. Lolotoga ni ʼu taʼu, neʼe ʼau tau ʼalu ki te ʼu pilō ʼo te puleʼaga kae neʼe mole nātou falala kia ʼau. Kae ʼe ko he meʼa lelei hatatou sio ki te gāue ʼaē neʼe fai e te Selevisi ʼo tomatou filiale ʼaē ʼe ina vakaʼi te Lao, heʼe mole kei lahi te ʼu fakafeagai ʼaē ʼe fai mai ʼi tamatou fai faka mafola.

ʼE ʼAu Tauhi Mo Toku Hoa Misionea

ʼI taku tau atu ki Mekesike, ko te tokolahi ʼaē neʼe kua ʼi ai neʼe nātou maʼu pepa ʼi te ʼu ʼuluaki kalasi ʼo Kalaate. Neʼe kau ai ia Esther Vartanian, ko he Fakamoʼoni mai Arménie neʼe kamata tana pionie ʼi Vallejo, ʼi Californie ʼi te taʼu 1942. Neʼe ma ʼohoana ʼi te ʼaho 30 ʼo Sūlio 1955, pea mo hoko atu tamā gāue misionea ʼi Mekesike. Neʼe misionea ia Esther ʼi Mekesike, pea neʼe ma nonofo ʼi te filiale ʼaē neʼe ʼau gāue ai.

ʼI te 1947, neʼe tau ia Esther ki tona ʼuluaki telituale misionea, ʼi Monterrey, ʼi Nuevo León, ʼi Mekesike. Neʼe ko te kokelekasio pe e tahi ʼi Monterrey pea mo te toko 40 kau Fakamoʼoni ʼa Sehova, kae ʼaki te temi neʼe hinoʼi ki Mekesike ʼi te 1950, ʼaē neʼe tuʼu ai kokelekasio e fā. ʼI tomatou filiale ʼaē ʼe tuʼu ōvi ki Mekesike, ʼe ʼi ai te ʼu tūpulaga e toko lua ʼo te ʼu famili neʼe nātou ako te Tohi-Tapu mo Esther ʼi tana gāue ʼaē ʼi Monterrey.

ʼI te 1950, neʼe mole fai pe e te kau misionea te telituale ʼo Mekesike. Neʼe nātou ʼolo lalo ʼi tanatou telituale peʼe ʼolo ʼi he ʼu kā ʼāfea neʼe fonu ai te hahaʼi. ʼI taku tau atu kiai ʼi te 1950, neʼe tuʼu ai te ʼu kokelekasio e fitu. ʼI te temi nei, kua tuputupu ʼo liliu ko kokelekasio e 1 600 pea mo te kau fai faka mafola e toko 90 000 ʼi Mekesike pea ʼi te taʼu ʼaenī kua hili, ko te toko 250 000 tupu neʼe nātou kau ki te Fakamanatu ʼo te mate ʼa Kilisito! ʼAki te temi, neʼe ʼau maʼu mo Esther te pilivilesio ʼaē ke ma gāue mo te ʼu kokelekasio ʼaia.

Ka ma kamata he ako Tohi-Tapu, ʼe ma faiga tuʼumaʼu ke fia logo te pule ʼo te famili, ke fia logo ai mo tona famili katoa. Koia neʼe ma sio ai ki he ʼu foʼi famili tokolahi neʼe nātou liliu ʼo tauhi kia Sehova. ʼE ʼau tui papau neʼe tuputupu vave te tauhi moʼoni ʼi Mekesike, koteʼuhi ʼi te agamāhani, ko te ʼu famili katoa ʼaē ʼe nātou fakatahi ʼi te tauhi moʼoni.

Neʼe Tapuakina e Sehova Te Gāue

Talu mai te taʼu 1950, neʼe hā lelei te tuputupu ʼo te gāue ʼi Mekesike, ʼuhi ko te kua kaugamālie ʼo te kau Fakamoʼoni, pea mo te ʼu fetogi ʼaē neʼe fai ʼi te kautahi. ʼE ko he meʼa fakafiafia tamā lava foaki he tokoni veliveli pe ki te tuputupu ʼaia, ʼo ma gāue tahi mo te hahaʼi tali kāiga pea mo loto fiafia ʼaia.

Kua hili kiai ni ʼu taʼu, ko Karl Klein, ʼaē ʼe kau ki te Kolesi Pule ʼo te kau Fakamoʼoni ʼa Sehova, pea mo tona ʼohoana ia Margaret, neʼe nā ʼaʼahi mātou ʼi tonā temi mālōlō. Ko te Tēhina ko Klein neʼe ina fia ʼiloʼi peʼe feafeaʼi te gāue ʼi tomatou telituale ʼi Mekesike, koia neʼe na kau ki te Kokelekasio ʼo San Juan Tezontla, ʼe tuʼu ōvi ʼi Mekesike, ʼaē neʼe ma kau ai ʼi te temi ʼaia. Neʼe veliveli tomatou fale fono, ʼe meta 4 vaelua tona laulahi pea mo meta 5 vaelua tona loa. ʼI tamatou aʼu ki te fale fono, neʼe kua ʼi ai te toko 70, pea neʼe mole kei ava he hekaʼaga. Neʼe heheka ia nātou matutuʼa ʼi te ʼu hekaʼaga, kae ko te kau tūpulaga neʼe heheka ʼi te ʼu hekaʼaga loloa, pea heheka nātou liliki ʼi te ʼu piliki peʼe nonofo ʼi lalo.

Neʼe punamaʼuli ʼaupito te Tēhina ko Klein he neʼe tahi nofo te ʼu tamaliki fuli mo tanatou Tohi-Tapu, pea neʼe nātou mulimuli ki te ʼu vaega Tohi-Tapu ʼaē neʼe lau e te Tēhina fai akonaki. Hili te akonaki ki te kaugamālie, neʼe talanoa te Tēhina ko Klein ʼo ʼuhiga mo Mateo 13:19-23, pea neʼe ina ʼui ʼi Mekesike ʼe lahi te “kele lelei” ʼaē neʼe talanoa kiai ia Sesu. ʼI te temi nei, ko te toko fitu ʼi te ʼu tamaliki ʼaē neʼe kau ki te fono ʼi te ʼaho ʼaia ʼe nātou tokoni ki te laga fale moʼo fakalahi te ʼu pilō ʼo te filiale ʼaē ʼe tuʼu ōvi ʼi Mekesike. Ko te tahi ʼe gāue ʼi te Petele pea ko te tokolahi ʼe nātou pionie!

ʼI taku tau atu ki Mekesike, neʼe mātou toko 11 pe ʼi te filiale. ʼI te temi nei, ʼe mātou toko 1 350, pea ko te teitei toko 250 ʼe nātou laga te ʼu fale laufata foʼou ʼo te filiale. Ka ʼosi anai te gāue ʼaia, lagi ʼi te taʼu 2002, pea ʼe feala anai ke tali he tahi ʼu hahaʼi e toko 1 300 ʼi tomatou ʼu pilō ʼaē kua fakalahi. ʼI te taʼu 1950, neʼe ko kaugā fagona e toko 7 000 ʼi te fenua katoa, kae ʼi te temi nei kua mātou toko 500 000 tupu! ʼE ʼau fonu ʼi te fiafia ʼi taku sio ki te tapuakinaʼi e Sehova te ʼu faiga ʼo tomatou ʼu tēhina agavaivai ʼi Mekesike, ʼaē ʼe nātou gāue kinakina moʼo fakavikiviki kia te ia.

Te Faigataʼa Lahi

Mole heʼeki faʼa fualoa, neʼe ʼau tau mo te faigataʼa lahi ʼaē ko te mahaki. ʼI te agamāhani, neʼe mole ʼau mahamahaki. Kae ʼi Novepeli 1988, neʼe mahaki toku ʼuto ʼo faigataʼa ai te gaūgaūe ʼo toku sino. Kae ʼaki ia Sehova, mo te faigaoʼi pea mo te ʼu faitoʼo, kua ʼau toe haʼele, kae kua mate noa ʼihi koga ʼo toku sino. ʼE kei ʼau fai toku ʼu faitoʼo moʼo pulihi ʼo toku ʼu mamahi ʼulu pea mo te tahi ʼu mamahi ʼo toku sino.

Logola ʼe mole kei feala haku gāue lahi, kae ʼe ʼau fiafia heʼe ʼau ʼiloʼi neʼe ʼau tokoni ki te tokolahi ke nātou ako te ʼu fakatuʼutuʼu ʼa Sehova pea mo nātou liliu ko hana ʼu kaugana kua papitema. ʼE ʼau toe fiafia heʼe ʼau lava fai palalau mo te tokolahi ʼo te ʼu tēhina mo tuagaʼane ʼaē ʼe nātou ʼōmai ʼo ʼaʼahi tomatou filiale pea ʼe mātou fefakaloto mālohiʼaki.

ʼE ʼau lotomālohi ʼaupito ʼi taku ʼiloʼi ʼaē ʼe leleiʼia e Sehova tamatou tauhi kia te ia, pea ko te ʼu meʼa ʼaē neʼe mātou fai ʼe mole vaʼiganoa. (1 Kolonito 15:58) Logope la toku ʼu tuʼakoi pea mo toku mahaki, kae neʼe malave ki toku loto te ʼu palalau ʼaē ia Kolose 3:23, 24: “Ko he mea’pe e koutou fai, koutou fai mo te lotolelei, o hage e koutou gaue ki te Aliki, kae e mole koutou gaue ki te tagata, i te iloi ae e koutou tali anai mai te Aliki te fakapale: ko te maù o te tofia.” ʼI taku manatuʼi te tokoni ʼaia, ʼe ʼau faiga ke ʼau tauhi kia Sehova ʼaki toku nefesi katoa logola te ʼu ʼahiʼahi.

[Paki ʼo te pasina 24]

Taku pionie ʼi te taʼu 1942

[Paki ʼo te pasina 24]

Neʼe kamata misionea toku ʼohoana ʼi Mekesike ʼi te 1947

[Paki ʼo te pasina 24]

Ko ʼau mo Esther ia ʼaho nei

[Paki ʼo te pasina 26]

ʼI ʼoluga, ʼi te hema: ʼE ʼau tuʼu ʼi muʼa ʼi tomatou famili ʼo te Petele ʼo Mekesike ʼi te 1952

ʼI ʼoluga: Ko te teitei toko 109 000 ʼi te malaʼe faigaoʼi ʼi Mekesike ʼi te fakatahi faka tisitilike ʼi te taʼu 1999

ʼI lalo, ʼi te hema: Tomatou ʼu pilō ʼaē kua vave ʼosi

    Te ʼu Tohi Fakaʼuvea (1978-2025)
    Mavae
    Hu Ki Loto
    • Faka'uvea
    • Vaevae
    • Préférences
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Conditions d’utilisation
    • Règles de confidentialité
    • Paramètres de confidentialité
    • JW.ORG
    • Hu Ki Loto
    Vaevae