Ke Mālohi Takotou Falala Kia Sehova
ʼE fonofono te hahaʼi ke nātou fai te fakapō. Ko te kau takitaki fuli ʼo te fenua neʼe nātou felogoi tahi ʼo fai te tonu ke fakatuʼu he lao foʼou. Neʼe nātou fia matehi te tagata ʼe ina fai te tauhi ʼaē ʼe tapuʼi e te Puleʼaga.
NEʼE kua koutou logo koa ki te fakamatala ʼaia? ʼI te hisitolia, ʼe lahi te ʼu hahaʼi neʼe gaohi koviʼi ʼaki te lao. Ko te fakamatala ʼaē ʼe tuʼu ʼi ʼoluga, neʼe hoko ʼi te Puleʼaga ʼo Pelesia, ʼi te temi ʼo te polofeta ko Taniela. Neʼe ʼui fēnei e te lao ʼaē neʼe fai e te Hau ko Taliusi: “Lolotoga ʼaho e tolugofulu, ko ia ʼaē ʼe ina fai he kole ki he ʼatua pe ki he tagata, kae mole ina fai [ki] te . . . hau, ʼe tonu anai ke lī ia ia ki te luo ʼo te ʼu laione.”—Taniela 6:7-9.
Koteā ʼaē ka fai e Taniela ʼi te fakamatakutaku ʼaē ke matehi ia ia? ʼE haga falala anai koa ki tona ʼAtua, peʼe ina muliʼi anai koa te fakatotonu ʼa te hau? ʼE ʼui fēnei mai e te fakamatala: “Ko Taniela, ʼi tana ʼiloʼi ʼaē kua sinie te meʼa ʼaē neʼe tohi, neʼe hū ai ki tona ʼapi, pea neʼe ava tona ʼu matapā fakamālama ʼaē ʼe haga ki Selusalemi, ʼio tuʼa tolu ʼi te ʼaho, neʼe tuʼutuli ʼo faikole pea mo fakavikiviki ia muʼa ʼo tona ʼAtua, ohage ko tana fai māhani ki muʼa atu.” (Taniela 6:10) ʼE tou ʼiloʼi te meʼa ʼaē neʼe hoko ki ʼamuli. Neʼe lī ia Taniela ki te luo ʼo te ʼu laione ʼuhi ko tana tui, kae ko Sehova neʼe ina “tapunu te u gutu o te u laione,” pea mo ina hāofaki tana kaugana agatonu.—Hepeleo 11:33; Taniela 6:16-22.
Tou Vakavakaʼi Ia Tatou Totonu
Ia ʼaho nei, ʼe maʼuʼuli te ʼu kaugana ʼa Sehova ʼi he mālama agakovi, heʼe lahi te ʼu tuʼutāmaki ʼi te ʼaluʼaga fakasino pea mo fakalaumālie ʼe lava hoko kia nātou. Ohage la, ʼi te ʼu agamālohi ʼaē neʼe hoko ʼuhi ko te ʼu fehiʼa ʼa te hahaʼi ʼo te ʼu fenua kehekehe, neʼe mamate ai te kau Fakamoʼoni e tokolahi. ʼI te tahi ʼu fenua, neʼe felāveʼi te ʼu kaugana ʼa Sehova mo te hoge, mo te ʼu faigataʼaʼia faka ekonomika, te ʼu tuʼutāmaki faka natula, te mahaki, pea mo te tahi ʼu ʼaluʼaga fakamataku. ʼO hilifaki kiai, neʼe nātou kātakiʼi te ʼu fakataga, te ʼu fakaneke ʼi te fale gāue, pea mo te ʼu fakahala kehekehe, neʼe feala ai ke nātou tuʼutāmaki ʼi te faʼahi fakalaumālie. Tahi ʼaē meʼa, ko te Fili lahi, ia Satana, ʼe ina fia fakaʼauha te ʼu kaugana ʼa Sehova ʼo ina fakaʼaogaʼi ia meʼa fuli ʼe lava fakahoko ai tona fakatuʼutuʼu ʼaia.—1 Petelo 5:8.
Ka hoko te ʼu ʼaluʼaga ʼaia, koteā ʼaē ʼe feala ke tou fai? Logola ʼe feala ke tou mataku ʼi te mate, kae ʼe feala ke tou manatuʼi te ʼu palalau fakaloto fīmālie ʼaenī ʼa te ʼapositolo ko Paulo: “Nee folafola totonu mai [ia Sehova]: E mole au tukunoa anai koe, pea e mole au liaki anai koe. Koia, e feala tatatou lau mo te falala: Ko te Aliki, ko toku tokoni, e mole au mataku anai. Pe kofea te mea e mafai e he tagata ke ina fai kia te au.” (Hepeleo 13:5, 6) Tou falala ʼe mole heʼeki fetogi te manatu ʼa Sehova ki tana ʼu kaugana ʼi te temi ʼaenī. Kae ʼe kehe takita ʼiloʼi te fakapapau ʼa Sehova, pea ʼe kehe takita tui papau ʼaē ʼe tokoni mai anai kia kita. Koia ʼe maʼuhiga ʼaupito ke tou vakavakaʼi peʼe fakatafito kiteā tatatou falala kia Sehova, pea mo fai ia meʼa fuli ʼaē ʼe tou lavaʼi ke fakamālohi pea mo tou taupau tatatou falala ʼaia. Kapau ʼe tou fai te faʼahi ʼaia, pea “ko te tokalelei o te Atua aia e fakalaka i te atamai fuape, e ina malui anai outou loto mo autou fakakaukau ia Kilisito Sesu.” (Filipe 4:7) Pea ka hoko he ʼu ʼahiʼahi, ʼe tokalelei anai tatatou fakakaukau pea ʼe feala anai ke tou tauʼi te ʼu ʼahiʼahi ʼaia ʼaki he manatu fakapotopoto.
Te Tupuʼaga Ke Tou Falala Ai Kia Sehova
ʼE mahino ia ʼe lahi te ʼu tupuʼaga ke tou falala ai kia Sehova, totatou Tupuʼaga. ʼUluaki, ʼe kau kiai te ʼuhiga ʼAtua ʼofa ʼo Sehova, heʼe tokaga lahi ki tana ʼu kaugana. ʼE lahi te ʼu faʼifaʼitaki ʼi te Tohi-Tapu ʼo ʼuhiga mo te ʼofa ʼa Sehova ki tana ʼu kaugana. ʼO ʼuhiga mo te ʼu felogoi ʼa Sehova pea mo Iselaele, tana hahaʼi ʼaē neʼe ina fili, neʼe tohi fēnei e Moisese: “Neʼe ina maʼu ia ia ʼi te toafa, ʼi he kele kakā pea mo lāvaki. Pea neʼe ina ʼatakai ia ia, mo tokaga kia ia, pea mo ina hāofaki ia ia ohage ko tona kanoʼi mata.” (Teutalonome 32:10) ʼI totatou temi, ʼe hoko atu te tokaga ʼa Sehova ki tana ʼu kaugana fuli pea mo tokaga kia nātou takitokotahi. Ohage la, neʼe felāveʼi ʼihi kau Fakamoʼoni mo te hoge lahi lolotoga te tau ʼaē neʼe hoko ʼi Bosnie, pea neʼe tokaga ia Sehova ke foaki te ʼu meʼa ʼaē neʼe ʼaoga ʼaupito kia nātou, ʼaki te ʼu faiga ʼo tonatou ʼu tēhina lototoʼa ʼo Croatie pea mo Otilisia, ʼaē neʼe nātou fakalaka ʼi te telituale fakamataku ʼaia moʼo foaki te ʼu meʼa ʼaia ki tonatou ʼu tēhina, logola neʼe feala ke nātou mamate ai.a
Mai tona ʼaluʼaga ʼaē ko Sehova te Māʼoluga, ʼe mahino papau ia ʼe feala ke ina puipui tana ʼu kaugana ʼi te ʼu ʼaluʼaga fuli pe. (Isaia 33:22; Apokalipesi 4:8) Kae tatau aipe peʼe fakagafua e Sehova ki ʼihi ʼo tana ʼu kaugana ke nātou agatonu ʼo aʼu ki te mate, kae ʼe lagolago kia nātou pea mo tokoni kia nātou ke nātou nonofo agatonu, ʼo feala ai ke nātou mālolohi, mo fiafia pea mo loto tokalelei ʼo aʼu ki te mate. Koia ʼe feala ke tou falala ohage ko te tagata fai pesalemo, ʼaē neʼe ina ʼui fēnei: “Ko te ʼAtua ʼe ko he holaʼaga maʼa tatou pea mo he mālohi, ko he tokoni ʼe faigafua tona maʼu ʼi te ʼu temi mamahi. Koia ʼe mole tou matataku anai, tatau aipe peʼe fetogi te kele pea tatau aipe peʼe holo te ʼu moʼuga ki te loto moana.”—Pesalemo 46:1, 2.
ʼE toe fakahā e te Tohi-Tapu ko Sehova ʼe ko te ʼAtua ʼo te moʼoni. Ko tona faka ʼuhiga, ʼe ina fakahoko tuʼumaʼu tana ʼu fakapapau. ʼE ʼui e te Tohi-Tapu ʼo ʼuhiga mo ia, ʼe ko te ʼAtua “e mole lohi.” (Tito 1:2) Neʼe fakahā liuliuga e Sehova tana fia puipui pea mo fia hāofaki ʼo tana ʼu kaugana, koia ʼe feala ke tou tui papau ʼe ina lavaʼi te faʼahi ʼaia pea ʼe ina fakahoko anai mo tana ʼu fakapapau.—Sopo 42:2.
Te ʼu Fakatuʼutuʼu Ke Mālohi Ai Tatatou Falala
Logola ʼe feala hatatou falala kia Sehova, kae ʼaua naʼa tou manatu ʼe tou falala tuʼumaʼu anai kia te ia. Heʼe ʼi te mālama ʼe mole kei lahi te tui ki te ʼAtua, pea ko te aga ʼaia ʼe feala ke ina fakavaivai tatatou falala kia Sehova. Koia, ʼe tonu ke tou faiga mālohi moʼo fakamālohiʼi pea mo taupau te falala ʼaia. ʼE ʼiloʼi lelei e Sehova te faʼahi ʼaia, pea neʼe ina fai he ʼu fakatuʼutuʼu ke tou lava fai te faʼahi ʼaia.
ʼUluaki, neʼe ina foaki tana Folafola, te Tohi-Tapu, ʼaē ʼe tohi ai te ʼu tuʼuga gāue mālohi neʼe ina fai maʼa tana ʼu kaugana. Koutou fakakaukauʼi age muʼa, ʼe koutou falala lahi anai koa ki he tahi mo kapau ʼe koutou ʼiloʼi pe tona higoa? ʼE mole lahi anai peʼe mole koutou falala anai kia ia. ʼE tonu ke koutou ʼiloʼi tana faʼahiga fai ʼo te ʼu meʼa pea mo tana ʼu gāue ke koutou falala kia ia. ʼI tatatou lau pea mo metitasio ki te ʼu fakamatala ʼo te Tohi-Tapu, ʼe loloto ai tatatou ʼiloʼi ia Sehova pea mo tana ʼu gāue fakaofoofo, pea mo tou sio ʼe tāu mo te ʼAtua ke tou falala kia te ia. ʼE toe mālohi ai tatatou falala kia te ia. Neʼe tuku e te tagata fai pesalemo he faʼifaʼitaki lelei ʼi tana faikole fēnei ki te ʼAtua: “ ʼE ʼau manatuʼi anai te ʼu gāue ʼa Sah; heʼe ʼau manatuʼi anai tau ʼu gāue fakaofoofo ʼaē neʼe ke fai ʼi muʼa atu. Ei, ʼe ʼau metitasio anai ki tau ʼu gāue fuli, pea ʼe ʼau tokagaʼi anai tau ʼu faʼahiga aga.”—Pesalemo 77:11, 12.
ʼAki te Tohi-Tapu, ʼe tou toe maʼu foki mo te ʼu tuʼuga meʼa kai fakalaumālie ʼi te ʼu tohi faka Tohi-Tapu ʼaē ʼe tā e te kautahi ʼa Sehova. ʼE tou maʼu ʼi te ʼu tohi ʼaia te ʼu fakamatala malave loto ʼo te ʼu kaugana ʼa te ʼAtua ʼo totatou temi, ʼe hā ʼaki ai te tokoni pea mo te fakafimālieʼi ʼo nātou e Sehova mokā nātou tau mo he ʼu ʼaluʼaga faigataʼa ʼaupito. Ohage la ko Martin Poetzinger, ʼaē neʼe liliu ki muli age ʼo kau ki te Kolesi Pule ʼo te kau Fakamoʼoni ʼa Sehova, neʼe mahaki kovi ʼi te temi ʼaē neʼe mavae ai ʼi tona fenua ke ʼalu ʼo pionie ʼi te ʼu potu fenua ʼo Eulopa. Neʼe mole hana falā, pea neʼe mole he tōketā neʼe ina fia faitoʼo ia ia. Kae neʼe mole līaki ia ia e Sehova. Ki muli age, neʼe felāveʼi mo te tōketā lahi ʼo te lopitali. Neʼe ko he tagata neʼe tui mālohi ki te Tohi-Tapu, koia neʼe tokaga ai te tagata agalelei ʼaia ki te Tēhina ko Poetzinger ohage ko hona foha, ʼo mole ina fakamaʼua ke totogi. Ko tatatou lau te ʼu hisitolia ʼaia ʼe ina fakamālohi moʼoni tatatou falala ki tatatou Tāmai ʼi selo.
Ko te tahi tokoni ʼe foaki mai e Sehova ke mālohi tatatou falala kia te ia ʼe ko te pilivilesio lahi ʼo te faikole. ʼAki he lotoʼofa, ʼe ʼui fēnei mai kia tatou e te ʼapositolo ko Paulo: “Aua naa koutou tuania i he mea, kae i te meafuape aki te faikole mo te lauga fakatahi mo te u fakafetai, koutou fakaha ki te Atua autou u kole.” (Filipe 4:6) ʼE feala ke faka ʼuhiga ia “te meafuape” ki te ʼu meʼa ʼaē ʼi totatou loto, te ʼu meʼa ʼaē ʼe ʼaoga kia tatou, tatatou ʼu mataku pea mo tuʼania. Kapau ʼe tou faikole tuʼumaʼu ʼaki totatou loto katoa, pea ʼe toe mālohi ai anai tatatou falala kia Sehova.
ʼI te kei maʼuli ʼa Sesu Kilisito ʼi te kele, ʼi ʼihi temi neʼe ʼalu tokotahi ki he koga meʼa ke mole fakaleluʼi ai tana faikole. (Mateo 14:23; Maleko 1:35) ʼI muʼa ʼo tana fai he ʼu tonu maʼuhiga, neʼe faikole po katoa ki tana Tāmai. (Luka 6:12, 13) Koia ʼe mole tou punamaʼuli ai ki te falala mālohi ʼa Sesu kia Sehova, ʼaē neʼe ina faka fealagia tana kātakiʼi te ʼahiʼahi fakamataku lahi. Ko tana ʼu palalau fakamuli ʼaenī neʼe ina fai ʼi te pou fakamamahi: “Tamai, e au tuku atu ki ou nima toku laumalie.” Ko te fakahā ʼaia ʼo tana tui neʼe hā ai neʼe mole vaivai tana falala ki tana Tāmai ʼo aʼu ki tona mate, logola neʼe mole fai e Sehova he meʼa moʼona hāofaki.—Luka 23:46.
Ko te tahi ʼu faʼahi ke tou falala ai kia Sehova ʼe ko tatatou fakatahitahi mo nātou ʼaē ʼe falala kia te ia ʼaki tonatou loto katoa. Neʼe fakatotonu e Sehova ki tana hahaʼi ke nātou fakatahi tuʼumaʼu, ke lahi te ʼu meʼa ʼaē ʼe nātou ako ʼo ʼuhiga mo ia pea mo nātou fefakaloto mālohiʼaki. (Teutalonome 31:12; Hepeleo 10:24, 25) Ko te ʼu fakatahi ʼaia ʼe nātou fakamālohi ai tanatou falala kia Sehova, ke feala ai hanatou kātakiʼi te ʼu ʼahiʼahi fakamataku ʼo te tui. ʼI te fenua Afelika ʼaē neʼe tapuʼi ai te gāue fai faka mafola, neʼe fakafisi ki te kau Fakamoʼoni ʼa Sehova te puipui ʼa te kau polisi, te ʼu pepa folau, te ʼu fakamoʼoni ʼohoana, te ʼu faitoʼo, pea mo te ʼu gāue. ʼI te temi ʼaē neʼe hoko ai te tau ʼi te tahi koga meʼa, ko te toko 39 ʼo te kokelekasio neʼe tuʼu ōvi kiai, neʼe kau ai mo te ʼu fānau, neʼe nātou nonofo ia māhina e fā ʼi te toafa, ʼi te lalo ʼalesō mālalo, ke feala hanatou hāo mai te tuki pulu ʼi tonatou kolo. ʼI te ʼu faigataʼaʼia lahi ʼaia, neʼe nātou maʼu te mālohi lahi ʼi tanatou fai palalau ʼi te ʼaho fuli ki te vaega Tohi-Tapu pea mo te tahi ʼu fono. Koia neʼe nātou lava kātakiʼi te ʼahiʼahi ʼaia he neʼe nātou mālolohi ʼi te faʼahi fakalaumālie. ʼE fakahā lelei e te faʼahi ʼaia te maʼuhiga ʼo tatatou fakatahi tuʼumaʼu mo te hahaʼi ʼa Sehova.
Moʼo fakaʼosi, ke mālohi tatatou falala kia Sehova, ʼe tonu ke tou haga kau ki te gāue fai faka mafola ʼo te Puleʼaga, ʼo tou fia vaevae tuʼumaʼu te logo lelei mo te hahaʼi. Neʼe hā te faʼahi ʼaia ʼi te meʼa faka malave loto neʼe hoko ki te finemui neʼe ko te kaugā fagona faʼafai ʼi Kanata, neʼe kua kovi ʼaupito tona mahaki ʼaē ko te leucémie. Logola tana mahaki kovi ʼaia, kae neʼe fia pionie katoa, ko tona faka ʼuhiga, ke liliu ko he minisi ʼi te temi katoa. Neʼe ʼi ai te kiʼi temi nounou neʼe logo lelei ai, pea neʼe feala ai ke pionie vaeluaʼi temi ʼi te māhina e tahi. Pea neʼe ʼāsili kovi tona mahaki, pea neʼe mate ʼi te ʼu kiʼi māhina ki muli age. Kae neʼe nofo mālohi ʼi te faʼahi fakalaumālie ʼo aʼu ki tana mate, pea neʼe mole he temi neʼe lotolotolua ai tana falala ʼaē kia Sehova. Neʼe manatuʼi fēnei e tana faʼe: “ ʼO aʼu ki tana mate, neʼe mole tokaga ia kia ia, kae neʼe lahi age tana tokaga ki ʼihi. Neʼe ina fakaloto mālohi nātou ke nātou ako te Tohi-Tapu, ʼo ina ʼui kia nātou ‘ ʼE tou fakatahi anai ʼi te Palatiso.’ ”
Tou Fakamoʼoni ʼe Tou Falala Kia Sehova
“O hage pe ko te sino e hala mo laumalie, e ko te sino mate, pea e feia mo te tui e hala mo gaue, e ko te tui mate.” (Sakopo 2:26) Ko te meʼa ʼaē neʼe ʼui e Sakopo ʼo ʼuhiga mo te tui ki te ʼAtua ʼe toe tatau ʼo ʼuhiga mo tatatou falala kia te Ia. Ko te meʼa ʼaē ʼe maʼuhiga, ʼe mole ko tatatou ʼui ʼaē ʼe tou falala ki te ʼAtua, kae ko tatatou fakahā tatatou falala ʼaia ʼi te ʼu meʼa ʼaē ʼe tou fai. Neʼe falala katoa ia Apalahamo kia Sehova pea mo ina fakamoʼoni tana falala ʼaia he neʼe fakalogo lelei ki tana ʼu fakatotonu, māʼia mo te fakatotonu ʼaē ke ina sakilifisioʼi tona foha, ia Isaake. ʼI tana falala pea mo tana fakalogo ʼaia, neʼe fakahigoa ai ia Apalahamo ko te kaumeʼa ʼa Sehova.—Hepeleo 11:8-10; 17-19; Sakopo 2:23.
ʼE mole tonu ke tou atalitali ke hoko mai he ʼu ʼahiʼahi kovi ke tou fakahā ai tatatou falala kia Sehova. Neʼe ʼui fēnei e Sesu ki tana ʼu tisipulo: “Ko te tagata ae e tuha mo te falala ʼi he mea veliveli, ko te falalaʼaga ia i he mea lahi; pea ko te tagata ae e kaka i he mea veliveli, pea e kaka i he mea lahi.” (Luka 16:10) ʼE tonu ke tou falala kia Sehova ʼi te ʼu gāue fuli ʼaē ʼe tou fai ʼi te ʼaho katoa, ʼo tou fakalogo kia te ia māʼia ʼi te ʼu faʼahi ʼaē ʼe hage ʼe mole faʼa maʼuhiga. Ka tou sio ki te ʼu lelei ʼo tatatou fakalogo ʼaia, ʼe toe mālohi ai tatatou falala ki tatatou Tāmai ʼi selo, ʼo feala ai hatatou kātakiʼi te tahi ʼu ʼahiʼahi ʼe lahi age.
ʼI te ōvi mai ʼo te fakaʼosi fakamataku ʼo te mālama, ʼe hoko moʼoni anai ki te hahaʼi ʼa Sehova he ʼu ʼahiʼahi pea mo he ʼu tuʼutāmaki. (Gaue 14:22; 2 Timoteo 3:12) Kapau ʼe tou maʼu ʼi te temi nei he falala mālohi pea mo katoa kia Sehova, pea ʼe feala ke tou tui ʼe tou maʼuʼuli anai ʼi te mālama foʼou ʼaē neʼe ina fakapapau mai—heʼe tou hāo anai ʼi te mamahi lahi peʼe fakatuʼuake anai tatou. (2 Petelo 3:13) ʼOfa pe ke mole tou tuku te heʼe falala ke ina maumauʼi tatatou ʼu felogoi maʼuhiga mo Sehova. Pea ko te ʼu palalau ʼaenī neʼe fai ʼo ʼuhiga mo Taniela ʼi tana ʼosi faka ʼāteaina mai te luo ʼo te ʼu laione, ʼe feala ke toe fai ʼo ʼuhiga mo tatou: “Neʼe mole hona lavea, he neʼe falala ki tona ʼAtua.”—Taniela 6:23.
[Kiʼi nota]
a Kapau ʼe koutou loto ki he tahi ʼu fakamatala, vakaʼi Te Tule Leʼo ʼo te ʼaho 1 ʼo Novepeli 1994, pasina 23 ki te 27.
[Paki ʼo te pasina 9]
ʼE mālohi tatatou tui mokā tou lau te ʼu fakamatala ʼo te ʼu kaugana agatonu ʼa Sehova, ohage ko Martin Poetzinger