Ke Hā Takotou Lakalaka Ki Muʼa
“Mauliʼi ia mea alā, pea ke nofoaki te u mea aia, ke ha lelei ki te hahai fuape tau lakalaka ki mua.”—1 Timoteo 4:15.
1. ʼE koutou lava ʼiloʼi feafeaʼi kua momoho he fuaʼi ʼakau pea kua feala hona kai?
KOUTOU fakakaukauʼi he fuaʼi ʼakau mata ʼe koutou leleiʼia—he foʼi moli, peʼe ko he foʼi mago, peʼe ko he tahi age fuaʼi ʼakau. ʼE koutou lava ʼiloʼi koa te temi ʼaē kua momoho ai pea kua feala tona kai? ʼE mahino ia! Ko tona magoni, mo tona lanu, pea mokā koutou fāfā kiai, ko te ʼu agaaga fuli ʼaia ʼe koutou lava ʼiloʼi ai ʼe kano lelei anai. Ko te temi ʼaē ʼe koutou kai ai, ʼe koutou fiafia ai, heʼe kano lelei ʼaupito pea mo malie! ʼE koutou fiafia pea mo koutou leleiʼia.
2. ʼE hā feafeaʼi kua fakapotopoto he tahi, pea ʼe malave feafeaʼi te faʼahi ʼaia ki tana ʼu felogoi mo te hahaʼi?
2 Ko te meʼa faigafua ʼaia pea mo fakafiafia, ʼe ʼi ai tona fakatatau ʼi te tahi ʼu faʼahi ʼo te maʼuli. Ohage la, ʼe hā ʼi he ʼu ʼaluʼaga kehekehe te kua fakapotopoto ʼa he tahi ʼi te faʼahi fakalaumālie, ohage ko takita ʼiloʼi te temi ʼaē kua momoho ai he fuaʼi ʼakau mata. ʼE tou ʼiloʼi kua fakapotopoto he tahi heʼe kua ina maʼu te fakasiosio lelei, te fakasiosio loloto, te poto pea mo te tahi ʼu kalitate. (Sopo 32:7-9) ʼE mahino ia ʼe ko he meʼa fakafiafia tatatou gāue fakatahi mo te hahaʼi ʼaē ʼe nātou fakahā te ʼu kalitate ʼaia ʼi tanatou ʼu aga pea mo tanatou ʼu gāue.—Tāʼaga Lea 13:20.
3. ʼI te palalau ʼa Sesu ʼo ʼuhiga mo te hahaʼi ʼo tona temi, koteā ʼaē ʼe tou mahino ai ʼo ʼuhiga mo te fakapotopoto?
3 ʼI te tahi faʼahi, kua lagi fotufotuʼa he tahi, kae ʼi tana faʼahiga palalau pea mo tana aga, ʼe lagi hā ai tana mole heʼeki fakapotopoto ʼi tona loto pea mo te faʼahi fakalaumālie. Ohage la, ʼi tana talanoa ki te taʼiake talagataʼa ʼo tona temi, neʼe ʼui fēnei e Sesu Kilisito: “Nee haele mai Soane, nee mole kai pea nee mole inu, pea nee natou lau: ‘E nofoi e he temonio.’ Kua haele mai te Foha o te tagata, nee kai mo inu, pea e natou lau: ‘Koena he tagata kaivale mo inu kava.’ ” Logola ko nātou ʼaia neʼe ko te ʼu hahaʼi lalahi, kae neʼe ʼui e Sesu ʼe nātou hage ko “he kau tamaliki”—ʼe mole nātou fakapotopoto. Koia neʼe ina toe ʼui fēnei: “Pea kua fakatonuhia te Poto e ana gaue.”—Mateo 11:16-19.
4. Ko te ʼu faʼahi fea ʼaē ʼe tonu ke hā ai tatatou lakalaka ki muʼa pea mo tatatou fakapotopoto?
4 ʼI te ʼu palalau ʼa Sesu, ʼe tou ʼiloʼi ai kapau ʼe maʼu e he tahi te poto moʼoni—te fakaʼiloga ʼo he tahi ʼe fakapotopoto—pea ʼe tonu ke hā ʼi te ʼu gāue ʼaē ʼe ina fai pea mo te ʼu fua ʼo tana ʼu gāue ʼaia. ʼO ʼuhiga mo te faʼahi ʼaia, koutou tokagaʼi te tokoni ʼa Paulo kia Timoteo. ʼI tana ʼosi fakahāhā te ʼu meʼa ʼaē ʼe tonu ke kumi e Timoteo, neʼe ʼui fēnei e Paulo: “Mauliʼi ia mea alā, pea ke nofoaki te u mea aia, ke ha lelei ki te hahai fuape tau lakalaka ki mua.” (1 Timoteo 4:15) Ei, ko te lakalaka ʼa he Kilisitiano ki te fakapotopoto ʼe tonu ke “ha lelei,” peʼe tou tokagaʼi lelei. Ko te ʼuhiga fakapotopoto, ohage ko te gigila ʼo te mālama, ʼe mole ko he kalitate ʼe ū peʼe fufū. (Mateo 5:14-16) Koia, ʼe tou vakaʼi anai te ʼu faʼahi tāfito e lua ʼe tonu ke hā ai tatatou lakalaka ki muʼa pea mo tatatou fakapotopoto: (1) ʼi tatatou tuputupu ʼi te ʼatamai mālama, mo te mahino, pea mo te poto; (2) ʼi tatatou fakahā te fua ʼo te laumālie.
Te Logo Tahi ʼi Te Tui Pea Mo Te ʼAtamai Mālama
5. ʼE fakamahino feafeaʼi te fakapotopoto?
5 ʼE lahi te ʼu tikisionalio ʼe nātou fakamahino ko te fakapotopoto ʼe ko te ʼaluʼaga ʼo he tahi kua katoa tana tupu, kua lahi, pea kua aʼu ki tona ʼaluʼaga fakaʼosi. ʼI te kamata neʼe tou talanoa ki he fuaʼi ʼakau mata kua momoho ʼi te temi ʼaē kua ʼosi katoa ai tona temi homo pea mo tona agaaga, tona lanu, tona magoni, pea mo tona malie. Koia, ko he tahi kua fakapotopoto ko tona faka ʼuhiga ʼaē kua katoa pea ʼe feala ke ʼui kua haohaoa.—Isaia 18:5; Mateo 5:45-48; Sakopo 1:4.
6, 7. (a) Koteā ʼaē ʼe hā ai ʼe loto e Sehova ke lakalaka tana kau atolasio ki te fakapotopoto fakalaumālie? (b) Koteā ʼaē ʼe pipiki ki te fakapotopoto?
6 ʼE loto e Sehova ʼAtua ke maʼu e tana ʼu kaugana fuli te fakapotopoto fakalaumālie. Moʼo fakahoko te faʼahi ʼaia, neʼe ina foaki te ʼu meʼa ʼofa ʼi te loto kokelekasio. Ki te kau Kilisitiano ʼi Efeso, neʼe tohi fēnei e te ʼapositolo ko Paulo: “Neʼe ina foaki ʼihi ko te kau ʼapositolo, ʼihi ko te kau polofeta, ʼihi ko te kau fagonogono ʼo te evaselio, ʼihi ko te kau tauhi ōvi pea mo te kau faiako, moʼo fakatonutonuʼi te kau maʼoniʼoni, ʼo ʼuhiga mo te gāue faka minisitelio, ʼo ʼuhiga mo te fakatuʼu ʼo te sino ʼo Kilisito, ke tou kaku fuli ki te logo tahi ʼi te tui pea mo te ʼatamai mālama totonu ʼo ʼuhiga mo te ʼAlo ʼo te ʼAtua, ki te katoa ʼo te ʼuhigaʼi tagata, ki te fakafuafua ʼo te ʼaluʼaga ʼo te katoa ʼa Kilisito. Ke ʼaua naʼa tou hage ko he ʼu kiʼi tamaliki ʼe fetafeaʼaki ʼi te ʼu fuga vai pea mo feʼāveʼaki ʼi hē mo hē e te matagi ʼo te ʼu akonaki fuli pe, ʼaki te kākā ʼa te tagata, ʼi tanatou faiva ʼaē ʼi te faʼufaʼu ʼo te kākā.”—Efeso 4:11-14, MN.
7 ʼI te ʼu vaega ʼaia, neʼe fakamahino e Paulo neʼe fai e te ʼAtua te ʼu fakatuʼutuʼu lahi ʼaia ʼi te kokelekasio ke feala tāfito kia tatou fuli ke tou ‘aʼu ki te logo tahi ʼi te tui pea mo te ʼatamai mālama totonu,’ ke tou aʼu ki te “katoa ʼo te ʼuhigaʼi tagata,” pea ke tou maʼu te ‘fakafuafua ʼo te ʼaluʼaga ʼo te katoa ʼa Kilisito.’ Kapau ʼe tou fai feiā, pea ʼe mole tou fetafeaʼaki anai ohage ko he ʼu kiʼi tamaliki ʼi te faʼahi fakalaumālie ʼaki te ʼu manatu pea mo te ʼu akonaki hala. ʼE tou mahino ai ʼe ʼi ai te pipikiga ʼo te lakalaka ki te fakapotopoto pea mo te maʼu ʼo “te logo tahi ʼi te tui pea mo te ʼatamai mālama totonu ʼo ʼuhiga mo te ʼAlo ʼo te ʼAtua.” ʼE ʼi ai te ʼu puani ʼi te tokoni ʼaia ʼa Paulo ʼe tonu ke tou tokagaʼi.
8. Koteā ʼaē ʼe tonu ke tou fai ke tou aʼu ki te “logo tahi” ʼi te tui pea mo te ʼatamai mālama totonu?
8 ʼUluaki, ʼe tonu ke taupau te “logo tahi,” koia ko he Kilisitiano kua fakapotopoto ʼe tonu ke logo tahi pea mo felogoi lelei mo te ʼu tēhina mo tuagaʼane ʼi te tui pea mo te ʼatamai mālama. ʼE mole ina loto ke tuʼu tana manatu, peʼe ina loto ke taupau tana manatu ʼo ʼuhiga mo he fakamahino ʼo he puani faka Tohi-Tapu. Kailoa ia, kae ʼe falala katoa ki te moʼoni ʼaē ʼe fakahā e Sehova ʼAtua ʼaki tona ʼAlo, ia Sesu Kilisito, pea mo “te tagata kaugana agatonu mo poto.” ʼI tatatou fakaʼaogaʼi tuʼumaʼu te meʼa kai fakalaumālie ʼaē ʼe foaki mai “ ʼi tona temi totonu”—ʼi te ʼu tohi, mo te ʼu fono pea mo te ʼu fakatahi—ʼe tou ʼiloʼi papau ai ʼe tou taupau te “logo tahi” mo totatou ʼu kaumeʼa Kilisitiano ʼi te tui pea mo te ʼatamai mālama.—Mateo 24:45, MN.
9. Koutou fakamahino te faka ʼuhiga ʼo te kupu “te tui” ʼaē neʼe fakaʼaogaʼi e Paulo ʼi tana tohi ki te kau Efeso.
9 Lua, ko te kupu “te tui” ʼe mole faka ʼuhiga ki te tui ʼaē ʼe maʼu e te kau Kilisitiano takitokotahi, kae ʼe faka ʼuhiga ki te ʼu akonaki fuli ʼaē ʼe tou tui kiai, “te laulahi, mo te loa, mo te maoluga pea mo te loloto” ʼo te ʼu akonaki ʼaia. (Efeso 3:18; 4:5; Kolose 1:23; 2:7) ʼE moʼoni, ʼe feala koa ki he Kilisitiano ke logo tahi mo te ʼu tēhina mo tuagaʼane, mo kapau ʼe mole ina tali fuli te ʼu akonaki ʼaē ʼe tou tui kiai? Ko tona faka ʼuhiga, ʼe mole tonu ke gata pe tatatou ʼiloʼi ʼo te ʼu ʼuluaki akonaki ʼo te Tohi-Tapu, peʼe ke tou maʼu he ʼatamai mālama ʼe mole katoa peʼe mole loloto ʼo te moʼoni. Kailoa ia, ʼe tonu ke tou fia fakaʼaogaʼi lelei te ʼu meʼa ʼofa pea mo te ʼu fakatuʼutuʼu ʼaē neʼe foaki e Sehova ki tana kautahi moʼo fakaloloto tatatou kumi ia tana Folafola. Kapau ʼe feala, pea ʼe tonu ke tou faiga ke tou mālama lelei pea mo mālama katoa ki te finegalo ʼo te ʼAtua pea mo tana fakatuʼutuʼu. ʼE tonu ai ke tou toʼo he temi moʼo lau pea mo ako te Tohi-Tapu pea mo te ʼu tohi faka Tohi-Tapu, ke tou faikole ki te ʼAtua ke tokoni mai pea mo ina takitaki tatou, ke tou kau tuʼumaʼu ki te ʼu fono, pea mo kau lahi ki te faka mafola ʼo te Puleʼaga pea mo te fai ʼo he ʼu tisipulo.—Tāʼaga Lea 2:1-5.
10. Koteā te faka ʼuhiga ʼo te kupu ʼo Efeso 4:13, “ke tou kaku fuli”?
10 Tolu, ʼe kamata e Paulo te fakatuʼutuʼu ʼaē ʼe koga tolu ʼaki te ʼu kupu “ke tou kaku fuli.” ʼO ʼuhiga mo te ʼui ʼaē ‘ko tatou fuli’, ʼe fakamahino fēnei e te tohi faka Tohi-Tapu “ ʼe mole ko tatou takitokotahi, kae ko tatou fakatahi.” Ko tona faka ʼuhiga, ʼe tonu ke tou faiga takitokotahi ke tou aʼu fakatahi mo te fale tautēhina katoa ki te fakatuʼutuʼu ʼaē ko te fakapotopoto faka Kilisitiano. ʼE ʼui fēnei e te The Interpreter’s Bible: “ ʼE mole feala ke aʼu he tahi ki te katoa ʼi te faʼahi fakalaumālie mo kapau ʼe mole fakatahi mo te hahaʼi, ohage pe ko he koga ʼo te sino ʼe mole feala ke katoa tana tuputupu gata pe mokā ʼe tuputupu fakatahi mo te sino katoa.” Neʼe fakamanatuʼi e Paulo ki te kau Kilisitiano ʼo Efeso, neʼe tonu ke nātou faiga “ ʼaki te kau maʼoniʼoni fuli,” ke nātou mahino ki te tui katoa.—Efeso 3:18a, MN.
11. (a) Koteā ʼaē ʼe mole faka ʼuhiga kiai tatatou haʼele ki muʼa ʼi te faʼahi fakalaumālie? (b) Ke tou haʼele ki muʼa, koteā ʼaē ʼe ʼaoga ke tou fai?
11 ʼE hā lelei mai ʼi te ʼu palalau ʼa Paulo, ko te haʼele ki muʼa ʼi te faʼahi fakalaumālie, ʼe mole faka ʼuhiga ke tou fakafonu totatou ʼatamai ʼaki te ʼatamai mālama pea ke lahi tatatou poto. Ko te Kilisitiano ʼaē kua fakapotopoto ʼe mole fia hā ki te hahaʼi ʼaki tona poto. Kailoa ia, ʼe ʼui fēnei e te Tohi-Tapu: “Ko te ala ʼo te kau faitotonu ʼe hage ko te mālama gigila ʼaē ʼe ʼāsili tana mālama ʼo aʼu ki te mafoa lelei ʼo te ʼaho.” (Tāʼaga Lea 4:18) Ei, ʼe ko “te ala,” kae ʼe mole ko he tahi, ʼaē “ ʼe ʼāsili tana mālama.” Kapau ʼe tou haga faiga ke tou mulimuli ki te mālama gigila ʼo te Folafola ʼo te ʼAtua ʼaē ʼe foaki e Sehova ki tana hahaʼi, pea ʼe tou haʼele anai ki muʼa ʼi te faʼahi fakalaumālie. ʼI te faʼahi ʼaia, ko te faka ʼuhiga ʼo tatatou mulimuli ki te mālama, ʼe ko hatatou lakalaka ki muʼa, pea ʼe ko he meʼa ʼe feala ke tou fai fuli.—Pesalemo 97:11; 119:105.
Tou Fakahā “Te Fua o Te Laumalie”
12. He koʼe ʼe maʼuhiga ke hā te fua ʼo te laumālie ʼi tatatou faiga ʼaē ke tou haʼele ki muʼa ʼi te faʼahi fakalaumālie?
12 Logola ʼe maʼuhiga tatatou aʼu ki “te logo tahi ʼi te tui pea mo te ʼatamai mālama totonu,” kae ʼe toe maʼuhiga foki ke hā mo te fua ʼo te laumālie ʼo te ʼAtua ʼi te ʼu faʼahi kehekehe ʼo totatou maʼuli. Koteā tona tupuʼaga? Koteʼuhi ko te fakapotopoto, ohage ko te meʼa ʼaē neʼe tou vakaʼi, ʼe mole ū peʼe fufū, kae ʼe fakaʼiloga ʼaki he ʼu agaaga ʼe hā lelei ki tuʼa, pea ʼe feala ke fua lelei pea mo fakaloto mālohiʼi ai niʼihi. ʼE mahino ia, ko tatatou faiga ʼaē ke tou lakalaka ki muʼa ʼi te faʼahi fakalaumālie, ʼe mole ko he faiga pe ke tou fai he ʼu aga ʼe lelei peʼe tou fia hā. Kae ʼi tatatou tuputupu fakalaumālie, ʼo mulimuli ki te takitaki ʼa te laumālie ʼo te ʼAtua, ʼe hoko anai he toe fetogi fakaofoofo ʼi tatatou aga pea mo te ʼu meʼa ʼaē ʼe tou fai. Neʼe ʼui fēnei e te ʼapositolo ko Paulo: “Koutou haga haʼele ʼaki te laumālie pea ʼe mole koutou fakahoko ai anai he holi ʼo te kakano.”—Kalate 5:16, MN.
13. Koteā te fetogi ʼaē ʼe ina fakahā lelei ai te lakalaka ki muʼa ʼa he tahi?
13 ʼE talanoa leva Paulo ki “te u gaue a te kakano,” ʼe lahi te ʼu gāue ʼaia pea ʼe “hā.” ʼI muʼa ʼo te tali e he tahi te ʼu fakatotonu ʼa te ʼAtua, neʼe mulimuli tona maʼuli ki te ʼu aga ʼo te mālama pea neʼe lagi ina fai te ʼu meʼa ʼaē neʼe talanoa kiai Paulo, “te feauaki, te agaʼuli, te faiʼaga, te tauhi taulaʼatua, te fakalauʼakau, te u taufehia, te maveu, te maheka, te ita, te fe’filiʼaki, te mavetevete, te fakapalatahi, te u holikovi, te u konahia, te u kaivale pea mo ihiʼage mea e tatau mo te u mea aeni.” (Kalate 5:19-21) Kae ʼi te tuputupu fakalaumālie ʼa he tahi, ʼe ina lava tauʼi māmālie te ʼu “gaue a te kakano” ʼaia ʼe kovi pea mo ina fetogi ʼaki “te fua o te laumalie.” Ko te fetogi ʼaia ʼe ina fakahā lelei ai ʼe lakalaka he tahi ki te fakapotopoto faka Kilisitiano.—Kalate 5:22.
14. Koutou fakamahino te ʼu kupu e lua ʼaenī “te u gaue a te kakano” pea mo “te fua o te laumalie.”
14 ʼE tonu ke tou tāʼofi te ʼu palalau e lua ʼaenī, “te u gaue a te kakano” pea mo “te fua o te laumalie.” Ko “te u gaue” ʼe ko te fua ʼo te ʼu meʼa ʼaē ʼe fai e he tahi. Ko tona faka ʼuhiga ko te ʼu aga ʼaē neʼe ʼui e Paulo ko te ʼu gāue ʼo te kakano, ʼe ko te ʼu fua ʼaia ʼo te ʼu meʼa neʼe filifili pe e he tahi ke ina fai, peʼe ko te ʼu fua ʼo te fakaneke ʼo te kakano agahala. (Loma 1:24, 28; 7:21-25) ʼI te tahi age faʼahi, ko te kupu “te fua o te laumalie” ko tona faka ʼuhiga, ko te ʼu kalitate ʼaē ʼe tuʼu ʼi te vaega, ʼe mole ko te ʼu fua ʼo hatatou faiga ke tou liliu ʼo agalelei peʼe ke hikihiki totatou ʼulugaaga, kae ʼe ko te ʼu fua ʼo te gāue ʼa te laumālie ʼo te ʼAtua. Ohage pe ko te fuʼu ʼakau ʼaē ʼe fua anai mokā ʼe tokaga lelei he tahi kiai, ʼo toe feiā pe ʼe hā anai ʼi he tahi te fua ʼo te laumālie mokā ʼe gāue lahi te laumālie maʼoniʼoni ʼi tona maʼuli.—Pesalemo 1:1-3.
15. He koʼe ʼe maʼuhiga ke tou tokagaʼi te ʼu faʼahi fuli ʼo “te fua o te laumalie”?
15 Ko te tahi faʼahi ke tou tokagaʼi ʼe ko te fakaʼaogaʼi e Paulo te kupu “fua” moʼo fakatahiʼi te ʼu kalitate lelei fuli ʼaē neʼe talanoa kiai. ʼE mole fakatupu e te laumālie he ʼu fua kehekehe ke tou filifili te kalitate ʼaē ʼe tou leleiʼia. Ko te ʼu kalitate fuli ʼaē neʼe talanoa kiai ia Paulo—te ʼofa, te fiafia, te tokalelei, te kātaki fualoa, te finegaloʼofa, te agalelei, te tui, te agamālū, te lolomi ʼo kita—ʼe nātou maʼuhiga fuli, pea ko te ʼu kalitate fuli ʼaia ʼe nātou faʼufaʼu te ʼulugaaga faka Kilisitiano foʼou. (Efeso 4:24; Kolose 3:10) Koia, logola ʼe lagi hā lelei niʼihi kalitate ʼi totatou maʼuli ʼuhi ko totatou ʼulugaaga, kae ʼe maʼuhiga ke tou tokagaʼi te ʼu faʼahi fuli ʼaē neʼe talanoa kiai ia Paulo. Kapau ʼe tou fai feiā, pea ʼe feala anai ke tou faʼifaʼitakiʼi lelei te ʼulugaaga ʼo Kilisito ʼi totatou maʼuli.—1 Petelo 2:12, 21.
16. Koteā tatatou fakatuʼutuʼu mokā tou faiga ke tou maʼu te fakapotopoto, pea ʼe tou lava fakahoko feafeaʼi?
16 ʼI te ʼu palalau ʼa Paulo, ʼe tou lava tāʼofi te ako maʼuhiga ʼaenī, ʼi tatatou faiga ki te fakapotopoto faka Kilisitiano, ʼe mole tou fakatuʼutuʼu ke tou maʼu he ʼatamai mālama lahi pea mo he poto lahi, peʼe tou maʼu he ʼulugaaga makehe. Kae ʼe tou loto ke gāue lahi te laumālie ʼo te ʼAtua ʼi totatou maʼuli. Kapau ʼe mulimuli tatatou ʼu fakakaukau pea mo tatatou ʼu gāue ki te takitaki ʼa te laumālie ʼo te ʼAtua, pea ʼe tou liliu anai ʼo fakapotopoto ʼi te faʼahi fakalaumālie. ʼE tou lava fakahoko feafeaʼi te faʼahi ʼaia? ʼE tonu ke tou avahi totatou loto pea mo totatou ʼatamai ki te mālohi ʼo te laumālie ʼo te ʼAtua. Ko tona faka ʼuhiga ke tou kau tuʼumaʼu ki te ʼu fono pea mo fai ai hatatou ʼu tali. Pea ʼe toe maʼua foki ke tou ako pea mo metitasioʼi te Folafola ʼa te ʼAtua, ke tou tuku tana ʼu pelesepeto ke nātou takitaki tatatou felogoi mo te hahaʼi, pea mo te ʼu meʼa ʼaē ka tou filifili pea mo te ʼu tonu ʼaē ka tou fai. Pea ʼe mahino ia ʼe hā lelei anai tatatou lakalaka ki muʼa.
Tou Lakalaka Ki Muʼa Ki Te Kolōlia ʼo Te ʼAtua
17. ʼE pipiki feafeaʼi te lakalaka ki muʼa pea mo te faka kolōlia ʼo tatatou Tāmai ʼi selo?
17 Moʼo fakaʼosi, ko te hā ʼo tatatou lakalaka ki muʼa ʼe mole ina faka kolōlia pea mo fakavikiviki ia tatou, kae ko tatatou Tāmai ʼi selo, ia Sehova, ʼaē ʼe ina fakagafua ke tou maʼu te fakapotopoto fakalaumālie. ʼI te po ʼi muʼa ʼo te mate ʼa Sesu, neʼe ina ʼui fēnei ki te kau tisipulo: “Ko taku Tāmai ʼe faka kolōliaʼi ʼi te faʼahi ʼaenī: ke koutou haga fua ke lahi, pea ke koutou hā ʼaki mai ko koutou ko taku ʼu tisipulo.” (Soane 15:8, MN ) ʼAki te hā ia nātou te fua o te laumālie pea mo te fua ʼo te Puleʼaga ʼi tanatou minisitelio, neʼe faka kolōliaʼi ai e te kau tisipulo ia Sehova.—Gaue 11:4, 18; 13:48.
18. (a) Koteā te taʼukai fakafiafia ʼe lolotoga hoko ia ʼaho nei? (b) Koteā te ʼu faʼahi e lua ʼe tonu ke fakahoko ʼi te taʼukai ʼaia?
18 Ia ʼaho nei, ʼe tapuakina e Sehova tana hahaʼi ʼi tanatou kau ki te taʼukai fakalaumālie ʼi te malamanei katoa. Lolotoga ni ʼu taʼu, ko hahaʼi foʼou e toko 300 000 ʼi te taʼu fuli, ʼe nātou foaki tonatou maʼuli kia Sehova pea mo papitema. ʼE tou fiafia ai pea ʼe mahino ia ʼe toe fiafia mo te loto ʼo Sehova. (Tāʼaga Lea 27:11) Kae ke hoko atu te fakafiafia ʼo te faʼahi ʼaia pea mo te fakavikiviki kia Sehova, ʼe tonu ki te hahaʼi foʼou fuli ʼaia ke nātou “haga haʼele fakatahi mo [Kilisito], [mo] . . . tauaka pea mo lagaʼi ake . . . ia te ia, pea . . . [mo] liliu o mālohi ʼi te tui.” (Kolose 2:6, 7, MN ) ʼE ko faʼahi e lua ʼaē ʼe tonu ke fakahoko e te hahaʼi ʼa te ʼAtua. ʼI te tahi faʼahi, kapau neʼe hoki koutou papitema pe, pea ʼe koutou tali anai koa ke ‘hā lelei ki te hahaʼi fuape takotou lakalaka ki muʼa’? Pea ʼi te tahi faʼahi, kapau kua fualoa takotou ʼi te moʼoni, pea ʼe koutou tali anai koa te maʼua ʼaē ke koutou tokakaga ki te maʼuli fakalaumālie ʼo nātou foʼou? ʼI te ʼu faʼahi ʼaia e lua, ʼe hā lelei mai te maʼua ʼaē ke tou kaku ki te fakapotopoto.—Filipe 3:16; Hepeleo 6:1.
19. Koteā te ʼu fealagia pea mo te ʼu tapuakina ʼaē ʼe feala ke koutou maʼu mo kapau ʼe hā takotou lakalaka ki muʼa?
19 ʼE maʼu anai te ʼu tapuakina e nātou ʼaē ʼe gāue kinakina ke hā tanatou lakalaka ki muʼa. Koutou manatuʼi te ʼu palalau fakaloto mālohi ʼaenī ʼa Paulo ʼi tana ʼosi uga ia Timoteo ke lakalaka ki muʼa: “Tokaga kia koe pea mo tau faiʼakonaki, kataki i ai. Koteuhi i tau fai aia, e ke haofaki anai ia koe, ia koe pea mo natou e fakalogo kia te koe.” (1 Timoteo 4:16) Kapau ʼe koutou faiga fakamalotoloto ke hā takotou lakalaka ki muʼa, pea ʼe feala mo koutou ke koutou kau ki te pilivilesio ʼaē ko te faka kolōlia ʼo te huafa ʼo te ʼAtua pea mo maʼu tana ʼu tapuakina.
ʼE Kei Koutou Manatuʼi Koa?
• Ko te ʼu faʼahi fea ʼaē ʼe feala ke hā ai te fakapotopoto ʼa he tahi ʼi te faʼahi fakalaumālie?
• Koteā te faʼahiga ʼatamai mālama pea mo te faʼahiga mahino ʼaē ʼe hā ai te fakapotopoto?
• Ko te fakahā ʼo “te fua o te laumalie,” ʼe ina fakamoʼoni feafeaʼi kua lakalaka ki muʼa he tahi ʼi te faʼahi fakalaumālie?
• Ko te ʼu faʼahi fea ʼaē ʼe tonu ke tou fakahoko ʼi tatatou faiga ki te fakapotopoto?
[Paki ʼo te pasina 13]
ʼE hā lelei ki te hahaʼi mokā fakapotopoto he tahi
[Paki ʼo te pasina 15]
ʼE tou lakalaka ki muʼa ʼi te faʼahi fakalaumālie mo kapau ʼe tou haga mulimuli ki te mālama ʼo te moʼoni ʼaē kua fakahā
[Paki ʼo te pasina 17]
ʼE tokoni mai te faikole ke tou fakahā “te fua o te laumalie”