Tou Maʼu Te Tui ʼAē Neʼe Maʼu e Apalahamo!
“Ko te hahai o te tui, ko natou aia e ko te u fanau a Apalahamo.”—Kalate 3:7.
1. Neʼe tauʼi feafeaʼi e Apalamo te ʼahiʼahiʼi foʼou ʼaē neʼe hoko ʼi Kanaane?
ʼI TANA fakalogo ki te fakatotonu ʼa Sehova, neʼe līaki e Apalamo tona maʼuli lelei ʼi Ule. ʼO hoa ki te ʼu faigataʼaʼia ʼaē neʼe hoko kia ia ʼi te ʼu taʼu ki muli age, neʼe hoko te ʼahiʼahi ʼo tana tui ʼi Esipito. ʼE ʼui fēnei e te Tohi-Tapu: “ ʼI te temi ʼaia neʼe hoko te hoge ʼi te fenua.” Neʼe feala pe ke meo ia Apalamo ʼi te ʼaluʼaga ʼaia. Kae neʼe ina fai he ʼu fakatuʼutuʼu ʼaoga ke maʼuli tona famili. “Neʼe ʼalu Apalamo ki Esipito ʼo nofo matāpule ai, he neʼe faigataʼa te hoge ʼi te fenua.” Neʼe lagi tokagaʼi te foʼi famili ʼo Apalamo ʼi Esipito. ʼE fakahoko moʼoni anai koa e Sehova tana ʼu fakapapau pea mo puipui Apalamo naʼa tuʼutāmaki?—Senesi 12:10; Ekesote 16:2, 3.
2, 3. (a) He koʼe neʼe fufū e Apalamo te ʼuhiga moʼoni ʼo tona ʼohoana? (b) ʼO mulimuli ki te meʼa ʼaē neʼe hoko, neʼe feafeaʼi te aga ʼa Apalamo ki tona ʼohoana?
2 ʼE tou lau fēnei ia Senesi 12:11-13: “Neʼe hoko te meʼa ʼaenī, ʼi tana ʼamanaki hū ki Esipito, neʼe ina ʼui fēnei ki tona ʼohoana ko Salai: ‘Fakalelei siʼi ʼou loto! ʼE ʼau ʼiloʼi lelei ko koe ko he fafine finemui. Pea ʼe hoko moʼoni anai te faʼahi ʼaenī, ʼe sio anai te kau Esipito kia te koe pea mo nātou ʼui fēnei anai, “ ʼE ko tona ʼohoana.” Pea ʼe mahino ia ʼe nātou matehi anai ʼau, kae ʼe nātou fakahāo anai koe. Fakalelei, ka ke tala age ko koe ko toku tuagaʼane, ke mole hoko mai he meʼa kia te ʼau ʼuhi ko koe, pea ʼe maʼuli moʼoni anai toku nefesi ʼuhi ko koe.’ ” Logola neʼe kua taʼu 65 ia Salai, kae neʼe kei finemui ʼaupito. Neʼe feala ke tuʼutāmaki ai te maʼuli ʼo Apalamo.a (Senesi 12:4, 5; 17:17) Kae tāfito, neʼe feala ke fakatupu kovi ki te fakatuʼutuʼu ʼa Sehova, he neʼe ina ʼui ʼaki te hāko ʼo Apalamo ʼe tapuakina anai te ʼu puleʼaga fuli ʼo te kele. (Senesi 12:2, 3, 7) Mai tona ʼaluʼaga ʼaē neʼe mole heʼeki maʼu he fānau ʼa Apalamo, koia neʼe tonu ke maʼuli.
3 Neʼe ʼuluaki felogoi ia Apalamo mo Sala ke mole ina fakahā age ko tona ʼohoana, kae ke ina ʼui age ʼe nā tautuagaʼane. Koutou fakatokagaʼi, logola tona tuʼulaga faka pateliaka, neʼe mole fefeka ia tana fakaʼaogaʼi ʼo tona ʼuhiga pule, kae neʼe ina kole age ke lagolago kia ia. (Senesi 12:11-13; 20:13) ʼI te faʼahi ʼaia, neʼe tuku e Apalamo he faʼifaʼitaki lelei ki te kau tagata ʼohoana, ke nātou fai tonatou ʼuhiga pule ʼaki te ʼofa, pea ko Salai, ʼi tana fakalogo ki tona ʼohoana, ʼe ko he faʼifaʼitaki ki te kau fafine ʼohoana ia ʼaho nei.—Efeso 5:23-28; Kolose 4:6.
4. ʼE tonu ke feafeaʼi te aga ʼa te kau kaugana agatonu ʼa te ʼAtua ia ʼaho nei, mokā tuʼutāmaki te maʼuli ʼo tonatou ʼu tēhina?
4 Neʼe feala ke ʼui e Salai ko ia ko te tuagaʼane ʼo Apalamo koteʼuhi neʼe nā tāmai tahi kae nā faʼe kehekehe. (Senesi 20:12) Tahi ʼaē meʼa, neʼe mole fakamaʼua ke ina fakahā age he meʼa ki te hahaʼi ʼaē neʼe mole tonu ke nātou ʼiloʼi. (Mateo 7:6) Ko te ʼu kaugana agatonu ʼa te ʼAtua ʼi te temi nei, ʼe nātou tokagaʼi te fakatotonu ʼa te Tohi-Tapu ke nātou agatonu. (Hepeleo 13:18) Ohage la, ʼe mole nātou loi anai ʼi te telepinale. Kae ka tuʼutāmaki te maʼuli fakasino pea mo fakalaumālie ʼo tonatou ʼu tēhina, ohage ko te fakataga peʼe ko te tau, pea ʼe nātou tokagaʼi te tokoni ʼa Sesu ke nātou “popoto o hage ko te gata pea . . . agalelei o hage ko te lupe.”—Mateo 10:16; vakaʼi Te Tule Leʼo ʼo te ʼaho 1 ʼo Novepeli 1996, pasina 18, palakalafe 19.
5. He koʼe neʼe lotolelei ia Salai ke fakalogo ki te kole ʼa Apalamo?
5 Neʼe koteā te tali ʼa Salai ki te kole ʼa Apalamo? ʼE ʼui e te ʼapositolo ko Petelo, ko te ʼu fafine ohage ko ia ʼe nātou “falala ki te Atua.” Neʼe lagi mahino kia Salai te ʼu faʼahi fakalaumālie ʼaē neʼe pipiki ki te ʼaluʼaga ʼaia. Tahi ʼaē meʼa, neʼe ʼofa pea mo fakaʼapaʼapa ki tona ʼohoana. Neʼe fili e Salai ke ‘fakalogo ki tona ʼohoana,’ pea ke ina tuku tona ʼuhiga fafine ʼohoana. (1 Petelo 3:5) ʼE moʼoni, neʼe feala ke tuʼutāmaki mo ia. “ ʼI te hū atu pe ʼa Apalamo ki Esipito, neʼe sioʼi e te kau Esipito te fafine, neʼe finemui ʼaupito. Pea mo te kau tama ʼaliki ʼa Falaone neʼe nātou toe tokagaʼi te fafine, pea neʼe nātou kamata vikiʼi ia ia kia Falaone, pea neʼe ʼavage te fafine ki te fale ʼo Falaone.”—Senesi 12: 14, 15.
Te Faka ʼĀteaina Neʼe Fakahoko e Sehova
6, 7. Neʼe koteā te ʼaluʼaga faigataʼa ʼaē neʼe hoko kia Apalamo pea mo Salai, pea neʼe faka ʼāteainaʼi feafeaʼi e Sehova ia Salai?
6 Neʼe lagi fakatupu hoha te faʼahi ʼaia kia Apalamo pea mo Salai! ʼE ʼasi mai neʼe ʼamanaki ke fakaʼalikiʼi ia Salai. Tahi ʼaē meʼa, ko Falaone ʼaē neʼe mole ina ʼiloʼi te ʼuhiga moʼoni ʼo Salai, neʼe ina foaki he ʼu meʼa ʼofa kia Apalamo, ʼo “ina maʼu ai te ʼu akeno, te ʼu pipi pea mo te ʼu asino, te ʼu hahaʼi kaugana tagata mo fafine, te ʼu asino fafine pea mo te ʼu kamelo.”b (Senesi 12:16) ʼE mahino ia neʼe fehiʼa lahi Apalamo ki te ʼu meʼa ʼofa ʼaia! Logola neʼe kua lagi kovi ʼaupito te ʼaluʼaga, kae neʼe mole līʼakina e Sehova ia Apalamo.
7 “Pea neʼe tauteaʼi e Sehova ia Falaone pea mo tona loto fale ʼaki he ʼu malaʼia lahi, ʼuhi ko Salai, te ʼohoana ʼo Apalamo.” (Senesi 12:17) ʼE mole fakahā mai pe neʼe ʼiloʼi feafeaʼi e Falaone te tupuʼaga moʼoni ʼo te ʼu “malaʼia” ʼaia. Neʼe ina foimo fai ai te faʼahi ʼaenī: “Neʼe pāui e Falaone ia Apalamo ʼo ʼui maʼana: ‘Koteā koa te meʼa ʼaenī neʼe ke fai mai kia te ʼau? He koʼe neʼe mole ke fakahā mai kia te ʼau ko tou ʼohoana? He koʼe neʼe ke ʼui mai “Ko toku tuagaʼane,” ʼo ʼau ʼamanaki toʼo ia ia ko hoku ʼohoana? Pea koʼeni tou ʼohoana. Toʼo ia ia pea ke ʼalu!’ Pea neʼe fai e Falaone te ʼu fakatotonu ki te kau tagata ʼo ʼuhiga mo ia, pea neʼe nātou ʼolo tahi mo ia pea mo tona ʼohoana pea mo meʼa fuli ʼaʼana.”—Senesi 12:18-20; Pesalemo 105:14, 15.
8. Koteā te faʼahiga puipui ʼaē ʼe fakapapauʼi mai e Sehova ki te kau Kilisitiano ia ʼaho nei?
8 Ia ʼaho nei, ʼe mole puipui tuʼumaʼu tatou e Sehova mai te mate, te fai fakapō, te hoge, peʼe ko te ʼu tuʼutāmaki faka natula. ʼE fakapapau mai ʼe puipui tuʼumaʼu anai tatou e Sehova mai te ʼu meʼa ʼaē ʼe fakatupu tuʼutāmaki ʼi te faʼahi fakalaumālie. (Pesalemo 91:1-4) ʼE ina fakahoko ʼuluaki te faʼahi ʼaia ʼo ina foaki mai ʼi tona temi totonu he ʼu fakatokaga ʼaki tana Folafola pea mo “te kaugana agatonu mo fakapotopoto.” (Mateo 24:45) E feafeaʼi ʼo ʼuhiga mo te tuʼutāmaki ʼaē naʼa tou mamate ʼi te fakataga? Logola ʼe lagi feala ki ʼihi ke nātou mamate, kae ʼe mole tuku anai e te ʼAtua ke tāmateʼi tana hahaʼi katoa. (Pesalemo 116:15) Pea kapau ʼe mate ʼihi kau agatonu, pea ʼe feala ke tou tui papau ʼe fakatuʼuake anai nātou.—Soane 5:28, 29.
Ko He ʼu Sakilifisio Moʼo Taupau Te Tokalelei
9. Koteā ʼaē ʼe fakahā mai neʼe feʼaluʼaki Apalamo ʼi Kanaane?
9 ʼI te kua ʼosi ʼo te hoge ʼi Kanaane, “neʼe mavae Apalamo mai Esipito, ia ia mo tona ʼohoana pea mo te ʼu meʼa fuli ʼaʼana, pea mo Lote, ʼo nātou ʼolo ki Nekepe [te koga meʼa ʼe mole fakavai lelei ʼi te potu saute ʼo te ʼu moʼuga ʼo Suta]. Pea neʼe lahi te ʼu koloā ʼo Apalamo ko te ʼu faga manu, mo te paʼaga pea mo te aulo.” (Senesi 13:1, 2) Neʼe manatu e te hahaʼi ʼo te fenua ko he tagata mālohi pea mo maʼuhiga, ko te tagata pule lahi. (Senesi 23:6) Neʼe mole fia nofo ia Apalamo ʼi te fenua ʼaia, pea neʼe mole fia kau ki te ʼu fakatuʼutuʼu ʼa te kau Kanaane. Kae “neʼe feʼaluʼaki ʼi te ʼu nofoʼaga falelā mai Nekepe ki Petele, ki te potu ʼaē neʼe fakatuʼu ʼuluaki ai tona falelā, ʼi te vaha ʼo Petele pea mo Ai.” Ohage ko tana agamāhani, neʼe fakamuʼamuʼa e Apalamo te tauhi kia Sehova ʼi te potu pe ʼaē neʼe ʼalu kiai.—Senesi 13:3, 4.
10. Koteā te fihifihia neʼe tupu ʼi te kau tagata tauhi manu ʼa Apalamo pea mo Lote, pea he koʼe neʼe maʼuhiga ke foimo fakatokatoka te faʼahi ʼaia?
10 “Pea ko Lote, ʼaē neʼe ʼalu mo Apalamo, neʼe ina maʼu mo ia tana ʼu ōvi pea mo tana ʼu pipi, pea mo tona ʼu falelā. Pea neʼe mole feʼauga te fenua ke nā maʼuʼuli fakatahi ai, he neʼe lahi tonā ʼu koloā pea neʼe mole feala ke nā maʼuʼuli fakatahi. Pea neʼe kē te kau tagata tauhi manu ʼa Apalamo pea mo te kau tagata tauhi manu ʼa Lote; pea ʼi te temi ʼaia ko te Kanaane pea mo te Pelisite neʼe nā nonofo ʼi te fenua.” (Senesi 13:5-7) Neʼe mole feʼauga te vai pea mo te vao ʼi te fenua moʼo taupau te ʼu faga manu ʼa Apalamo pea mo Lote. Neʼe tupu ai te ʼu fefakafeagaiʼaki pea mo te ʼu feʼitaʼaki ʼa te kau tagata tauhi manu. Ko te ʼu taʼi fihi ʼaia neʼe mole tau mo feʼauga mo te kau atolasio ʼa te ʼAtua moʼoni. Kapau neʼe hoko atu te kē ʼaia, pea neʼe feala ke mole kei nātou felogoi ʼo talu ai. Neʼe fakatokatoka feafeaʼi e Apalamo te faʼahi ʼaia? Neʼe ina vaheʼi ia Lote ʼi te ʼosi mate ʼo tana tāmai, pea lagi neʼe ina taupau ia ia ohage ko hana fānau. ʼI tona ʼuhiga matuʼa, neʼe mole tonu koa ke fili e Apalamo te meʼa ʼaē ʼe lelei maʼana?
11, 12. Koteā te fealagia neʼe tuku e Apalamo ke fai e Lote, pea he koʼe neʼe mole fakapotopoto te filifili ʼa Lote?
11 Kae “neʼe ʼui fēnei e Apalamo kia Lote: ‘Fakalelei age tou loto, ʼaua naʼa ke tuku ke hoholo atu tatā kē pea mo te fekēʼaki ʼo taku ʼu tagata tauhi manu pea mo tau ʼu tagata tauhi manu, heʼe tā tautēhina. ʼE mole ke maʼu koa la te fenua katoa? Fakalelei tou loto, ka ke mavae koe ia te ʼau. Kapau ʼe ke ʼalu ki te faʼahi hema, pea ʼe ʼau ʼalu anai ki te faʼahi mataʼu; kae kapau ʼe ke ʼalu ki te faʼahi mataʼu, pea ʼe ʼau ʼalu anai ki te faʼahi hema.’ ” ʼO ōvi ki Petele ʼe ʼi ai te koga meʼa neʼe fakahigoa ko “te tahi ʼi te ʼu koga meʼa māʼoluga pea mo lalahi ʼaupito ʼo Palesitina.” Lagi mai te koga meʼa ʼaia, “neʼe hiki ake ai e Lote ʼona mata pea sio ia ki te Tisitilike katoa ʼo Solotane, ʼe ko he potu fenua katoa ʼe lelei tona fakavai ka heʼeki fakaʼauha e Sehova ia Sotoma mo Komola, ohage ko te ʼōloto ʼo Sehova, ohage ko te fenua ʼo Esipito ʼo aʼu ki Soale.”—Senesi 13:8-10.
12 Logola ʼe ʼui e te Tohi-Tapu ʼo ʼuhiga mo Lote ko he tagata “faitotonu,” kae ʼi te faʼahi ʼaenī neʼe mole ina tuku kia Apalamo ke ina fai te tonu, peʼe kumi tokoni ki te tagata ʼaē neʼe matuʼa age ia ia. (2 Petelo 2:7) “Neʼe fili e Lote maʼa ia te Tisitilike katoa ʼo Solotane pea neʼe hiki e Lote tona nofoʼaga ki te potu esite. Pea neʼe nā mavete ai. Neʼe nofo Apalamo ʼi te fenua ʼo Kanaane, kae maʼuli Lote ʼi te ʼu kolo ʼo te Tisitilike. Ki muli age, neʼe ina fakatuʼu ōvi tona falelā ki Sotoma.” (Senesi 13:11, 12) Ko Sotoma neʼe ko te kolo koloaʼia pea neʼe lahi te ʼu lelei faka koloā neʼe maʼu ai. (Esekiele 16:49, 50) Logola ʼe hage ʼe mata poto ʼi te faʼahi faka koloā te filifili ʼaē neʼe fai e Lote, kae ʼi te faʼahi fakalaumālie neʼe mole fakapotopoto. Koteā tona tupuʼaga? Koteʼuhi ʼe ʼui fēnei ia Senesi 13:13: “Neʼe kovi te hahaʼi ʼo Sotoma pea neʼe nātou agahala mamafa kia Sehova.” Ko te filifili ʼa Lote ke ʼalu ki te koga meʼa ʼaia neʼe fakatupu kovi ki tona famili ki ʼamuli.
13. ʼE lava tokoni feafeaʼi te faʼifaʼitaki ʼa Apalamo ki te kau Kilisitiano ʼaē ʼe feala ke fihi ʼuhi ko te paʼaga?
13 Kae neʼe tui ia Apalamo ki te fakapapau age ʼa Sehova ʼe maʼu anai e tona hāko te fenua katoa; neʼe mole fihi ia ʼo ʼuhiga mo he moʼi kele ʼi te fenua. Neʼe mole manatu pe ia kia ia, kae neʼe ina muliʼi te pelesepeto ʼaē neʼe tohi ki muli age ia 1 Kolonito 10:24: “Aua naa i ai he tahi e faiga ki tona lelei, kae ki te lelei o tona kaiga.” ʼE ko he fakamanatu lelei ʼaia kia nātou ʼaē ʼe feala ke nātou fihi mo he tahi tēhina ʼuhi ko te faʼahi ʼo te paʼaga. Ko ʼihi neʼe mole nātou muliʼi te tokoni ʼo Mateo 18:15-17, kae neʼe nātou ʼave tonatou ʼu tēhina ki te telepinale. (1 Kolonito 6:1, 7) ʼE fakahā e te faʼifaʼitaki ʼa Apalamo ʼe lelei ke puli hakita falā ʼi hakita ʼulihi te huafa ʼo Sehova, peʼe tou maumauʼi te tokalelei ʼo te kokelekasio faka Kilisitiano.—Sakopo 3:18.
14. Koteā te tapuakina ʼaē neʼe ʼamanaki ke hoko kia Apalamo ʼi tana mole manatu pe kia ia?
14 ʼI tana mole manatu pe kia ia, neʼe tapuakina ai ia Apalamo. Neʼe tala fēnei e te ʼAtua: “ ʼE ʼau fakatupu anai tou hōloga ohage ko te efu ʼo te kele, heʼe kapau ʼe feala ki he tagata ke ina lau te efu ʼo te kele, pea ʼe feala anai ke lau peʼe tokofia tou hōloga.” Ko te ʼu palalau ʼaia ʼa te ʼAtua, ʼe ko he fakaloto mālohi kia Apalamo ʼaē neʼe mole heʼeki maʼu fānau. Pea neʼe fakatotonu age fēnei e te ʼAtua: “Tuʼu ake ʼo feʼaluʼaki ʼi te fenua, ʼo vakaʼi tona loa pea mo tona laulahi, heʼe ʼau foaki atu anai kia te koe.” (Senesi 13:16, 17) Neʼe mole fakagafua age ʼi henī kia Apalamo ke ʼalu ʼo maʼuli fīfīmālie ʼi te kolo. Neʼe tonu ke fakamamaʼo mai te kau Kanaane. ʼO toe feiā ia ʼaho nei, ʼe mole tonu ki te kau Kilisitiano ke nātou kau ki te malamanei. ʼE mole nātou manatu ʼe nātou māʼoluga age ʼi te hahaʼi, kae ʼe mole nātou fakakaugā mo nātou ʼaē ʼe feala ke nātou taki ia nātou ki he aga ʼe kovi.—1 Petelo 4:3, 4.
15. (a) Koteā te maʼuhiga ʼo te lagi feʼaluʼaki feiā ʼa Apalamo? (b) Koteā te faʼifaʼitaki neʼe tuku mai e Apalamo ki te ʼu famili Kilisitiano ia ʼaho nei?
15 ʼI te temi muʼa, ʼi muʼa ʼo te maʼu ʼa he tahi he moʼi kele, neʼe feala ke ʼalu ʼo mamata kiai. Ko te feʼaluʼaki ʼaia neʼe lagi feala ke ina fakamanatuʼi tuʼumaʼu kia Apalahamo, ʼe hoko mai anai he ʼaho ʼe maʼu ai e tona hōloga te kele ʼaia. ʼI tana fakalogo, “neʼe haga maʼuli Apalamo ʼi te ʼu falelā. Ki muli age neʼe nofo ʼi te ʼu fuʼu ʼakau lalahi ʼo Mameli, ʼaē ʼi Hepelone; pea neʼe ina laga ai te ʼaletale kia Sehova.” (Senesi 13:18) Neʼe toe fakahā ai e Apalamo ʼe maʼuhiga ʼaupito kia ia te tauhi. ʼE maʼuhiga ʼaupito koa ki tokotou famili te ako faka famili, te faikole faka famili, pea mo te kau ki te ʼu fono?
Te ʼOhofi ʼa Te ʼu Fili
16. (a) He koʼe ko te ʼu ʼuluaki palalau ʼo Senesi 14:1 ʼe ko he faʼahiga palalau ʼe maʼuhiga? (b) He koʼe neʼe ʼohofiʼi Kanaane e te ʼu hau e toko fā ʼo te potu esite?
16 “Koʼeni te meʼa ʼaē neʼe hoko ʼi te ʼu ʼaho ʼo Amilafele te hau ʼo Sinea, mo Alioke te hau ʼo Elasale, mo Ketolaomea te hau ʼo Elamec pea mo Titale te hau ʼo Kosimi, ko nātou ʼaia neʼe nātou fakahoko te tau.” ʼI te lea faka Hepeleo, ko te ʼu ʼuluaki palalau (“Koʼeni te meʼa ʼaē neʼe hoko ʼi te ʼu ʼaho ʼo . . .”) ʼe ko te faʼahiga palalau maʼuhiga, heʼe faka ʼuhiga “ki he temi ʼe hoko ai he ʼu ʼahiʼahi kae iku ki he tapuakina.” (Senesi 14:1, 2, kiʼi nota ʼi te lalo pasina) Neʼe kamata te ʼahiʼahi ʼi te temi ʼaē neʼe ʼohofi ai te fenua ʼo Kanaane, e te ʼu hau ʼaia e toko fā ʼo te potu esite pea mo tanatou ʼu kautau. Neʼe koteā tanatou fakatuʼutuʼu? Ke nātou fakagata te agatuʼu ʼo te ʼu kolo e nima ʼo Sotoma, mo Komola, mo Atema, mo Sepoimi pea mo Pela. Neʼe nātou maumauʼi te ʼu kolo ʼaia e nima, neʼe nātou “haʼele fakatahi ki te Telea Mālalo ʼo Sitime, ʼaē ko te Tai Kona.” Neʼe nonofo ōvi kiai ia Lote pea mo tona famili.—Senesi 14:3-7.
17. He koʼe ko te ʼave popūla ʼaia ʼo Lote neʼe ko he ʼahiʼahi ʼo te tui ʼa Apalamo?
17 Neʼe tauʼi mālohi e te ʼu hau Kanaane te ʼu hau ʼaia ʼe toko fā, kae neʼe fakamālaloʼi nātou he neʼe mole nātou mālo. “Pea ko nātou ʼaē neʼe mālo neʼe nātou toʼo te ʼu koloā fuli ʼo Sotoma pea mo Komola, pea mo tanatou meʼa kai fuli pea nātou ʼolo ai. Neʼe nātou toe ʼave mo Lote te foha ʼo te tēhina ʼo Apalamo, pea mo tona ʼu koloā pea nātou hoko atu tonatou fagona. ʼI te temi ʼaia, neʼe maʼuli ʼi Sotoma.” Mole tuai, pea neʼe aʼu te ʼu logo ʼo te ʼohofi ʼaia kia Apalamo: “Hili ʼaia, pea ko te tagata neʼe hāo neʼe haʼu ʼo fakamatala kia Apalamo te Hepeleo. Neʼe tuʼu tona falelā ʼi te lotolotoiga ʼo te ʼu fuʼu ʼakau lalahi ʼo Mameli te Amolite, te tēhina ʼo Esekole pea mo te tēhina ʼo Anele; neʼe nātou kau mo Apalamo. Koia neʼe logo ai ia Apalamo neʼe ʼave popūla tona tēhina.” (Senesi 14:8-14) Neʼe ʼahiʼahi lahi ai te tui ʼa Apalamo. Neʼe ina taupau koa he ʼu manatu kovi ʼo ʼuhiga mo tana fakafotu he neʼe ina filifili te kele lelei ʼo te fenua? Pea koutou manatuʼi, ko te ʼu hau ʼaē neʼe nātou ʼohofi te fenua neʼe nātou ʼōmai mai Sinea, tona fenua. Kapau ʼe ina haga tauʼi nātou ʼaia pea ʼe mole toe feala anai ke toe liliu ki tona fenua ʼaia. Tahi ʼaē meʼa, koteā ʼaē neʼe lava fai e Apalamo moʼo fakafeagai ki te kautau ʼaia, heʼe māʼiape la mo te ʼu hau ʼo Kanaane, neʼe mole nātou lava mālo ʼi te ʼu kautau ʼaia.
18, 19. (a) Neʼe lava hāofaki feafeaʼi e Apalamo ia Lote? (b) Ko ai ʼaē neʼe ina foaki te mālo?
18 ʼI te lakaga ʼaia, neʼe toe tuku e Apalamo tana falala mālohi kia Sehova. “Pea neʼe ina fakatahitahi tana ʼu tagata tau ʼaē neʼe kua akoako ki te tau, ko te toko tolu geau hogofulu-ma-valu tagata kaugana neʼe tutupu ʼi tona loto fale, pea neʼe ina tuli [nātou] ʼo aʼu ki Tane. Pea ʼi te pōʼuli neʼe ina vaevae tana kautau, ko ia pea mo tana ʼu kaugana, ke nātou fakafeagai kia nātou, pea neʼe ina tāmateʼi nātou pea mo tuli nātou ʼo aʼu ki Sopa, ʼaē ʼe tuʼu ʼi te potu noleto ʼo Tamaso. Pea neʼe ina toe ʼaumai te ʼu koloā fuli, pea mo ina toe ʼaumai mo Lote tona tēhina pea mo tona ʼu koloā pea mo te kau fafine pea mo te hahaʼi.” (Senesi 14:14-16) Neʼe fakahā e Apalamo tana tui mālohi kia Sehova, pea neʼe mālo mo tana kau solia tokolahi, ʼo ina hāofaki ia Lote pea mo tona famili. Pea neʼe felāveʼi Apalamo mo Melekiseteke, te hau pelepitelo ʼo Salemi. “Ko Melekiseteke te hau ʼo Salemi, neʼe ina ʼaumai te pane pea mo te vino; neʼe ko te pelepitelo ʼo te ʼAtua Māʼoluga. Pea neʼe ina tapuakinaʼi ia ia pea mo ʼui fēnei: ‘Ke tapuakiʼi ia Apalamo ʼo te ʼAtua Māʼoluga, te Tupuʼaga ʼo te lagi pea mo te kele; pea ke tapuakina te ʼAtua Māʼoluga, ʼaē neʼe ina tuku atu tou ʼu fili ki ʼou nima!’ Pea neʼe foaki age e Apalamo te vahe hogofulu ʼo meʼa fuli pe.”—Senesi 14:18-20.
19 ʼE moʼoni, neʼe ko Sehova ʼaē neʼe tupu ai te mālo. ʼUhi ko tana tui, neʼe toe sio ia Apalamo ki te haga ʼa Sehova ʼo hāofaki ia ia. Ia ʼaho nei, ʼe mole fai he tau e te hahaʼi ʼa te ʼAtua, kae ʼe hoko kia nātou te ʼu tuʼuga ʼahiʼahi pea mo te ʼu faigataʼaʼia. ʼI te alatike ʼaē ka hoa mai, ʼe fakahā mai anai peʼe tokoni feafeaʼi kia tatou te faʼifaʼitaki ʼa Apalamo ke tou lava kātakiʼi te ʼu faʼahi ʼaia.
[Kiʼi nota]
a ʼE ʼui e te Étude perspicace des Écritures (neʼe tā e te kau Fakamoʼoni ʼa Sehova), “ ʼe talanoa te takaiga tohi ʼāfea ʼo ʼuhiga mo te Falaone neʼe ina fakatotonu ki te ʼu tagata solia ke nātou puke te fafine finemui pea mo matehi tona ʼohoana.” Koia ʼaē neʼe mataku ai ia Apalamo.
b Ko Akale, ʼaē neʼe liliu ki muli age ko te tahi ʼohoana ʼo Apalamo, neʼe lagi kau ki te hahaʼi kaugana ʼaē neʼe foaki age kia Apalamo ʼi te temi ʼaia.—Senesi 16:1.
c Ko ʼihi hahaʼi sivi Tohi-Tapu neʼe nātou ʼui neʼe mole fakatahi lelei feiā ia Elame mo Sinea, pea ko te fakamatala ʼo te ʼohofi ʼo Ketolaomea neʼe ko he loi. Kapau ʼe koutou fia maʼu te talanoa ʼo ʼuhiga mo te ʼu fakamoʼoni faka alekeolosia ʼe lagolago ki te fakamatala ʼo te Tohi-Tapu, pea koutou vakaʼi ʼi Te Tule Leʼo faka Falani ʼo te ʼaho 1 ʼo Sūlio 1989, ʼi te pasina 4 ki te 7.
Neʼe Koutou Tokagaʼi Koa?
• He koʼe neʼe ko he ʼahiʼahiʼi ʼo te tui ʼo Apalamo te hoge ʼaē neʼe hoko ʼi te fenua ʼo Kanaane?
• Koteā te faʼifaʼitaki lelei ʼaē neʼe tuku e Apalamo pea mo Salai ki te ʼu tagata mo te ʼu fafine ʼohoana ia ʼaho nei?
• Koteā te ʼu ako ʼe feala ke tou tāʼofi mai te fakatokatoka e Apalamo te fefihiʼaki ʼo tana ʼu kaugana pea mo te ʼu kaugana ʼa Lote?
[Paki ʼo te pasina 22]
Neʼe mole faka maʼuhigaʼi e Apalamo ia ia kae neʼe ina fakamuʼamuʼa ia Lote
[Paki ʼo te pasina 24]
Neʼe fakahā e Apalamo tana falala kia Sehova ʼi tana ʼalu ʼo hāofaki tana fakafotu ko Lote