Te Lekula Aulo—ʼE ʼAoga
Logola ʼe manatu te hahaʼi tokolahi ko te Lekula Aulo ʼe ko he akonaki ʼa Sesu ʼo ʼuhiga mo te aga ʼaē ʼe tonu ke fai, kae neʼe ʼui totonu maʼana: “Ko taku akonaki e mole a aku kae a ia ae nee ina fekaui mai au.”—Soane 7:16.
EI, KO te ʼu meʼa ʼaē neʼe akoʼi e Sesu, ʼo kau kiai te Lekula Aulo ʼaē ʼe ʼiloa, neʼe haʼu ia mai ia ia ʼaē neʼe ina fekauʼi mai ia Sesu, te Tupuʼaga ko Sehova ʼAtua.
ʼI te kamata, neʼe fakatuʼutuʼu e te ʼAtua ke fai e te hahaʼi fuli te ʼu meʼa ʼaē neʼe nātou loto ke fai age e ʼihi hahaʼi kia nātou. Neʼe ina tuku he faʼifaʼitaki lelei ʼaupito ʼo ʼuhiga mo te tokaga ke maʼuli lelei te hahaʼi, ʼi tana fakatupu ia te tagata: “Neʼe fakatupu e te ʼAtua te tagata ki tona paki, neʼe ina fakatupu ia ia ki te paki ʼo te ʼAtua; neʼe ina fakatupu ia nāua ʼe tagata mo fafine.” (Senesi 1:27) Ko tona faka ʼuhiga ʼaki he lotoʼofa, neʼe foaki e te ʼAtua ki te tagata ʼihi ʼo tona ʼu kalitate fakatalakitupua, ke feala ke nātou maʼuʼuli ʼi te tokalelei, ʼi te fiafia, pea mo te logo tahi—pea neʼe feala ke heʼegata. Ko tonatou leʼo ʼo loto ʼaē neʼe foaki age e te ʼAtua, kapau neʼe akoʼi fakalelei, pea neʼe feala ke ina takitaki nātou ke nātou gaohi te hahaʼi ohage ko tanatou loto ʼaē ke gaohi nātou.
Neʼe Mālohi Age Te Manatu Kia Kita
Neʼe lelei te kamata ʼa te malamanei, kae koteā ʼaē neʼe hoko? ʼI tona fakanounou, neʼe hā leva te aga fakalialia ʼaē ko te manatu pe kia kita. ʼE ʼiloʼi lelei e te tokolahi te fakamatala ʼa te Tohi-Tapu ʼo ʼuhiga mo te meʼa ʼaē neʼe fai e te ʼuluaki taumatuʼa, ohage ko tona fakamatala ia Senesi kapite 3. ʼAki te fakaneke ʼa Satana, ʼaē ʼe fakafeagai ki te ʼu lekula faitotonu fuli ʼa te ʼAtua, neʼe manatu pe ia Atama pea mo Eva kia nāua ʼo nā līaki te pule ʼa te ʼAtua, kae nā leleiʼia te loto faʼitaliha pea mo tanā fai tonu hanā ʼu fakatuʼutuʼu. Ko tanā manatu pe ʼaē kia nāua pea mo tanā agatuʼu neʼe mole hoko aipe te tuʼutāmaki kia nāua kae neʼe toe fua kovi ki tonā hōloga fuli ka haʼu. Neʼe ko te fakamoʼoni lelei ʼaia ʼo te ʼu meʼa ʼaē ʼe hoko mokā mole tou tokagaʼi te akonaki ʼaē neʼe fakahigoa ki muli age ko te Lekula Aulo. Koia, “aki he tagata e tahi nee hu mai te agahala ki te malama-nei pea aki te agahala ia te mate, pea nee ausia e te mate te tagata fuape: pea tahi, kua agahala fuli.”—Loma 5:12.
Logola neʼe maliu kehe te malamanei mai te ʼu ala ʼofa ʼo Sehova ʼAtua, kae neʼe mole ina līaki nātou. Ohage la, neʼe foaki e Sehova ki te puleʼaga ʼo Iselaele tana Lao moʼo takitaki ʼo nātou. Neʼe akoʼi ai kia nātou ke nātou fai he ʼu aga ki te hahaʼi ohage ko te ʼu aga ʼaē ʼe nātou loto ke fai age kia nātou. Neʼe foaki e te Lao te ʼu fakatotonu ʼo ʼuhiga mo te ʼu aga ʼaē neʼe tonu ke fai ki te ʼu kaugana, mo te ʼu tama ʼaē neʼe hala mo tāmai, pea mo te ʼu vitua. Neʼe fakahā lelei ai pe koteā ʼaē neʼe tonu ke fai mokā neʼe hoko he tau, he kaihaʼa ʼo he tahi, pea mokā neʼe kaihaʼa he ʼu meʼa. Ko te ʼu lao ʼo ʼuhiga mo te fakamaʼa neʼe toe fakahā ai te tokaga ki te maʼuli lelei ʼa te hahaʼi. Neʼe toe ʼi ai mo te ʼu lao ʼo ʼuhiga mo te ʼu felāveʼi fakasino. Neʼe fakanounou e Sehova tana Lao ʼi tana ʼui fēnei ki te hahaʼi: “ ʼE tonu ke ke ʼofa ki tou kāiga ohage pe ko koe totonu,” pea ko te ʼu palalau ʼaia ʼaē neʼe fai e Sesu ki muli age. (Levitike 19:18; Mateo 22:39, 40) Neʼe toe talanoa te Lao ʼo ʼuhiga mo te aga ʼaē neʼe tonu ke fai ki te kau matāpule ʼaē neʼe maʼuʼuli tahi mo te kau Iselaele. Neʼe fakatotonu fēnei e te Lao: “ ʼE mole tonu ke ke gaohi koviʼi te matāpule he koutou ʼiloʼi lelei, te nefesi ʼo te matāpule, he neʼe koutou liliu ko he kau matāpule ʼi te fenua ʼo Esipito.” Ko tona faka ʼuhiga, neʼe tonu ke fakahā e te kau Iselaele te lotoʼofa kia nātou neʼe fakaʼofaʼofa.—Ekesote 23:9; Levitike 19:34; Teutalonome 10:19.
Ka neʼe mulimuli fakalelei ia Iselaele ki te Lao, pea neʼe tapuakina e Sehova te puleʼaga. ʼI te pule ʼa Tavite pea mo Salomone, neʼe mahu te ʼu koloā ʼo te fenua pea mo nātou loto fiafia pea mo fīmālie. ʼE ʼui fēnei mai e te fakamatala: “Neʼe kaugamālie ia Suta pea mo Iselaele, ohage tonatou kaugamālie ko te ʼu fisiʼi ʼone ʼaē ʼi te matatai; neʼe nātou kakai, pea mo nātou ʼiʼinu pea mo nātou fakafiafia. Pea ko Suta mo Iselaele neʼe nā maʼuli fīmālie, ʼo tahi nofo pe ʼi tona lalo fuʼu vite pea mo tona lalo fuʼu fiku.”—1 Hau 4:20, 25.
Kae neʼe fakaʼofaʼofa he neʼe mole fualoa te tokalelei pea mo te fīmālie ʼaia ʼa te puleʼaga. Logola tanatou maʼu te Lao ʼa te ʼAtua, kae neʼe mole kei mulimuli kiai te kau Iselaele; neʼe lahi ʼaupito tanatou manatu kia nātou totonu ʼo mole kei nātou tokakaga ki te hahaʼi. ʼAki te faʼahi ʼaia pea mo te ʼapositasia, neʼe faigataʼa kia nātou takitokotahi pea mo te puleʼaga katoa. Ki muli age leva, ʼi te taʼu 607 ʼi muʼa ʼo totatou temi, neʼe tuku e Sehova te kau Papiloni ke nātou maumauʼi te puleʼaga ʼo Suta, te kolo ʼo Selusalemi, pea mo tona fale lotu matalelei. Koteā tona tupuʼaga? “ ‘Koteʼuhi neʼe mole koutou fakalogo ki taku ʼu folafola, koʼeni ʼe ʼau fekauʼi pea ʼe ʼau toʼo anai te ʼu famili fuli ʼo te potu tokelau,’ ko te ʼui ʼaia ʼa Sehova, ‘ ʼo ʼau fekauʼi nātou kia Nepukanesa, hau ʼo Papiloni, taku kaugana, pea ʼe ʼau ʼaumai anai nātou ke fakafeagai ki te fenua ʼaia, pea mo tana hahaʼi pea mo te ʼu puleʼaga fuli ʼi ʼona tafa; pea ʼe ʼau tuku anai nātou ki te fakaʼauha pea mo ʼau fakaliliu anai nātou ko he meʼa ʼe fakatupu punamaʼuli pea mo te veka, ko he ʼu koga meʼa maumau ki he ʼu temi heʼegata.” (Selemia 25:8, 9) ʼI toe mamahi lahi neʼe hoko kia nātou ʼi tanatou līaki te tauhi maʼa ʼo Sehova!
Ko He Faʼifaʼitaki Ke Tou Muliʼi
ʼI te tahi faʼahi, ko Sesu Kilisito neʼe mole ina akoʼi pe te Lekula Aulo kae neʼe ina toe tuku he faʼifaʼitaki lelei ʼi tana muliʼi te lekula ʼaia. Neʼe tokaga moʼoni ke lelei te maʼuli ʼa te hahaʼi. (Mateo 9:36; 14:14; Luka 5:12, 13) ʼI te tahi ʼaho, ʼi tana ōvi ki te kolo ʼo Naini, neʼe sio ia Sesu ki te fafine vitua neʼe lotomamahi ʼuhi ko te ʼavaifo ʼo tana tama ʼulu tokotahi. ʼE ʼui fēnei e te Tohi-Tapu: “I tana fofoga age kia te ia, nee ofa mamahi ai te Aliki.” (Luka 7:11-15) ʼO mulimuli ki te tikisionalio Vine’s Expository Dictionary of Old and New Testament Words, ko te ʼui ʼaē “nee ofa mamahi ai,” ʼe hā ʼaki ai neʼe “loloto ʼaupito tona malave ki tona loto.” Neʼe ina logoʼi te mamahi ʼaē neʼe logoʼi e te fafine ʼi tona loto, pea neʼe ina fia fai he meʼa lelei moʼo pulihi ʼo tona mamahi ʼaia. Neʼe ko he toe fiafia lahi ʼa te fafine vitua ʼaia ʼi te fakatuʼuake e Sesu ʼo te tama pea mo ina “fakatoo ia ki tana fae”!
Ki muli age, ʼo mulimuli ki te fakatuʼutuʼu ʼa te ʼAtua, neʼe lotolelei ia Sesu ke mamahi pea mo foaki tona maʼuli ohage ko he totogi, ke faka ʼāteaina ai te malamanei mai tana popūla ʼi te agahala pea mo te mate. Neʼe ko te faʼifaʼitaki lahi ʼaupito ʼaia ʼo te maʼuliʼi ʼo te Lekula Aulo.—Mateo 20:28; Soane 15:13; Hepeleo 4:15.
Te Hahaʼi ʼAē ʼe Nātou Maʼuliʼi Te Lekula Aulo
ʼE ʼi ai koa ʼi totatou temi he ʼu hahaʼi ʼe nātou maʼuliʼi moʼoni te Lekula Aulo? Ei, pea ʼe mole nātou fai pe ʼi te temi ʼaē ʼe nātou leleiʼia ai. Ohage la, lolotoga te Lua Tau Faka Malamanei ʼi Siamani Nasi, neʼe taupau e te kau Fakamoʼoni ʼa Sehova tanatou tui ki te ʼAtua pea mo tanatou ʼofa ki ʼonatou tatau pea mo nātou fakafisi ki te maumauʼi ʼo te Lekula Aulo. Logola neʼe fakaloto mālohiʼi e te Puleʼaga Nasi ke fehiʼa te hahaʼi pea mo nātou fakapalatahi ki te kau Sutea fuli, kae neʼe haga mulimuli aipe te kau Fakamoʼoni ʼa Sehova ki te Lekula Aulo. Māʼiape la ʼi tanatou nonofo ʼi te ʼu lotoʼā fakamamahi, neʼe nātou gaohi leleiʼi aipe te hahaʼi, ʼo nātou vaevae tanatou meʼa kai mo te kau Sutea pea mo nātou ʼaē neʼe mole Sutea, logola neʼe mole faʼa lahi. Tahi ʼaē meʼa, logola neʼe fakatotonu e te Puleʼaga Nasi ke toʼo te ʼu mahafu pea mo matehi te hahaʼi, kae neʼe nātou fakafisi kiai, he neʼe mole nātou loto ke matehi nātou e ʼihi. Neʼe nātou lava matehi feafeaʼi te hahaʼi ʼaē neʼe tonu ke nātou ʼoʼofa ki ai ohage ko nātou totonu? ʼUhi ko tanatou fakafisi ʼaia, ko te tokolahi neʼe ʼave ki te ʼu lotoʼā fakamamahi pea neʼe matehi.—Mateo 5:43-48.
ʼI takotou lau te alatike ʼaenī, ʼe koutou sio ki te tahi faʼifaʼitaki ʼo te maʼuliʼi ʼo te Lekula Aulo. ʼE ʼiloʼi e te kau Fakamoʼoni ʼa Sehova ko te tokolahi ia ʼaho nei ʼe mole hanatou ʼamanaki pea ʼe mole honatou tokoni. ʼUhi ko te faʼahi ʼaia, ʼe lotolelei e te kau Fakamoʼoni ke nātou fai he ʼu meʼa lelei moʼo tokoni ki te hahaʼi, ke nātou ʼiloʼi te ʼamanaki pea mo te takitaki ʼaoga ʼaē ʼe maʼu ʼi te Tohi-Tapu. ʼE ko te koga fuli ʼaia ʼo te gāue faiako ʼaē ʼe lolotoga fai nei ʼi hona ʼaluʼaga fakaofoofo. Koteā tona ʼu fua? Ohage ko tona fakakikite ia Isaia 2:2-4, ‘ko te hahaʼi tokolahi,’ ko te toko ono miliona tupu ʼi te kele, neʼe ‘nātou ako te ʼu ala ʼa Sehova pea mo haʼele ʼi tona ʼu ala foufou.’ ʼI tona ʼuhiga fakatātā, neʼe akoʼi age ke nātou “tuki tanatou ʼu heletā ke liliu ko he ʼu huo fuli kele pea mo tanatou ʼu tao ke liliu ko he ʼu pipi moʼo pakimaga.” Neʼe nātou maʼu te tokalelei pea mo te fīmālie ʼi te ʼu temi maveuveu ʼaenī.
E Feafeaʼi Kia Koutou?
Koutou fakakaukauʼi age muʼa te mamahi ʼo te malamanei talu mai te agatuʼu ʼi Eteni, ʼaē neʼe fakaneke e Satana te Tevolo, ʼi te mole tokagaʼi ia te Lekula Aulo. ʼI te fakatuʼutuʼu ʼa Sehova, kua vave pe tana fetogi te ʼaluʼaga ʼaia. ʼO feafeaʼi? “Ko te tupuaga aeni o te ha mai o te Alo o te Atua, ke ina maumauʼi te u gaue a te temonio.” (1 Soane 3:8) ʼE hoko anai te faʼahi ʼaia ʼi te pule ʼa te Puleʼaga ʼo te ʼAtua, ʼaki ia Sesu Kilisito, ʼaē ʼe poto pea mo ina lava fai te faʼahi ʼaia, pea neʼe ina akoʼi pea mo maʼuliʼi te Lekula Aulo.—Pesalemo 37:9-11; Taniela 2:44.
Neʼe ʼui fēnei e Tavite, te Hau ʼo Iselaele ʼāfea: “Neʼe ʼau tūpulaga, pea kua ʼau matuʼa foki, kae neʼe mole ʼau sio ki te tagata agatonu kua līaki katoa, pea neʼe mole ʼau sio ki tona hākoga ʼe kumi pane. ʼI te ʼaho katoa ʼe ina fakahā tona ʼofa pea mo ina foaki, ʼo feala ki tona hākoga ke ʼamanaki ki he tapuakina.” (Pesalemo 37:25, 26) ʼE mole koutou manatu koa la kua tokolahi ʼi te temi nei te hahaʼi ʼe nātou toʼo pea mo nātou maʼu he ʼu meʼa, kae mole kei nātou ‘fakahā te ʼofa pea mo fia foaki’? ʼE hā lelei mai, ko te mulimuli ki te Lekula Aulo ʼe feala ke iku ki te tokalelei pea mo te fīmālie moʼoni, heʼe feala ai ki he tahi ke ina maʼu te ʼu tapuakina ʼi te temi nei pea ʼi te ka haʼu ʼi te Puleʼaga ʼo te ʼAtua. Ko te Puleʼaga ʼo te ʼAtua ʼe ina pulihi anai te manatu pe ʼaē kia kita pea mo te agakovi fuli pe ʼi te kele, pea mo ina fetogi anai te tuʼu agakovi ʼaenī, ʼaē ʼe puleʼi e te tagata, kae ina fakatuʼu te tuʼu foʼou ʼa te ʼAtua. Pea ʼe fiafia anai te hahaʼi fuli pe ʼi tanatou maʼuliʼi te Lekula Aulo.—Pesalemo 29:11; 2 Petelo 3:13.
[Paki ʼo te pasina 4, 5]
Neʼe mole akoʼi pe e Sesu te Lekula Aulo kae neʼe ina toe tuku mo he faʼifaʼitaki lelei ʼo ina maʼuliʼi
[Paki ʼo te pasina 7]
Ko te mulimuli ki te Lekula Aulo ʼe feala ke iku ki te tokalelei pea mo te fīmālie moʼoni