ʼE Feala Koa Ke ʼi Ai He ʼAho Ke Mole Kei ʼi Ai He Fakapalatahi?
KO JOHN ADAMS, ʼaē neʼe liliu ko te lua pelesita ʼo Amelika, neʼe kau ia nātou ʼaē neʼe nātou sinie te fakamoʼoni ʼo te puleʼaga faʼitaliha ʼo te fenua ʼaia, pea neʼe tuʼu ai te ʼu palalau matamatalelei ʼaenī: “ ʼE mātou tui papau ki te ʼu moʼoni ʼaenī, ko te tagata fuli ʼe tatau.” Kae maʼa John Adams ʼe mole faʼa tui ia kiai, koteʼuhi neʼe ina tohi fēnei: “Ko te ʼu kehekehe ʼo te ʼatamai mo te sino neʼe kua fakatuʼu lelei ia e te ʼAtua Māfimāfi ʼi tana faʼufaʼu te tagata, pea ʼe mole feala ia ke ʼi ai he puleʼaki moʼo fakaliliu ke tatau te tagata fuli.” Ki te tagata fai hisitolia Pilitania ko H. G. Wells, neʼe manatu ia ki he sosiete ʼe tatau ia potu fuli ʼo fakatafito ki te ʼu meʼa e tolu: ko he lotu faka malamanei e tahi kae ʼe maʼa, ko he ako e tahi ʼe fakahoko ki te malamanei katoa, pea mo te pulihi ʼo te solia.
Kae ʼe fakahā e te hisitolia neʼe mole hoko te meʼa ʼaē neʼe manatu kiai ia Wells ʼo ʼuhiga mo he sosiete ʼe tatau ai te hahaʼi fuli. ʼE kei kehekehe aipe te tagata, pea ko he ʼu faʼahi ia ʼe kei maʼuhiga ʼi te sosiete ʼo te temi nei. Neʼe ʼaoga koa te ʼu kalasi kehekehe ʼaia ki te sosiete katoa? Kailoa. Ko te tuʼu ʼo te ʼu kalasi faka sosiale ʼaia neʼe ina fakamavetevete te hahaʼi ʼo tupu ai te mānumānu, mo te loto fehiʼa, mo te lotomamahi pea lahi mo te ligi toto. Ko te manatu ʼi te tahi temi ʼaē ʼe māʼoluga age te kau papālagi ʼi Afelika, ʼi Ositalalia, pea mo te potu Noleto ʼo Amelika neʼe fakatupu ai te maʼuli mamahi ʼo nātou ʼaē ʼe mole ko he kau papālagi—ʼo kau ai mo te molehi katoa ʼo te kau Aborigènes, te hahaʼi totonu ʼo te motu ʼo Van Diemen (ʼi te temi nei ko Tasmanie). ʼI te Eulopa, ko te lau ʼaē ko te kau Sutea ʼe ko he hahaʼi mālalo neʼe ko he ʼamanaki hoko ʼaia ʼa te Holokoseta. Ko te ʼu toe koloā ʼa te kau ʼaliki pea mo te maʼuli mamahi ʼa te ʼu kalasi mālalo neʼe iku ai ki te gatutu, te Agatuʼu ʼi Falani ʼo te 18 sēkulō pea mo te Agatuʼu Bolchevique ʼi te Lusia ʼo te 20 sēkulō.
Neʼe tohi fēnei e te tagata poto ʼo te temi ʼāfea: “Ko te tagata ʼe ina puleʼi te tagata ki tona malaʼia.” (Tagata Tānaki 8:9) ʼE moʼoni tana ʼu palalau, pe ko he ʼu tagata pe ko he ʼu kūtuga ʼaē neʼe nātou takitaki. ʼI te temi pe ʼaē neʼe māʼoluga age he kūtuga ʼi he tahi age, neʼe iku ai ki te maʼuli mamahi pea mo te malaʼia.
ʼI Muʼa ʼo Te ʼAtua, ʼe Tatau Fuli Te Tagata
ʼE ʼi ai koa he ʼu hahaʼi ʼe nātou māʼoluga age ʼi niʼihi? Ia muʼa ʼo te ʼAtua, kailoa ia. ʼE ʼui fēnei e te Tohi-Tapu: “Nee . . . fakatupu [e te ʼAtua] aki he tokotahi te puleaga fuape mo fakanofo natou i te fuga kelekele katoa.” (Gaue 17:26) Kae ko te Tupuʼaga “neʼe mole fakapalatahi ki te kau pilinise pea neʼe mole tokaga fau ia ki te tama ʼaliki ia ia ʼaē ʼe veliveli, koteʼuhi ko nātou fuli ʼe ko te gāue ʼo tona ʼu nima.” (Sopo 34:19) Ko te hahaʼi fuli ko tonatou haʼuʼaga e tahi, pea ʼi muʼa ʼo te ʼAtua ʼe nātou tatau fuli.
Koutou toe manatuʼi foki, mokā mate he tahi, ʼe pulinoa te ʼu lau ʼaē ko he tagata ʼe māʼoluga age ʼi ʼihi hahaʼi. Neʼe mole tui te hahaʼi Esipito ʼo te temi ʼāfea ki te faʼahi ʼaia. ʼI te temi ʼaē neʼe mate ai ia Falaone, neʼe nātou tānaki te ʼu meʼa maʼuhiga, ʼo nātou tuku ki tona faitoka ke feala hana fakaʼaogaʼi ʼi tona tuʼulaga māʼoluga ʼi te hili ʼo te mate. Neʼe ina fakaʼaogaʼi koa te ʼu koloā ʼaia? Kailoa ia. Neʼe lahi ʼi te ʼu koloā ʼaia neʼe kaihaʼa e te hahaʼi ʼaē neʼe nātou maumauʼi te ʼu faitoka, kae ko te ʼu toega ʼo te ʼu meʼa neʼe mole kaihaʼa kua tuku fakahāhā nei ʼi te ʼu fale ʼe tānaki ai te ʼu meʼa ʼāfea.
Neʼe mole fakaʼaogaʼi ia e te Falaone te ʼu meʼa maʼuhiga ʼaia koteʼuhi neʼe kua mate ia. ʼI te mate, ʼe mole ʼi ai he ʼu faʼahiga kalasi māʼoluga peʼe mālalo, ʼe mole he maʼuli koloaʼia pea mo he maʼuli masiva. ʼE ʼui fēnei e te Tohi-Tapu: “ ʼE mamate te kau popoto, ʼo feiā mo te tagata vale pea mo ia ʼaē ʼe hala mo ʼatamai. Kae māʼia mo te tagata ʼaē ʼe faka maʼuhigaʼi ʼe mole maʼuli fualoa; ʼe tatau ia mo te ʼu manu ʼaē neʼe tāmateʼi. (Pesalemo 49:10, 12) Peʼe ko tatou ko ni ʼu hau peʼe ko he ʼu tagata sinifu, kae ʼe moʼoni te ʼu palalau ʼaenī kia tatou fuli: “Ko te kau mate, ʼe mole kei nātou ʼiloʼi he meʼa, ʼe mole kei ʼi ai honatou totogi . . . ʼE mole ʼi ai he gāue, he fakatuʼutuʼu, he mālama, he poto ʼi te Seole, te potu ʼaē ʼe ke ʼalu ki ai.”—Tagata Tānaki 9:5, 10.
Ia muʼa ʼo te ʼAtua ʼe tou tatau fuli, pea ʼe tou toe tatau aipe mokā tou mamate. Koia ʼe mole ko he agapoto te faka māʼoluga age ʼo he ʼu hahaʼi ʼi niʼihi ake lolotoga totatou temi maʼuli ʼaē ʼe siʼisiʼi!
ʼE Feala Koa He Sosiete ʼe Mole ʼi Ai He Fakakehekeheʼi?
Kae ʼe feala koa ʼi he ʼaho ke tuʼu he sosiete ʼe mole ʼi ai he faka maʼuhiga ʼo he ʼu faʼahiga kalasi faka sosiale? Ei. Kua hili nei kiai taʼu ʼe teitei 2 000 ʼi te temi ʼaē neʼe nofo ai ia Sesu ʼi te kele, neʼe ʼi ai te teuteu ki te faʼahiga sosiete feiā. Neʼe foaki e Sesu tona maʼuli ko he sakilifisio faitotogi maʼa te hahaʼi tui fuli, koteʼuhi “ke aua naa mate ia natou fuape e tui kia te ia, kae ke natou maù te mauli heegata.”—Soane 3:16.
Moʼo fakahā ki tana ʼu tisipulo ke ʼaua naʼa ʼi ai he tahi ʼe fia māʼoluga age ʼi niʼihi, neʼe ʼui fēnei e Sesu: “Kia koutou, ʼaua naʼa fakahigoaʼi koutou ko Lapi, heʼe ko te tokotahi pe ʼe ko tokotou tagata faiako, pea ko koutou ʼe koutou tautēhina fuli. Pea tahi foki, ʼaua naʼa koutou fakahigoa he tahi ko hakotou tāmai ʼi te kele, heʼe ko te tokotahi pe ʼe ko takotou Tāmai, ia Ia ʼaē ʼe ʼi selo. ʼAua naʼa fakahigoaʼi koutou ko he ‘kau takitaki,’ heʼe ko te tokotahi pe ʼe ko tokotou Takitaki, ko Kilisito. Kae ko ʼaē ʼe lahi tokotahi ia koutou ʼe tonu ia ke liliu ko takotou tagata faifekau. Ko ʼaē ʼe ina hiki ia ia ki ʼoluga ʼe fakamālaloʼi anai ia.” (Mateo 23: 8-12, MN ) Ia muʼa ʼo te ʼAtua, ko te kau tisipulo moʼoni ʼa Sesu ʼe nātou tatau fuli ʼi te lotu moʼoni.
Maʼa te kau Kilisitiano ʼo te ʼuluaki sēkulō, neʼe nātou tatau fuli koa? Neʼe maʼu te manatu ʼaia e nātou ʼaē neʼe nātou mahino ki te akonaki ʼa Sesu. Maʼa nātou ʼaia, neʼe nātou tatau fuli ʼi te lotu pea mo nātou fehigoaʼaki ko te “tēhina.” (Filemone 1, 7, 20) Neʼe mole ʼi ai he tahi neʼe fakaloto mālohiʼi ke manatu ʼe lelei age ia ʼi tona ʼu tēhina. Ohage la, koutou tokagaʼi te faʼahiga palalau ʼa Petelo ʼo ʼuhiga mo ia totonu ʼi tana lua tohi: “Ko Simone Petelo, ko he kaugana pea mo ʼapositolo ʼa Sesu Kilisito, kia nātou ʼaē neʼe nātou tali he tui, [ko tona faka ʼuhiga] ʼe nātou maʼu he pilivilesio ʼe tatau mo ʼa mātou.” (2 Petelo 1:1, MN ) Neʼe akoʼi totonu ia Petelo e Sesu, pea ʼi tona ʼuhiga ʼapositolo, neʼe maʼuhiga ʼaupito tana gāue. Kae neʼe ʼui ko ia ʼe ko te tagata kaugana pea mo ina fakamoʼoni ko te kau Kilisitiano ʼaē neʼe nātou maʼu te tui, neʼe nātou maʼu tatau te pilivilesio ʼaia.
ʼE feala ke ʼui e ʼihi ko te manatu ʼaē ke tatau fuli te hahaʼi ʼe mole ʼalutahi ia mo te ʼu temi ʼāfea ʼaē neʼe fakaliliu ai e te ʼAtua ia Iselaele ko he puleʼaga makehe. (Ekesote 19:5, 6) ʼE feala pe ke nātou lau, ʼe ko he faʼifaʼitaki ʼaia ʼo te faka māʼoluga ʼo he faʼahiga lanu, kae ʼe nātou faihala. ʼE moʼoni ko te kau Iselaele, ʼaē ko te hākoga ʼo Apalahamo, neʼe ʼi ai tanatou ʼu felogoi makehe mo te ʼAtua, pea neʼe ko nātou ʼaē neʼe fakahā ki ai te ʼu faʼahiga meʼa mai te ʼAtua. (Loma 3:1, 2) Kae neʼe mole ko he faʼahi ke faka māʼoluga ai ia nātou. Neʼe ko he puleʼaki ke ‘tapuakina ai te ʼu puleʼaga fuli.’—Senesi 22:18; Kalate 3:8.
Kae tokolahi te kau Iselaele neʼe mole nātou faʼifaʼitakiʼi te tui ʼo tanatou kui ko Apalahamo. Neʼe mole nātou agatonu pea neʼe nātou lītuʼa kia Sesu te Mesia. ʼUhi ko te potu ʼaia, neʼe lītuʼa ai te ʼAtua kia nātou. (Mateo 21:43) Kae ki te kau agamālū, neʼe mole heʼeki puli kia nātou te ʼu tapuakina ʼaē neʼe fakapapau. ʼI te Penikosite ʼo te taʼu 33 ʼo totatou temi, neʼe fakatuʼu te kokelekasio faka Kilisitiano. Ko te kautahi ʼo te kau Kilisitiano ʼaē neʼe fakanofo e te laumālie maʼoniʼoni neʼe fakahigoaʼi ko “te Iselaele a te Atua,” pea neʼe liliu ia ko te kautahi ʼaia ʼe haʼu mai ai te ʼu tapuakina ʼaia.—Kalate 6:16.
Neʼe tonu ki ʼihi ʼo te kokelekasio ke akoʼi ia nātou ke nātou mahino ki te ʼuhiga ʼo te tatau. Ohage la, neʼe tokoniʼi e te tisipulo ko Sakopo ia nātou ʼaē neʼe lahi age tanatou faka maʼuhigaʼi ia nātou ʼe koloaʼia ia nātou ʼaē ʼe māsisiva. (Sakopo 2:1-4) Neʼe kovi te aga ʼaia. Neʼe fakahā e te ʼapositolo ko Paulo ʼe mole mālalo age te kau Kilisitiano Senitile ʼi te kau Kilisitiano Sutea, ʼo toe feiā pe ko te kau fafine Kilisitiano ʼe mole nātou mālalo age nātou ʼi te kau tagata Kilisitiano. Neʼe ina tohi fēnei: “He kia koutou katoa, ko koutou ko te u fanau a te Atua aki te tui ia Kilisito Sesu. Io, ko koutou fuli nee papitema ia Kilisito, kua koutou teu ia Kilisito. Pea e mole kei he sutea, pe ko he keleka, e mole kei he kaugana, pe ko he tahi ateaina; e mole kei he tagata pe ko he fafine; koteuhi e koutou tahi fuli ia Kilisito Sesu.”—Kalate 3:26-28.
Ko He Hahaʼi ʼe Mole ʼi Ai He Fakakehekeheʼi ʼi Te Temi Nei
ʼE faigaʼi e te kau Fakamoʼoni ʼa Sehova ʼi te temi nei ke nātou maʼuliʼi te ʼu pelesepeto ʼa te Tohi-Tapu. ʼE mahino kia nātou ʼe mole he ʼuhiga ʼo he ʼu kalasi faka sosiale kia mata ʼo te ʼAtua. Koia ʼe mole he fakakehekehe ʼo he kau takitaki mo he hahaʼi fakalogo, pea ʼe mole he fakapalatahi ʼi te ʼu lanu peʼe ko te ʼu koloā. Logope ʼe ʼi ai ʼihi ʼe nātou koloaʼia, kae ʼe mole nātou tokakaga tāfito ki “te fiaha i te u koloa,” koteʼuhi ʼe nātou mahino ko te ʼu meʼa ʼaia ʼe faka temi pe ia. (1 Soane 2:15-17) Kae ʼe nātou fakatahi fuli ʼi tanatou tauhi ki tonatou Tuʼi ʼAliki ko Sehova ʼAtua.
ʼE nātou tali fuli te maʼua ʼaē ko te faka mafola ʼo te logo lelei ʼo te Puleʼaga ki te hahaʼi. Ohage ko tona fai e Sesu, ʼe nātou fakaʼapaʼapa kia nātou ʼe mafasia pea mo līʼakina ʼo ʼaʼahi ia nātou ʼi tonatou ʼu ʼapi, pea mo fakatuʼutuʼu ke nātou ako te Folafola ʼa te ʼAtua mo nātou ʼaia. Ko nātou ʼaē ʼe lau ʼe mole maʼu tuʼulaga lelei ʼi te maʼuli, ʼe nātou gāue tahi mo nātou ʼaē ʼe lau ʼe nātou maʼu tuʼulaga ʼi te mālama. Ko te ʼu kalitate fakalaumālie ʼaē ʼe maʼuhiga, ʼe mole ko he kalasi faka sosiale. Ohage ko te ʼuluaki sēkulō, ʼe nātou tautēhina mo tautuagaʼane fuli ʼi te tui.
ʼE Tou Tatau Fuli Pea Mo Tou Tali Tatatou ʼu Kehekehe
ʼE mahino ia, ko te tatau ʼe mole faka ʼuhiga leva ke tatau tanatou ʼu agaaga fuli. Ko te hahaʼi tagata mo fafine ʼe nātou fakafofoga fuli ʼi te kautahi faka Kilisitiano te ʼu hahaʼi mai te ʼu lanu kehekehe, mai te ʼu lea kehekehe, mo te ʼu haʼuʼaga faka fenua kehekehe mo te ʼu ʼaluʼaga faka ekonomika kehekehe. ʼE nātou tahi ʼalu pe mo tona ʼatamai pea mo tona agaaga fakasino. Kae ko te ʼu kehekehe ʼaia ʼe mole ina fakaliliu niʼihi ʼo māʼoluga age peʼe mālalo age ʼi niʼihi ake. Kae ko te ʼu kehekehe ʼaia ʼe fakatupu ai he faʼahiga fakafiafia. ʼE mahino ki te kau Kilisitiano ʼaia ko tonatou ʼu faʼahiga faiva ʼe ko he ʼu meʼa ʼofa mai te ʼAtua, pea koia ʼaē ʼe mole he ʼuhiga ʼo he fia māʼoluga.
Ko te ʼu fakakehekeheʼi ʼo te ʼu kalasi, ʼe ko te fua ʼo te faigaʼi ʼa te tagata ke ina takitaki ia ia totonu kae ina līaki te takitaki ʼa te ʼAtua. Kua ōvi mai te temi ʼaē ka puleʼi e te Puleʼaga ʼo te ʼAtua te kele ʼaenī, pea ʼe iku anai ki te fakagata ʼo te kehekehe ʼaē neʼe faʼu e te tagata, ʼo feiā mo te ʼu meʼa ʼaē neʼe nātou fakatupu te mamahi talu mai fualoa. Pea ʼi hona ʼaluʼaga moʼoni, ‘ko te kau agavaivai ʼe nātou maʼu anai te kele.’ (Pesalemo 37:11) ʼE pulinoa anai te ʼu fia laupisi ʼo he ʼuhiga māʼoluga. ʼE mole toe tuku anai ki te ʼu kalasi faka sosiale ke nātou fakamavetevete te fale tautēhina faka malamanei ʼo te tagata.
[Talanoa ʼo te pasina 5]
Ko te Tupuʼaga “neʼe mole tokaga fau ia ki te tama ʼaliki ia ia ʼaē ʼe veliveli, koteʼuhi ko nātou fuli ʼe ko te gāue ʼo tona ʼu nima.”—Sopo 34:19.
[Paki ʼo te pasina 6]
ʼE fakaʼapaʼapa te kau Fakamoʼoni ʼa Sehova ki tonatou ʼu kāiga
[Paki ʼo te pasina 7]
Ko te ʼu kalitate fakalaumālie ʼaē ʼe maʼuhiga ki te kau Kilisitiano moʼoni