ʼE Pulihi Feafeaʼi Anai Te ʼu Mahaki Fakatupu Māʼimoa
KOUTOU fakakaukauʼi age muʼa kua ava te ʼu mata ʼo te tagata kivi, kua logo te tagata tuli, kua hiva te ʼalelo ʼo te tagata ʼalelo mate, pea kua haʼele te tagata ketu! ʼE mole tou palalau ʼi henī ki te ʼu faitoʼo ʼaē neʼe maʼu e te kau tōketā, kae ki te ʼu gāue ʼaē ka fakahoko e te ʼAtua maʼa te hahaʼi. ʼE fakakikite fēnei e te Tohi-Tapu: “ ʼI te temi ʼaia ʼe ava ai anai te ʼu mata ʼo te kau kivi, pea ʼe ava ai anai te ʼu taliga ʼo te kau tuli. ʼI te temi ʼaia ko te ketu ʼe kake anai ohage he tia pea ko te ʼalelo ʼo te tagata ʼalelo mate ʼe kalaga fakafiafia anai.” (Isaia 35:5, 6) Kae ʼe tou lava ʼiloʼi papau feafeaʼi ʼe hoko moʼoni anai te lea faka polofeta fakaofoofo ʼaia?
ʼUluaki, ʼi te nofo ʼa Sesu Kilisito ʼi te kele neʼe ina fakamālōlō moʼoni te ʼu faʼahiga mahaki kehekehe ʼo te hahaʼi pea mo te ʼu mahaki māʼimoa. Pea tahi neʼe sisio te tokolahi ki tana ʼu milakulo ʼaia—māʼiape la mo tona ʼu fili. Ohage la ʼi tana tahi fai milakulo, neʼe kumikumi fakalelei e tona ʼu fili lotolotolua he meʼa moʼo faka lākahalaʼi ʼo Sesu. Kae neʼe nātou ʼāsili ʼiʼita ai, he neʼe fakamoʼoni te ʼu meʼa fuli ʼaia ki te milakulo ʼa Sesu. (Soane 9:1, 5-34) Pea ʼi te ʼosi fai e Sesu te tahi milakulo fakaofoofo, neʼe nātou ʼiʼita pea mo ʼui fēnei: “Kotea he mea ke tou fai, koteuhi e lahi te u fakailoga e fai e te tagata-nei?” (Soane 11:47) Kae ko te hahaʼi neʼe nātou fakakaukauʼi te ʼu meʼa ʼaē neʼe hoko, pea tokolahi neʼe nātou kamata tui kia Sesu.—Soane 2:23; 10:41, 42; 12:9-11.
Neʼe Fakakikite e Te ʼu Milakulo ʼa Sesu Te Fakamālōlō Faka Malamanei
Neʼe mole fakahā pe e Sesu ʼaki tana ʼu milakulo neʼe ko te Mesia pea mo te ʼAlo ʼo te ʼAtua. Kae neʼe ko he fakatafitoʼaga ʼaia ke tou tui ki te ʼu fakapapau faka Tohi-Tapu, ʼaē ʼe nātou ʼui ʼe fakamālōlō anai te hahaʼi fakalogo ʼi te ka haʼu. ʼE pipiki te ʼu fakapapau ʼaia ki te lea faka polofeta ʼa Isaia kapite 35, ʼaē ʼe tuʼu ʼi te ʼuluaki palakalafe. ʼE ʼui ia Isaia 33:24 ʼo ʼuhiga mo te maʼuli ʼi te ka haʼu ʼo te hahaʼi ʼaē ʼe manavasiʼi ki te ʼAtua: “ ʼE mole he tahi ʼe ina ʼui anai: ‘ ʼE ʼau mahaki.’ ” ʼE toe fakapapau mai ia Apokalipesi 21:4 (MN): “[Ko te ʼAtua] ʼe ina holoholoʼi anai te ʼu loʼimata fuli pe ʼi ʼonatou mata, pea ko te mate ʼe puli anai ia; ʼe mole toe ʼi ai anai he putu, he kekē, he mamahi. Ko te ʼu meʼa ʼāfea [te ʼu fihifihia pea mo te ʼu mamahi ia ʼaho nei] kua puli ia.”
Ko te hahaʼi ʼe nātou kole tuʼumaʼu ke hoko te ʼu lea faka polofeta ʼaia mokā nātou lau liuliuga te faikole ʼa Sesu, ʼaē ʼe ʼui fēnei ai: “Ke haʼu tou puleʼaga. Ke fai tou finegalo ʼi te kele ohage ko selo.” (Mateo 6:10, King James Version) Ei, ʼi te finegalo ʼo te ʼAtua, ʼe ʼi ai tana ʼu fakatuʼutuʼu ʼo ʼuhiga mo te kele pea mo te malamanei. Logola ʼe ʼi ai te tupuʼaga tāfito ke fakagafua te mahaki pea mo te ʼu māʼimoa, kae kua vave pulihi te ʼu meʼa ʼaia; ʼe mole nātou toe fakatupu kovi anai ki te “hiliʼaga vaʼe” ʼo te ʼAtua, ʼo talu ai.—Isaia 66:1.a
Te ʼu Fakamālōlō ʼe Mole Faigataʼa Pea ʼe Mole Totogi
Tatau aipe peʼe koteā he faʼahiga mamahi neʼe tau mo te hahaʼi, kae kia Sesu neʼe mole faigataʼa, peʼe fakakinakina, peʼe ina kole ke totogi tana fakamālōlōʼi nātou. Pea neʼe vave tona logologo ki te hahaʼi, heʼe mole tuai pea “nee oloʼage kia te ia te hahai tokolahi, nee fakatahi mo natou: te hahai maimoa, te hahai kivi, te hahai noa, mo ihi mahaki hahaiʼage; nee natou fakanonofo ifo ki ona vae, pea nee ina fakamalolo natou.” Neʼe feafeaʼi te hahaʼi ʼi te temi ʼaia? ʼE hoko atu fēnei te fakamatala ʼa Mateo ʼaē neʼe sio mata ki te faʼahi ʼaia: “Nee ofolele te hahai i tanatou mamata ki te palalau a te noa, te katoa o te maimoa, mo te haele a te vaeketu pea mo te sio a te kivi. Pea nee natou fakakololia ki te Atua o Iselaele.”—Mateo 15:30, 31.
Koutou fakatokagaʼi ko te hahaʼi ʼaē neʼe fakamālōlō e Sesu neʼe mole ko he ʼu hahaʼi neʼe ina filifili mai te kaugamālie—ohage ko tona fai e te hahaʼi kākā. Kae neʼe ko te ʼu kāiga pea mo te ʼu kaumeʼa ʼo te hahaʼi ʼaē neʼe mahahaki, ʼaē neʼe nātou “fakanonofo ifo ki [te ʼu] vae [ʼo Sesu], pea nee ina fakamalolo natou.” Tou vakaʼi age muʼa te ʼu faʼifaʼitaki ʼo te fealagia ʼa Sesu ke ina fakamālōlō te hahaʼi.
Te kivi: ʼI tana nofo ʼi Selusalemi, neʼe avahi e Sesu te ʼu mata ʼo te tagata neʼe “kivi talu mai tana tupu.” Ko te tagata ʼaia neʼe ʼiloʼi ʼi te kolo ko te tagata kivi mo kainono. Koia ʼe koutou fakakaukauʼi age te ʼofolele pea mo te punamaʼuli ʼa te hahaʼi ʼi tanatou sisio ki tana haʼele heʼe kua sio! Kae neʼe mole fiafia te hahaʼi fuli ki te faʼahi ʼaia. ʼI tanatou lotomamahi ʼi te tala fakahagatonu age e Sesu ʼi te kamata ia tanatou agakovi, ko ʼihi kau Faliseo ʼaē neʼe ko te magaʼi lotu Sutea maʼuhiga pea mo mālohi, neʼe nātou faiga fakamālohi ke nātou maʼu he hala ʼa Sesu. (Soane 8:13, 42-44; 9:1, 6-31) Koia, neʼe nātou fakafehuʼi ai te tagata ʼaē neʼe fakamālōlō, pea mo tana ʼu mātuʼa, pea nātou toe fakafehuʼi te tagata kivi. Kae ko te ʼu kumikumi ʼaia ʼa te kau Faliseo neʼe toe fakamoʼoni pe ki te ʼu milakulo ʼaē neʼe fai e Sesu, ʼo nātou ʼiʼita ai. ʼI tana faikeheʼia te aga ʼa te kau takitaki lotu malualoi ʼaia, neʼe ʼui fēnei e te tagata ʼaē neʼe fakamālōlō ʼo ʼuhiga mo Sesu: “Talu mai te kamataʼaga o te malama-nei, nee heeki au logo kua fakaʼava e he tahi te u mata o he tagata nee tupu kivi. Kapau nee mole haù ia mai te Atua, e mole ina mafai he mea.” (Soane 9:32, 33) Pea ʼi tana fakahā fakahagatonu ʼaia ʼo tana tui, neʼe mafuli age te kau Faliseo ʼo “kapu ia [ia] ki fafo,” ko tona faka ʼuhiga neʼe nātou kapu mai te sinakoka te tagata neʼe kivi ʼi muʼa atu.—Soane 9:22, 34.
Te tuli: ʼI tana ʼi Tekapole, neʼe nofo Sesu ʼi te potu esite ʼo te Vaitafe ʼo Solotane pea ko te hahaʼi neʼe nātou “[ʼaumai] kia te ia he tagata tuli mo noa.” (Maleko 7:31, 32) Neʼe fakamālōlō e Sesu te tagata ʼaia, kae neʼe toe mahino foki ki te ʼu meʼa ʼaē ʼi te loto ʼo te tagata tuli, ʼaē neʼe lagi ufiufi ki te hahaʼi. ʼE fakahā mai e te Tohi-Tapu neʼe toʼo e Sesu te tagata tuli ʼo “fakamamao ia mai te hahai” pea neʼe ina fakamālōlō ai leva ia ia. Pea ko nātou ʼaē neʼe nātou mamata kiai neʼe nātou “ofolele aupito,” ʼo ʼui maʼa nātou: “Kua ina fai o lelei ia meafuape; pea kua ina fakalogo te hahai tuli mo fakapalalau te hahai noa.”—Maleko 7:33-37.
Te palalisia: ʼI tana ʼi Kapenaume, neʼe ʼaumai e te hahaʼi kia Sesu te palalisia ʼe takoto ʼi te palepale. (Mateo 9:2) ʼI te vaega 6 ki te vaega 8 ʼe fakamatala mai ai te meʼa neʼe hoko. “[Neʼe ʼui maʼa Sesu] ki te palalisia: ‘Tuuake, too tou moeaga pea ke alu ki tou api.’ Nee tuuake pea nee alu ai ki tona api. Kae i te mamata a te hahai, nee natou teki pea nee natou fakakololia ki te Atua i tana foaki he pule feia ki te tagata.” Ko te milakulo ʼaia neʼe toe sio pe kiai te kau tisipulo ʼa Sesu pea mo tona ʼu fili. Koutou fakatokagaʼi ko te kau tisipulo ʼa Sesu neʼe nātou “fakakololia ki te Atua” ʼo ʼuhiga mo te ʼu meʼa neʼe nātou mamata kiai, kae neʼe mole nātou loto fehiʼa pea mo valokiʼi te faʼahi ʼaia.
Te mahaki: “Pea alu age kia [Sesu] he tagata kilia o laugaʼage pea to tuutuli ifo mo ui maʼana kia te ia: ‘Kapau e ke loto ki ai e ke fealagiape toku fakamaʼa.’ Pea i tona ofa mamahi nee ina hikiʼage tona nima o kapa ifo kia te ia mo folafola maʼana: ‘E au loto ke ke maʼa.’ Pea nee mavae atu aipe te kilia ia te ia.” (Maleko 1:40-42) Koutou fakatokagaʼi neʼe mole lauga Sesu ʼi tana fakamālōlōʼi te tagata ʼaia kae neʼe manavaʼofa moʼoni. Koutou fakafuafua age mo kanapau la neʼe koutou kilia. ʼE koutou feafeaʼi anai mo kanapau la neʼe faigafua tokotou foimo fakamālōlōʼi logola ko hokotou mahaki kua kovi ʼosi, pea mo ina kaina māmālie tokotou sino ʼo mole kei feala hakotou nonofo fakatahi mo te hahaʼi? Kua lagi koutou mahino pe koʼe “nee to tulolo ifo ia [te tahi tagata kilia neʼe fakamālōlō faka milakulo] kia vae o Sesu o fakafetai kia te ia.”—Luka 17:12-16.
Te lavea: Ko te milakulo fakaʼosi ʼaē neʼe fai e Sesu ʼi muʼa ʼo tona ʼave e te kau solia pea mo tutuki ki te pou, neʼe ko te fakamālōlōʼi ʼo te lavea. ʼAki he lototoʼa moʼo puipui ia Sesu mai ia nātou ʼaē neʼe nātou ʼōmai ko tona puke pea mo ʼave ia ia, ko te ʼapositolo ko Petelo, “nee i ai [tana] heleta . . . , nee ina tohoi ake pea nee ina taʼi te kaugana a te pelepitelo lahi pea nee ina motuhi tona taliga mataù.” (Soane 18:3-5, 10) Pea ʼi te fakamatala ʼa Luka, ʼe toe fakahā mai ko Sesu “nee kapaʼage ia ki tona taliga o fakapipiki.” (Luka 22:50, 51) Ko te gāue manavaʼofa ʼaia ʼa Sesu, neʼe ina toe fai pe ʼi muʼa ʼo tona ʼu kaumeʼa pea mo tona ʼu fili—pea ʼi te ʼaluʼaga ʼaia neʼe ina fai ʼi muʼa ʼo nātou ʼaē neʼe ʼōmai ko tona puke.
Ei, kapau ʼe tou fakasiosio lelei ki te ʼu milakulo ʼa Sesu, pea ʼe tou faka tui ai neʼe hoko moʼoni. (2 Timoteo 3:16) Ohage pe ko tatatou ʼui ʼi muʼa atu, ko te taʼi ako ʼaia ʼe tonu anai ke ina fakamālohiʼi tatatou tui ki te fakapapau ʼa te ʼAtua ʼaē ʼe ina fakamālōlō anai te hahaʼi fakalogo. ʼE ʼui e te Tohi-Tapu ko te tui faka Kilisitiano ʼe “ko he ʼamanaki moʼoni ki he ʼu meʼa ʼe tou falala ki ai, ko te fakamoʼoni lelei ʼo te ʼu moʼoni logope la ʼe mole tou sisio ki ai.” (Hepeleo 11:1, MN ) ʼE mahino ia, ko te ʼAtua ʼe mole loto ke tou hoko tui pe, kae ke tou fakatafito tatatou tui mālohi ki he meʼa ʼe moʼoni. (1 Soane 4:1) Pea kapau ʼe tou maʼu te taʼi tui ʼaia, pea ʼi te faʼahi fakalaumālie ʼe tou mālolohi ai, mo fiafia pea mo maʼuli fīmālie.—Mateo 5:3; Loma 10:17.
Ko Te Meʼa ʼAē ʼe Maʼuhiga Age Ko Te Fakamālōlō Fakalaumālie!
Tokolahi te hahaʼi ʼe mole nātou mahahaki kae ʼe mole nātou fiafia. Ko ʼihi ʼe nātou fia fakamate, koteʼuhi ʼe mole ʼi ai honatou ʼamanaki ki te ka haʼu peʼe mole nātou lava tekeʼi tonatou ʼu fihifihia. Ei, ʼe nātou māʼimoa ʼi te faʼahi fakalaumālie—pea ko te ʼaluʼaga ʼaia ʼe kovi age kia mata ʼo te ʼAtua ʼi te māʼimoa fakasino. (Soane 9:41) Pea ʼi te tahi faʼahi, ko te tokolahi ʼaē ʼe māʼimoa ʼi te faʼahi fakasino, ohage la ko Christian pea mo Junior ʼaē neʼe tou talanoa kiai ʼi te ʼuluaki alatike, ʼe nā maʼuʼuli fiafia pea ʼe ʼaoga tona maʼuli. Koteā tona tupuʼaga? Koteʼuhi ʼe nā mālōlō ʼi te faʼahi fakalaumālie pea ʼe nā lotomālohi ʼuhi ko te ʼamanaki moʼoni ʼaē ʼe fakatafito ki te Tohi-Tapu.
ʼI tana manatuʼi te ʼu meʼa ʼaē ʼe ʼaoga ki te tagata, neʼe ʼui fēnei e Sesu: “E mole gata pe ki te pane e mauli ai anai te tagata, kae e mauli anai i te folafola fuape e mavae maia fofoga o te Atua.” (Mateo 4:4) Ei, ʼo mole tou hage ko te ʼu manu, ʼe mole feʼauga kia tatou ke tou kai pe te ʼu meʼa fakasino. ʼUhi he neʼe fakatupu tatou ki te “paki” ʼo te ʼAtua, ʼe ʼaoga kia tatou he meʼa kai ʼi te faʼahi fakalaumālie—te ʼatamai mālama ʼo ʼuhiga mo te ʼAtua pea mo tou mulimuli ki tana fakatuʼutuʼu pea mo fai tona finegalo. (Senesi 1:27; Soane 4:34) ʼE foaki mai e te ʼatamai mālama ʼo ʼuhiga mo te ʼAtua, te fakatuʼutuʼu ki totatou maʼuli pea mo he mālohi fakalaumālie. Ko te fakatafitoʼaga ʼaia ʼo te maʼuli heʼegata ʼi te palatiso ʼi te kele. Neʼe ʼui fēnei e Sesu: “Ko te mauli heegata aeni, ke natou iloi koe, te Atua e tahi mo mooni pea mo ia ae nee ke fekaui mai, ia Sesu Kilisito.”—Soane 17:3.
ʼE tou fakatokagaʼi, ʼi te temi ʼo Sesu ko te hahaʼi neʼe mole nātou faka ʼuhigaʼi ia ia ko he “Tagata Faifaitoʼo” kae ko he tagata “Faiʼako.” (Luka 3:12; 7:40, MN ) Koteā tona tupuʼaga? Koteʼuhi neʼe akoʼi e Sesu ki te hahaʼi te puleʼaki heʼegata ʼo ʼuhiga mo te ʼu fihifihia ʼo te malamanei—te Puleʼaga ʼo te ʼAtua. (Luka 4:43; Soane 6:26, 27) Ko te puleʼaga ʼaia ʼi selo ʼaē ka takitaki e Sesu Kilisito, ʼe ina puleʼi anai te kele katoa pea mo fakahoko te ʼu fakapapau faka Tohi-Tapu fuli ʼo te fakafoʼou katoa pea mo talu ai ʼo te hahaʼi faitotonu pea mo tonatou nofoʼaga. (Apokalipesi 11:15) Ko te tupuʼaga la ʼaia ko Sesu, ʼi tana faikole, neʼe ina fakapipiki te haʼu ʼo te Puleʼaga ki te finegalo ʼo te ʼAtua ʼaē ka fai anai ʼi te kele.—Mateo 6:10.
Ki te tokolahi ʼaē ʼe māʼimoa, neʼe nātou fiafia ʼaupito ʼi tanatou ʼiloʼi te ʼamanaki ʼaia mai te ʼAtua. (Luka 6:21) Ei, ʼe mole pulihi pe anai e te ʼAtua te mahaki pea mo te māʼimoa, kae ʼe ina molehi anai te tupuʼaga tāfito ʼo te ʼu mamahi ʼo te tagata—ia te agahala. Ia Isaia 33:24 pea mo Mateo 9:2-7 ʼaē neʼe tou talanoa kiai ʼi te kamata, ʼe nā fakapipiki te mahaki ki totatou ʼuhiga agahala. (Loma 5:12) Koia mokā kua pulihi leva te agahala, pea ʼe maʼu ai anai e te malamanei “te ateaina o te kololia o te u fanau a te Atua,” ko te ʼāteaina ʼo ʼuhiga mo te haohaoa ʼo te ʼatamai pea mo te sino.—Loma 8:21.
ʼE feala pe kia nātou ʼaē ʼe mālolohi ke mole maʼuhiga kia nātou te maʼuli haohaoa. Kae ʼe mole feiā kia nātou ʼaē ʼe mahahaki. Kia nātou ʼaia ʼe maʼuhiga te mālohi pea mo te maʼuli, pea ʼe toe mahino kia nātou ko te maʼuli ʼe feala pe ke fetogi fakafokifā. (Tagata Tānaki 9:11) Koia, ʼe mātou fakaʼamu ko te hahaʼi māʼimoa ʼaē ʼe nātou lau tamatou ʼu nusipepa, ʼe nātou tokagaʼi tāfito anai te ʼu fakapapau taulekaleka ʼa te ʼAtua ʼaē ʼe tuʼu ʼi te Tohi-Tapu. Neʼe foaki e Sesu tona maʼuli ko he fakamoʼoni ʼaia ki te fakahoko ʼo te ʼu fakapapau fuli ʼaia. ʼE ʼi ai koa he tahi age fakamoʼoni ki te faʼahi ʼaia?—Mateo 8:16, 17; Soane 3:16.
[Kiʼi nota]
a Kapau ʼe koutou fia maʼu he tahi ʼu manatu, pe koʼe neʼe fakagafua e te ʼAtua ia te mamahi, koutou vakaʼi te kaupepa lahi ʼE Tokaga Moʼoni Koa Te ʼAtua Kia Tatou? ʼaē neʼe tā e te kau Fakamoʼoni ʼa Sehova.