Tonatou Maʼuli
“ ʼE Mole ʼAu Fetogi Anai He Meʼa e Tahi!”
NEʼE FAKAMATALA E GLADYS ALLEN
ʼE tautau fehuʼi mai, “Kanapaula neʼe tonu ke ke toe fai tou maʼuli, ʼe ke fetogi anai koa?” ʼE ʼau tali fakahagatonu age, “ ʼE mole ʼau fetogi anai he meʼa e tahi!” Koutou tuku muʼa ke ʼau fakamahino atu peʼe koʼe ʼe ʼau manatu feiā.
ʼI TE fasiga taʼu māfana ʼo te taʼu 1929, ʼi te temi ʼaia neʼe ʼau taʼu lua, pea neʼe hoko te meʼa fakaofoofo ki taku tāmai, ia Matthew Allen. Neʼe ʼavage te kiʼi kaupepa Ko Te Toko Lauʼi Miliona Hahaʼi ʼe Maʼuʼuli ʼi Te Temi Nei ʼe Mole Nātou Mamate Anai!, neʼe tā e te kau Ako Tohi-Tapu Faka Malamanei, te higoa ʼāfea ʼa te kau Fakamoʼoni ʼa Sehova. ʼI tana ʼosi lau ni ʼu pasina, neʼe kalaga fēnei ia Papa, “ ʼE mole heʼeki ʼau lau he meʼa lelei feiā!”
Mole faʼa fualoa kiai, neʼe maʼu e Papa te tahi ʼu tohi mai te kau Ako Tohi-Tapu. Mole tuai pea neʼe ina fakahāhā te ʼu meʼa ʼaē neʼe ina ako ki te hahaʼi fuli ʼo te ʼu vāhaʼa fale. Kae neʼe mole ʼi ai he kokelekasio ʼo te kau Fakamoʼoni ʼa Sehova ʼi te kolo ʼaē neʼe mātou nonofo ai. ʼI tana mahino ʼaē ʼe tonu ke mātou kau tuʼumaʼu ki te ʼu fono faka Kilisitiano, neʼe hiki tomatou famili ʼo mātou ʼolo ki Orangeville, ʼi Ontario, ʼi Kanata, ʼi te taʼu 1935 koteʼuhi neʼe maʼu ai te kokelekasio.
ʼI te temi ʼaia, neʼe mole fakaloto mālohiʼi tuʼumaʼu te tamaliki ke nātou kau ki te ʼu fono ʼo te kokelekasio; ʼi te agamāhani neʼe nātou nonofo ʼi tuʼa pea mo nātou gaoʼi, kae lolotoga fono te hahaʼi lalahi. Neʼe mole leleiʼia e Papa ia te faʼahi ʼaia. Maʼa ia, “kapau ʼe lelei te ʼu fono kia ʼau, pea ʼe toe lelei pe foki ki taku fānau.” Koia logope tamatou foʼofoʼou, kae neʼe akoʼi e Papa ki toku tuagaʼane ia Bob, mo toku ʼu tēhina ko Ella mo Ruby, pea mo ʼau ke mātou kau ki te ʼu fono mo te hahaʼi lalahi, pea neʼe mātou fakalogo kiai. Mole tuai pea neʼe kau mo te ʼu fānau ʼa te tahi kau Fakamoʼoni ki te ʼu fono. Ko te kau ki te ʼu fono pea mo te fai ʼo he ʼu tali neʼe ko he faʼahi maʼuhiga ʼo tomatou maʼuli.
Neʼe leleiʼia e Papa ia te Tohi-Tapu, pea neʼe ʼi ai tana faʼahiga fai ko te faʼifaʼitakiʼi ʼo te ʼu hisitolia ʼo te Tohi-Tapu. ʼAki tana fai ʼaia, neʼe ina fakatuʼu ʼi tomatou ʼu loto te ʼu ako maʼuhiga ʼe kei ʼau manatuʼi lelei. ʼI te ʼu ako ʼaē ʼe kei ʼau manatuʼi lelei, ʼe ko te haga ʼa Sehova ʼo tapuakina ia nātou ʼaē ʼe talagafua kia te ia.
Neʼe toe akoʼi mai pe foki e Papa ke mātou hāofaki tamatou tui. Neʼe mātou tautau fai ohage ko he gaoʼi. Neʼe ʼui fēnei e Papa, “ ʼE ʼau faka tui, mokā ʼau mate anai, ʼe ʼau hake anai ki selo. Koulua fakamoʼoni mai la ʼe mole hoko anai te faʼahi ʼaia.” Ko Ruby mo ʼau neʼe ma kumi he ʼu vaega ʼi te tānakiʼaga ʼo te ʼu vaega faka Tohi-Tapu moʼo fakahā age ʼe hala te akonaki ʼaia. ʼI tamā ʼosi lau age te ʼu vaega neʼe ma maʼu, neʼe ʼui mai e Papa, “ ʼE moʼoni te ʼu fakamatala ʼaia, kae ʼe mole heʼeki ʼau tui ʼau.” Koia neʼe ma toe toʼo te tānakiʼaga ʼo te ʼu vaega faka Tohi-Tapu. Neʼe feala pe ke lauʼi hola tamatou fai palalau pea hoki feʼaugaʼia e Papa te ʼu tali ʼaē neʼe ma fai age ki ai. Neʼe ma popoto lelei ai, ia Ruby mo ʼau ʼi te fakamahino te ʼu meʼa ʼaē neʼe ma tui kiai pea mo te hāofaki ʼo tamā tui.
Ko Te Tauʼi ʼo Te Manavasiʼi Ki Te Tagata
Logola toku akoʼi lelei ʼi fale pea mo te ʼu fono ʼo te kokelekasio, kae neʼe ʼi ai te ʼu koga ʼo te maʼuli faka Kilisitiano neʼe faigataʼa kia ʼau. Ohage pe ko te kau tūpulaga tokolahi, neʼe mole ʼau leleiʼia te kehe ia nātou ʼaē, tāfito ʼi toku ʼu kaugā ako. Ko te ʼuluaki ʼahiʼahi ʼo toku tui neʼe hoko ʼaki te meʼa ʼaē neʼe higoaʼi ko te faka mafola mo te ʼu pano.
Ko te taʼi faka mafola ʼaia, neʼe ko he ʼu tēhina mo tuagaʼane neʼe nātou haʼele māmālie ʼi te ʼu ala tāfito ʼo te kolo, ʼo nātou fua he ʼu pano ʼe tohi ai te ʼu palalau. ʼI tomatou kolo neʼe feʼiloʼiʼaki fuli te hahaʼi ʼe teitei toko 3 000. Lolotoga te tahi haʼele mo te ʼu pano, neʼe ʼau ʼatu muli ʼi te haʼele ʼaia pea mo fua te pano neʼe tohi ai “La religion est un piège et une escroquerie” (Ko te lotu ʼe ko he hele pea ʼe ko he kākā). Ko ʼihi ʼo toku ʼu kaugā ako neʼe nātou sisio mai kia ʼau, pea neʼe nātou ʼōmai atu aipe ʼo muliʼi ia ʼau, pea mo hiva te hiva ʼo te fenua “ ʼE Hāofaki Te Hau e te ʼAtua.” Neʼe ʼau tali feafeaʼi te ʼaluʼaga ʼaia? Neʼe ʼau faikole fakamalotoloto ke ʼau maʼu te mālohi ke ʼau hoko atu. ʼI te ʼosi ʼo te haʼele ʼaia, neʼe ʼau foimo lele ki te Fale ʼo Te Puleʼaga ʼo hili te pano pea mo ʼau ʼalu ki fale. Kae ko te tēhina ʼaē neʼe ina takitaki te haʼele neʼe ina ʼui mai ʼe ʼi ai te tahi haʼele ka ʼamanaki kamata, pea ʼe ʼaoga kia nātou he tahi ke ina fua he pano. Pea neʼe ʼau toe kau ki te haʼele ʼaia, ʼo ʼau toe faikole mālohi. Kae ʼi te lakaga leva ʼaenī, neʼe kua pipiko toku ʼu kaugā ako pea neʼe tahi ʼalu ki tona ʼapi. Ko ʼaku faikole ke ʼau maʼu he mālohi kua liliu ko he ʼu kole fakafetaʼi!—Tāʼaga Lea 3:5.
Neʼe tali leleiʼi tuʼumaʼu ʼi tomatou ʼapi ia te kau kaugana ʼaē ʼe gāue katoa ʼi te minisitelio. Neʼe ko he ʼu hahaʼi fiafia. Pea ʼe kei ʼau manatuʼi pe, ko tamatou ʼu mātuʼa neʼe nā ʼui tuʼumaʼu mai kia mātou fānau ko te minisitelio temi katoa, ʼe ko te gāue lelei ʼaupito ʼaia.
Moʼo tali ki tanā fakaloto mālohi, ʼi te taʼu 1945, neʼe ʼau kamata pionie ai. Ki muli age neʼe ʼau fakatahi mo toku tēhina ko Ella, ʼaē neʼe gāue pionie ʼi London, ʼi Ontario. ʼI te kolo ʼaia, neʼe ʼau kamata te faʼahiga gāue neʼe ʼau manatu ʼe mole ʼau lava fai anai. ʼI te agamāhani, neʼe ʼolo te ʼu tēhina ʼi te ʼu laupapa fuli ʼo te ʼu fale kava ʼo tuku kia nātou neʼe ʼolo ʼo ʼinu ai he ʼu nusipepa ʼo te Tule Leʼo pea mo te Consolation (ʼi te temi nei ko te Réveillez-vous !). Meʼa lelei, he ko te gāue ʼaia neʼe fai ʼi te Moeaki hili hoʼatā, koia ʼi te vāhaʼa katoa neʼe feala haku faikole ke ʼau maʼu te mālohi moʼo fakahoko te gāue ʼaia! Neʼe mole ko he gāue faigafua kia ʼau, kae neʼe ʼau maʼu ai tona ʼu fua lelei.
ʼI te tahi faʼahi, neʼe ʼau ako ai mo te tufa ʼo te ʼu nusipepa makehe ʼo te Consolation ʼe palalau ai ki te fakatagaʼi ʼo te ʼu tēhina ʼi te ʼu lotoʼā fakamamahi Nasi, ʼo ʼau tufa ki te hahaʼi Kanata ʼe maʼu tuʼulaga ʼi te ʼu matani gāue, ʼo kau ai te ʼu pelesita ʼo te ʼu sosiete lalahi. Lolotoga te ʼu taʼu, neʼe ʼau tokagaʼi ʼe lagolago tuʼumaʼu mai ia Sehova kia tatou mokā ʼe tou kumi te mālohi kia te ia. Ohage ko tona ʼui tuʼumaʼu e Papa, ko Sehova ʼe ina tapuakina ia nātou ʼaē ʼe fakalogo kia te Ia.
ʼE ʼAu Tali Te Fakaafe Ki Te Gāue ʼi Québec
ʼI te ʼaho 4 ʼo Sūlio 1940, neʼe tapuʼi te gāue ʼa te kau Fakamoʼoni ʼa Sehova ʼi Kanata. Ki muli age, neʼe toʼo te tapuʼi ʼaia, kae neʼe hoko atu pe tomatou fakatagaʼi ʼi te nofoʼaga Katolika ʼo Québec. Neʼe fai te gāue fai faka mafola makehe moʼo tufa te kiʼi pepa lotu neʼe mālohi te logo ʼaē neʼe tohi ai, ko tona kupu tāfito La haine ardente du Québec pour Dieu, pour Christ et pour la liberté, est un sujet de honte pour tout le Canada, neʼe talanoa ai ki te gaohi koviʼi ʼo te ʼu tēhina ʼi Kanata. Ko Nathan H. Knorr, neʼe kau ki te Kolesi Pule ʼa te kau Fakamoʼoni ʼa Sehova, neʼe felāveʼi mo te toko lauʼi teau kau pionie ʼi te kolo ʼo Montréal moʼo fakamahino age kia nātou te ʼu meʼa ʼaē ka hoko anai kia nātou. Neʼe ʼui mai e te Tēhina ko Knorr, kapau ʼe mātou ʼio ke mātou kau ki te fai faka mafola ʼaia, ʼe tonu ke mahino kia mātou ʼe puke anai ia mātou pea mo pilisoniʼi mātou. Neʼe moʼoni tana ʼu palalau! Lolotoga te tahi temi, neʼe puke ʼau ʼo tuʼa 15. Ka mātou ʼolo ʼo fai faka mafola, neʼe mātou ʼolo mo tamatou polosi fulu nifo pea mo tomatou helu, naʼa meʼa hala age ʼe pilisoniʼi mātou!
ʼI te kamata neʼe lahi tamatou gāue pōʼuli ke ʼaua naʼa tokagaʼi mātou. ʼI te agamāhani neʼe ʼau fakaū ʼi toku loto foʼi kote, te kato ʼaē neʼe ʼau ʼamo ʼi te toku kia, pea neʼe fafaʼo ai te ʼu tuʼuga pepa lotu. Neʼe fua lahi te kato, ohage ai ʼe ʼau faitama. Neʼe ʼi ai tona ʼaoga kia ʼau mokā ʼau ʼalu ki te telituale kae ʼe ʼau heka ʼi he saliote hila ʼe kaugamālie ai te hahaʼi. Neʼe lahi te ʼu lakaga neʼe tutuʼu ai te ʼu tagata aga fakaʼapaʼapa, ʼo nātou tuku mai tonatou hekaʼaga, ke feala haku heka he neʼe nātou manatu ʼe ʼau “faitama.”
ʼI te hoholo ʼo te temi, neʼe mātou kamata fai te gāue ʼi te ʼaho. Neʼe mātou tuku he ʼu pepa lotu ʼi he ʼu ʼapi e tolu peʼe fā, pea mātou hiki ki te tahi telituale. ʼI te agamāhani, neʼe lelei te faʼahiga fai ʼaia. Kae ka ʼiloʼi hala e he patele Katolika ʼe mātou gāue ʼi te koga meʼa, neʼe mātou ʼiloʼi ai ʼe hoko anai he tokakovi. ʼI te tahi lakaga, neʼe fakaneke e te patele te toko 50 peʼe 60 hahaʼi lalahi mo te tamaliki ke nātou tuki mātou ʼaki te ʼu tomato mo te ʼu fuaʼi moa. Neʼe mātou feholaki ki te ʼapi ʼo te tuagaʼane, ʼo mātou nonofo ai ʼi te po ʼaia ʼo takokoto ki lalo.
Neʼe ʼaoga lahi he kau pionie ʼe popoto ʼi te faka Falani ʼi Québec, koia ʼi te māhina ʼo Tesepeli ʼo te taʼu 1958, ko ʼau mo toku tēhina ko Ruby neʼe ma ako te faka Falani. Hili ʼaia pea neʼe hinoʼi māua ki te ʼu koga meʼa ʼe palalau ai te hahaʼi ki te faka Falani. ʼE tahi ʼalu pe te koga meʼa mo te ʼu faʼahi neʼe hoko ai. ʼI te tahi koga meʼa, neʼe mātou ʼolo ʼi te ʼu ʼapi lolotoga hola e valu, lolotoga taʼu e lua, kae mole avahi mai e he tahi tona matapā! ʼE ʼōmai pe te hahaʼi ki te muʼa matapā ʼo fakasiosio peʼe ko ai pea nātou ʼolo. Kae neʼe mole mātou fiu ʼi te fai ʼo te gāue. ʼI te temi nei, ʼi te kolo ʼaia kua maʼu te ʼu kokelekasio mālohi e lua.
Te Lagolago ʼa Sehova ʼi Te ʼAluʼaga Kehekehe
Neʼe mātou kamata tamatou gāue ohage ko he ʼu pionie makehe ʼi te taʼu 1965. ʼI te tahi telituale, neʼe mātou mahino katoa ki te ʼu palalau ʼa Paulo ʼe tuʼu ia 1 Timoteo 6:8: “Kapau e tou mau meakai mo mutui mea, e tou feauga i te u mea aia.” Neʼe tonu ke mātou fakaʼaluʼalu lelei tamatou kiʼi falā ki te ʼu meʼa ʼaē ʼe mātou totogi. Koia neʼe mātou tuku keheʼi te falā ʼaē neʼe ʼaoga ki te meʼa fakamāfana ʼo te ʼapi, mo te lue, mo te hila pea mo te meʼa kai. ʼAki tona fai ʼaia, neʼe toe tomatou kiʼi vaega falā ki te māhina moʼo totogi ʼaki te ʼu meʼa ʼaē neʼe mātou loto kiai.
ʼAki te kiʼi falā ʼaē neʼe mātou maʼu, neʼe mātou lava fakamāfana tomatou ʼapi lolotoga pe te ʼu kiʼi hola ʼi te pōʼuli. Koia neʼe mole feala ia ke vevela tamatou kogafale kae neʼe momoko tuʼumaʼu pe ia. ʼI te tahi ʼaho, ko te tama ʼo te fafine neʼe ako mo Ruby neʼe ina ʼaʼahi mātou. Neʼe toe liliu ki tona ʼapi pea neʼe ina ʼui ki tana faʼe ʼe ʼaisi tomatou ʼapi. Pea neʼe momoli mai te ʼu tola e hogofulu ʼi te māhina fuli ke mātou totogi te penisini moʼo fakamāfana tuʼumaʼu tomatou ʼapi. Neʼe hage ia ʼe mātou maʼu te ʼu meʼa fuli ʼaē neʼe ʼaoga kia mātou. Neʼe mole mātou maʼu koloā, kae neʼe mātou maʼu tuʼumaʼu te ʼu meʼa neʼe ʼaoga tāfito kia mātou. Neʼe mahino kia mātou ko te ʼu meʼa fuli ʼaē neʼe foaki mai kia mātou neʼe ko he ʼu tapuakina. Neʼe hoko moʼoni te ʼu palalau ia Pesalemo 37:25: “Neʼe mole ʼau sio ki te tagata agatonu kua līaki katoa, peʼe ʼau sio ki tona hākoga ʼe kumi pane”!
Logope te fakafeagai neʼe tau mo mātou, kae kua ʼau fiafia ʼi taku sio ki te ʼu hahaʼi neʼe ʼau fai tanatou ako Tohi-Tapu kua nātou tali te moʼoni. Kua ʼau fiafia ʼaupito, heʼe ʼihi ia nātou kua liliu ko he kau minisi ʼe gāue temi katoa.
Ko Te Mālo ʼi Te ʼu ʼAhiʼahi Foʼou
ʼI te taʼu 1970, neʼe hinoʼi mātou ke mātou gāue ʼi tamatou telituale foʼou ko Cornwall, ʼi Ontario. Lagi hili te taʼu katoa ʼo tamatou tau ki te kolo ʼo Cornwall, pea mahaki ia Mama. Neʼe kua mate ia Papa ʼi te taʼu 1957, pea ko ʼau mo toku ʼu tēhina e toko lua neʼe mātou fehoahoaʼaki moʼo taupau ʼo Mama ʼo aʼu ki tana mate ʼi te taʼu 1972. Ko tamatou ʼu kaugā pionie ʼaē ko Ella Lisitza mo Ann Kowalenko, neʼe nā agaʼofa ʼo lagolago lelei mai kia mātou lolotoga te temi ʼaia. Lolotoga tamatou pupuli, neʼe nā tokakaga lelei ki tamatou ʼu ako Tohi-Tapu pea mo te tahi ʼu gāue ʼaē neʼe tonu ke mātou fai. Neʼe moʼoni te ʼu palalau ʼaē ʼe tuʼu ia Tāʼaga Lea 18:24, ʼaē ʼe ʼui ai: “ ʼE ʼi ai te kaumeʼa ʼaē ʼe pipiki mālohi age ia ʼi he tēhina”!
ʼE moʼoni ʼe lahi te ʼu ʼahiʼahi faigataʼa ʼi te maʼuli. Kae ʼaki te tokoni ʼofa ʼa Sehova, neʼe ʼau kātakiʼi te ʼu ʼahiʼahi ʼaia. ʼE kei ʼau hoko atu ʼaki he loto fiafia, toku maʼuli ʼi te selevisi temi katoa. Ko Bob, ʼaē neʼe mate ʼi te taʼu 1993, neʼe gāue pionie lolotoga taʼu e 20 tupu, pea ʼe kau ai te ʼu taʼu e 10 neʼe gāue fakatahi mo tona ʼohoana ko Doll. Ko toku tēhina lahi ʼaē ko Ella, neʼe mate ʼi ʼOketopeli ʼo te taʼu 1998, pea neʼe gāue pionie lolotoga taʼu e 30 tupu pea neʼe ina taupau tuʼumaʼu te manatu faka pionie. ʼI te taʼu 1991 ko toku tahi tēhina, ko Ruby, neʼe ina maʼu te kosea. Kae neʼe ina fakaʼaogaʼi te mālohi ʼaē neʼe kei ina maʼu, moʼo faka mafola te logo lelei. Neʼe aga fakahuahua ʼo aʼu ki tana mate ʼi te ʼaho 26 ʼo Sepetepeli 1999. Logope ʼe mole kei ʼau gāue mo toku ʼu tēhina, kae ʼe ʼau maʼu te famili fakalaumālie ʼo te ʼu tēhina mo tuagaʼane ʼe tokoni mai ke ʼau nofo mālohi.
Ka ʼau toe sio ki toku maʼuli kua hili, koteā la he faʼahiga meʼa ke ʼau fetogi? Neʼe mole ʼau ʼohoana, kae neʼe tapuakina ʼau he neʼe ʼi ai taku ʼu mātuʼa agaʼofa, mo toku tuagaʼane, mo toku ʼu tēhina neʼe nātou fakamuʼamuʼa te moʼoni ʼi tonatou maʼuli. ʼE ʼau fakaʼamu ke ʼau toe fesioʼaki mo nātou ʼi te fakatuʼuake. ʼE kei ʼau logoʼi toku fāʼufua e Papa, pea mo ʼau sio ki te ʼu loʼimata ʼa Mama mokā ʼe ma fefāʼufuaʼaki. ʼE ʼau toe sio anai ki te hopo fakafiafia ʼa Ella, mo Ruby, pea mo Bob.
Kae moʼo fakatalitali ki te temi ʼaia, ʼe ʼau haga fakaʼaogaʼi toku mālohi ʼe kei toe mai moʼo fakavikiviki pea mo faka maʼuhigaʼi ia Sehova. Ko te gāue pionie ʼe ko he maʼuli fakaofoofo pea mo fonu ʼi te ʼu fakapale. ʼE hage pe ko tona ʼui e te tagata fai pesalemo ʼo ʼuhiga mo nātou ʼe haʼele ʼi te ala ʼa Sehova: “ ʼE ke manuʼia anai, pea ʼe tokalelei anai ia meʼa fuli kia te koe.”—Pesalemo 128:1, 2.
[Paki ʼo te pasina 26]
Neʼe ʼofa ia Papa ki te Tohi-Tapu. Neʼe ina akoʼi mai kia mātou ia te hāofaki ʼo tamatou tui
[Paki ʼo te pasina 28]
Mai te faʼahi hema ki te faʼahi mataʼu: ko Ruby, ko ʼau, ko Bob, ko Ella, ko Mama, mo Papa ʼi te taʼu 1947
[Paki ʼo te pasina 28]
ʼI te ʼatu muʼa, mai te faʼahi hema ki te faʼahi mataʼu: ko ʼau, mo Ruby, mo Ella ʼi te Fakatahi Faka Tisitilike ʼo te taʼu 1998