ʼE Maʼu Te Fakafimālie ʼAki Te ʼAtamai Mālama Totonu ʼo ʼUhiga Mo Te ʼAtua
ʼE MATA faigataʼa ki ʼihi te ʼui ʼaē e te Tohi-Tapu ko te ʼAtua ʼe ʼofa pea mo loto fakamolemole. ʼE nātou ʼui fēnei: Kapau ʼe fia fakagata e te ʼAtua te agakovi, pea mo poto ʼi tona fakagata, pea mo ina maʼu te mālohi kiai, he koʼe ʼe kei hoholo pe te agakovi? Kia nātou ʼe tonu ke fakatokatoka te ʼu manatu e tolu ʼe hage ʼe mole ʼalutahi: (1) Ko te ʼAtua ʼe māfimāfi; (2) Ko te ʼAtua ʼe ʼofa pea mo agalelei; pea (3) ko te ʼu tuʼutāmaki ʼe hoholo pe ia. ʼI tanatou manatu kapau ko te tolu manatu ʼe moʼoni, pea ʼe lagi hala te ʼuluaki peʼe ko te lua manatu. Maʼa nātou lagi ʼe mole feala ki te ʼAtua ke ina pulihi te agakovi peʼe mole ina tokagaʼi te ʼaluʼaga ʼaia.
Hili te ʼu ʼaho ki te maumauʼi ʼo te ʼu Foʼi Tule Lalahi ʼi Amelika, neʼe ʼui fēnei e te pule takitaki lotu lahi ʼi Amelika: “ ʼI toku maʼuli neʼe tuʼa lahi te fehuʼi mai pe koʼe ʼe fakagafua e te ʼAtua te ʼu tuʼutāmaki pea mo te ʼu mamahi. ʼE ʼau tala fakahagatonu atu ʼe mole ʼau ʼiloʼi pe la tona tali, logola taku fia ʼiloʼi pe koteā te tali kiai.”
Moʼo tali ki te manatu ʼa te pule takitaki ʼaia, neʼe ʼui e te polofesea fai teolosia neʼe malave kia ia “te teolosia lelei” ʼa te takitaki lotu ʼaia. Pea neʼe lagolago ki te manatu ʼa te tagata sivi Tohi-Tapu neʼe ina tohi fēnei: “Ko tatatou mole mahino lelei ki te mamahi ʼe ko tatatou mole mahino lelei ki te ʼAtua.” Kae ʼe moʼoni koa te ʼui ʼaē ʼe mole feala ke tou ʼiloʼi pe koʼe ʼe fakagafua e te ʼAtua te agakovi?
Te Tupuʼaga ʼo Te Agakovi
ʼE mole ʼalutahi te manatu ʼa te kau takitaki lotu pea mo te Tohi-Tapu, heʼe fakahā e te Tohi-Tapu pe koʼe ʼe fakagafua e te ʼAtua te agakovi. Pea ke tou mahino ki te agakovi, ʼe tonu ke tou ʼiloʼi ko Sehova neʼe mole ina fakatupu he mālama agakovi. Neʼe ina fakatupu te ʼuluaki taumatuʼa haohaoa kae neʼe mole nā agahala. Neʼe sio ia Sehova ki te ʼu meʼa ʼaē neʼe ina fakatupu pea neʼe ina ʼui neʼe “lelei ʼaupito.” (Senesi 1:26, 31) Neʼe ina fakatuʼutuʼu ke folahi e Atama mo Eva te Palatiso ʼo Eteni ʼi te kele katoa, pea ke nā fakahahaʼi ʼaki ni ʼu hahaʼi fiafia ʼe takitaki e te pule ʼofa.—Isaia 45:18.
Neʼe tupu te agakovi ʼuhi ko te laumālie, ʼi te kamata neʼe nofo agatonu ki te ʼAtua, pea ʼaki te temi neʼe holi leva ia ke fai age te tauhi kia te ia. (Sakopo 1:14, 15) Neʼe hā tana fakafeagai ʼi tana fakahalaʼi te ʼuluaki taumatuʼa ke nā fakafeagai ki te ʼAtua. ʼO mole ʼui ke fakalogo ia Atama mo Eva ki te fakatuʼutuʼu ʼa te ʼAtua ke mole nā kai peʼe fāfā ki te fuaʼi ʼakau ʼo te fuʼu ʼakau ʼo te mālama ki te meʼa ʼaē ʼe lelei pea mo te meʼa ʼaē ʼe kovi, kae neʼe nā kai te fuaʼi ʼakau ʼaia. (Senesi 3:1-6) ʼI tanā fai te meʼa ʼaia, neʼe nā talagataʼa ai ki te ʼAtua pea mo nā fakahā ai tanā fia faʼifaʼitaliha mai ia te ia.
Ko Te Fehuʼi Neʼe Lagaʼi
Ko te fehuʼi maʼuhiga ʼaē neʼe lagaʼi ʼi te fakafeagai ʼaē neʼe fai ʼi Eteni, neʼe ko he fakafihi lahi. He neʼe fakafihiʼi e Atama mo Eva peʼe tonu ke pule Sehova ki te ʼu meʼa ʼaē neʼe ina fakatupu. Neʼe tonu koa ki te Tupuʼaga ke ina fakamaʼua ki te malamanei ke nātou fakalogo ʼāteaina age kia te ia? ʼE feala koa ki te hahaʼi ke nātou takitaki tonatou maʼuli mo kapau ʼe nātou ʼāteaina mai te ʼAtua?
Neʼe fakatokatoka e Sehova te fihi ʼaia ʼi hona ʼaluʼaga ʼe ina fakahā ai tona ʼofa, tana faitotonu, tona poto, pea mo tona mālohi. Neʼe feala pe ke ina fakaʼaogaʼi tona mālohi moʼo foimo pulihi te agatuʼu. Neʼe feala pe ke tou ʼui ʼe lelei tona faʼahiga fakatokatoka ʼaia heʼe ko te ʼAtua ʼe pule kia meʼa fuli. Kae kapau neʼe ina fakatokatoka feiā, neʼe mole tali anai ki te fehuʼi ʼaē neʼe lagaʼi. Tahi ʼaē meʼa, neʼe feala pe ki te ʼAtua ke mole ina tokagaʼi te agahala. Ko te taʼi fakatuʼutuʼu ʼaia neʼe lagi feala ke ʼui e ʼihi ia ʼaho nei, ʼe ko he fakatuʼutuʼu ʼofa. Kae neʼe mole tali anai ki te ʼui ʼaē e Satana ko te hahaʼi ʼe lava pe ke nātou taki ia nātou totonu. Tahi ʼaē meʼa, neʼe feala pe ke ina uga niʼihi ke nātou mamaʼo ʼi te ala ʼo Sehova, ʼaē neʼe feala ke iku ki he ʼu mamahi ʼaupito.
ʼAki tona poto, neʼe tuku e Sehova he temi ki te tagata ke ina takitaki totonu tona ala. Logola ʼe fakagafua faka temi anai te agakovi, kae neʼe feala ki te tagata ke ina fakahā peʼe feala hana taki ʼāteaina tona ala mai te ʼAtua, ʼaki tana ʼu lekula ʼaē ka ina fai anai ʼo ʼuhiga mo te meʼa ʼaē ʼe lelei pea mo te meʼa ʼaē ʼe kovi. Neʼe koteā tona ʼu fua? ʼI te hisitolia ʼo te tagata neʼe ʼi ai pe te ʼu tau, te ʼu aga heʼe faitotonu, te agamālohi, pea mo te ʼu mamahi. Ko te pulihi ʼosi ʼo te fakafeagai ʼaē kia Sehova, ʼe ina fakatokatoka anai ʼo talu ai te ʼu fehuʼi ʼaē neʼe lagaʼi ʼi Eteni.
Kae neʼe fakahā e te ʼAtua tona ʼofa ʼo ina foaki mai tona ʼAlo ko Sesu Kilisito, ʼaē neʼe ina momoli tona maʼuli fakatagata ko he sakilifisio faitotogi. ʼE faka fealagia ai ki te hahaʼi fakalogo ke nātou ʼāteaina mai te fakatūʼa ʼo te agahala pea mo te mate ʼaē neʼe tupu mai te talagataʼa ʼa Atama. Neʼe faka fealagia e te totogi ke maʼu te maʼuli heʼegata e te hahaʼi fuli ʼaē ka nātou haga tui kia Sesu.—Soane 3:16.
ʼE fakapapau mai e Sehova, ʼe faka temi pe te ʼu mamahi ʼaē ʼe tau mo te tagata. ʼE ʼui fēnei e te tagata fai pesalemo: “Kei toe he kiʼi temi siʼipe, pea pulihi anai te tagata agakovi; pea ʼe mahino papau ia ʼe ke sioʼi anai te potu ʼaē neʼe nofo ai, kae kua puli ia. Kae ko te kau agavaivai ʼe nātou maʼu anai te kele, pea ʼe nātou fiafia moʼoni anai ʼi te mahu ʼo te tokalelei.”—Pesalemo 37:10, 11.
Ko Te Maʼuli Tokalelei Pea Mo Fīmālie ʼi Te Ka Haʼu
ʼE ʼasi mai ʼi te hoko ʼo te ʼu lea faka polofeta ʼa te Tohi-Tapu, kua ōvi mai te temi ʼaē ka fakagata ai e te ʼAtua te mahaki, te mamahi, te mate. Koutou fakatokagaʼi te ʼu meʼa taulekaleka neʼe sio fakatomuʼa kiai te ʼapositolo ko Soane. Neʼe ina tohi fēnei: “Neʼe ʼau sio ki te lagi foʼou mo te kele foʼou; he neʼe kua puli te lagi ʼāfea pea mo te kele ʼāfea, pea kua puli mo te tai. . . . Pea ko te ʼAtua totonu ʼe nofo anai mo [te hahaʼi]. Pea ʼe ina holoholoʼi anai te ʼu loʼimata fuli pe ʼi ʼonatou mata, pea ko te mate ʼe puli anai ia; ʼe mole toe ʼi ai anai he putu, he kekē, he mamahi. Ko te ʼu meʼa ʼāfea kua puli ia.” Moʼo fakahā te moʼoni ʼo te ʼu fakapapau ʼaia, neʼe ʼui fēnei e Soane: “Haga ʼo tohi, heʼe ko te ʼu folafola ʼaenī ʼe agatonu pea mo moʼoni.”—Apokalipesi 21:1-5, MN.
E feafeaʼi ki te ʼu toko lauʼi miliale hahaʼi ʼaē kua mamate talu mai te agatuʼu ʼaē neʼe hoko ʼi Eteni? Neʼe fakapapau e Sehova ʼe ina fakatuʼuake anai te hahaʼi ʼaē kua mamate. Neʼe ʼui fēnei e te ʼapositolo ko Paulo: “ ʼE ʼau maʼu te ʼamanaki ʼaenī ki te ʼAtua . . . ʼe ʼi ai anai te fakatuʼuake ʼo te kau faitotonu pea mo te kau heʼe faitotonu.” (Gaue 24:15, MN ) Ko te hahaʼi ʼe nātou maʼu anai te ʼamanaki ke nātou maʼuʼuli ʼi te mālama “ ʼe tonu ke nofo ai te faitotonu.”—2 Petelo 3:13, MN.
Ohage pe ko he tāmai ʼofa ʼe ina fakagafua anai ke tafa hana tamasiʼi mo kapau ʼe ina ʼiloʼi ʼe lelei ai anai tona mahaki, ʼe toe feiā mo Sehova neʼe ina fakagafua faka temi pe te agakovi ki te kele. Kae ʼe ʼi ai te ʼu tapuakina heʼegata ʼe fakatalitali kia nātou fuli ʼaē ʼe nātou kumi te finegalo ʼo te ʼAtua. Neʼe fakamahino fēnei e Paulo: “Ko te ʼu meʼa ʼaē neʼe fakatupu neʼe tuku ke fakalogo ki te vaʼiganoa, ka neʼe mole loto kiai, kae ʼuhi ko ia ʼaē neʼe ina tuku ke fakalogo kiai, ʼuhi ko te ʼamanaki ʼaē ko te ʼu meʼa ʼaē neʼe fakatupu ʼe toe faka ʼāteaina anai mai te popūla ki te maumau, pea ʼe nātou maʼu anai te ʼāteaina faka kolōlia ʼo te fānau ʼa te ʼAtua.”—Loma 8:20, 21, MN.
ʼE ko he logo foʼou moʼoni, koteʼuhi ʼe ko he logo lelei—kae ʼe mole ko te ʼu logo ʼaē ʼe tou sio kiai ʼi te televisio peʼe tou lau ʼi te sulunale. ʼE ko te logo lelei pe ʼaia mai “te Atua o te u fakafimalie,” ʼaē ʼe tokaga moʼoni kia tatou.—2 Kolonito 1:3.
[Paki ʼo te pasina 6]
Neʼe fakahā e te temi ʼe mole feala ki te tagata ke ina taki faʼifaʼitaliha ia ia totonu ʼo ʼāteaina mai te ʼAtua
[Haʼuʼaga ʼo te paki]
Somalian family: UN PHOTO 159849/M. GRANT; atom bomb: USAF photo; concentration camp: U.S. National Archives photo