Te Fakafimālie Maʼa Nātou ʼe Mamahi
LOLOTOGA te ʼu sēkulō neʼe fia mahino te kau filosofia pea mo te kau teolosia ki te fehuʼi ʼaē pe koʼe ʼe fakagafua e te ʼAtua ia te ʼu mamahi. Ko ʼihi neʼe nātou ʼui, kapau ko te ʼAtua ʼe māfimāfi ʼaupito, ʼe ko ia pe ʼaē ʼe tupu ai te mamahi. ʼE ʼui e te tagata ʼaē neʼe ina fai te tohi ʼi te lua sēkulō, neʼe hilifaki ki te Tohi-Tapu, The Clementine Homilies, ko te ʼAtua ʼe ina puleʼi te malamanei ʼaki ʼona nima. ʼI tona “nima hema,” ʼe ina fakaʼaogaʼi te Tevolo moʼo fakatupu te ʼu mamahi pea mo te taʼomia, pea ʼi tona “nima mataʼu,” ʼe ina fakaʼaogaʼi ia Sesu moʼo hāofaki pea mo foaki he ʼu tapuakina.
Ko ʼihi neʼe mole nātou fia fakamoʼoni ʼe ʼi ai te mamahi, heʼe mole nātou tali te ʼui ʼaē ko te ʼAtua ʼe ina lava fakagafua te mamahi, tatau aipe mo kapau ʼe mole ko ia ʼaē ʼe ina fakatupu te mamahi. Neʼe tohi fēnei e Mary Baker Eddy: “Ko te kovi ʼe ko te meʼa pe ia ʼi te fakakaukau, pea ʼe mole ʼi ai hona tāfito moʼoni. Kapau neʼe tou mahino ko te agahala, mo te mahaki, ʼe mole ko he ʼu ʼaluʼaga moʼoni, pea ʼe nātou puli anai.”—Science and Health With Key to the Scriptures.
Ko te ʼu meʼa fakamataku ʼaē neʼe hoko ʼi te hisitolia, tāfito la talu mai te ʼuluaki tau faka malamanei ʼo aʼu mai ki totatou temi, tokolahi neʼe nātou ʼui ko te ʼAtua ʼe mole ina lava pulihi te mamahi. Neʼe tohi fēnei e te tagata Sutea sivi Tohi-Tapu ko David Wolf Silverman: “ ʼI taku manatu ʼaki te Holokoseta ʼe mole kei feala ke tou ʼui ʼe maʼu e te ʼAtua te kalitate ʼaē ko te māfimāfi. . . . Kapau ʼi hona faʼahiga ʼaluʼaga, ko te ʼAtua ʼe ko he tahi ʼe feala hatatou mahino ki ai . . . pea ko Tana agalelei ʼe tonu ke maʼu fakatahi mo te agakovi, pea koia ʼaē ʼe tou ʼui moʼoni ai ʼE mole māfimāfi.”
Kae ko nātou ʼaē ʼe maʼuli mamahi, ʼe mole nātou maʼu he fakafimālie lahi ʼaki te ʼu akonaki ʼaē ʼe ʼui ai ko te ʼAtua ʼi hona faʼahiga ʼaluʼaga, ʼe lagolago ki te fakahoko ʼo te ʼu mamahi, ʼe mole feala hana tāʼofi ia te ʼu mamahi ʼaia, peʼe ko te ʼu mamahi ʼe ko he ʼu meʼa pe ia ʼe hoko ʼi tatatou fakakaukau. Pea ko te faʼahi ʼaē ʼe maʼuhiga tāfito, ko te ʼu akonaki ʼaia ʼe fakafeagai ʼosi ki te ʼAtua faitotonu, mo mālohi, pea mo loto tokaga ʼaē ʼe fakahā ʼi te Tohi-Tapu. (Sopo 34:10, 12; Selemia 32:17; 1 Soane 4:8) Pea koteā ʼaē ʼe ʼui e te Tohi-Tapu ʼo ʼuhiga mo te fakagafua ʼo te ʼu mamahi?
Neʼe Kamata Feafeaʼi Te Mamahi?
Neʼe mole fakatupu e te ʼAtua te hahaʼi ke nātou maʼuli mamahi. Kae neʼe ina foaki ki te ʼuluaki taumatuʼa ko Atama mo Eva, te meʼa ʼofa ko te ʼatamai pea mo te sino haohaoa pea mo ina teuteuʼi tonā nofoʼaga ko te ʼōloto taulekaleka, pea neʼe ina foaki age tanā gāue ʼaoga pea mo fakafiafia. (Senesi 1:27, 28, 31; 2:8) Kae neʼe fakalogo tonā maʼuli fīmālie ki tanā fakalogo ki te takitaki ʼa te ʼAtua, pea mo tona maʼua ʼaē ke ina fakafuafua maʼa nāua ia te meʼa ʼaē ʼe lelei pea mo te meʼa ʼaē ʼe kovi. Ko te fakatotonu fakaʼatua ʼaia neʼe fakatātā ʼaki he fuʼu ʼakau neʼe higoaʼi ko “te fuʼu ʼakau ʼo te mālama ki te meʼa ʼaē ʼe lelei pea mo te meʼa ʼaē ʼe kovi.” (Senesi 2:17) Neʼe feala kia Atama mo Eva ke nā fakahā tanā fakalogo ki te ʼAtua mo kanapaula neʼe nā fakalogo ki tana fakatotonu ʼaē ke ʼaua naʼa nā kai te fua ʼo te fuʼu ʼakau ʼaia.a
Meʼa fakaʼofaʼofa, neʼe mole fakalogo ia Atama mo Eva ki te ʼAtua. Ko te laumālie agatuʼu, ʼaē neʼe fakahigoaʼi ki muli age ko Satana te Tevolo, neʼe ina fakalotoʼi ia Eva ʼe mole fīmālie anai mo kapau ʼe fakalogo ki te ʼAtua. ʼI tona fakahagatonu, neʼe ina fia ʼui age ko te ʼAtua ʼe mole ina fia ʼavage kia ia te meʼa ʼe maʼuhiga ʼaupito: ʼaē ko te loto faʼitaliha, te fakalogo kia ia tana filifili te meʼa ʼaē ʼe lelei pea mo te meʼa ʼaē ʼe kovi. Neʼe ʼui age e Satana kapau ʼe ina kai te fuaʼi ʼakau pea ‘ ʼe ava moʼoni anai tona ʼu mata pea ʼe hage moʼoni anai ko te ʼAtua, ʼo ina ʼiloʼi te meʼa ʼaē ʼe lelei pea mo te meʼa ʼaē ʼe kovi.’ (Senesi 3:1-6; Apokalipesi 12:9) ʼI tana mānumānu ki te loto faʼitaliha, neʼe kai e Eva te fua ʼo te fuʼu ʼakau tapu, pea neʼe kau kiai mo Atama.
ʼI te ʼaho pe ʼaia, neʼe kamata sio ia Atama mo Eva ki te ʼu fua ʼo tanā talagataʼa. ʼI tanā fakafisi ki te takitaki fakaʼatua, neʼe mole kei nā maʼu ai te puipui pea mo te ʼu tapuakina ʼaē neʼe nā maʼu ʼi tanā fakalogo ki te ʼAtua. Neʼe kapu nāua e te ʼAtua mai te Palatiso pea neʼe ina ʼui age kia Atama: “ ʼE malaʼia te kele ʼuhi ko koe. ʼI te mamahi ʼe ke kai anai tona ʼu fua ʼi te ʼu ʼaho fuli ʼo tou maʼuli. ʼI te kakava ʼo tou fofoga ʼe ke kai anai te pane, ʼo aʼu ki tau toe liliu ki te kele.” (Senesi 3:17, 19) Neʼe hoko kia Atama mo Eva te mahaki, te ʼu mamahi, te matutuʼa pea mo te mate. Ko te mamahi neʼe liliu ko he koga ʼo te maʼuli ʼo te tagata.—Senesi 5:29.
Te Tali Ki Te Fehuʼi
ʼE feala ke fai e he tahi te fehuʼi ʼaenī, ‘Neʼe mole feala pe koa ki te ʼAtua ke ina molehi te agahala ʼa Atama mo Eva?’ Kailoa, koteʼuhi neʼe mole feala ai ke fai he fakaʼapaʼapa lahi ki tana pule, ʼo lagi fakatupu ai he tahi ʼu agatuʼu ʼi te ka haʼu pea mo malaga ai he tahi age ʼu mamahi ʼe lahi age. (Tagata Tānaki 8:11) Tahi ʼaē meʼa, ko te tuku feiāʼi ʼo te taʼi talagataʼa feiā, neʼe feala pe ke ina fakaliliu ai te ʼAtua ko he tahi ʼe lagolago ki te agakovi. ʼE fakamanatuʼi mai e te tagata faitohi ʼo te Tohi-Tapu ko Moisese: “Ko te ʼu gāue ʼa te ʼAtua ʼe haohaoa, heʼe ko tona ʼu ala fuli ʼe faitotonu. ʼE ko he ʼAtua agatonu, ʼaē ʼe mole ia te ia te heʼe faitotonu; ʼe faitotonu pea mo totonu ia.” (Teutalonome 32:4) ʼO mulimuli pe ki tana faitotonu, neʼe tonu ke tuku e te ʼAtua ke utu e Atama mo Eva te ʼu fua kovi ʼo tanā talagataʼa.
He koʼe neʼe mole fakaʼauha atu aipe e te ʼAtua te ʼuluaki taumatuʼa, ʼo feiā mo Satana, ia te laumālie fakapulipuli ʼaē neʼe ina fakanekeneke tanā talagataʼa? Neʼe ina maʼu te mālohi moʼo fai ia te faʼahi ʼaia. Kanaʼauala neʼe mole maʼu e Atama mo Eva hona hōloga ʼe tau mo te mamahi pea mo te mate. Kae ko te taʼi mālohi fakaʼatua ʼaia ʼe mole ina fakahā anai te moʼoni ʼo te pule ʼa te ʼAtua ki tana ʼu meʼa maʼuli fuli ʼaē ʼe popoto. Tahi ʼaē meʼa, kanapaula neʼe mamate ia Atama mo Eva ka mole hanā fānau, ʼe lagi hage anai neʼe mole hoko te fakatuʼutuʼu ʼa te ʼAtua ʼaē ke ina fakafonu te kele ʼaki tonā hōloga haohaoa. (Senesi 1:28) Pea “ko te ʼAtua ʼe mole hage ko te tagata . . . Pe koteā pe ʼe ina fakapapau, ʼe ina fakahoko tana fakapapau; ʼe palalau, pea ʼe ina fakahoko tana palalau.”—Faka au 23:19, Today’s English Version.
Neʼe fakatotonu e Sehova ʼAtua ʼaki tona poto haohaoa ke ina fakagafua ʼi he kiʼi temi ia te talagataʼa. ʼE maʼu ai anai e te kau agatuʼu te temi moʼo sio ki te ʼu ikuʼaga ʼo tanatou fia ʼāteaina mai te ʼAtua. ʼE lagi fakahā lelei anai e te hisitolia ʼe ʼaoga ki te malamanei he takitaki fakaʼatua, pea ʼe māʼoluga age te pule ʼa te ʼAtua ʼi te pule ʼa te tagata peʼe ʼa Satana. ʼI te temi pe ʼaia, neʼe fai e te ʼAtua te ʼu fakatuʼutuʼu moʼo faigaʼi ke ina fakahoko tana ʼuluaki fakatuʼutuʼu ʼaē ʼo ʼuhiga mo te kele. Neʼe ina fakapapauʼi ko he “hāko,” peʼe ko he “hōloga,” ʼe haʼu anai ʼo ‘fakavolu te ʼulu ʼo Satana,’ ʼo ina pulihi ʼosi ai tana agatuʼu pea mo tana ʼu gāue fakatupu lotomamahi.—Senesi 3:15.
Ko Sesu Kilisito neʼe ko te Hāko ʼaia neʼe fakapapauʼi mai. Ia 1 Soane 3:8, MN, ʼe tou lau ai “neʼe hā te ʼAlo ʼo te ʼAtua . . . ke ina maumauʼi te ʼu gāue ʼa te Tevolo.” Neʼe ina fai te faʼahi ʼaia ʼaki tana sakilifisioʼi ʼo tona sino haohaoa faka tagata pea mo foaki te totogi moʼo toe hāofaki te fānau ʼa Atama mai te agahala pea mo te mate. (Soane 1:29; 1 Timoteo 2:5, 6) ʼE fakapapau kia nātou ʼaē ʼe nātou haga tui moʼoni ki te sakilifisio ʼa Sesu, ʼe nātou maʼu anai te fakafimālie heʼegata mai te ʼu mamahi. (Soane 3:16; Apokalipesi 7:17) ʼE hoko anai ʼafea te meʼa ʼaia?
Te Fakaʼosi ʼo Te Mamahi
Ko te fakafisi ki te pule ʼa te ʼAtua neʼe tupu ai te mamahi fakamataku. Koia ʼe tonu anai ki te ʼAtua ke ina fakahā te gāue makehe ʼo tana pule moʼo fakagata te ʼu mamahi ʼo te tagata pea mo fakahoko tana ʼuluaki fakatuʼutuʼu ʼaē ki te kele. Neʼe fakahā e Sesu te fakatuʼutuʼu fakaʼatua ʼaia ʼi tana akonaki ki tana kau tisipulo ke nātou faikole fēnei: “Ko tamatou Tāmai ʼe ʼi selo, . . . ke hoko mai tou puleʼaga. Ke fai tou finegalo ʼi te kele, ohage ko selo.”—Mateo 6:9, 10, MN.
Ko te temi ʼaē neʼe fakagafua ai e te ʼAtua ki te tagata ke pule faʼitaliha ai kua ʼau ki tona fakaʼosi. Moʼo fakahoko ʼo te lea faka polofeta ʼo te Tohi-Tapu, ko tona Puleʼaga kua fakatuʼu ʼi te lagi ʼi te taʼu 1914 pea ʼe ko Sesu Kilisito tona Hau.b Mole fualoa, pea ʼe ina laliki anai pea mo fakagata anai te ʼu puleʼaga fakatagata fuli.—Taniela 2:44.
Lolotoga te kiʼi temi nounou ʼo tona minisitelio ʼi te kele, neʼe fakahā fakatomuʼa e Sesu te ʼu tapuakina ʼaē ka fai anai e te pule fakaʼatua ki te malamanei. ʼE fakahā lelei e te ʼu Evaselio ko Sesu neʼe manavaʼofa ki te hahaʼi māsisiva pea mo te hahaʼi ʼaē neʼe gaohi koviʼi. Neʼe ina fakamālōlō te kau mahaki, fafaga te hahaʼi pakupaku, pea neʼe ina fakatuʼuake te kau mate. Māʼiape la mo te ʼu mālohi ʼo te kele neʼe nātou fakalogo ki tona leʼo. (Mateo 11:5; Maleko 4:37-39; Luka 9:11-16) Koutou fakakaukauʼi age muʼa te meʼa ka fakahoko anai e Sesu ʼi te temi ʼaē ka ina fakaʼaogaʼi anai te ʼu lelei ʼo tana sakilifisio faitotogi moʼo tapuakina te hahaʼi fakalogo! ʼE fakapapauʼi mai e te Tohi-Tapu ʼaki te pule ʼa Kilisito, ko te ʼAtua ʼe ina “holoholo anai ia loimata fuape i [te] fofoga [ʼo te hahaʼi fuli pe], pea e mole toe mau anai te mate. E mole toe mau anai he putu, pe ko he lauga, pe ko he mamahi.”—Apokalipesi 21:4.
Te Fakafimālie Kia Nātou ʼe Maʼuli Mamahi
ʼE ko he meʼa fakaloto mālohi hakita ʼiloʼi ko totatou ʼAtua ʼofa pea mo māfimāfi ko Sehova, ʼe tokaga kia tatou pea kua vave pe anai ia tana fakafimālieʼi te malamanei! ʼI te agamāhani, ko he tahi ʼe mahaki kovi ʼe ina tali leleiʼi he faitoʼo tatau aipe peʼe mamahi ʼaupito anai ia te faitoʼo ʼaia. ʼO toe feiā pe, kapau ʼe tou mahino ko te faʼahiga fakatokatoka ʼa te ʼAtua ʼo te fihifihia ʼe tou maʼu ai anai te ʼu tapuakina heʼegata, pea ʼe feala pe ke tou tali te ʼu faʼahiga fihifihia kehekehe faka temi ʼaē ʼe tau nei mo tatou.
Ko Ricardo, ʼaē neʼe tou talanoa kiai ʼi te alatike ʼuluaki, ʼe ko he tagata neʼe ina maʼu te fakafimālie mai te ʼu fakapapau ʼa te Tohi-Tapu. ʼE ina manatuʼi fēnei: “ ʼI te ʼosi mate ʼo toku ʼohoana, neʼe mole kei ʼau fia fakakaugā mo te hahaʼi, kae mole tuai pea neʼe ʼau mahino ʼe mole ʼau toe fakamaʼuli mai anai toku ʼohoana ʼaki taku aga ʼaia, pea ʼe mole lelei kia ʼau taku fakamamaʼo mai te hahaʼi.” Pea neʼe toe hoko atu e Ricardo tana tatuʼu ki te ʼu fono faka Kilisitiano pea mo kau mo ʼihi ki te faka mafola ʼo te logo ʼo te Tohi-Tapu. ʼE ʼui fēnei e Ricardo: “ ʼI taku logoʼi te tokoni ʼofa ʼa Sehova pea mo sio ki tana tali ki taku ʼu faikole, tatau aipe pe neʼe hage ko ni ʼu fihifihia ʼe mole faʼa maʼuhiga, kae neʼe toe mālohi ai taku fakaōvi kia te ia. Ko te meʼa ʼaē neʼe ina faka fealagia ke ʼau kātakiʼi ai te ʼahiʼahi faigataʼa ʼaupito ʼaē neʼe kua tau mo ʼau, neʼe ko taku mahino ʼaē ko te ʼAtua ʼe ʼofa kia ʼau. ʼE mole galo ia ʼau toku ʼohoana, kae ʼe ʼau ʼiloʼi papau ʼi te temi nei ʼe mole he meʼa ʼe fakagafua e Sehova ke hoko kia tatou ʼo talu ai.”
Ohage ko Ricardo pea mo te tahi ʼu lauʼi miliona hahaʼi, ʼe koutou fakaʼamu koa ki te temi ʼaē ko te ʼu mamahi ʼo te temi nei ʼe “mole tou toe manatuʼi anai . . . pea ko te ʼu meʼa ʼaia ʼe mole toe hake anai ki te loto”? (Isaia 65:17) ʼE koutou lava maʼu anai te ʼu tapuakina ʼo te Puleʼaga ʼo te ʼAtua mo kapau ʼe koutou mulimuli ki te tokoni ʼaenī ʼa te Tohi-Tapu: “Koutou kumi ia Sehova ʼi te temi ʼaē kei feala ai tona maʼu. Koutou pāui kia te ia, ʼi te temi ʼaē ʼe kei ōvi mai ai.”—Isaia 55:6.
Moʼo tokoni atu ke koutou fai ia te faʼahi ʼaia, ko te lau pea mo te ako fakalelei ʼo te Folafola ʼa te ʼAtua, ʼe ko he meʼa ʼe maʼuhiga tāfito ʼi tokotou maʼuli. Koutou ako ke koutou ʼiloʼi te ʼAtua pea mo ia ʼaē neʼe ina fekauʼi mai ko Sesu Kilisito. Koutou faiga ke koutou maʼuliʼi te ʼu lekula ʼa te ʼAtua pea koutou fakahā ai ʼe koutou fia fakalogo ki tana pule faʼitaliha. Ko te taʼi fakatuʼutuʼu ʼaia ʼe ina foaki atu anai te fīmālie lahi ʼaupito ʼi te temi nei logola te ʼu ʼahiʼahi ʼaē ʼe feala ke tau mo koutou. Pea ʼi te ka haʼu, ʼe koutou maʼuli fiafia anai ʼi he mālama ʼe mole toe ʼi ai anai te mamahi.—Soane 17:3.
[Kiʼi nota]
a ʼI te nota ʼi te lalo pasina ʼo te Tohi-Tapu The Jerusalem Bible, ʼe ʼui ʼo ʼuhiga mo Senesi 2:17 ko “te ʼiloʼi ʼo te meʼa ʼaē ʼe lelei pea mo te meʼa ʼaē ʼe kovi” ʼe ko “te fealagia ʼaē ke kita filifili . . . te meʼa ʼaē ʼe lelei pea mo te meʼa ʼaē ʼe kovi pea mo mulimuli kiai, ko he fia faʼifaʼitaliha ʼo ʼuhiga mo te aga ʼaē ʼe tonu ke fai, pea ʼe fakahā ai e te tagata ʼe fakafisi ki tona ʼuhiga ʼaē neʼe fakatupu ia ia e te ʼAtua.” ʼE ina toe ʼui fēnei: “Ko te ʼuluaki agahala neʼe ko te ʼohofiʼi ʼaia ʼo te pule faʼitaliha ʼa te ʼAtua.”
b Kapau ʼe koutou fia maʼu he tahi ʼu manatu ʼo ʼuhiga mo te lea faka polofeta faka Tohi-Tapu ʼo te taʼu 1914, koutou vakaʼi te ʼu kapite 10 mo te 11 ʼo te tohi Te ʼAtamai Mālama ʼAē ʼe Ina Taki Ki Te Maʼuli Heʼegata, neʼe tā e te kau Fakamoʼoni ʼa Sehova.
[Talanoa ʼo te pasina 6, 7]
ʼE Tou Lava Tauʼi Feafeaʼi Te ʼu Mamahi?
“Koutou vevete [ki] te [ʼAtua] takotou ʼu tuʼania fuli.” (1 Petelo 5:7, MN ) Ka tou tau mo he mamahi peʼe tou sio ki he tahi ʼe tou ʼofa ki ai ʼe maʼuli mamahi, ʼe mole kei tou ʼiloʼi he meʼa ke tou fai, ʼe tou ʼiʼita pea kua hage ʼe tou nonofo tokotahi. Koia ʼaua naʼa galo ia koutou ʼe mahino Sehova ki te ʼu meʼa ʼaē ʼi totatou loto. (Ekesote 3:7; Isaia 63:9) Ohage ko te ʼu tagata agatonu ʼo te temi muʼa, ʼe tou lava avahi age totatou loto kia te ia, pea mo fakahā ki ai tatatou ʼu tuʼania pea mo te ʼu meʼa ʼaē ʼe tou hoha kiai. (Ekesote 5:22; Sopo 10:1-3; Selemia 14:19; Hapakuke 1:13) ʼE lagi ʼe mole ina pulihi anai faka milakulo totatou ʼu fihifihia, kae moʼo tali mai ki tatatou faikole ʼaē neʼe tou fai age mo totatou loto katoa, ʼe feala ke ina foaki mai te poto pea mo te mālohi moʼona tauʼi.—Sakopo 1:5, 6.
“ ʼAua naʼa koutou punamaʼuli ki te ʼahiʼahi faigataʼa ʼaē ʼe tau mo koutou, ohage ko he meʼa faikehe ʼe lolotoga hoko kia koutou.” (1 Petelo 4:12, New International Version) ʼE palalau ʼi henī ia Petelo ki te ʼu fakataga, kae ko tana ʼu palalau ʼe toe ʼaoga pe foki ki te ʼu faʼahiga mamahi kehekehe ʼaē ʼe tau mo he tahi. ʼE nonofo te hahaʼi ʼi te maʼuli masiva, ʼe nātou mamahi ʼuhi ko te mahahaki, pea mo he tahi kua mate neʼe nātou ʼofa ai. ʼE ʼui e te Tohi-Tapu ʼe hoko kia tatou fuli “te ʼu temi pea mo te ʼu meʼa fakafokifā.” (Tagata Tānaki 9:11) ʼE kau te ʼu meʼa ʼaia ki te ʼaluʼaga ʼo te maʼuli ʼo te tagata ʼi te temi nei. Ka tou mahino ki te faʼahi ʼaia, pea ʼe tokoni mai anai kia tatou moʼo tauʼi te ʼu mamahi pea mo te ʼu malaʼia ʼaē ʼe hoko mai. (1 Petelo 5:9) ʼUluaki, ʼe ko he meʼa fakaloto fīmālie anai tatatou manatuʼi te fakapapau ʼaē “ko te ʼu mata ʼo Sehova ʼe tuku ki te kau agatonu, pea ko ʼona taliga ʼe logo ki tanatou pāui ʼaē ke hāofaki ia nātou.”—Pesalemo 34:15; Tāʼaga Lea 15:3; 1 Petelo 3:12.
“Koutou fakafiafia i te falala.” (Loma 12:12) ʼAua naʼa tou manatuʼi tuʼumaʼu te fiafia ʼaē neʼe tou maʼu ki muʼa atu, ʼe feala ke tou metitasioʼi te fakapapau ʼa te ʼAtua ʼaē ke ina fakagata te ʼu mamahi fuli. (Tagata Tānaki 7:10) Ko te ʼamanaki mālohi ʼaia ʼe ina puipui anai tatou ohage ko he puloga ʼe ina puipui te ʼulu. Ko te ʼamanaki ʼe ina fakamaʼamaʼa te ʼaluʼaga ʼo te ʼu malaʼia ʼo te maʼuli pea ʼe tokoni mai ke tou tui papau ko te ʼu fihifihia ʼaia ʼe mole nātou fakamamahiʼi ʼo talu ai ia tatatou fakakaukau, mo totatou loto, peʼe ko totatou maʼuli fakalaumālie.—1 Tesalonika 5:8.
[Paki ʼo te pasina 5]
Neʼe līaki e Atama mo Eva te takitaki fakaʼatua
[Paki ʼo te pasina 7]
ʼE fakapapauʼi mai e te ʼAtua ia he mālama ʼe mole toe ʼi ai te mamahi