“ ʼAua Naʼa Koutou Matataku Peʼe Koutou Manavahe”
“ ʼAua naʼa koutou matataku peʼe koutou manavahe. . . . ʼE nofo anai ia Sehova mo koutou.”—2 Fakamatala 20:17.
1. ʼE malave feafeaʼi te fai fakapō ki te hahaʼi, pea he koʼe koa ʼe tou mahino ki tanatou matataku?
TE FAI fakapō! Ko te kupu ʼaia ʼe fakatupu ai te mataku, te puli ʼo te fīmālie pea mo te mālohi. ʼE kita logoʼi ai te fakalialia, mo te ʼu mamahi pea mo te ʼita. Pea ʼe ko he kupu ʼe ina fakatupu hoha ki te maʼuli ʼo te tokolahi ki te temi ka haʼu. ʼE toe lēsili matataku te hahaʼi ʼuhi ko te ʼu faiga ʼa ʼihi fenua lolotoga ni ʼu taʼu, ke nātou molehi te faʼahiga fai fakapō ʼaia kae neʼe mole lahi hona ʼu fua.
2. E feafeaʼi te kau Fakamoʼoni ʼa Sehova ʼo ʼuhiga mo te fihifihia ʼaia ʼo te fai fakapō, pea koteā te ʼu fehuʼi ʼe malaga ai?
2 Kae ʼe ʼi ai te tupuʼaga moʼoni ʼo te taupau maʼu ʼo te loto ʼamanaki. Ko te kau Fakamoʼoni ʼa Sehova ʼaē ʼe fai faka mafola ʼi te ʼu fenua e 234, ʼe nātou maʼu he loto falala makehe. ʼE mole nātou ʼui ʼe mole feala anai he pulihi ʼo te fai fakapō, kae ʼe nātou falala kua vave hoko te faʼahi ʼaia. ʼE fakapotopoto koa tanatou loto falala ʼaia? Ko ai ʼapē ka ina lava faka ʼāteaina te malamanei mai te malaʼia ʼaia, pea ʼe hoko feafeaʼi anai? Mai te ʼaluʼaga ʼaē kua lagi tou tau fuli mo he faʼahiga agamālohi, koia ʼaē ʼe lelei ke tou vakaʼi te fakatafito ʼo te taʼi loto falala ʼaia.
3. Koteā ʼaē ʼe tupu ai te mataku, pea koteā ʼaē neʼe fakakikite ʼo ʼuhiga mo totatou temi?
3 ʼI te temi nei, ʼe lahi te ʼu tupuʼaga ʼo te matataku pea mo te manavahe ʼa te hahaʼi. Koutou fakakaukauʼi age te hahaʼi tokolahi ʼe mole kei nātou ma taupau ia nātou totonu koteʼuhi kua nātou matutuʼa, mo te hahaʼi kua nātou vaivavai ʼuhi ko he ʼu mahaki ʼe mole ʼi ai hona faitoʼo, pea mo te ʼu famili ʼaē ʼe faigataʼaʼia ʼi te faʼahi faka ekonomika ke nātou maʼu te ʼu meʼa tāfito ʼo te maʼuli. Ei, koutou fakakaukauʼi age muʼa te ʼu ʼaluʼaga fakatupu tuʼutāmaki ki te maʼuli! Ko he mate fakafokifā ʼi he fakaʼī, peʼe ko he tuʼutāmaki ʼe feala ke hoko, ʼe ina holoʼi te ʼu meʼa fuli ʼe maʼuhiga kia tatou. Ko te taʼi mataku ʼaia pea mo te taʼi tuʼania ʼaia, ʼo hilifaki atu kiai te ʼu fihifihia ʼa kita tokotahi pea mo te ʼu lotomamahi ʼaupito, ʼe nātou fakaliliu ai totatou temi ke tō tonu mo te meʼa ʼaē neʼe fakamatalatala e te ʼapositolo ko Paulo: “Ke ke ʼiloʼi te meʼa ʼaenī, ʼi te ʼu ʼaho fakamuli ʼe ʼi ai anai te ʼu temi maʼuhiga ʼaupito mo faigataʼa. Heʼe ko te hahaʼi ʼe kaumeʼa pe anai mo nātou totonu, . . . heʼeʼofa, logogataʼa, fasituʼu, heʼe fakatātāʼofi, fekai, mole manako ki te meʼa ʼaē ʼe lelei.”—2 Timoteo 3:1-3, MN.
4. Koteā te ʼamanaki ʼe tou maʼu logola te ʼu ʼaluʼaga fakamataku ʼaē ʼe fakahā ia 2 Timoteo 3:1-3?
4 Logope ʼe fakamatakutaku te ʼaluʼaga ʼaē ʼe fakamatala ʼi te vaega ʼaia, kae ʼe ʼi ai te ʼamanaki. Koutou tokagaʼi ko te ʼu temi fakamataku ʼe tonu ke hoko “ ʼi te ʼu ʼaho fakamuli” ʼo te tuʼu ʼo te ʼu faʼahiga meʼa ʼaenī ʼa Satana. Ko tona faka ʼuhiga kua ōvi mai te ʼāteaina pea kua vave fetogi te tuʼu agakovi ʼo te malamanei e te Puleʼaga haohaoa ʼo te ʼAtua, ko te puleʼaga ʼaē neʼe akoʼi e Sesu ke faikole kiai tana kau tisipulo. (Mateo 6:9, 10) Ko te Puleʼaga ʼaia ʼe ko te puleʼaga ʼo te ʼAtua ʼi selo ʼaē “ ʼe mole pulihi anai ʼi he temi,” kae ohage ko tona ʼui e te polofeta ko Taniela “ ʼe ina laliki anai pea mo fakagata anai te ʼu puleʼaga [fakatagata] fuli ʼaia, pea ko ia totonu ʼe tuʼu anai ʼo aʼu ki he ʼu temi ʼe mole ʼiloʼi honatou gataʼaga.”—Taniela 2:44.
Te Fai Fakapō Pea Mo Te Mole Pipiki ʼa Te Kau Kilisitiano Ki Te ʼu Meʼa ʼo Te Malamanei
5. Koteā te ʼu puleʼaki neʼe hoki fai pe e te ʼu puleʼaga ʼo ʼuhiga mo te mafola ʼo te fai fakapō?
5 Lolotoga te ʼu taʼu, neʼe mamate te ʼu toko lauʼi afe hahaʼi ʼi te faʼahiga fai fakapō ʼaia. Kua ʼāsili tokaga te malamanei ki te taʼi fai fakapō ʼaia ʼi te hili ʼo te ʼu faka paʼulu ʼaē neʼe hoko ʼi te ʼu kolo ko New York pea mo Washington, D.C., ʼi te ʼaho 11 ʼo Sepetepeli 2001. ʼI te mafola ʼo te fai fakapō ʼaia ʼi te malamanei katoa, kua fakatahitahi te ʼu puleʼaga ʼi te kele katoa moʼo tauʼi ʼo te agakovi ʼaia. Ohage la, ʼi te ʼaho 4 ʼo Tesepeli 2001, neʼe fakamatala e te ʼu tala logo, “ko te ʼu minisi ʼo te ʼu fenua e 55 mai te Eulopa, mo Amelika, pea mo Asia neʼe nātou ʼio fuli ki te fakatuʼutuʼu” moʼo takitaki fakatahi tanatou ʼu faiga. Neʼe vikiʼi e te tagata maʼu tuʼulaga ʼo te puleʼaga Amelika ia te puleʼaki ʼaia, moʼo toe foaki ʼo “he mālohi foʼou” moʼo tauʼi ʼo te fai fakapō. Fokifā pe, ko te toko lauʼi miliona hahaʼi kua nātou kau ki te meʼa ʼaē ʼe higoaʼi e te nusipepa The New York Times Magazine, “ko te kamataʼaga ʼo te tau ʼe lahi ʼaupito te ʼu meʼa ʼe fakapipiki mai kiai.” ʼE tou fakatalitali ke tou sio ki te ʼu fua ʼo te tau ʼaia. Kae ko te ʼu ikuʼaga ʼo te taʼi tau ʼaia ʼe fakamatakutaku pea mo tuʼania kiai te hahaʼi tokolahi, kae ʼe mole maʼu te taʼi tuʼania ʼaia e nātou ʼaē ʼe falala kia Sehova.
6. (a) He koʼe koa ʼi ʼihi temi ʼe faigataʼa ki ʼihi hanatou tali te mole pipiki ʼa te kau Fakamoʼoni ʼa Sehova ki te ʼu meʼa ʼo te malamanei? (b) ʼO ʼuhiga mo te ʼu meʼa faka politike, koteā te faʼifaʼitaki neʼe tuku e Sesu ki tana kau tisipulo?
6 Kua ʼiloʼi lelei te mole pipiki ʼa te kau Fakamoʼoni ʼa Sehova ki te ʼu meʼa faka politike. Logope ʼe tali lelei e te hahaʼi tokolahi ia te manatu ʼaia ʼi te ʼu temi tokalelei, kae ka hoko mai he ʼu ʼaluʼaga fakapunamaʼuli ʼe fetogi leva tanatou faʼahiga sio ki te faʼahi ʼaia. Ko te meʼa ʼe tautau hoko ʼi te ʼu temi tau, ʼe mālohi te fia lagolago ki te fenua ʼuhi ko te mataku pea mo te loto tuʼania. ʼE lagi fakatupu ai he mahino gataʼa ʼa te hahaʼi, ki he tahi ʼe mole fia lagolago ki te ʼu faiga faka fenua. Kae ʼe ʼiloʼi e te kau Kilisitiano moʼoni ʼe tonu ke nātou fakalogo ki te fakatotonu ʼa Sesu ke “mole nātou kau ʼi te malamanei.” (Soane 15:19; 17:14-16, MN; 18:36; Sakopo 4:4) ʼE fakamaʼua ai kia nātou ke ʼaua naʼa nātou pipiki ki te ʼu meʼa faka politike peʼe ko te ʼu meʼa faka sosiale. Neʼe tuku e Sesu ia te faʼifaʼitaki lelei. Ka tou fakakaukauʼi age tona poto haohaoa pea mo tona ʼu fealagia fakaofoofo, neʼe lagi feala pe ke tokoni lelei ki te ʼu meʼa fakatagata ʼo tona temi. Kae neʼe mole fia kau ki te ʼu meʼa faka politike. ʼI te kamataʼaga ʼo tona minisitelio, neʼe fakafisi fakahagatonu ki te foaki age e Satana ia te pule ki te ʼu puleʼaga fuli ʼo te malamanei. Ki muli age, neʼe fakamamaʼo mai te ʼu faiga ʼaē ke fakanofo ia ia ki he tuʼulaga faka politike.—Mateo 4:8-10; Soane 6:14, 15.
7, 8. (a) Koteā te faʼahi ʼe mole tonu ke tou mahino hala kiai ʼo ʼuhiga mo te mole kau ʼa te kau Fakamoʼoni ʼa Sehova ki te ʼu meʼa faka politike ʼo te malamanei, pea koteā tona tupuʼaga? (b) ʼE fakahā feafeaʼi e Loma 13:1, 2 ʼe mole tonu ke tou kau ki he ʼu agamālohi ʼe fakafeagai ki te ʼu puleʼaga?
7 ʼE mole tonu ke faka ʼuhiga hala te mole kau ʼa te kau Fakamoʼoni ʼa Sehova ki te ʼu meʼa ʼo te malamanei, ʼo ʼui ʼe nātou lagolago peʼe nātou tali te agamālohi. Maʼa nātou ko te lagolago peʼe ko te tali ʼo te agamālohi ʼe mole ʼalutahi anai mo tonatou ʼuhiga kau kaugana ʼa “te ʼAtua ʼo te ʼofa pea mo te tokalelei.” (2 Kolonito 13:11, MN ) Neʼe nātou ako pea mo nātou mahino ki te manatu ʼa Sehova ʼo ʼuhiga mo te agamālohi. Neʼe tohi fēnei e te tagata fai pesalemo: “Ko Sehova totonu ʼe ina sivisivi te agatonu pea mo te agakovi, pea ko ʼaē ʼe manako ki te agamālohi, ʼe mahino ia, ʼe fehiʼa ki ai Tona nefesi.” (Pesalemo 11:5) ʼE nātou toe mahino pe foki ki te meʼa ʼaē neʼe ʼui e Sesu ki te ʼapositolo ko Petelo: “Ai tau heleta ki tona aiʼaga, koteuhi ko natou fuape e toʼo heleta e natou matepe anai i te heleta.”—Mateo 26:52.
8 Logope ʼe fakahā lelei e te hisitolia ko te kau Kilisitiano loi neʼe nātou tau fakaʼaogaʼi “te heleta,” kae ʼe mole moʼoni te faʼahi ʼaia ʼo ʼuhiga mo te kau Fakamoʼoni ʼa Sehova. ʼE mole honatou pikipikiga ki te ʼu gāue fuli ʼaia. ʼE mulimuli fakalelei te kau Fakamoʼoni ki te fakatotonu ʼo Loma 13:1, 2: “Ke fakalogo te tagata fuli ki te u pule e taki. Koteuhi e mole i ai he pule e to kehe mo te Atua, pea ko te u aluaga pule kua tuu nee fakatuu e te Atua. Pea ko he tahi e fakafihi ki te pule e fakafehagai ki te finegalo o te Atua, kia natou e fakafehagai ki te finegalo o te Atua, e natou tali anai te tautea.”
9. Koteā te ʼu puleʼaki e lua ʼe fai e te kau Fakamoʼoni ʼa Sehova moʼo tauʼi ʼo te fai fakapō?
9 Mai te ʼaluʼaga ʼaē ʼe kovi ʼaupito te fai fakapō, ʼe mole koa la tonu ke fai he puleʼaki e te kau Fakamoʼoni ʼa Sehova moʼo tauʼi ʼo te agakovi ʼaia? Ei, ʼe ʼi ai te ʼu meʼa ʼe tonu ke nātou fai pea ʼe nātou lolotoga fai nei. ʼUluaki, ʼe mole nātou kau ki te ʼu fai fakapō ʼaia. Lua, ʼe nātou akoʼi te ʼu pelesepeto faka Kilisitiano, ʼaē mokā maʼuliʼi pea ʼe ina pulihi te agamālohi ʼi tona faʼahi fuli pe.a ʼI te taʼu kua hili, ko hola e 1 202 381 302 neʼe fakaʼaogaʼi e te kau Fakamoʼoni moʼo tokoni ki te hahaʼi ke nātou maʼuliʼi te faʼahiga maʼuli faka Kilisitiano ʼaia. Neʼe mole ko he puli temi, koteʼuhi neʼe ʼi ai te ʼu fua ʼo te gāue ʼaia, ko te toko 265 469 hahaʼi neʼe nātou papitema ʼo nātou liliu ai ko te kau Fakamoʼoni ʼa Sehova, ʼo fakahā ai ia muʼa ʼo te hahaʼi tanatou kua līaki katoa te agamālohi.
10. Ko ai ʼaē ʼe tou falala ki ai moʼo pulihi te agamālohi ʼi te malamanei ʼo te temi nei?
10 Pea tahi ʼaē meʼa, ʼe mahino ki te kau Fakamoʼoni ʼa Sehova ʼe mole nātou lava pulihi te agakovi ʼi te malamanei. Koia ʼaē ʼe nātou tuku ai tanatou falala katoa kia ia ʼaē ʼe ina lava fai te faʼahi ʼaia—ia Sehova ʼAtua. (Pesalemo 83:18) Logope te ʼu faiga ʼa te tagata, kae ʼe mole ina lava pulihi te agamālohi. Neʼe fakatokaga mai e te tagata faitohi ʼo te Tohi-Tapu ʼo ʼuhiga mo totatou temi, ia “te ʼu ʼaho fakamuli” ʼo ina ʼui fēnei: “Ko te ʼu tagata agakovi pea mo te ʼu hahaʼi kākā ʼe nātou tuputupu anai ki te ʼāsili kovi ʼaupito, ʼo nātou fakahēʼi pea mo nātou hēʼia.” (2 Timoteo 3:1, 13, MN ) ʼE mahino mai ʼaki te vaega ʼaia, ʼe mole feala ki te ʼu fakatuʼutuʼu ʼa te tagata ke nātou pulihi te agakovi. Kae ʼi te tahi faʼahi, ʼe feala hatatou falala ko Sehova ʼe ina pulihi katoa anai te agamālohi ʼo talu ai.—Pesalemo 37:1, 2, 9-11; Tāʼaga Lea 24:19, 20; Isaia 60:18.
ʼE Mole Nātou Matataku Logola Te Kua Ōvi Mai ʼo Tonatou ʼOhofiʼi
11. Koteā te ʼu fakatuʼutuʼu kua fai e Sehova moʼo pulihi ʼo te agamālohi?
11 Mai te ʼaluʼaga ʼaē ʼe fehiʼa te ʼAtua ʼo te tokalelei ki te agamālohi, koia ʼe tou lava mahino ai ki te tupuʼaga ʼo tana fakatuʼutuʼu te ʼu puleʼaki moʼo tauteaʼi ʼo te haʼuʼaga ʼo te agakovi, ia Satana te Tevolo. Neʼe kua ina tauteaʼi ia Satana ʼi tana mole mālo ʼi tana tau mo te alekaselo ko Mikaele—te Hau ʼaē neʼe hoki fakanofo pe e te ʼAtua, ia Kilisito Sesu. ʼE fakamatala fēnei e te Tohi-Tapu ia te tau ʼaia: “Neʼe hoko te tau ʼi te lagi: ko Mikaele mo tana kau ʼaselo neʼe nātou tauʼi te talakone, pea neʼe tau te talakone mo tana kau ʼaselo ka neʼe mole mālo ia, pea neʼe mole kei ʼi ai he nofoʼaga moʼo nātou ʼi te lagi. Pea, neʼe lī ifo ai te talakone lahi, te gata olisinale, ia ia ʼaē ʼe fakahigoaʼi ko te Tevolo mo Satana, ia ia ʼaē ʼe ina fakahēʼi te kele katoa; neʼe lī ifo ki te kele, pea mo tana kau ʼaselo neʼe lī fakatahi ifo mo ia.”—Apokalipesi 12:7-9, MN.
12, 13. (a) Koteā ʼaē ʼe maʼuhiga ai te taʼu 1914? (b) Koteā ʼaē neʼe fakakikite e te lea faka polofeta ʼo Esekiele ʼo ʼuhiga mo nātou ʼaē ʼe lagolago ki te Puleʼaga ʼo te ʼAtua?
12 Ko te fakaʼaluʼalu ʼo te ʼu taʼu ʼi te Tohi-Tapu pea mo te ʼu meʼa ʼaē ʼe hoko ʼi te malamanei, ʼe nātou hinoʼi te taʼu 1914 ʼe ko te temi ʼaē neʼe hoko ai te tau ʼaia ʼi te lagi. Koia talu mai ai, mo te faka lēlēsili kovi ʼo te ʼu ʼaluʼaga ʼo te malamanei. ʼE fakamatala fēnei e Apokalipesi 12:12 (MN ) ia tona tupuʼaga: “Koia ke koutou fiafia, selo, pea mo koutou ʼe nonofo ai! Malaʼia ki te kele pea mo te tai, he kua hifo atu te Tevolo kia koutou, mo tona ʼita lahi, he kua ina ʼiloʼi kua nounou tona temi.”
13 ʼE mahino, ʼe fakahaga tāfito te ʼita ʼo te Tevolo ki te kau atolasio fakanofo ʼa te ʼAtua ʼaē neʼe fakanofo e te ʼAtua pea mo tonatou ʼu kaugā gāue ʼaē ko te “tahi ʼu ōvi.” (Soane 10:16, MN; Apokalipesi 12:17) ʼE kaku anai te fakafeagai ʼaia ki tona ikuʼaga mokā ʼohofi anai e te Tevolo ia nātou fuli ʼaē ʼe lagolago ki te Puleʼaga ʼo te ʼAtua ʼaē kua fakatuʼu pea mo nātou falala kiai. Ko te ʼohofi ʼaia, ko ia ʼaē ʼe palalau kiai ia Esekiele kapite 38 ohage ko te ʼohofi ʼa “Koke ʼo Makoke.”
14. Koteā te ʼu faʼahiga puipui neʼe fakahoko ki te kau Fakamoʼoni ʼa Sehova ʼi te ʼu temi kua hili, pea ʼe feiā tuʼumaʼu pe anai koa?
14 Talu mai te kapu ifo ʼo Satana mai te lagi, ʼi ʼihi lakaga neʼe puipui te hahaʼi ʼa te ʼAtua mai tana ʼu ʼohofi ʼaia ʼaē neʼe ina fai ʼaki te ʼu hahaʼi politike, pea ʼe fakamatala ʼaki he ʼu lea fakatātā ia Apokalipesi 12:15, 16. Kae ʼe fakahā e te Tohi-Tapu, lolotoga te ʼohofi fakamuli ʼa Satana, ʼe mole ʼi ai anai he ʼu fakatuʼutuʼu fakatagata ʼe haʼu anai ʼo hāofaki ia nātou ʼaē ʼe nātou falala kia Sehova. ʼE tonu ai koa ke matataku peʼe manavahe te kau Kilisitiano? Kailoa ia!
15, 16. (a) Koteā te ʼu palalau fakaloto mālohi neʼe fai e Sehova ki tana hahaʼi ʼi te temi hau ʼo Sosafate, ʼe feala ai ke loto falala te kau Kilisitiano ʼi te temi nei? (b) Koteā te faʼifaʼitaki neʼe tuku e Sosafate pea mo tana hahaʼi ki te kau kaugana ʼa te ʼAtua ʼo te temi nei?
15 ʼE tokaga anai te ʼAtua ki tana hahaʼi ohage ko tana lagolago ki tana hahaʼi ʼi te temi hau ʼo Sosafate. ʼE tou lau fēnei: “Koutou tokakaga, Suta katoa pea mo koutou, hahaʼi ʼo Selusalemi pea mo te hau ko Sosafate! Koʼeni te meʼa ʼaē neʼe ʼui atu e Sehova kia koutou, ‘ ʼAua naʼa koutou matataku peʼe koutou manavahe ʼuhi ko te toe hahaʼi tokolahi ʼaia; he ko te tau ʼe mole ʼa koutou, kae ʼa te ʼAtua. . . . ʼE mole ʼaoga anai ke koutou tau ʼi te lakaga ʼaia. Koutou tutuʼu ki ʼokotou tuʼulaga, koutou tutuʼu maʼu, pea ke koutou mamata ki te fakamaʼuli ʼa Sehova maʼa koutou. Ê Suta pea mo Selusalemi, ʼaua naʼa koutou matataku pea ʼaua naʼa koutou manavahe. ʼI ʼapogipogi koutou ʼolo ʼo fakafeagai kia nātou, pea ko Sehova ʼe kau anai mo koutou.’ ”—2 Fakamatala 20:15-17.
16 Neʼe fakamoʼoni age ki te hahaʼi ʼo Suta ʼe mole ʼaoga ke nātou tau. ʼO toe feiā pe, mokā ʼohofiʼi anai te hahaʼi ʼa te ʼAtua e Koke ʼo Makoke, ʼe mole nātou toʼo anai he ʼu mahafu moʼo nātou puipui. Kae ʼe nātou ‘tutuʼu anai pea mo mamata ki te fakamaʼuli ʼaē ka fakahoko e Sehova’ maʼa nātou. ʼE moʼoni ia, ʼe mole faka ʼuhiga te tutuʼu ʼe mole kei nātou fai he meʼa, ohage ko te hahaʼi ʼa te ʼAtua ʼi te temi ʼo Sosafate neʼe mole nātou fai he meʼa. ʼE tou lau fēnei: “Neʼe punou atu aipe ia Sosafate ʼo fakahaga tona fofoga ki te kele, pea ko Suta katoa mo te hahaʼi ʼo Selusalemi neʼe punou ifo ia muʼa ʼo Sehova ʼo hu kia Sehova. . . . Pea tahi ʼaē meʼa, neʼe fono [ia Sosafate] mo te hahaʼi pea neʼe ina fakatuʼutuʼu he kau hiva maʼa Sehova pea mo nātou ʼe nātou vikiʼi ia ia ʼaki he fai teuteu taputapu mokā nātou haʼele ʼi muʼa ʼo te kau tagata maʼu mahafu, ʼo nātou ʼui fēnei: ‘Koutou vikiviki kia Sehova, he ko tona lotoʼofa ʼe aʼu ki he ʼu temi ʼe mole ʼiloʼi honatou gataʼaga.’ ” (2 Fakamatala 20:18-21) Ei, logola tonatou tauʼi e te fili, kae neʼe hoko aipe te fakavikivikiʼi ʼo Sehova e te hahaʼi. ʼE ko he faʼifaʼitaki ʼaia ki te kau Fakamoʼoni ʼa Sehova mokā ʼohofiʼi anai nātou e Koke.
17, 18. (a) Koteā te aga lelei ʼe maʼu e te kau Fakamoʼoni ʼa Sehova ʼo ʼuhiga mo te ʼohofi ʼa Koke? (b) Koteā te fakamanatu neʼe hoki foaki age pe ki te kau Kilisitiano tūpulaga?
17 ʼO aʼu ki te temi ʼaia—pea hili te temi ʼaē ka kamata ʼohofiʼi ai e Koke—ʼe haga lagolago anai te kau Fakamoʼoni ʼa Sehova ki te Puleʼaga ʼo te ʼAtua. ʼE nātou haga maʼu anai te mālohi pea mo te puipui ʼi te ʼu kokelekasio ʼe laka ʼi te 94 600 ʼi te malamanei katoa. (Isaia 26:20) ʼE ko he temi faigamālie ʼaenī ke vikiʼi ia Sehova ʼaki he lototoʼa! ʼE mahino ia ko te fakatalitali ki te ʼamanaki ʼohofi ʼa Koke ʼe mole ina fakaholomuli ia nātou peʼe nātou matataku. Kae ʼe ina uga ia nātou ke toe lahi age tanatou ʼu sakilifisio fakavikiviki ʼo mulimuli ki tonatou ʼu fealagia.—Pesalemo 146:2.
18 Ko te lototoʼa ʼaia ʼe fakahā e te ʼu toko lauʼi afe kau tūpulaga ʼi te malamanei katoa ʼaē ʼe nātou kau ki te selevisi temi katoa. Moʼo faka maʼuhigaʼi te māʼoluga ʼo te filifili ʼo te faʼahiga maʼuli ʼaia, neʼe fakahā te kiʼi pepa lotu Jeunes gens — Quʼallez-vous faire de votre vie ? ʼi te ʼu fakatahi faka tisitilike ʼo te taʼu 2002. Ko te kau Kilisitiano, tūpulaga pea mo matutuʼa, ʼe nātou fakafetaʼi ki te ʼu taʼi fakamanatu ʼaia ʼe tō tonu.—Pesalemo 119:14, 24, 99, 119, 129, 146.
19, 20. (a) Koteā te tupuʼaga ʼo te mole tonu ai ki te kau Kilisitiano ke nātou matataku peʼe manavahe? (b) Ko te alatike ʼaē ka hoa mai, ʼe tokoni mai anai ke tou fai teā?
19 Logope te ʼu ʼaluʼaga ʼo te malamanei, ʼe mole ʼaoga ke matataku peʼe manavahe te kau Kilisitiano. ʼE nātou ʼiloʼi kua vave pulihi e te Puleʼaga ʼo Sehova ia te agamālohi fuli ʼo talu ai. ʼE nātou loto fīmālie ʼi tanatou ʼiloʼi ʼaē ka fakatuʼuake anai te hahaʼi tokolahi neʼe mamate ʼuhi ko te agamālohi. Logola ko te fakatuʼuake ʼe ina faka fealagia anai ki ʼihi ke nātou hoki ako te ʼiloʼi ʼo Sehova, kae ʼe ina faka fealagia anai ki ʼihi ke nātou hoko atu tanatou tauhi kia te ia.—Gaue 24:15.
20 ʼI totatou ʼuhiga kau Kilisitiano moʼoni, ʼe tou mahino ai ki te maʼuhiga ʼaē ke tou haga taupau tatatou mole kau ki te ʼu meʼa ʼo te malamanei pea ke tou lotomālohi ʼo fakahoko te faʼahi ʼaia. ʼE tou fia pipiki maʼu ki te ʼamanaki taulekaleka ʼaē ke tou lava ‘tutuʼu pea mo mamata ki te fakamaʼuli ʼa Sehova.’ ʼE fakaloto mālohiʼi anai tatatou tui e te alatike ka hoa mai, pea mo ina fakamahino mai anai ko te ʼu meʼa ʼaē ʼe hoko ʼi te temi nei, ʼe fakaholo māmālie ʼo iku ki te fakahoko ʼo te ʼu lea faka polofeta ʼa te Tohi-Tapu.
[Kiʼi nota]
a ʼO ʼuhiga mo te ʼu faʼifaʼitaki ʼo he ʼu hahaʼi neʼe nātou lītuʼa ki tonatou maʼuli ʼi te agamālohi kae nātou liliu ko he kau Fakamoʼoni, vakaʼi te ʼu alatike ʼo te Réveillez-vous ! ʼo te ʼaho 22 ʼo Malesio 1990, ʼi te pasina 21; mo te ʼaho 8 ʼo ʼAukusito 1991, ʼi te pasina 18; pea mo te ʼu alatike ʼo Te Tule Leʼo ʼo te ʼaho 1 ʼo Sanualio 1996, ʼi te pasina 5; pea mo te ʼaho 1 ʼo ʼAukusito 1998, ʼi te pasina 5.
ʼE Feala Koa Hakotou Fakamahino?
• He koʼe koa ʼe tokolahi te hahaʼi ʼe nātou loto heʼe ʼamanaki feiā?
• He koʼe koa ʼe loto falala te kau Fakamoʼoni ʼa Sehova ʼo ʼuhiga mo te ka haʼu?
• Koteā ʼaē neʼe kua fai e Sehova ki te haʼuʼaga ʼo te agamālohi fuli?
• He koʼe koa ʼe mole tonu ke tou matataku ki te ʼohofi ʼa Koke?
[Paki ʼo te pasina 13]
Neʼe tuku e Sesu te faʼifaʼitaki lelei ʼo ʼuhiga mo te mole kau ki te ʼu meʼa ʼo te malamanei
[Paki ʼo te pasina 16]
Ko te ʼu toko lauʼi afe kau tūpulaga ʼe nātou kau fakafiafia ki te selevisi temi katoa
[Haʼuʼaga ʼo te paki pasina 12]
UN PHOTO 186226/M. Grafman