Koutou Fakakaukau Fakapotopoto—Koutou Aga Fakapotopoto
KOUTOU faigaʼi muʼa ke koutou mahino ki te meʼa ʼaē ʼe hoko: ʼe lolotoga fakamahino e Sesu Kilisito te ʼu mamahi ʼaē ka fai kia ia e te ʼu fili faka lotu ʼi Selusalemi, pea mo tona fakapogi. ʼE mole tui kiai tona kaumeʼa ʼaē ko te ʼapositolo ko Petelo. Mole gata ai, kae neʼe ina toʼo kehe ia Sesu pea mo ina fakatonutonuʼi ia ia. ʼE mahino neʼe fakamalotoloto ia Petelo. Kae neʼe tali feafeaʼi e Sesu ia te fakakaukau ʼaia ʼa Petelo? Neʼe ʼui fēnei age e Sesu: “Haʼu ʼi ʼoku tuʼa, Satana! ʼE ko koe ko he maka fakatupu tūkia kia te ʼau, heʼe mole ke manatu ʼaki te ʼu manatu ʼa te ʼAtua, kaʼe ʼaki te ʼu manatu ʼa te tagata.”—Mateo 16:21-23, MN.
Neʼe lagi punamaʼuli ia Petelo ki te ʼu palalau ʼaia! Neʼe mole liliu ko he tokoni ki tona Pule ʼofaina, kae ʼi te lakaga ʼaia neʼe ko “he maka fakatupu tūkia.” He koʼe neʼe hoko te ʼaluʼaga ʼaia? Neʼe lagi kākāʼi ia Petelo e te tōtō māhani ʼa te fakakaukau ʼa te tagata, ʼaē ko te tui pe ki te meʼa ʼaē neʼe fia tui kiai.
ʼAua Naʼa Koutou Falala Fau Kia Koutou
Ko he meʼa ʼe fakatupu tuʼutāmaki ki tatatou fealagia ʼaē ke tou fakakaukau fakapotopoto, ko tatatou aga ʼaē ko te falala fau kia tatou. Neʼe fakatokaga fēnei e te ʼapositolo ko Paulo tona ʼu tēhina Kilisitiano ʼi te kolo ʼāfea ko Kolonito: “Ko ʼaē ʼe manatu ʼe tuʼu ke tokaga ia naʼa tō.” (1 Kolonito 10:12, MN ) He koʼe neʼe fai e Paulo te ʼu palalau ʼaia? ʼE ʼiloga mai neʼe ina ʼiloʼi te ōfeʼi gafua ʼo te fakakaukau ʼa te tagata—ʼe feala pe foki ki te ʼu fakakaukau ʼa te kau Kilisitiano ke “fakahehema ʼo mamaʼo mai te agatonu pea mo te nofo maʼa ʼaē ʼe tau mo Kilisito.”—2 Kolonito 11:3, MN.
Neʼe hoko te faʼahi ʼaia ki te taʼiake katoa ʼo te ʼu kui ʼa Paulo. ʼI te tahi temi, neʼe ʼui fēnei age kia nātou e Sehova: “Ko ʼakotou manatu ʼe mole ko ʼaku manatu, pea ko ʼoku ala ʼe mole ko ʼokotou ala.” (Isaia 55:8) Neʼe nātou “manatu ʼe nātou popoto,” kae neʼe hoko ai kia nātou te ʼu malaʼia. (Isaia 5:21) Koia ʼe fakapotopoto ai hatatou vakavakaʼi peʼe feafeaʼi hatatou fakakaukau fakapotopoto, pea ke tou fakamamaʼo mai te malaʼia.
Koutou Tokakaga Ki Te Fakakaukau Fakasino
Ko ʼihi ʼi Kolonito neʼe lahi kia nātou te fakakaukau fakasino. (1 Kolonito 3:1-3) Neʼe nātou faka maʼuhiga tāfito te ʼu filosofia fakatagata kae nātou meʼa noaʼi te Folafola ʼa te ʼAtua. ʼE mahino ia ko te kau tagata fai fakakaukau ʼo te temi ʼaia neʼe ko te ʼu tagata ʼatamai ʼaupito. Kae ia mata ʼo te ʼAtua, neʼe nātou vavale. Neʼe ʼui fēnei e Paulo: “He kua tohi: ‘E au maumauʼi anai te poto o te kau poto, pea e au fakanoaʼi anai te atamai o te hahai atamai.’ Pe kofea te tagata poto? Pe kofea te sekelipa? Pe kofea te tagata tala poto o aeni temi? Pe nee mole fakaheʼi e te Atua te poto o te malama-nei?” (1 Kolonito 1:19, 20) Neʼe takitaki te kau popoto ʼaia e “te laumalie o te malama-nei,” kae mole ko te laumālie ʼo te ʼAtua. (1 Kolonito 2:12) Ko tanatou ʼu filosofia pea mo tanatou ʼu manatu, neʼe mole ʼalutahi mo te manatu ʼa Sehova.
Ko te matapuna tāfito ʼo te fakakaukau fakasino ʼe ko Satana te Tevolo, ʼaē neʼe ina fakaʼaogaʼi te gata moʼo fakahalaʼi ʼo Eva. (Senesi 3:1-6; 2 Kolonito 11:3) ʼE kei feala koa ke tou tuʼutāmaki ʼuhi ko ia? Ei! ʼE ʼui e te Folafola ʼa te ʼAtua, ko Satana ʼe ina “fakakiviʼi te ʼatamai” ʼo te hahaʼi, koia ʼi te temi nei ʼe ina “fakahēʼi te kele katoa.” (2 Kolonito 4:4, MN; Apokalipesi 12:9, MN ) Koia ʼe maʼuhiga ʼaupito ke tou tokakaga ki tana ʼu fakatuʼutuʼu!—2 Kolonito 2:11.
Koutou Tokakaga Ki “Te Kākā ʼa Te Tagata”
Neʼe toe ʼui pe foki e te ʼapositolo ko Paulo ke tou tokakaga ki “te kākā ʼa te tagata.” (Efeso 4:14, MN ) Neʼe felāveʼi te ʼapositolo mo “te hahai gaue kaka” neʼe nātou lau ʼe nātou fakahā te moʼoni, kae ʼi tona fakahagatonu neʼe nātou pikohi. (2 Kolonito 11:12-15) Moʼo fakahoko tanatou ʼu fakatuʼutuʼu, ʼe lagi fakaʼaogaʼi e te ʼu tagata ʼaia he ʼu fakamoʼoni moʼo lagolago ki tanatou ʼu fakakaukau, mo he ʼu palalau ʼe nātou ʼeke te ʼu meʼa ʼo te loto, mo he ʼu moʼoni ʼe mole fakahā katoa, mo he ʼu kākā ʼe mole ʼiloga, pea mo he ʼu loi.
Ko te hahaʼi ʼaē ʼe nātou faka mafola he ʼu logo moʼo fakaoloolo ʼo te hahaʼi, ʼe nātou tau fakaʼaogaʼi te kupu “magaʼi lotu” moʼo fakatupu kovi ki ʼihi hahaʼi. ʼI te tokoni neʼe fai ki te Assemblée parlementaire du Conseil de lʼEurope (Fono faka felogoi ʼo te Eulopa), neʼe ʼui ki te kau takitaki ʼaē ʼe nātou fai te ʼu kumi ʼi te ʼu kūtuga faka lotu foʼou “ ʼe lagi lelei ke ʼaua te fakaʼaogaʼi ʼo te kupuʼi palalau ʼaia.” Koteā tona tupuʼaga? Neʼe manatu ko te kupu “tauhi” kua ʼi ai tona faka ʼuhiga kovi ʼaupito. ʼO toe feiā, ko te kau popoto Keleka neʼe nātou tukugakoviʼi hala te ʼapositolo ko Paulo ko he “tagata gutu palalau,” peʼe ko tona faka ʼuhiga fakahagatonu “ko he tahi ʼe togi tegaʼi ʼakau.” Maʼa nātou, ko te ʼapositolo neʼe ko he tahi ʼe gutu palalau ʼe mole ina ʼiloʼi he meʼa ke ina fai, ko he tahi ʼe logo ki he ʼu kiʼi fakamatala pea ina toe fakamatala liuliuga. ʼI tona fakahagatonu, ko Paulo neʼe ina “fagonogono te logo lelei ʼo ʼuhiga mo Sesu pea mo te fakatuʼuake.”—Gaue 17:18, MN, kiʼi nota ʼi te lalo pasina.
ʼE ʼi ai koa he ʼu fua ʼo te ʼu puleʼaki moʼo faka mafola te ʼu fakamatala loi? Ei. Neʼe ko he ʼu puleʼaki maʼuhiga moʼo fakatupu he ʼu fehiʼa ki he lanu peʼe ko he lotu, pea mo pikohi te manatu ʼa te hahaʼi ʼo ʼuhiga mo he tahi ʼu puleʼaga peʼe ko he tahi ʼu lotu. Tokolahi neʼe nātou fakaʼaogaʼi te ʼu puleʼaki ʼaia moʼo fakakeheʼi ʼo he ʼu kūtuga ʼe nātou tokosiʼi, pea ʼe mole faʼa tali leleiʼi nātou e te hahaʼi. Neʼe fakaʼaogaʼi e Itilele te ʼu puleʼaki feiā, ʼi tana palalau ʼo ʼuhiga mo te kau Sutea pea mo ʼihi hahaʼi, ʼo ina lau ʼe ko he ʼu hahaʼi “ ʼe nātou fai he ʼu aga heʼeʼaoga,” “mo agakovi,” pea mo “fakatupu kovi” ki te puleʼaga. ʼAua naʼa koutou tuku ʼi he temi te taʼi kākā ʼaia ke ina ʼulihi takotou fakakaukau.—Gaue 28:19-22.
ʼAua Naʼa Koutou Kākāʼi Ia Koutou Totonu
ʼE toe faigafua pe foki hatatou kākāʼi ia tatou totonu. ʼI tona fakahagatonu, ʼe lagi faigataʼa age hakita lītuʼa peʼe kita toe vakavakaʼi he ʼu manatu ʼe kita leleiʼia kae kua tuʼu loloto ia kita. Koteā tona tupuʼaga? Koteʼuhi ʼe tou pipiki maʼu leva ki tatatou ʼu manatu. Pea ʼe tou lava kākāʼi pe ia tatou totonu ʼaki he ʼu fakakaukau hala—ʼo tou faʼu he ʼu tupuʼaga moʼo takuʼaki te ʼu meʼa ʼaē ʼe tou tui kiai kae ʼe hala pea mo kovi tona fakaʼaluʼalu.
Ko te meʼa ʼaia neʼe hoko ki ʼihi Kilisitiano ʼo te ʼuluaki sēkulō. Neʼe nātou ʼiloʼi te Folafola ʼa te ʼAtua, kae neʼe mole nātou tuku te Folafola ke ina takitaki tanatou fakakaukau. Neʼe faifai pe pea neʼe nātou “kākāʼi pe ia [nātou] totonu ʼaki he ʼu fakakaukau hala.” (Sakopo 1:22, 26, MN ) Ko he puleʼaki ke tou ʼiloʼi kua tou kākāʼi ia tatou totonu, ko tatatou sio ʼaē ʼe tou ʼiʼita mokā fakafihiʼi te ʼu meʼa ʼaē ʼe tou tui kiai. ʼAua naʼa tou ʼiʼita, kae tou fakapotopoto ʼo avahi totatou ʼatamai pea mo fakalogo fakalelei ki te meʼa ʼaē ʼe ʼui e ʼihi—tatau aipe peʼe hage kia tatou ʼe tonu tatatou manatu.—Tāʼaga Lea 18:17.
Koutou Kumi “Te ʼAtamai Mālama ʼo ʼUhiga Mo Te ʼAtua”
Koteā ʼaē ʼe tou lava fai ke tou haga fakakaukau fakapotopoto? ʼE lahi te ʼu tokoni ʼe tou lava maʼu, kae ʼe tonu ke tou lotolelei ʼo gāue ki te faʼahi ʼaia. Neʼe ʼui fēnei e te Hau poto ko Salomone: “Ê toku foha, kapau ʼe ke tali taku ʼu folafola pea mo ke taupau fakalelei ia te koe taku ʼu fakatotonu, ke feala ai hau tokaga ki te poto ʼaki tou taliga, ke ke fakafalele ai tou loto ki te fakasiosio tonu; kapau leva ʼe ke pāui ki te ʼatamai pea mo kapau ʼe ke kalaga ʼaki tou leʼo ki te fakasiosio tonu, kapau ʼe ke haga kumi te meʼa ʼaia ohage ko te siliva pea kapau ʼe ke kumi tuʼumaʼu ohage ko he ʼu koloā maʼuhiga neʼe fufū, pea ʼe ke mahino ai anai ki te manavasiʼi kia Sehova pea ʼe ke maʼu ai anai te ʼatamai mālama ʼo ʼuhiga mo te ʼAtua.” (Tāʼaga Lea 2:1-5) Ei, kapau ʼe tou faiga takitokotahi ke tou fakafonu totatou ʼatamai mo totatou loto ki te ʼu moʼoni ʼo te Folafola ʼa te ʼAtua, pea ʼe tou maʼu ai anai te poto moʼoni, pea mo te fakasiosio tonu. Ei, ʼe koutou kumi anai he ʼu meʼa ʼe maʼuhiga age ia ʼi te siliva peʼe ko he tahi age koloā.—Tāʼaga Lea 3:13-15.
Ko te poto pea mo te ʼatamai mālama ʼe ko he ʼu faʼahi maʼuhiga ia ki te fakakaukau fakapotopoto. ʼE ʼui fēnei e te Folafola ʼa te ʼAtua: “Ka hū anai te poto ki tou loto pea ko te ʼatamai mālama ʼe liliu anai ko he meʼa ʼe leleiʼia e tou nefesi, pea ko te fealagia ʼo te fakakaukau ʼe ina leʼoleʼo anai koe, ko te fakasiosio tonu ʼe ina taupau anai koe, mo hāofaki koe mai te ala ʼaē ʼe kovi, mai te tagata ʼaē ʼe talanoa ki te ʼu meʼa ʼe kovi, mai ia nātou ʼaē ʼe nātou mavae mai te ʼu ala foufou ʼo te totonu ke nātou haʼele ʼi te ʼu ala fakapōʼuli.”—Tāʼaga Lea 2:10-13.
ʼE maʼuhiga ke tou tuku ke takitaki tatatou ʼu fakakaukau e te ʼu manatu ʼa te ʼAtua, tāfito la ʼi te ʼu temi hoha peʼe ko te ʼu temi tuʼutāmakiʼia. Ko te ʼu meʼa ʼe kita logoʼi mālohi ohage ko te ʼita peʼe ko te mataku, ʼe feala ke ina fakaliliu ʼo faigataʼa te fakakaukau fakapotopoto. ʼE ʼui fēnei e Salomone: “Ko te fakamālohi ʼe feala ke ina fakaliliu ʼo vale te tagata ʼaē ʼe poto.” (Tagata Tānaki 7:7) ʼE feala pe ke tou liliu ʼo “hāūhāū kia Sehova totonu.” (Tāʼaga Lea 19:3) ʼO feafeaʼi? ʼAki hatatou tukugakoviʼi te ʼAtua ki totatou ʼu fihifihia, pea mo fakaʼaogaʼi te ʼu fihifihia moʼo takuʼaki tatatou fai te ʼu meʼa ʼe mole ʼalutahi mo tana ʼu lao pea mo tana ʼu pelesepeto. ʼE mole tonu ke tou manatu ʼe tou maʼu tuʼumaʼu te ʼu manatu ʼaē ʼe lelei ʼaupito, kae ʼofa pe ke tou fakavaivai ifo ʼo fagono ki te kau fai tokoni fakapotopoto ʼaē ʼe nātou faigaʼi ke nātou tokoni mai kia tatou ʼaki te Tohi-Tapu. Pea kapau ʼe tonu ke tou līaki he ʼu manatu kua tuʼu mālohi ia tatou, tou tali ʼo fakahoko te faʼahi ʼaia, tāfito la mokā ʼe ʼiloga lelei ʼe ko he ʼu manatu hala.—Tāʼaga Lea 1:1-5; 15:22.
‘Koutou Haga Kole Ki Te ʼAtua’
ʼE tou maʼuʼuli ʼi te ʼu temi maveuveu pea mo fakatupu tuʼutāmaki. ʼE ʼaoga te faikole tuʼumaʼu ke tou maʼu te takitaki ʼa Sehova, mo kapau ʼe tou loto ke tou maʼu he fakafuafua lelei pea mo tou aga fakapotopoto. Neʼe tohi fēnei e Paulo: “ ʼAua naʼa koutou tuʼania ki he meʼa, kae ʼi te faʼahi fuli, ʼaki te faikole pea mo te ʼu kole mamahi ʼaki te fakafetaʼi, koutou fakahā ki te ʼAtua takotou ʼu kole; pea ko te tokalelei ʼa te ʼAtua, ʼaē ʼe māʼoluga ake ʼi te ʼu manatu fuli, ʼe ina taupau anai tokotou ʼu loto pea mo tokotou ʼu ʼatamai ʼaki ia Kilisito Sesu.” (Filipe 4:6, 7, MN ) Kapau ʼe mole tou maʼu te poto ke tou fai he puleʼaki ki te ʼu faigataʼaʼia peʼe ko te ʼu ʼahiʼahi, ʼe tonu ke tou “haga kole ki te ʼAtua, heʼe ina foaki ki te hahaʼi fuli ʼaki te manavaʼofa pea ʼe mole ina fai he valoki.”—Sakopo 1:5-8, MN.
ʼI tana mahino ʼaē ʼe ʼaoga ki tona ʼu tēhina Kilisitiano ke nātou maʼuliʼi te poto, neʼe faigaʼi e te ʼapositolo ko Petelo ke ina ‘fakaʼalaʼala tonatou ʼu fealagia fakakaukau.’ Neʼe ina loto ke nātou “manatuʼi te ʼu tala ʼaē neʼe fai ʼi muʼa atu e te kau polofeta maʼoniʼoni pea mo te fakatotonu ʼa te ʼAliki pea mo Fakamaʼuli,” ko Sesu Kilisito. (2 Petelo 3:1, 2, MN ) Kapau ʼe tou fai feiā pea mo tou faka ʼalutahi totatou ʼatamai mo te Folafola ʼa Sehova, pea ʼe tou fakakaukau fakapotopoto anai pea mo aga fakapotopoto.
[Paki ʼo te pasina 21]
Neʼe tuku e te ʼu Kilisitiano ke gāue te poto fakaʼatua ki tanatou fakakaukau, kae neʼe mole nātou mulimuli ki he ʼu fakakaukau faka filosofia
[Haʼuʼaga ʼo te paki]
Philisophers left to right: Epicurus: Photograph taken by courtesy of the British Museum; Cicero: Reproduced from The Lives of the Twelves Caesars; Plato, Roma, Musei Capitolini
[Paki ʼo te pasina 23]
ʼE maʼuhiga te faikole pea mo te ako ʼo te Folafola ʼa te ʼAtua