Kau Tūpulaga, Koutou Haga Haʼele ʼAki He Aga ʼe Tāu Mo Sehova
KO ʼIHI tūpulaga Kilisitiano neʼe tonu ke nātou mavae faka temi mai tonatou famili pea mo tonatou kokelekasio. Ko ʼihi neʼe nātou mavae ke feala hanatou fakalahi atu tanatou gāue fai faka mafola. Ko ʼihi neʼe nātou mavae mai tonatou ʼapi ʼuhi ko tanatou mole fia fakahoko te ʼu meʼa ʼo te mālama ʼaenī. (Isaia 2:4; Soane 17:16) ʼI ʼihi fenua, ʼe fakatūʼa e “Sesale” ia te kau tūpulaga ke nātou pilisoni peʼe ke nātou fai he ʼu gāue ʼe ʼaoga ki te fenua.a—Maleko 12:17; Tito 3:1, 2.
ʼI te temi ʼaē ʼe pilisoniʼi ai te kau tūpulaga ʼuhi ko tanatou mole fia hū solia, ʼe lagi pilisoniʼi fakatahi te kau tūpulaga ʼaia mo he ʼu hahaʼi māmio kovi, ʼe pilisoni ki he ʼu temi loaloaga. ʼI tanatou mavae mai tonatou ʼu ʼapi ʼuhi ko he tahi ʼu faʼahi, neʼe lagi tonu ke gāue te kau tūpulaga ʼi he ʼu faʼahi ʼe fai ai te ʼu aga heʼe ʼaoga. ʼE lava feafeaʼi ki te kau tūpulaga Kilisitiano ʼaia peʼe ko ʼihi neʼe fakakinauʼi ke nātou nonofo ʼi te ʼu taʼi ʼaluʼaga ʼaia, hanatou tauʼi tonatou ʼu fakahalaʼi pea ke nātou faiga ke nātou “haga haʼele ʼaki he aga ʼe tāu mo te ʼAtua?” (1 Tesalonika 2:12, MN ) ʼE lava tokoni feafeaʼi age tanatou ʼu mātuʼa ke nātou nofo teuteu moʼo tauʼi he ʼu ʼaluʼaga faigataʼa?—Tāʼaga Lea 22:3.
Te ʼu Faigataʼaʼia ʼe Tau Tāfito Mo Te Kau Tūpulaga
ʼE ʼui fēnei e Tákisb ʼaē ʼe taʼu 21 pea neʼe tonu ke mavae ʼi tona ʼapi lolotoga te ʼu māhina e 37: “Ko taku mavae mai taku ʼu mātuʼa ʼaē neʼe nā puipui ʼau, pea mo te leʼoleʼo ʼofa ʼa te kau tagata ʼāfea ʼaē neʼe nātou ʼiloʼi lelei ia ʼau, neʼe faigataʼa pea mo fakamataku.” ʼE ina toe hoko atu fēnei: “ ʼI ʼihi temi, neʼe hage ia kia ʼau neʼe kua pulinoa toku mālohi.” Ko Pétros, ʼaē kua taʼu ʼuafulu, kua fakalaka taʼu e lua ʼi tana mole kei nofo ʼi tona ʼapi. ʼE ina fakamoʼoni fēnei: “ ʼI toku maʼuli katoa, neʼe ko taku hoki fai e ʼau totonu ia te ʼu tonu ʼo ʼuhiga mo te ʼu fakafiafia pea mo te ʼu fakakaugā, pea neʼe mole faʼa lelei tuʼumaʼu te ʼu tonu ʼaē neʼe ʼau fai.” ʼE ina fakamatala fēnei: “ ʼI ʼihi temi neʼe ʼau tuʼania te maʼua ʼe lahi age ʼaē neʼe ʼau maʼu mai te ʼāteaina ʼe lahi age.” Neʼe fakatokagaʼi fēnei e Tássos, te tagata ʼāfea ʼe tautau felāveʼi mo te taʼi kau tūpulaga Kilisitiano ʼaē ʼe tau mo te ʼu ʼaluʼaga feiā: “Ko te ʼu palalau heʼe maʼa, mo te agatuʼu, pea mo te agamālohi ʼo te kau tūpulaga ʼaē ʼe mole lotu tahi mo nātou, ʼe feala pe ke ina fakahalaʼi te kau tūpulaga ʼaē ʼe mole nonofo tokaga pea mo hē gafua.”
Logola ʼe nātou maʼuʼuli pea mo gāue ʼi te lotolotoiga ʼo he hahaʼi ʼe mole nātou fakaʼapaʼapa ki te ʼu pelesepeto ʼa te Tohi-Tapu, ʼe tonu ki te kau tūpulaga Kilisitiano ʼaia ke nātou tokakaga ki te fia faʼifaʼitakiʼi ʼo te ʼu aga ʼo tanatou ʼu fakakaugā ʼaē ʼe heʼe ʼaoga pea mo fakafeagai ki te Tohi-Tapu. (Pesalemo 1:1; 26:4; 119:9) ʼE feala pe ke faigataʼa ia te taupau ʼo he polokalama lelei ʼo te ako takitokotahi, mo te kau ki te ʼu fono pea mo te fai faka mafola. (Filipe 3:16) ʼE lagi mole faigafua ia te fai ʼo he ʼu fakatuʼutuʼu fakalaumālie pea mo faigaʼi ke fakahoko.
ʼE mahino ia ʼe loto e te kau tūpulaga Kilisitiano agatonu ʼaia ke nātou fakafiafiaʼi ia Sehova ʼaki tanatou aga mo tanatou palalau. ʼE nātou faigaʼi ke nātou muliʼi te fakaafe fakaofoofo ʼo tanatou Tāmai ʼaē ʼe ʼi selo: “Foha, ke ke fakapotopoto pea mo ke fakafiafia toku loto, ke feala haku tali kia ia ʼaē ʼe manukinuki kia te ʼau.” (Tāʼaga Lea 27:11) ʼE nātou mahino ko te faʼahiga sio ʼa te hahaʼi kia Sehova pea mo tana hahaʼi, ʼe fakalogo ki tanatou aga.—1 Petelo 2:12.
Meʼa lelei foki, tokolahi ʼi te kau tūpulaga ʼaia ʼe nātou faiga mālohi ke nātou hage ko ʼonatou tēhina ʼo te ʼuluaki sēkulō, ʼaē neʼe faikole fēnei e te ʼapositolo ko Paulo: “[Koutou] haʼele ʼi he ʼaluʼaga ʼe tau mo feʼauga mo Sehova, ke koutou lelei katoa kia te ia, ʼi takotou haga fakatupu he fua ʼi te gāue lelei fuli . . . ke feala ai ke katoa takotou ʼutaki pea ke koutou faʼa kātaki aipe ʼaki he loto fiafia.” (Kolose 1:9-11, MN ) ʼE tuku mai e te Tohi-Tapu te ʼu tuʼuga faʼifaʼitaki ʼo te kau tūpulaga neʼe nātou manavasiʼi ki te ʼAtua, neʼe maui mālie tanatou haʼele ʼaki he aga ʼe tāu mo te ʼAtua ʼi he mālama faikehe, ʼe fakafeagai ki tonatou maʼuli pea mo nātou tauhi tamapua.—Filipe 2:15.
“Neʼe Nofo Ia Sehova Mo Sosefo”
ʼI tona temi tūpulaga, ko Sosefo, te tama ʼofaina ʼa Sakopo mo Lasele, neʼe nofo ʼi te ʼaluʼaga neʼe mamaʼo mai te nofoʼaga ʼo tana tāmai ʼaē ʼe manavasiʼi ki te ʼAtua pea neʼe puipui ai ia ia. Neʼe fakatau ia ia ke kaugana ʼi Esipito. Neʼe tuku e Sosefo ia te faʼifaʼitaki maʼuhiga ʼo te tūpulaga faʼafai, pea neʼe feala ki te hahaʼi ke nātou falala ki ai pea neʼe lelei mo tana aga. Logola neʼe kaugana kia Potifale—ʼaē neʼe mole atolasio kia Sehova—kae ko Sosefo neʼe gāue tokaga pea mo faʼafai, ʼo faifai ʼaki te temi pea tuku age e tona pule te ʼu gāue fuli ʼo te loto fale. (Senesi 39:2-6) Neʼe nofo agatonu aipe ia Sosefo kia Sehova, pea ʼi te temi ʼaē neʼe pilisoniʼi ai ia ia, neʼe mole ina ʼui: “Koteā te ʼuhiga ʼo taku haga nofo agatonu?” Logola tona pilisoniʼi kae neʼe ina fakahā te ʼu kalitate maʼuhiga, pea mole tuai pea neʼe tuku age te ʼu tuʼuga gāue ʼo te fale pilisoni ke ina fai. (Senesi 39:17-22) Neʼe tapuakina ia ia e te ʼAtua, pea ohage ko tona ʼui ia Senesi 39:23, “neʼe nofo ia Sehova mo Sosefo.”
Neʼe feala noa pe kia Sosefo, ʼaē neʼe kua mamaʼo mai tona famili ʼaē neʼe manavasiʼi ki te ʼAtua, ke ina muliʼi te faʼahiga maʼuli ʼa te kau pagani ʼaē neʼe maʼuʼuli ʼi te ʼu faʼahi fuli pe ʼaē neʼe feʼaluʼaki ai, ʼo faʼifaʼitakiʼi te ʼu aga heʼe ʼaoga ʼa te kau Esipito! Kae neʼe mole ina fai ia te faʼahi ʼaia, kae neʼe pipiki maʼu ki te ʼu pelesepeto fakaʼatua pea mo haga nofo maʼa logola te ʼu fakahala mālohi ʼaē neʼe hoko kia ia. ʼI te fakaneke tuʼumaʼu e te ʼohoana ʼo Potifale ke nā fai he ʼu felāveʼi fakasino, neʼe ina tali mālohi age ki ai: “ ʼE lava feafeaʼi anai haku fai te toe meʼa kovi ʼaia pea mo ʼau agahala ki te ʼAtua?”—Senesi 39:7-9.
ʼI te temi nei, ʼe tonu ki te kau Fakamoʼoni tūpulaga ke nātou muliʼi te ʼu fakatokaga faka Tohi-Tapu ʼo ʼuhiga mo te ʼu fakakaugā kovi, mo te ʼu fakafiafia heʼeʼaoga, mo te ʼu paki ʼaē ʼe fakahā ai te ʼu felāveʼi fakasino heʼeʼaoga, pea mo te ʼu musika kovi. ʼE nātou mahino “ ʼe tuku te ʼu mata ʼo Sehova ki te ʼu potu fuli pe, ʼo sio ai ki te kau agakovi pea mo te kau agalelei.”—Tāʼaga Lea 15:3.
Neʼe Hola Ia Moisese Mai Te “Fiafia Fakatemi Mo Te Agahala”
Neʼe lahilahi ake ia Moisese ʼi te lotoʼā ʼo Falaone, ʼaē neʼe fai ai te tauhi tamapua pea mo te ʼu fakafiafia. ʼE ʼui fēnei e te Tohi-Tapu ʼo ʼuhiga mo ia: “Aki te tui, ko Moisese . . . nee fakafisi ki te lau, ko te tama ia a te ofafine o Falaone. Nee ina leleiʼia age tana filifili ke gaohi koviʼi fakatahi mo te hahai a te Atua, i tana mau he fiafia fakatemi mo te agahala.”—Hepeleo 11:24, 25.
ʼE feala ke maʼu he ʼu faʼahiga lelei mai te fakakaumeʼa mo te malamanei, kae ʼe faka temi pe ia. Pea tahi ʼaē meʼa ko te kiʼi temi siʼi ʼaē ʼe kei toe ki te mālama ʼaenī. (1 Soane 2:15-17) ʼE mole koa la lelei age te muliʼi ʼo te faʼifaʼitaki ʼa Moisese? ʼE ʼui e te Tohi-Tapu “neʼe nofo mālohi ia ohage ia ʼe sio kia Ia ʼaē ʼe fakapulipuli.” (Hepeleo 11:27, MN ) Neʼe manatu ki te tofiʼa fakalaumālie ʼo tana ʼu kui ʼaē neʼe manavasiʼi ki te ʼAtua. Neʼe ina faka maʼuhigaʼi ʼi tona maʼuli ia te fakatuʼutuʼu ʼa Sehova, ʼo ina fakatuʼutuʼu ke ina fai te finegalo ʼo te ʼAtua.—Ekesote 2:11; Gaue 7:23, 25.
Ka nonofo he kau tūpulaga ʼi he koga meʼa ʼe mole aga faka lotu pea ʼe mole faʼa lelei, ʼe nātou lava fakamālohiʼi tanatou ʼu felogoi takitokotahi mo Sehova ʼaki tanatou ako takitokotahi, ʼo nātou faigaʼi ke nātou ʼiloʼi lelei ia “Ia ʼaē ʼe fakapulipuli.” Ko he polokalama ʼe lahi ai te ʼu gāue fakalaumālie, ohage ko te kau tuʼumaʼu ki te ʼu fono mo te gāue fai faka mafola, ʼe tokoni anai ki te kau tūpulaga ʼaia ke nātou fakahaga tuʼumaʼu tonatou ʼatamai ki te ʼu meʼa fakalaumālie. (Pesalemo 63:6; 77:12) Ohage ko Moisese, ʼe tonu ke nātou fakatuputupu tanatou tui pea mo tanatou ʼamanaki ke mālohi. ʼE lagi lelei ke nātou tuku katoa tanatou ʼu fakakaukau pea mo tanatou ʼu aga kia Sehova, ʼo nātou fiafia ʼi tanatou liliu ko hona ʼu kaumeʼa.
Neʼe Ina Vikiʼi Te ʼAtua ʼAki Tana Palalau
Ko he tahi tūpulaga neʼe ina tuku he faʼifaʼitaki lelei logola neʼe mole nofo ʼi tona ʼapi, neʼe ko te kiʼi taʼahine Iselaele ʼaē neʼe puke e te kau Silia ʼi te temi ʼo te polofeta ʼa te ʼAtua ko Eliseo. Neʼe kaugana ki te ʼohoana ʼo Naamane, te pule kilia ʼo te ʼu kautau Silia. Neʼe ʼui fēnei age e te kiʼi taʼahine ʼaia ki tana fafine pule: “Ka na feala la ke ʼalu toku ʼaliki ki te polofeta ʼaē ʼi Samalia! ʼE mahino ia, ʼe ina fakamālōlō anai ia ia ʼi tona kilia.” ʼUhi ko te fagonogono ʼaia, neʼe ʼalu ai ia Naamane ki Iselaele kia Eliseo, pea neʼe puli ai tona kilia. Tahi ʼaē meʼa, neʼe liliu ia Naamane ʼo tauhi kia Sehova.—2 Hau 5:1-3, 13-19.
ʼE fakahā e te faʼifaʼitaki ʼo te kiʼi taʼahine ʼaia ia te ʼaoga ʼaē ki te kau tūpulaga ke nātou palalau moʼo fakavikiviki ki te ʼAtua, tatau aipe peʼe nātou mamaʼo mai tanatou ʼu mātuʼa. Kanapaula neʼe ko he agamāhani ʼa te kiʼi taʼahine ʼaia hana fakaʼaogaʼi ʼo “he lea vale” peʼe ko “he ʼu fakahuahua heʼeʼaoga,” neʼe feala koa hana fai palalau lelei ohage ko tana fai ʼi te hoko mai ʼo te faigamālie ʼaia? (Efeso 5:4, MN; Tāʼaga Lea 15:2) ʼE manatuʼi e Níkos, ko he tūpulaga neʼe pilisoniʼi ʼi tona taʼu 20 ʼuhi ko tana mole fia kau ki te ʼu meʼa ʼo te malamanei: “ ʼI te temi ʼaē neʼe ʼau fakatahi ai mo te tahi ʼu tēhina tūpulaga ʼi te fale pilisoni ʼaē ʼe fai ai te ʼu gāue kele, ʼi tamatou mamaʼo mai te ʼu mātuʼa pea mo te takitaki ʼo te kokelekasio, neʼe ʼau tokagaʼi neʼe kua fakaʼalu ʼo kovi tamatou ʼu faʼahiga palalau. Neʼe mole ko he ʼu palalau neʼe fakavikiviki kia Sehova.” Meʼa lelei, heʼe ko Níkos mo ʼihi neʼe tokoniʼi ke nātou muliʼi te tokoni ʼaenī ʼa te ʼapositolo ko Paulo ʼo ʼuhiga mo te faʼahi ʼaia: “ ʼAua naʼa maʼu ʼi te lotolotoiga ʼo koutou te folonikasio, te heʼemaʼa ʼi tona ʼu faʼahiga ʼaluʼaga fuli, ʼo feiā aipe mo te holi fakavale, heʼe mole tāu mo he kau maʼoniʼoni.”—Efeso 5:3, MN.
Maʼa Nātou Neʼe Maʼuli Moʼoni Ia Sehova
ʼE fakamoʼoni e te meʼa ʼaē neʼe hoko ki te ʼu kaumeʼa Hepeleo e toko tolu ʼo Taniela ʼi te Papiloni ʼāfea ia te moʼoni ʼo te pelesepeto ʼaē neʼe ʼui e Sesu, ko te agatonu ʼi te ʼu kiʼi meʼa liliki ʼe iku ai ki te agatonu ʼi te ʼu meʼa lalahi. (Luka 16:10) ʼI tanatou tau mo te fihifihia ʼo te kai ki te ʼu meʼa kai neʼe tapuʼi e te Lao ʼa Moisese, neʼe feala pe ke nātou manatu ʼe nātou nonofo kaugana ʼi te tahi fenua, pea ʼe mole feala ke nātou fai he tahi age tonu. Kae neʼe tapuakina ia nātou ʼi tanatou fakalogo fakamalotoloto ʼi te meʼa ʼaē neʼe feala pe ke ʼui ko he kiʼi meʼa noa! Neʼe nātou haohaoa age pea mo popoto age ʼi te tahi kau tūpulaga neʼe puke mo nātou, kae neʼe nātou kai te ʼu meʼa kai lelei ʼa te hau. ʼE mahino ia neʼe nātou maʼu ai he lotomālohi ʼi tanatou agatonu ʼi te ʼu kiʼi meʼa liliki ʼaia, ʼo hoko mai tonatou ʼahiʼahiʼi neʼe lahi ake ke nātou tulolo ki te fakatātā, kae neʼe nātou fakafisi ki te atolasio ki te fakatātā.—Taniela 1:3-21; 3:1-30.
Maʼa te ʼu tūpulaga ʼaia e toko tolu neʼe maʼuli moʼoni ia Sehova. Logope neʼe nātou mamaʼo mai tonatou ʼapi pea mo te koga meʼa ʼaē neʼe fai ai te tauhi ki te ʼAtua, kae neʼe nātou fakatotonu ke nātou haga heʼe mele mai te mālama. (2 Petelo 3:14) ʼI te maʼuhiga ʼaupito kia nātou tanatou ʼu felogoi mo Sehova, neʼe nātou tali ke nātou sakilifisioʼi tonatou maʼuli ki te faʼahi ʼaia.
ʼE Mole Lītuʼa Anai Ia Sehova Kia Koutou
Ka nonofo mamaʼo ia te kau tūpulaga mai ia nātou ʼaē ʼe nātou ʼoʼofa ki ai pea mo falala ki ai, ʼe feala pe ke nātou lotolotolua, pea mo loto tuʼania. Kae ʼe feala ke nātou tauʼi ʼonatou ʼahiʼahi ʼaki te falala katoa ʼaē “ ʼe mole līaki anai [ia nātou] e Sehova.” (Pesalemo 94:14) Kapau ko te taʼi kau tūpulaga ʼaia ʼe nātou “mamahi ʼuhi ko te faitotonu,” ʼe tokoni age anai ia Sehova ke nātou haga haʼele ʼi “te ala ʼo te faitotonu.”—1 Petelo 3:14, MN; Tāʼaga Lea 8:20.
Neʼe fakaloto mālohiʼi tuʼumaʼu e Sehova pea mo ina foaki he toe fakapale lahi kia Sosefo, mo Moisese, mo te kiʼi taʼahine kaugana Iselaele, pea mo te kau tūpulaga Hepeleo e toko tolu ʼaē neʼe agatonu. ʼI te temi nei, ʼe ina fakaʼaogaʼi tona laumālie maʼoniʼoni, mo tana Folafola, pea mo tana kautahi moʼo lagolago kia nātou ʼaē ʼe nātou “tauʼi te tau matalelei ʼo te tui,” ʼo tuku age ʼi ʼonatou muʼa ia te fakapale ʼo “te maʼuli heʼegata.” (1 Timoteo 6:11, 12, MN ) ʼE moʼoni ia, ko te haga haʼele ʼaki he aga ʼe tāu mo te ʼAtua ʼe ko he meʼa ʼe feala, pea ʼe ko he aga fakapotopoto ia te fai ʼo te meʼa ʼaia.—Tāʼaga Lea 23:15, 19.
[Kiʼi nota]
b Neʼe fetogi te ʼu higoa.
[Talanoa ʼo te pasina 25]
ʼU MĀTUʼA—KOUTOU TEUTEUʼI TAKOTOU FĀNAU!
“Ohage ko he ʼu kauʼi nahau ʼi te nima ʼo he tagata mālohi, ʼe toe feiā mo te ʼu foha ʼo te temi tūpulaga.” (Pesalemo 127:4) ʼE mole ʼalu fakafokifā anai te kauʼi nahau ki tona tauʼaga totonu. ʼE tonu ke fakaʼaʼata fakalelei. ʼO toe feiā pe mo te fānau, kapau ʼe mole fakahinohino lelei age e te ʼu mātuʼa, pea ʼe mole nātou popoto anai ʼi te tauʼi ʼo te ʼu faigataʼaʼia ʼo te maʼuli ʼi tanatou to tuʼa mai tonatou ʼapi.—Tāʼaga Lea 22:6.
ʼE vave te muliʼi e te kau tūpulaga ia “te ʼu holi ʼo te temi tūpulaga.” (2 Timoteo 2:22, MN ) ʼE fakatokaga fēnei e te Tohi-Tapu: “ ʼE maʼu te poto ʼaki te kauʼi ʼakau pea mo te akonaki; kae ko he tama ʼe tuku ke faʼitaliha ʼe ina fakaufiufiʼi anai tana faʼe.” (Tāʼaga Lea 29:15) Ka hala pe te faka tuʼakoi ʼo te aga ʼa te kau tūpulaga, pea ʼe mole poto anai te tamasiʼi ʼi te teteke ʼo te ʼu fakahala ʼo te maʼuli mokā to tuʼa anai ʼi tona ʼapi.
ʼAki hona fai fakapotopoto pea mo fakamahino lelei, ʼe tonu ki te ʼu mātuʼa Kilisitiano ke nātou fakahāhā lelei ki tanatou fānau ia te ʼu faigataʼaʼia pea mo te ʼu fihifihia ʼo te maʼuli ʼi te tuʼu ʼo te ʼu faʼahiga meʼa ʼaenī. ʼE mole nātou loto heʼe ʼamanaki anai peʼe nātou fakaloto vaivaiʼi, kae ʼe feala ke nātou fakamatalatala age ia te ʼu ʼaluʼaga kovi ʼe mole faka fīmālie ʼaē ʼe feala ke tau mo he tūpulaga mo kapau ʼe to tuʼa anai ʼi tona ʼapi. Ko te ako ʼaia, fakatahi mo te poto ʼaē ʼe haʼu mai te ʼAtua ʼe ina “foaki [anai] ki te hahaʼi ʼaē ʼe mole popoto te fealagia ʼaē ke nātou fai he tonu ʼaki te fakasiosio lelei, ki te tama tūpulaga te ʼatamai mālama pea mo te fealagia fakakaukau.”—Tāʼaga Lea 1:4.
Ko te ʼu mātuʼa ʼaē ʼe nātou fakahū ki te loto ʼa tanatou fānau, te ʼu aga faka lotu pea mo te ʼu aga ʼe tonu ke fai, ʼe nātou faka fealagia age kia nātou ke nātou popoto ʼi te tauʼi ʼo te ʼu faigataʼaʼia ʼo te maʼuli. ʼE feala ke maui mālie mo kapau ʼe fai tuʼumaʼu he ako faka famili ʼo te Tohi-Tapu, mo he felogoi fakahagatonu, pea mo he tokaga moʼoni ki te maʼuli ʼo tanatou fānau. ʼE tonu ki te ʼu mātuʼa ke nātou foaki he ako faka lotu ʼe fakafuafua lelei pea mo fakapotopoto, moʼo teuteuʼi ai tanatou fānau ke nātou fai he ʼu tonu ki muli age ʼi tonatou maʼuli. ʼAki tanatou fakaʼaogaʼi tanatou faʼifaʼitaki, ʼe lava akoʼi age e te ʼu mātuʼa ki tanatou fānau ʼe feala hakita nofo ʼi te malamanei kae mole kita kau kiai.—Soane 17:15, 16.
[Paki ʼo te pasina 23]
Ko ʼihi tūpulaga Kilisitiano ʼe tonu ke nātou mavae ʼi tonatou ʼapi
[Paki ʼo te pasina 24]
ʼI tanatou teteke te fakahala, ʼe lava faʼifaʼitakiʼi e te kau tūpulaga ia Sosefo pea nātou nonofo maʼa ʼi te aga ʼaē ʼe tonu ke fai
[Paki ʼo te pasina 26]
Koutou faʼifaʼitakiʼi te kiʼi taʼahine kaugana Iselaele, ʼaē neʼe ina fakavikiviki ia Sehova ʼaki tana palalau