Ko Te ʼu Fafine Neʼe Nātou Fakafiafia Te Loto ʼo Sehova
“ ʼOfa pe ke tapuakina e Sehova te aga ʼaē ʼe ke fai, pea ke foaki atu kia te koe he fakapale katoa e Sehova.”—Lute 2:12.
1, 2. ʼE lava fua lelei feafeaʼi kia tatou mo kapau ʼe tou metitasioʼi te ʼu faʼifaʼitaki ʼa te ʼu fafine ʼi te Tohi-Tapu ʼaē neʼe nātou fakafiafia te loto ʼo Sehova?
NEʼE mole fakalogo te ʼu fafine e toko lua ki te Falaone koteʼuhi neʼe nā manavasiʼi ki te ʼAtua. Neʼe teitei pe ke mate te fafine paomutu heʼe ʼaki te tui neʼe ina puipui te ʼu malomu Iselaele e toko lua. Neʼe hoko te tokakovi, pea ʼaki tana aga fakapotopoto pea mo tana agavaivai, neʼe hāofaki e te fafine te maʼuli ʼo te hahaʼi tokolahi, pea mo ina tāʼofi te tagata fakanofo ʼa Sehova naʼa ina fai he ligi toto. ʼAki tana tui kia Sehova ʼAtua pea mo tana tali kāiga, neʼe foaki e te faʼe, ko te fafine vitua, tana meʼa kai fakaʼosi maʼa te polofeta ʼa te ʼAtua. Ko te ʼu fafine ʼaia ʼe nātou kau ʼi te ʼu fafine tokolahi ʼo te Tohi-Tapu ʼaē neʼe nātou fakafiafia te loto ʼo Sehova.
2 Ko te aga ʼa Sehova ki te ʼu taʼi fafine ʼaia pea mo te ʼu tapuakina ʼaē neʼe ina foaki age kia nātou, ʼe hā ʼaki mai ko te meʼa ʼaē ʼe ina leleiʼia tāfito, ʼe ko te ʼu kalitate fakalaumālie ʼa he fafine peʼe ko he tagata. ʼI te malamanei, ʼe tokaga fau te hahaʼi ki te ʼu meʼa fakasino, koia ʼe faigataʼa ki he tahi hana tokaga ki te ʼu meʼa fakalaumālie. Kae ʼe feala pe he fakamuʼamuʼa ʼo te ʼu meʼa fakalaumālie, ohage ko tona fakahā e te ʼu lauʼi miliona hahaʼi fafine ʼaē ʼe manavasiʼi ki te ʼAtua, ʼaē ʼe nātou kau ki te hahaʼi ʼa te ʼAtua ia ʼaho nei. Ko te ʼu taʼi fafine Kilisitiano ʼaia ʼe nātou faʼifaʼitakiʼi te tui, te tali kāiga, pea mo te tahi ʼu kalitate lelei neʼe fakahā e te ʼu fafine ʼaē neʼe manavasiʼi ki te ʼAtua, ʼaē ʼe talanoa ki ai te Tohi-Tapu. ʼE mahino ia, ʼo toe feiā mo te kau tagata Kilisitiano ʼe nātou fia faʼifaʼitakiʼi te ʼu kalitate ʼaē neʼe fakahā e te taʼi ʼu fafine ʼaia ʼo te ʼu temi ʼāfea, ʼaē ʼe ko he ʼu faʼifaʼitaki lelei. Ke tou ʼiloʼi peʼe feafeaʼi hatatou fakahoko fakalahi ia te faʼahi ʼaia, tou vakavakaʼi fakalelei muʼa ia te ʼu fakamatala faka Tohi-Tapu ʼo ʼuhiga mo te ʼu fafine ʼaē neʼe tou palalau ki ai ʼi te kamataʼaga.—Loma 15:4; Sakopo 4:8.
Te ʼu Fafine Neʼe Mole Nā Fakalogo Kia Falaone
3, 4. (a) He koʼe neʼe mole fakalogo ia Sifala pea mo Pua kia Falaone ʼi tana fakatotonu age ke nā matehi te ʼu ʼuluaki tamaliki tagata ʼa te kau Iselaele? (b) Neʼe tapuakinaʼi feafeaʼi e Sehova te ʼu fafine faifānau ʼaia e toko lua ʼo ʼuhiga mo tanā lototoʼa pea mo tanā manavasiʼi fakaʼatua?
3 ʼI te ʼu ʼahiʼahi ʼi Nuremberg, ʼaē neʼe hoko ʼi Siamani ʼi te ʼosi ʼo te Lua Tau Faka Malamanei, ko te tokolahi ʼaē neʼe tukugakoviʼi neʼe nātou kau ki te ʼu tuʼuga fai fakapō, neʼe nātou fia faka lākatonuʼi tanatou fai fakapō ʼaia, ʼo takuʼaki neʼe nātou fai he neʼe nātou mulimuli ki te ʼu fakatotonu neʼe fai age. Koutou fakatatau ia nātou ʼaia pea mo te ʼu fafine faifānau Iselaele e toko lua, ko Sifala pea mo Pua, ʼaē neʼe nonofo ʼi te Esipito ʼāfea lolotoga te hau ʼa te Falaone aga fefeka, ʼaē ʼe mole fakahā mai tona higoa. ʼI tana tuʼania ʼaē naʼa kaugamālie fau te kau Hepeleo, neʼe fakatotonu e Falaone ki te ʼu fafine faifānau ʼaia e toko lua ke nā vakaʼi fakalelei ke matehi te ʼu ʼuluaki tamaliki tagata Hepeleo. Neʼe tali feafeaʼi e te ʼu fafine ʼaia ki te fakatotonu fakamataku ʼaia? “Neʼe mole nā mulimuli ki te fakatotonu ʼa te hau ʼo Esipito, kae neʼe nā hāofaki te tamaliki tagata.” He koʼe neʼe mole matataku te ʼu fafine ʼaia ki te tagata? Koteʼuhi neʼe nā “manavasiʼi ki te ʼAtua moʼoni.”—Ekesote 1:15, 17; Senesi 9:6.
4 Ei, neʼe falala te ʼu fafine faifānau ʼaia kia Sehova, pea neʼe liliu ia Sehova ko “he puipui” maʼa nāua mai te hāūhāū ʼo Falaone. (2 Samuele 22:31; Ekesote 1:18-20) Kae neʼe mole gata ai te tapuakina ʼa Sehova ki te ʼu fafine ʼaia. Neʼe ina tapuakina ia Sifala pea mo Pua, pea mo tona ʼu famili. Neʼe ina toe faka maʼuhigaʼi te ʼu fafine ʼaia ʼi tana fakahā ʼi tana Folafola, tonā ʼu higoa pea mo tanā ʼu gāue, ki te ʼu taʼiake ki ʼamuli ʼaē ka nātou lau anai, kae kua puli te huafa ʼo Falaone ʼaki te temi.—Ekesote 1:21; 1 Samuele 2:30b; Tāʼaga Lea 10:7.
5. Ia ʼaho nei, ʼe faʼifaʼitakiʼi feafeaʼi e te ʼu fafine Kilisitiano tokolahi ia Sifala pea mo Pua, pea ʼe fakapale feafeaʼi anai ia nātou e Sehova?
5 ʼE ʼi ai koa he ʼu fafine ohage ko Sifala pea mo Pua ia ʼaho nei? Ei. ʼI te taʼu fuli, tokolahi te ʼu fafine feiā ʼe mole nātou matataku ʼi te faka mafola te logo lelei ʼo te Tohi-Tapu ʼi te ʼu fenua ʼaē ʼe ‘fakatotonu ai e te hau’ ke tapuʼi ai te gāue, pea ʼe nātou faka tuʼutāmaki tonatou ʼāteaina peʼe ko tonatou maʼuli. (Hepeleo 11:23; Gaue 5:28, 29) ʼUhi ko tonatou ʼofa ki te ʼAtua pea mo tonatou tatau, ʼe mole tuku e te ʼu fafine toʼa ʼaia ia he meʼa ke ina tāʼofi nātou ke nātou kau ki te faka mafola ki te hahaʼi, te logo lelei ʼo te Puleʼaga ʼo te ʼAtua. Koia, ʼe tokolahi te ʼu fafine Kilisitiano ʼe nātou tali te ʼu fakafeagai pea mo te ʼu fakataga. (Maleko 12:30, 31; 13:9-13) Ohage pe ko Sifala pea mo Pua, ʼe ʼiloʼi lelei e Sehova ia te ʼu gāue lelei ʼa te ʼu fafine toʼa ʼaia, pea ʼe ina fakahā anai tona ʼofa kia nātou ʼo ina taupau tonatou ʼu higoa ʼi tana “tohi o te mauli,” mo kapau ʼe nātou kātaki ʼo agatonu ʼo aʼu ki te fakaʼosi.—Filipe 4:3; Mateo 24:13.
Ko He Fafine Neʼe Paomutu ʼe Ina Fakafiafia Te Loto ʼo Sehova
6, 7. (a) Koteā ʼaē neʼe ʼiloʼi e Laape ʼo ʼuhiga mo Sehova pea mo tana hahaʼi, pea neʼe malave feafeaʼi kia ia te ʼu meʼa ʼaē neʼe ina ʼiloʼi? (b) ʼE faka maʼuhigaʼi feafeaʼi ia Laape ʼi te Folafola ʼa te ʼAtua?
6 ʼI te taʼu 1473 ʼi muʼa ʼo totatou temi, ko te fafine paomutu ʼe higoa ko Laape neʼe nofo ʼi te kolo Kanaane, ko Seliko. ʼE mahino ia, neʼe lahi te ʼu meʼa neʼe ʼiloʼi e Laape. ʼI te temi ʼaē neʼe fenonoʼi ai te ʼu malomu Iselaele e toko lua ʼi tona ʼapi, neʼe ina fakamatala age kia nāua ia te Mavae faka milakulo ʼa te kau Iselaele mai Esipito, logola neʼe hoko te meʼa ʼaia kua hili kiai taʼu e 40! Neʼe ina toe ʼiloʼi lelei te ʼu tau neʼe hoko ʼe mole heʼeki faʼa fualoa, ʼaē neʼe mālo ai te kau Iselaele ʼi tanatou tauʼi te ʼu Hau Amolite ko Sihone pea mo Oke. Koutou fakatokagaʼi pe neʼe malave feafeaʼi kia ia tana ʼiloʼi ia te ʼu faʼahi ʼaia. Neʼe ina ʼui fēnei age ki te ʼu malomu: “ ʼE ʼau ʼiloʼi ʼe foaki moʼoni atu anai e Sehova ia te fenua kia koutou, . . . heʼe ko Sehova tokotou ʼAtua ʼe ʼAtua ʼi te lagi ʼi ʼoluga, pea mo te kele ʼi lalo.” (Sosue 2:1, 9-11) Ei, ko te ʼu meʼa ʼaē neʼe ʼiloʼi e Laape ʼo ʼuhiga mo Sehova, neʼe malave ki tona loto, ʼo ina uga ai ia ia ke tui kia te ia.—Loma 10:10.
7 Ko te tui ʼa Laape neʼe ina uga ia ia ke ina fai he ʼu gāue. Neʼe ina fakatalitali “mo te tokalelei” ia te ʼu malomu Iselaele, pea neʼe mulimuli ki tanā ʼu fakatotonu ʼo ʼuhiga mo te hāofaki ʼo tonatou maʼuli ʼi te temi ʼaē ka ʼohofiʼi ai anai e Iselaele ia Seliko. (Hepeleo 11:31; Sosue 2:18-21) ʼE mahino papau ia neʼe fiafia te loto ʼo Sehova ki te ʼu gāue ʼaē neʼe fai e Laape ʼaki tana tui, he neʼe feala ai ki te tisipulo ko Sakopo ke ina tohi tona higoa ʼo hoa kia Apalahamo, ia te kaumeʼa ʼo te ʼAtua, ko he faʼifaʼitaki ke muliʼi e te kau Kilisitiano. Neʼe tohi fēnei e Sakopo: “Pea nee tataupe mo Lahape, te paomutu, pe nee mole fakatonuhia iaʼia aki he u gaue, i tana talitali te u faifekau pea nee ina fakaliliu [nāua] i he ala kehe?”—Sakopo 2:25.
8. Neʼe tapuakinaʼi feafeaʼi e Sehova ia Laape ʼuhi ko tana tui pea mo tana fakalogo?
8 Ko Sehova neʼe ina fakapale ia Laape ʼi te ʼu faʼahiga ʼaluʼaga kehekehe. ʼUluaki, neʼe ina hāofaki faka milakulo ia ia pea mo te hahaʼi fuli ʼaē neʼe kumi hāofaki ʼi tona ʼapi—“te loto fale ʼo tana tāmai pea mo te ʼu hahaʼi fuli ʼaʼana.” Koia neʼe ina faka fealagia ki te ʼu hahaʼi ʼaia ke nātou nonofo “ ʼi te lotolotoiga ʼo te kau Iselaele,” ʼaē neʼe gaohi ai nātou ohage ko he kau Iselaele. (Sosue 2:13; 6:22-25; Levitike 19:33, 34) Kae ʼe mole gata aipe. Neʼe toe faka maʼuhigaʼi e Sehova ia Laape, he neʼe liliu ko te kui fafine ʼa Sesu Kilisito. Neʼe ko he toe loto manavaʼofa ia ki he fafine neʼe kau ʼi muʼa atu ki te tauhi tamapua ʼa te kau Kanaane!a—Pesalemo 130:3, 4.
9. Koteā te fakaloto mālohiʼi ʼaē ʼe lava maʼu e ʼihi fafine ʼo te temi nei ʼaki te aga ʼa Sehova kia Laape pea mo ʼihi fafine Kilisitiano ʼo te ʼuluaki sēkulō?
9 Ohage ko Laape, ko ʼihi fafine Kilisitiano, mai te ʼuluaki sēkulō ʼo aʼu mai ki te temi nei, neʼe nātou līaki tonatou faʼahiga maʼuli heʼeʼaoga, ke feala he tali ʼo nātou e te ʼAtua. (1 Kolonito 6:9-11) ʼE mahino ia ko ʼihi ia nātou neʼe nātou tutupu ake ʼi he koga meʼa ʼe hage ko te Kanaane ʼāfea, ʼaē neʼe mālohi ai te ʼu aga heʼeʼaoga pea neʼe hage kia nātou ko he faʼahiga maʼuli ʼe lelei. Kae neʼe nātou fetogi tonatou maʼuli, koteʼuhi neʼe uga e te tui ʼaē ʼe fakatafito ki te ʼatamai mālama ʼo te Tohi-Tapu. (Loma 10:17) Koia, ʼe toe feala hatatou ʼui ʼo ʼuhiga mo te ʼu taʼi fafine ʼaia, “e mole ufiʼufi te Atua, i tanatou paui iaʼia ko tonatou Atua.” (Hepeleo 11:16) ʼE ko he faka maʼuhiga lahi ʼaia!
Ko He Fafine Neʼe Tapuakina ʼUhi Ko Tana Aga Fakapotopoto
10, 11. Koteā te fihifihia ʼaē neʼe hoko ia Napale mo Tavite, ʼo tupu ai te fai puleʼaki ʼa Apikaela?
10 Tokolahi te ʼu fafine agatonu ʼo te temi muʼa neʼe hā lelei ia nātou te kalitate ʼaē ko te aga fakapotopoto, ʼo nātou liliu ai ko he koloā maʼuhiga ki te hahaʼi ʼa Sehova. ʼI te ʼu fafine ʼaia neʼe ʼi ai ia Apikaela, te ʼohoana ʼo te tagata Iselaele maʼu koloā ko Napale. Ko te aga fakapotopoto ʼa Apikaela neʼe ina hāofaki te maʼuli ʼo te ʼu hahaʼi pea mo tāʼofi ia Tavite, ia ia ʼaē ka liliu ko te hau, ke ʼaua naʼa ina fakahoko he ligi toto. ʼE tou lava lau ia te fakamatala ʼaē ʼe tuʼu ia 1 Samuele kapite 25.
11 ʼI te kamataʼaga ʼo te fakamatala, ko Tavite pea mo tana kau tagata neʼe nātou nonofo ōvi ki te faga manu ʼa Napale, ʼo nātou puipui te faga manu ʼaia, kae ʼaki tanatou lotoʼofa, neʼe mole nātou fakamaʼua age ki tonatou tēhina Iselaele ko Napale, ke ina totogi age tanatou leʼoleʼo ʼi te ʼaho mo te po. ʼI te tahi ʼaho, neʼe mole kei ʼi ai he meʼa kai ʼa Tavite, pea neʼe ina fekauʼi te kau tūpulaga e toko hogofulu ke nātou ʼolo ʼo kole meʼa kai kia Napale. Neʼe ko he faigamālie ʼaia ʼa Napale ke ina fakahā tana fakafetaʼi kia Tavite, pea mo ina faka maʼuhigaʼi ia ia ʼaē neʼe fakanofo e Sehova. Kae neʼe mole fai te faʼahi ʼaia e Napale. ʼAki he ʼita lahi, neʼe ina laukoviʼi ia Tavite pea neʼe mole ina ʼavage he meʼa ki te kau tagata tūpulaga. ʼI te logo ʼa Tavite ki te faʼahi ʼaia, neʼe ina fakamāʼopoʼopo te toko 400 tagata solia ke nātou fakahoko te kami. Neʼe logo ia Apikaela ki te tali fefeka ʼo tona ʼohoana, pea neʼe ina foimo fai atu aipe te puleʼaki fakapotopoto, ko te ʼave ʼo he tuʼuga meʼa kai, moʼo fakamalū te ʼita ʼo Tavite. Pea neʼe ʼalu tonu kia Tavite.—Vaega 2-20.
12, 13. (a) Neʼe fakahā feafeaʼi e Apikaela tana fakapotopoto mo tana agatonu kia Sehova pea mo tana fakanofo? (b) Koteā ʼaē neʼe fai e Apikaela ʼi tana liliu ki tona ʼapi, pea neʼe koteā tona maliuʼaga kia ia?
12 ʼI te felāveʼi ʼa Apikaela mo Tavite, ko tana kole fakavaivai ʼaē ke manavaʼofa age, neʼe ʼiloga ai tana fakaʼapaʼapa ki te tagata fakanofo ʼa Sehova. Neʼe ina ʼui fēnei age: “ ʼE fakatologa anai e Sehova te ʼapi ʼo toku ʼaliki, koteʼuhi ko toku ʼaliki ʼe ina fakahoko te ʼu tau ʼa Sehova,” pea mo ina toe ʼui ko Sehova ʼe ina fakanofo anai ia Tavite ke pule ki Iselaele. (Vaega 28-30) ʼI te temi pe ʼaia, neʼe fakahā ai e Apikaela he lototoʼa, he neʼe ina ʼui kia Tavite, kapau ʼe mole ina lolomi tana fia fakahoko te kami, pea ʼe iku anai ki he ligi toto. (Vaega 26, 31) Neʼe toe maʼu e Tavite he fakakaukau fakapotopoto, ʼuhi ko te agavaivai, mo te fakaʼapaʼapa lahi, pea mo te fakakaukau lelei ʼa Apikaela. Neʼe tali fēnei age ki ai e Tavite: “Ke tapuakinaʼi ia Sehova, te ʼAtua ʼo Iselaele, ia ia ʼaē neʼe ina fekauʼi koe ke ke felāveʼi mo ʼau ʼi te ʼaho ʼaenī! Ke tapuakinaʼi tau fakapotopoto pea ke tapuakinaʼi ia koe, ia koe ʼaē neʼe ke tāʼofi ʼau, ʼi te ʼaho ʼaenī, ke mole ʼau fai he ligi toto.”—Vaega 32, 33.
13 ʼI tana liliu ki tona ʼapi, neʼe faigaʼi e Apikaela ʼaki he lototoʼa ke ina fakahā ki tona ʼohoana ia tona meʼa ʼofa ʼaē kia Tavite. Kae neʼe ina maʼu atu “kua konahia ʼaupito.” Koia neʼe fakatalitali ai ke puli tona konahia pea hoki ina fakahā age kia ia. Neʼe tali feafeaʼi e Napale te faʼahi ʼaia? Neʼe punamaʼuli ʼaupito ohage neʼe palalisia. Hili kiai te ʼu ʼaho e hogofulu pea neʼe matehi ia ia e te ʼAtua. ʼI te logoʼi e Tavite kua mate ia Napale, neʼe ina koleʼi ia Apikaela ke nā ʼohoana, he neʼe ʼofa moʼoni ki ai pea mo fakaʼapaʼapa lahi ki ai. Pea neʼe tali e Apikaela ke nā ʼohoana.—Vaega 34-42.
ʼE Koutou Lava Hage Koa Ko Apikaela?
14. Koteā te ʼu kalitate ʼa Apikaela ʼe lagi koutou loto ke toe gāueʼi lahi age?
14 Peʼe koutou fafine peʼe tagata, kae kua koutou tokagaʼi koa he ʼu kalitate ʼe maʼu e Apikaela ʼe lagi lelei kia koutou ke koutou toe gāueʼi lahi age? ʼE lagi koutou loto anai ke toe lahi age takotou fakapotopoto mokā hoko mai he ʼu fihifihia. Peʼe lagi koutou loto ke koutou palalau ʼaki he agamālū mokā ʼiʼita atu niʼihi. Kapau koia ʼaia, he koʼe koa ʼe mole koutou faikole kia Sehova ʼo ʼuhiga mo te ʼaluʼaga ʼaia? ʼE ina fakapapau mai ʼe ina foaki te poto, mo te fakasiosio tonu pea mo te fealagia fakakaukau kia nātou fuli ʼaē ʼe nātou “kole mo [te] tui.”—Sakopo 1:5, 6; Tāʼaga Lea 2:1-6, 10, 11.
15. Koteā te ʼu ʼaluʼaga ʼe maʼuhiga tāfito ai ki te ʼu fafine Kilisitiano ke nātou fakahā te ʼu kalitate ʼaē neʼe fakahā e Apikaela?
15 ʼE maʼuhiga tāfito te ʼu taʼi kalitate ʼaia ki he fafine ko tona ʼohoana ʼe mole lotu tahi mo ia, pea ʼe mole faʼa tokaga peʼe mole fakalogo ia ki te ʼu pelesepeto faka Tohi-Tapu. Lagi ko he tahi ʼe lahi tana ʼinu kava. ʼE tou fakaʼamu ke fetogi te aga ʼo te taʼi tagata ʼaia. ʼE tokolahi neʼe nātou fetogi, ʼuhi ko te agamālū, mo te fakaʼapaʼapa lahi pea mo te aga fakapoipoi ʼo tonatou ʼu ʼohoana.—1 Petelo 3:1, 2, 4.
16. Logope te ʼaluʼaga ʼe lagi tau mo he tuagaʼane ʼi tona ʼapi, kae ʼe ina fakahā feafeaʼi anai tana faka maʼuhigaʼi lahi ia tana ʼu felogoi mo Sehova ʼi te ʼu meʼa fuli?
16 Logope he ʼu faigataʼaʼia ʼe lagi tonu ke koutou ʼutakiʼi ʼi tokotou ʼapi, kae koutou manatuʼi ʼe lagolago tuʼumaʼu atu ia Sehova kia koutou. (1 Petelo 3:12) Koia koutou faigaʼi ke koutou fakamālohiʼi ia koutou totonu ʼi te faʼahi fakalaumālie. Koutou faikole ke koutou maʼu te poto pea mo he loto tokatoka. Koutou fakaōvi kia Sehova ʼo koutou ako tuʼumaʼu ia te Tohi-Tapu, mo faikole, pea mo metitasio, pea mo koutou fakatahi mo te kau Kilisitiano. Ko te ʼofa ʼa Apikaela ki te ʼAtua pea mo tana aga ki te kaugana fakanofo ʼa te ʼAtua, neʼe mole takitaki e te ʼu manatu fakakakano ʼo tona ʼohoana. Neʼe ina fai tana aga ʼo mulimuli ki te ʼu pelesepeto faitotonu. Māʼia mo he loto fale ʼe kaugana ai te tagata ki te ʼAtua pea mo ina tuku he faʼifaʼitaki lelei, kae ʼe mahino ki te fafine Kilisitiano ʼe tonu ke haga gāue kinakina moʼo lagalaga pea mo taupau tona maʼuli fakalaumālie ʼo ia totonu. ʼE moʼoni, ʼe ko te maʼua faka Tohi-Tapu ʼo tona ʼohoana tona taupau ʼi te faʼahi fakalaumālie pea mo te faʼahi fakasino, kae ki muli age, ʼe tonu ki te fafine ke gāue ki tona “haofaki i te mataku mo te tuania.”—Filipe 2:12; 1 Timoteo 5:8.
Neʼe Ina Maʼu “Te Fakapale Fakapolofeta”
17, 18. (a) Koteā te ʼahiʼahi makehe ʼo te tui neʼe fai ki te fafine vitua ʼo Salefate? (b) Neʼe tali feafeaʼi e te fafine vitua te kole ʼa Elia, pea neʼe fakapale feafeaʼi e Sehova ia te fafine ʼaia ʼo ʼuhiga mo te meʼa ʼaē neʼe ina fai?
17 Ko te tokaga ʼa Sehova ki te fafine vitua masiva ʼi te temi ʼo te polofeta ko Elia, ʼe hā ʼaki mai tana leleiʼia ia nātou ʼaē ʼe lagolago ki te tauhi moʼoni, ʼi tanatou foaki tonatou maʼuli pea mo tonatou ʼu koloā ki te faʼahi ʼaia. ʼUhi ko te hoge loaloaga ʼi te temi ʼo Elia, tokolahi neʼe nātou pakupaku, ʼo kau ai ia te fafine vitua mo tana kiʼi tama muli neʼe nā nonofo ʼi Salefate. ʼI te temi pe ʼaē neʼe nā ʼamanaki kai ki tana meʼa kai fakaʼosi, mo te tau age ʼo te tagata matāpule—neʼe ko te polofeta ko Elia. Neʼe ina kole age te meʼa ʼe mole fai māhani. Logope tana mahino ki te masiva ʼa te fafine, kae neʼe kole age e Elia ke ina fakaʼaogaʼi tana moʼi lolo pea mo tana moʼi falena fakaʼosi, moʼo taʼo age hana “kiʼi foʼi keke takafuafua.” Kae neʼe toe ʼui fēnei age e Elia: “Koteʼuhi koʼeni te folafola ʼa Sehova te ʼAtua ʼo Iselaele: ‘ ʼE mole ʼosi anai te falena ʼaē ʼi tou ipu kele, pea ʼe mole hifo anai te lolo ʼo tou kiʼi ipu kele, ʼo aʼu ki te ʼaho ʼaē ʼe fakatō anai e Sehova ia he ʼua lahi ki te kele.’ ”—1 Hau 17:8-14.
18 ʼE koutou tali feafeaʼi anai ki te kole fakaofoofo ʼaia? ʼE ʼiloga mai neʼe ʼiloʼi e te fafine vitua ʼo Salefate ko Elia neʼe ko te polofeta ʼa Sehova, pea neʼe “ina fai ʼo mulimuli ki te ʼu palalau ʼa Elia.” Neʼe tali feafeaʼi age e Sehova ki tana tali kāiga? Neʼe ina foaki faka milakulo age te meʼa kai maʼa te fafine, mo tana tama, pea mo Elia lolotoga te temi ʼo te hoge. (1 Hau 17:15, 16) Ei neʼe foaki age e Sehova ki te fafine vitua ʼo Salefate “te fakapale fakapolofeta,” logola neʼe mole ko he fafine Iselaele. (Mateo 10:41) Neʼe toe faka maʼuhigaʼi e te ʼAlo ʼo te ʼAtua ia te fafine vitua ʼaia, ʼo ina ʼui neʼe ko he faʼifaʼitaki ki te hahaʼi heʼe tui ʼo tona kolo ko Nasaleti.—Luka 4:24-26.
19. ʼE fakahā feafeaʼi e te ʼu fafine Kilisitiano kaugamālie ia te kalitate ʼa te fafine vitua ʼo Salefate, pea koteā te manatu ʼa Sehova ki te ʼu fafine ʼaia?
19 ʼI te temi nei, ʼe kaugamālie te ʼu fafine Kilisitiano ʼe nātou fakahā te kalitate neʼe maʼu e te fafine vitua ʼo Salefate. Ohage la, ʼi te vāhaʼa fuli ko te ʼu tuagaʼane Kilisitiano ʼe nātou loto foaki ʼo tali kāiga ki te ʼu taupau feʼaluʼaki mo tonatou ʼu ʼohoana—logola ʼe tokolahi ia nātou ʼe nātou māsisiva pea ʼe ʼi ai tanatou fānau ʼe tonu ke nātou taupau. Ko ʼihi ʼe nātou vaevae tanatou meʼa kai mo te ʼu tēhina mo tuagaʼane ʼaē ʼe gāue temi katoa, mo tokoni ki ʼihi ʼaē ʼe faigataʼaʼia, peʼe nātou fakaʼaogaʼi tonatou temi pea mo tonatou ʼu koloā moʼo lagolago ki te gāue ki te Puleʼaga. (Luka 21:4) ʼE tokagaʼi koa e Sehova te taʼi sakilifisio ʼaia? ʼE mahino ia! “E mole agakovi te Atua pea e mole ina galoi tautou gaue mo toutou ofa nee koutou fakaha o uhiga mo tona Huafa, i tautou tauhi te kaigalotu pea e kei koutou fai aipe.”—Hepeleo 6:10.
20. Koteā anai ʼaē ka tou vakavakaʼi ʼi te alatike ʼaē ʼe hoa mai?
20 ʼI te ʼuluaki sēkulō, ʼe lahi te ʼu fafine neʼe nātou manavasiʼi ki te ʼAtua, neʼe nātou maʼu te pilivilesio ʼaē ko te tauhi kia Sesu mo tana kau ʼapositolo. ʼI te alatike ka hoa mai, ʼe tou palapalalau anai ki te ʼu meʼa ʼaē neʼe fai e te ʼu fafine ʼaia moʼo fakafiafiaʼi te loto ʼo Sehova, pea mo tou vakavakaʼi anai te faʼifaʼitaki ʼo te ʼu fafine ʼo te temi nei, ʼe nātou tauhi kia Sehova mo tonatou loto katoa, logola te ʼu ʼaluʼaga faigataʼa ʼe tau mo nātou.
[Kiʼi nota]
a Ko te hōloga ʼo Sesu, ohage ko tona fakamatala e Mateo, ʼe talanoa ki te ʼu fafine e toko fā—ko Tamale, Laape, Lute, pea mo Malia. ʼE faka maʼuhigaʼi fuli ia nātou ʼaia ʼi te Folafola ʼa te ʼAtua.—Mateo 1:3, 5, 16.
Fakamanatu
• Koteā ʼaē neʼe fai e te ʼu fafine ʼaenī moʼo fakafiafiaʼi te loto ʼo Sehova?
• Sifala mo Pua
• Laape
• Apikaela
• Te fafine vitua ʼo Salefate
• Koteā tona ʼaoga kia tatou takitokotahi tatatou metitasio ki te ʼu faʼifaʼitaki ʼaē neʼe tuku mai e te ʼu fafine ʼaenī? Koutou fakahā he faʼifaʼitaki.
[Paki ʼo te pasina 9]
Neʼe kaugamālie te ʼu fafine agatonu neʼe nātou haga tauhi ki te ʼAtua logola “te fakatotonu ʼa te hau”
[Paki ʼo te pasina 10]
He koʼe koa ko Laape ʼe ko he faʼifaʼitaki lelei ʼo he tahi neʼe tui?
[Paki ʼo te pasina 10]
Koteā te ʼu kalitate ʼa Apikaela ʼe koutou fia faʼifaʼitakiʼi?
[Paki ʼo te pasina 12]
ʼE kaugamālie te ʼu fafine Kilisitiano ʼi te temi nei ʼe nātou fakahā te kalitate neʼe maʼu e te fafine vitua ʼo Salefate