Neʼe Nātou Fai Te Finegalo ʼo Te ʼAtua
Ko Te Fafine Aga Fakapotopoto ʼe Ina Tāʼofi Te Tuʼutāmaki
KO TE fafine aga fakapotopoto neʼe ʼohoana mo te tagata neʼe mole hona ʼaoga—ko te taumatuʼa ʼaia ko Apikaela pea mo Napale. Ko Apikaela, neʼe “poto lelei pea mo finemui.” Kae ko Napale neʼe “aga fefeka pea neʼe kovi tana ʼu aga.” (1 Samuele 25:3) ʼUhi ko te ʼaluʼaga fakaʼofaʼofa ʼo te hisitolia ʼo te taumatuʼa faikehe ʼaia, koia neʼe tohi ai tonā ʼu higoa ʼi te hisitolia faka Tohi-Tapu. Tou vakaʼi pe koteā te meʼa ʼaē neʼe hoko.
ʼE Meʼa Noaʼi Te Gāue Lelei ʼa Tavite
Ko te meʼa ʼaia neʼe hoko ʼi te 11 sēkulō ʼi muʼa ʼo totatou temi. Neʼe kua fakanofo ia Tavite ke hau ʼi Iselaele, kae ʼi te temi ʼaia neʼe mole heʼeki nofo hau ia kae neʼe feholaʼaki. Ko Saulo, te hau ʼaē neʼe pule ʼi te temi ʼaia, neʼe faiga mālohi ke ina matehi ia ia. Koia, neʼe tonu ai kia Tavite ke feholaʼaki. Ko ia pea mo tana ʼu tagata e toko 600, neʼe nātou maʼu tonatou holaʼaga ʼi te toafa ʼo Palane, ʼaē ʼe tuʼu ʼi te potu toga ʼo Suta pea mo tuʼu ōvi ki te toafa ʼo Sinai.—1 Samuele 23:13; 25:1.
ʼI tanatou nonofo ai, neʼe nātou felāveʼi mo te ʼu tagata tauhi ōvi ko tonatou pule neʼe ko te tagata ko Napale. Ko te tagata maʼu koloā ʼaia ʼaē neʼe kau ʼi te hōloga ʼo Kalepe, pea neʼe ʼi ai tana ʼu faga ōvi e 3 000 pea mo tana ʼu tao e 1 000, pea neʼe ina kosi te fulufulu ʼo tana ʼu ōvi ʼi Kalemeli, ko te kolo ʼe tuʼu ʼi te potu toga ʼo Hepeloni, pea neʼe lagi tuʼu ia kilometa pe e 40 mai Palane.a Neʼe tokoni ia Tavite pea mo tana ʼu tagata ki te ʼu tagata tauhi ōvi ʼo Napale, moʼo puipui te ʼu faga manu ʼi te ʼu tagata kaihaʼa ʼaē neʼe nātou fakalaka ʼi te toafa.—1 Samuele 25:14-16.
ʼI te temi ʼaia, ʼi Kalemeli, neʼe kua kamata kosi te fulufulu ʼo te ʼu ōvi. Neʼe ko he temi fakafiafia ʼaia, ohage ko te temi fakafiafia ʼo te taʼukai ʼo te tagata gāue kele. Tahi ʼaē meʼa, neʼe ko he faka fealagia ʼaia ke fakahā ai he loto fia foaki, pea ko te ʼu tagata maʼu ōvi neʼe nātou fakapale te ʼu tagata ʼaē neʼe gāue kia nātou. Koia, neʼe mole ko he agapauʼu ʼa Tavite tana fekauʼi te ʼu tagata e toko hogofulu ke ʼolo ki te kolo ʼo Kalemeli, ʼo kole age kia Napale hanatou meʼa kai moʼo totogi ʼaki te gāue ʼaē neʼe nātou fai ki tana ʼu faga manu.—1 Samuele 25:4-9.
Neʼe tali kovi e Napale, pea neʼe mole ina fakahā he loto fia foaki. Neʼe kata manukinuki, ʼo ina ʼui fēnei: “Ko ai ia Tavite?” Pea ʼi tana ʼui ʼaē ko Tavite pea mo tana ʼu tagata neʼe ko te ʼu kaugana pe ia neʼe nātou feholaʼaki, neʼe ina fehuʼi fēnei age: “ ʼE tonu koa ke ʼau toʼo taku pane mo taku vai pea mo taku moʼi pipi ʼaē neʼe ʼau tofitofi maʼa taku ʼu tagata kosi fuluʼi akeno, pea ke ʼau foaki age ki he ʼu tagata ʼe mole ʼau ʼiloʼi pe la peʼe nātou ʼōmai maifea?” ʼI te logo ʼa Tavite ki te meʼa ʼaia, neʼe ina ʼui fēnei ki tana ʼu tagata: “Koutou tahi ʼai takotou heletā ʼi tona ʼaiʼaga!” Ko te toko 400 tagata neʼe nātou teuteu ki te tau.—1 Samuele 25:10-13.
Ko Te Poto ʼa Apikaela
Ko te ʼu leakovi ʼa Napale neʼe fakahā ki tona ʼohoana, ia Apikaela. Ki muʼa atu, neʼe lagi kua ina fai ʼi he tahi ʼu ʼaluʼaga, he ʼu puleʼaki ki te tokalelei ʼo ʼuhiga mo Napale. Ko te meʼa ʼaē neʼe hoko, neʼe foimo fai e Apikaela he puleʼaki. Neʼe mole ina fakahā kia Napale, kae neʼe ina tānaki he ʼu meʼa kai—ko te ʼu ōvi e nima pea mo te tuʼuga meʼa kai—pea neʼe ʼalu ʼo faka felāveʼi kia Tavite ʼi te toafa.—1 Samuele 25:18-20.
ʼI te sio ʼa Apikaela kia Tavite, neʼe foimo tuʼutuli atu aipe ʼi ʼona muʼa. Neʼe ina kole mamahi age kia ia ʼo fēnei, “ke ʼaua naʼa tokaga te loto ʼo toku ʼaliki ki te tagata ko Napale ʼaē ʼe mole hona ʼaoga.” “[Pea] ʼo ʼuhiga mo te meʼa ʼofa ʼaia ʼaē neʼe ʼaumai e tau fafine kaugana ki toku ʼaliki, ʼe tonu ke foaki ki te ʼu talavou ʼaē ʼe nātou haʼele ʼi te ʼu tafuga vaʼe ʼo toku ʼaliki.” Neʼe ina toe ʼui fēnei: “Ke ʼaua naʼa liliu te faʼahi ʼaia [tana ʼu felogoi mo Napale] ko he meʼa ʼe fakatupu lumaʼea kia te koe peʼe ko he maka fakatupu tūkia ki te loto ʼo toku ʼaliki.” Ko te kupu faka Hepeleo ʼaē ʼe fakaliliu ʼi henī ʼaki te kupu “lumaʼea” ʼe pipiki ki te lotohoha. Koia, ko Apikaela neʼe ina fakatokagaʼi ia Tavite ke ʼaua naʼa ina fai he meʼa kovi ʼe fakatupu ai anai hana loto fakahemala ki ʼamuli.—1 Samuele 25:23-31.
Neʼe fakalogo ia Tavite kia Apikaela. Neʼe ina ʼui fēnei kia ia: “Ke tapuakiʼi tau fakapotopoto pea ke tapuakiʼi ia koe, ia koe ʼaē neʼe ke tāʼofi ʼau ʼi te ʼaho ʼaenī, ke ʼaua naʼa ʼau kau ki he ligi toto.” “Kanapaula neʼe mole ke foimo haʼu ʼo felāveʼi mo ʼau, kanaʼauala ʼe mole kei toe anai kia Napale, ʼo aʼu ki te mālama ʼo te ʼaho, he tahi ʼe līvai ki he kaupā.”b—1 Samuele 25:32-34.
Ko Te Ako Maʼa Tatou
ʼE fakahā mai e te talanoa faka Tohi-Tapu ʼaenī, ʼe mole kovi ki te fafine ʼaē ʼe manavasiʼi ki te ʼAtua, ke ina fai he ʼu puleʼaki mo kapau ʼe tonu ke ina fai te faʼahi ʼaia. Neʼe fakafeagai ia Apikaela ki te ʼu meʼa ʼaē neʼe loto kiai tona ʼohoana, ia Napale, kae ʼe mole fakakoviʼi ia ia e te Tohi-Tapu ʼo ʼuhiga mo te faʼahi ʼaia. ʼE ina vikiʼi ia, koteʼuhi neʼe ko he fafine aga fakapotopoto. ʼI tana fai he puleʼaki ʼi te ʼaluʼaga faigataʼa ʼaia, neʼe ina hāofaki ai te tokolahi.
Logope la, ʼi te agamāhani, ʼe tonu ki te fafine ke fakalogo ʼaki he lotolelei pea mo he manavasiʼi ki te ʼAtua, kae ʼe feala tana fakafeagai ki te manatu ʼo tona ʼohoana mo kapau ʼe tonu ke ina muliʼi te ʼu pelesepeto faitotonu. ʼE mahino papau ia, ʼe faiga anai ke ina taupau he “ ʼatamai tokalelei mo mālū,” pea ʼe mole tonu anai ke ina fai he ʼu puleʼaki ʼaʼana totonu, ʼuhi pe ko tona ʼita, pe ko tana fiatuʼu, pe ko tana agatuʼu. (1 Petelo 3:4) Kae ko te fafine ʼaē ʼe manavasiʼi ki te ʼAtua, ʼe mole ina tali anai ke fai he meʼa ʼe mole fakapotopoto peʼe ina maumauʼi te ʼu pelesepeto faka Tohi-Tapu. ʼE moʼoni, ko te hisitolia ʼo Apikaela ʼe ina foaki he fakamoʼoni maʼuhiga kia nātou ʼaē ʼe nātou ʼui ko te Tohi-Tapu ʼe talanoa ki te hahaʼi fafine ʼe ko he ʼu kaugana.
Ko te fakamatala ʼaia ʼe ina toe akoʼi mai foki kia tatou te maʼuhiga ʼo te loto lolomi. ʼI ʼihi temi, neʼe fakahā fakalelei e Tavite te kalitate ʼaia. Ohage la, neʼe fakafisi ke ina fakapogi te Hau ko Saulo ʼaē neʼe fia lagavaka, logope la neʼe lahi te ʼu temi faigamālie ʼaē neʼe feala ai ke ina fai te faʼahi ʼaia, pea neʼe feala anai ʼaki te mate ʼa Saulo, ke ina maʼu te tokalelei. (1 Samuele 24:2-7) Kae ʼi te temi ʼaē neʼe laukovi ai ia Napale ʼo ina līaki ia ia, neʼe mole manatu e Tavite ʼe hoko anai te faʼahi ʼaia, pea neʼe ina fakapapau ʼe ina liufaki anai te kovi ʼaē neʼe fai age kia ia. ʼE ko he fakatokaga maʼuhiga ʼaia ki te kau Kilisitiano, ʼaē ʼe nātou faiga ke ʼaua naʼa nātou “liufaki ki he tahi te kovi moʼo fetogi ʼaki te kovi.” ʼI te ʼu ʼaluʼaga fuli pe, ʼe tonu ke nātou mulimuli ki te tokoni ʼaenī ʼa Paulo: “Kapau ko he meʼa ʼe feala, tāfito mo kapau ko he meʼa ʼe fakalogo kia koutou, koutou maʼuli ʼi te tokalelei mo te ʼu tagata fuli pe. ʼAua naʼa koutou lagavaka, kau ʼofaina, kae koutou faka ʼalunoa te hāūhāū.”—Loma 12:17-19.
[Kiʼi nota ʼi te lalo pasina]
a ʼE ʼui ko te toafa ʼo Palane ʼe kaku ki Pelesepa ʼi te potu tokelau. ʼI te potu fenua ʼaia, neʼe lahi ai te ʼu gāueʼaga.
b Ko te kupuʼi palalau “he tahi ʼe līvai ki he kaupā,” neʼe ko he faʼahiga palalau ʼi te lea faka Hepeleo neʼe faka ʼuhiga kia nātou tagata, pea ʼe mahino papau ia, ko te kupuʼi palalau ʼaia neʼe ko he ʼu kupu faka manukinuki.—Vakaʼi ia 1 Hau 14:10.
[Paki ʼo te pasina 15]
ʼE foaki e Apikaela te ʼu meʼa ʼofa kia Tavite