ʼE Manatuʼi Feafeaʼi ʼIhi
KUA hili kiai teitei taʼu e tolu afe, neʼe hola ia Tavite mai te Hau ʼo Iselaele ko Saulo. Ko Tavite neʼe kole meʼa kai pea mo meʼa ʼinu kia Napale, ʼaē neʼe ko he tagata neʼe lahi tana ʼu faga ōvi pea mo tana ʼu faga tao. Ko Napale neʼe tuʼu maʼua kia Tavite mo tana hahaʼi fakalogo, koteʼuhi neʼe nātou puipui te ʼu faga manu ʼa Napale. Kae ko Napale neʼe mole ina fia fakahā age te tali kāiga kia nātou. Pea neʼe mole gata aipe, kae neʼe ina toe munaʼi foki mo te ʼu tagata ʼa Tavite. Ko Napale neʼe ina fakatupu tuʼutāmaki ki tona maʼuli, heʼe ko Tavite neʼe ko te tagata neʼe mole tonu ke fakalainoaʼi feiā.—1 Samuele 25:5, 8, 10, 11, 14.
Neʼe mole ʼalutahi te aga ʼa Napale mo te agaʼi fenua ʼaē neʼe fai ʼi te Lotomalie ʼo te potu esite ʼo ʼuhiga mo te tali kāiga ʼaē neʼe fai ki te kau matāpule. Koia, neʼe koteā te higoa ʼo Napale neʼe ina fakahā ʼi te temi ʼaia? ʼE ʼui e te Tohi-Tapu “neʼe aga fefeka pea neʼe kovi tana ʼu aga” pea neʼe “ko he tagata neʼe mole hona ʼuhiga.” Ko te faka ʼuhiga ʼo tona higoa ʼe “mole hona ʼatamai” pea ʼe mahino papau ia neʼe ina maʼu te ʼu agaaga ʼaia. (1 Samuele 25:3, 17, 25) ʼE koutou loto koa ke manatuʼi feiā ia koutou? ʼE koutou aga fefeka koa pea mo heʼe agamālū tāfito la mo kapau ʼe koutou felogoi mo niʼihi ʼe mole tatau tanatou aga mo koutou? Peʼe koutou agalelei koa, mo tali kāiga, pea mo ʼofa?
Ko Apikaela—Ko He Fafine Neʼe Fakaʼeteʼete
ʼUhi ko tana aga fefeka, neʼe tau ia Napale mo te fihifihia. Ko Tavite pea mo te toko 400 ʼo tana hahaʼi neʼe nātou toʼo tanatou ʼu heletā, pea neʼe nātou fakatuʼutuʼu ke nātou ʼolo ʼo tauteaʼi ia Napale. Neʼe logo ia Apikaela, te ʼohoana ʼo Napale, ki te meʼa ʼaē neʼe fakatuʼutuʼu ke fai. Neʼe ina ʼiloʼi ko te tau lahi ka hoko anai. Koteā anai te meʼa ka ina fai? Neʼe ina foimo teuteuʼi atu aipe he meʼa kai lahi pea mo he ʼu meʼa ʼofa, pea neʼe ʼalu ʼo faka fetaulaki kia Tavite mo tana hahaʼi. ʼI tana felāveʼi mo nātou, neʼe ina kolekole age kia Tavite ke ʼaua naʼa ligi toto kae mole ʼi ai hona ʼuhiga. Neʼe mālū ifo ai te loto ʼo Tavite. Neʼe ina fakalogo ki tana ʼu kolekole pea neʼe mālū ifo. Hili te ʼu kiʼi temi ki te meʼa ʼaia neʼe hoko, pea mate ia Napale. Neʼe mahino ai ia Tavite ki te ʼu kalitate matalelei ʼo Apikaela, koia neʼe ina toʼo ai ko tona ʼohoana.—1 Samuele 25:14-42.
ʼAki te ʼu gāue ʼaē neʼe ina fai, neʼe fakahā e Apikaela ko ia ko te fafine feafeaʼi? Neʼe “poto lelei,” peʼe “ ʼatamai,” ohage ko tona fakahā ʼi te lea faka Hepeleo. Pea ʼe ʼiloga ia neʼe fakaʼeteʼete pea mo poto, pea neʼe ina ʼiloʼi te puleʼaki pea mo te temi ʼaē ke fai ai te puleʼaki ʼaia. Neʼe aga fakapotopoto moʼo puipui te agavale ʼo tona ʼohoana pea mo tona loto fale mai he tuʼutāmaki. Pea neʼe mate kae kua ina maʼu tona higoa matalelei ko te fafine neʼe fakaʼeteʼete.—1 Samuele 25:3; New International Version.
Koteā Te Fakamatala Neʼe Tuku e Petelo ʼo ʼUhiga Mo Ia?
Tou toe liliu muʼa ki te ʼuluaki sēkulō ʼo totatou temi ʼo tou vakaʼi te kau ʼapositolo e toko 12 ʼa Sesu. ʼE mahino ia ko Petelo, peʼe ko Sefasi, ʼaē ki muʼa atu neʼe ko he tagata tautai ʼo Kalilea, neʼe gutu palalau pea mo lotoʼoho. ʼE mahino ia, neʼe ko he tagata gāue mālohi, pea neʼe mole fula ʼi te palalau. Ohage la, ʼi te temi ʼaē neʼe fufulu ai e Sesu ia te ʼu vaʼe ʼo tana kau tisipulo, neʼe feafeaʼi ia Petelo ʼi te temi ʼaē neʼe tonu ai ke fufulu tona ʼu vaʼe?
Neʼe ʼui fēnei e Petelo kia Sesu: “ ʼAliki, ʼe ke fufulu e koe toku ʼu vaʼe?” Moʼo tali kiai, neʼe ʼui maʼa Sesu kia te ia: “Ko te meʼa ʼaenī ʼe ʼau fai, ʼe mole ke mahino koe kiai ʼi te temi nei, kae ʼe ke mahino anai ki te ʼu meʼa ʼaia ki muli age.” Neʼe tali maʼa Petelo kia te ia: “Kailoa, ʼe mole ke fufulu anai koe ʼoku vaʼe.” ʼE koutou tokagaʼi te mālohi pea mo te lotoʼoho ʼa Petelo. Neʼe tali feafeaʼi age e Sesu?
Neʼe tali fēnei age e Sesu: “Kapau ʼe mole ʼau fufulu koe, pea ʼe mole hou vahe mo ʼau.” Neʼe ʼui age e Simone Petelo kia te ia: “ ʼAliki, ke mole gata pe ʼi ʼoku vaʼe, kae ke ke toe fufulu ai mo ʼoku nima, pea mo toku ʼulu.” Koutou fakatokagaʼi te fetogi aga leva ʼaē ʼa Petelo! Kae neʼe ʼiloʼi lelei e te hahaʼi ia te aga ʼa Petelo. Neʼe mole ko hana aga fakakākā.—Soane 13:6-9, MN.
ʼE tou toe manatuʼi pe foki ia Petelo ʼuhi ko tona ʼu vaivaiʼaga. Ohage la, ʼi tona tukugakoviʼi ʼaē neʼe kau mo ia ʼi te kau tisipulo ʼa Sesu mai Nasaleti ʼaē neʼe puke, neʼe fakafisi tuʼa tolu ia kia Kilisito. ʼI te mahino ʼa Petelo ki tana hala, neʼe tagi mamahi ai. Neʼe mole ufiufi ʼi te fakahā ʼo tona mamahi pea mo tana fakahemala. ʼE toe maʼuhiga pe foki te fakamatala ʼaia ʼaē neʼe tohi e te ʼu tagata faitohi ʼo te ʼu Evaselio, pea neʼe lagi ko Petelo tonu pe ʼaē neʼe ina fakamatala age te ʼu meʼa fuli ʼaē neʼe hoko! Neʼe agavaivai moʼo fakamoʼoni ki tona ʼu vaivaiʼaga. ʼE koutou agavaivai koa, ʼo koutou tali leleiʼi koa te ʼu faʼahi ʼaē ʼe koutou tōtō ai?—Mateo 26:69-75; Maleko 14:66-72; Luka 22:54-62; Soane 18:15-18, 25-27.
Hili te vāhaʼa ki tana ʼosi fakafisi kia Kilisito, ko Petelo, ʼaē neʼe kua fonu ʼi te laumālie maʼoniʼoni, neʼe fai faka mafola ʼaki he loto toʼa ki he kau Sutea kaugamālie ʼi te Penikosite. Neʼe ko he fakaʼiloga ʼaia, ko Sesu ʼaē kua fakatuʼuake neʼe falala kia te ia.—Gaue 2:14-21.
ʼI te tahi lakaga, neʼe tō ia Petelo ki te tahi hele. Neʼe fakamahino e te ʼapositolo ko Paulo, ʼi muʼa ʼo te ʼōmai ki Atiokia ʼo te ʼu tēhina Sutea, neʼe faʼifaʼitaliha te fakatahi ʼa Petelo mo te kau Senitile ʼaē neʼe kua tafoki. Kae neʼe mavae ia mai ia nātou ʼaia, “ ʼi tana mataku kia nātou ʼaē ʼo te kau silikosisio” ʼaē neʼe hoki tau mai pe mai Selusalemi. Neʼe fakahā e Paulo ia te fetogi aga ʼa Petelo ki te kau Senitile, ʼi te temi ʼaē neʼe nofo ai te kau Sutea.—Kalate 2:11-14, MN.
Kae ko ai ʼi te kau tisipulo ʼaē neʼe ina fakahā leʼo lahi tana manatu, ʼi te temi ʼaē neʼe ʼamanaki mavae ai te tokolahi ʼo te kau tisipulo ʼa Sesu? Neʼe hoko te ʼaluʼaga ʼaia ʼi te lakaga neʼe fakahā ai e Sesu ia te manatu foʼou, ʼo ʼuhiga mo te faka ʼuhiga ʼo te kai ʼo tona sino pea mo ʼinu tona taʼataʼa. Neʼe ina ʼui fēnei: “Kapau ʼe mole koutou kai ki te kakano ʼo te Foha ʼo te tagata, pea mo ʼinu ki tona toto, pea ʼe mole ia koutou te maʼuli.” Neʼe kaugamālie te ʼu tisipulo Sutea ʼa Sesu neʼe nātou tūkia pea mo nātou ʼui fēnei: “Ko te taʼi lea ʼaenī ʼe matamatakovi ʼaupito; ko ai koa ʼaē ʼe faʼa fia logo kiai?” Koteā te meʼa neʼe hoko? “ ʼI te meʼa ʼaia, ko te tokolahi ʼo tana kau tisipulo neʼe nātou toe liliu ki te ʼu meʼa ʼaē ʼi muli, pea neʼe mole kei nātou haʼele mo ia.”—Soane 6:50-66, MN.
ʼI te lakaga maʼuhiga ʼaia, neʼe haga age ia Sesu ki te toko 12 kau ʼapositolo pea mo ina fai age kia nātou te fehuʼi maʼuhiga ʼaenī: “ ʼE mole koa la toe fia ʼolo ai mo koutou?” Neʼe tali maʼa Petelo: “ ʼAliki, ke mātou ʼolo la kia ai? ʼE ke maʼu ʼe koe te ʼu folafola ʼo te maʼuli heʼegata; koia neʼe mātou tui ai, pea neʼe mātou ʼiloʼi ai ko koe ko te Maʼoniʼoni ʼa te ʼAtua.”—Soane 6:67-69, MN.
Neʼe koteā te faʼahiga higoa neʼe maʼu ai e Petelo? ʼE malave anai ki te loto ʼo he tahi ʼe ina lau te ʼu fakamatala ʼo ʼuhiga mo Petelo, ia tana agaaga fakahāhā pea mo fakahagatonu, ʼo feiā ki tana fakahā fakavilivili ʼo tona ʼu vaivaiʼaga. ʼE ko he higoa lelei neʼe ina fakatuʼu ki tona ʼulugaaga!
ʼE Manatuʼi Feafeaʼi e Te Hahaʼi Ia Sesu?
Neʼe taʼu tolu vaelua ia te minisitelio ʼo Sesu ʼi te kele. Kae ʼe manatuʼi feafeaʼi ia ia e tana kau tisipulo? ʼUhi ko tona ʼuhiga haohaoa, heʼe agahala, neʼe faigataʼa koa ia te fakaōvi ʼa te hahaʼi kia te ia? Neʼe ina fakaʼaogaʼi kovi koa tona tuʼulaga pule, ʼi tana ʼiloʼi ʼaē ko ia neʼe ko te ʼAlo ʼo te ʼAtua? Neʼe ina fakalainoaʼi koa peʼe ina fakakinauʼi tana kau tisipulo ke nātou fakalogo age? Neʼe lahi fau koa tona faka maʼuhigaʼi ʼo ia totonu, ʼo mole aga fakahuahua? Neʼe maʼumaʼua fau koa ke mole maʼu hona temi ke tokaga kia nātou ʼaē ʼe vaivavai pea mo te kau mahaki peʼe ko te tamaliki? Neʼe loto fehiʼa koa ki te hahaʼi ʼo te tahi ʼu lanu pea mo te hahaʼi fafine, ohage ko tona tautau fai ʼaē e te hahaʼi tagata ʼo te temi ʼaia? Koteā te fakamatala ʼe tou maʼu ʼo ʼuhiga mo Sesu?
Neʼe tokaga ia Sesu ki te hahaʼi. ʼE fakahā e te sivi ʼo ʼuhiga mo tona minisitelio ia te ʼu lakaga kehekehe ʼaē neʼe ina fakamālōlō ai te kau ketu pea mo te kau mahaki. Neʼe ina fakaʼaogaʼi katoa ia ia moʼo tokoni ki te hahaʼi ʼaē neʼe faigataʼaʼia. Neʼe tokaga ki te kau tūpulaga, ʼo ina fakatotonu fēnei ki tana kau tisipulo: “Koutou tukunoaʼi te ʼu kiʼi tamaliki ke ʼōmai kia te ʼau; pea ʼaua naʼa koutou faigaʼi ke koutou tāʼofi ia nātou.” Pea “neʼe . . . toʼo [e Sesu] te ʼu tamaliki ʼi ʼona nima pea ina tapuakina ia nātou, ʼo ina hilifaki ʼona nima kia nātou.” ʼE koutou toʼo koa he temi ke koutou tokakaga ki te tamaliki, peʼe koutou maʼumaʼua fau ʼo mole pe la koutou tokagaʼi ia nātou?—Maleko 10:13-16, MN; Mateo 19:13-15.
ʼI te temi ʼaē neʼe nofo ai ia Sesu ʼi te kele, neʼe mafasia te hahaʼi Sutea ʼi te ʼu lekula faka lotu ʼaē neʼe fakalaka ʼi te ʼu fakamaʼua ʼa te Lao. Neʼe hilifaki e te kau takitaki lotu te ʼu kavega mamafa ki te hahaʼi, kae mole pe la nātou fāfā ia nātou totonu ʼaki honatou kauʼi tuhi e tahi ki te ʼu kavega ʼaia. (Mateo 23:4; Luka 11:46) Neʼe kehekehe ʼaupito ia mo Sesu! Neʼe ina ʼui fēnei: “Koutou ʼōmai kia te ʼau, ia koutou fuli ʼaē ʼe kinakina pea mo mafasia, pea ʼe ʼau fakafimālieʼi anai koutou.”—Mateo 11:28-30, MN.
Neʼe fīmālie te hahaʼi ʼi tanatou fakatahi mo Sesu. Neʼe mole ina fakalainoaʼi tana kau tisipulo, ke tupu ai hanatou matataku ʼi te fakahā age ʼo tanatou ʼu manatu. ʼI tona fakahagatonu, neʼe ina lagaʼi te ʼu fehuʼi moʼo faka fealagia kia nātou ke nātou fakahā age tanatou ʼu manatu. (Maleko 8:27-29) Koia ʼe lelei ke fai e te ʼu taupau faka Kilisitiano ia te ʼu fehuʼi ʼaenī ʼo ʼuhiga mo nātou totonu: ‘ ʼE ʼau feiā koa ki ʼoku tēhina? ʼE faigafua koa ki niʼihi tagata ʼāfea hanatou fakahā mai tanatou manatu, peʼe nātou tuʼania?’ ʼE ko he meʼa fakaloto fīmālie mokā ʼe faigafua hatatou fakaōvi ki ni ʼu tagata taupau, mo nātou fakalogo ki ʼihi, pea mo faigafua ia te felogoi mo nātou! ʼE hoki lelei he fai palalau fakahagatonu pea mo faʼifaʼitaliha mo kapau ʼe maʼu te fakapotopoto.
Logola ko Sesu neʼe ko te ʼAlo ʼo te ʼAtua, kae neʼe mole ʼi ai he temi neʼe ina fakaʼaogaʼi kovi ai tona tuʼulaga pule. Kae neʼe ina fakamahino lelei ki te hahaʼi ʼaē neʼe fagono age kia te ia. Neʼe hoko te ʼaluʼaga feiā ʼi te tahi lakaga neʼe faigaʼi ai e te kau Faliseo ke nātou maʼu he hala ia ia, ʼo nātou fai age te fehuʼi fakakākā ʼaenī: “ ʼE gafua koa peʼe kailoa te totogi ʼo te tukuhau ʼa te takitokotahi kia Sesale?” Neʼe ʼui age e Sesu ke nātou fakahā age he foʼi piesi, pea neʼe ina fehuʼi fēnei age kia nātou: “Ko te paki ʼaenī ʼo ai, pea mo te meʼa ʼaē ʼe tohi ʼi ai?” Neʼe nātou tali fēnei age: “ ʼO Sesale.” Pea ʼui maʼana kia nātou: “Koutou liufaki te ʼu meʼa ʼa Sesale kia Sesale, kae ko te ʼu meʼa ʼa te ʼAtua ki te ʼAtua.” (Mateo 22:15-21, MN ) Neʼe ko he tali fakapotopoto ʼaē neʼe fai age ki tanatou fehuʼi.
Neʼe fai koa e Sesu ia he ʼu palalau fakahuahua? ʼE lagi tokagaʼi e ʼihi ia he faʼahi feiā, mokā nātou lau ia te ʼu vaega ʼaē neʼe ʼui ai e Sesu ʼe faigafua age anai ki he kamelo hana hū ʼi he pu ʼo he hui tuitui, ʼi he tagata maʼu koloā ke hū ki te Puleʼaga ʼo te ʼAtua. (Mateo 19:23, 24) Ko te ʼui ʼaē ʼe faiga he kamelo ke hū ʼi te pu ʼo te hui tuitui ʼe ko he palalau fakatātā ia. ʼE ʼi ai te tahi faʼahiga lea fakatā feiā, ʼo ʼuhiga mo ia ʼaē ʼe ina tokagaʼi te mohuku ʼi te mata ʼo tona tēhina, kae mole pe la sio ia ki te lalago ʼaē ʼi tona mata. (Luka 6:41, 42) ʼE mahino ia, ko te ʼu palalau ʼa Sesu neʼe mole fefeka pea mo mamafa. Kae neʼe fakaloto māfana pea mo aga fakakaumeʼa. Ki te kau Kilisitiano ʼo te temi nei, ʼe feala ke nātou fakamaʼamaʼa tonatou ʼu temi mamahi mo kapau ʼe nātou aga fakahuahua.
Ko Te Manavaʼofa ʼa Sesu Ki Te Hahaʼi Fafine
Neʼe koteā te meʼa ʼaē neʼe logoʼi e te hahaʼi fafine ʼi tanatou fakatahi kia Sesu? ʼE mahino neʼe hahaʼi tana kau tisipulo fafine agatonu, ʼo kau ai tana faʼe totonu, ʼaē ko Malia. (Luka 8:1-3; 23:55, 56; 24:9, 10) Neʼe faigafua te fakaōvi ʼa te hahaʼi fafine kia Sesu, ʼo ʼiloga la te faʼahi ʼaia ʼi te fafine ‘neʼe ʼiloʼi ko he fafine agahala,’ neʼe ina fufulu tona ʼu vaʼe pea mo tākai ʼaki te lolo magoni. (Luka 7:37, 38) Ko te tahi fafine neʼe hali te toto ia ia lolotoga ni ʼu taʼu, neʼe feʼaluʼaki ʼi te lotomalie ʼo te hahaʼi ke fāfā ki te kofu ʼo Sesu ke tupu ai hona mālōlō. Neʼe vikiʼi e Sesu te tui ʼa te fafine ʼaia. (Mateo 9:20-22) Maʼa te hahaʼi fafine, neʼe faigafua tanatou fakaōvi ʼaē kia Sesu.
ʼI te tahi lakaga, neʼe fai palalau ia Sesu mo te fafine Samalitana ʼi te vai keli. Neʼe ʼiloga te punamaʼuli ʼa te fafine ʼaia ʼi tana ʼui fēnei age: “He koʼe ko koe ʼaenā, ko te Sutea ʼe ke kole mai kia ʼau hau meʼa ʼinu, kia ʼau ʼaenī ko te fafine Samalitana?” He neʼe mole felogoi tahi te kau Sutea pea mo te kau Samalitana. Neʼe hoko atu te akoʼi age e Sesu ki te fafine ʼaia ia te moʼoni taulekaleka ʼo ʼuhiga mo ‘te vai ʼaē ʼe ina faka fealagia ke maʼu ai ia te maʼuli heʼegata.’ Neʼe faigafua tana felogoi mo te hahaʼi fafine. Neʼe mole manatu ia ʼe fakafihiʼi anai tona tuʼulaga ʼuhi ko te faʼahi ʼaia.—Soane 4:7-15, MN.
ʼE manatuʼi Sesu ʼi tona ʼu tuʼuga kalitate ohage la ko tona maʼuli faka sakilifisio. Neʼe ko ia te tafitoʼaga ʼo te ʼofa fakaʼatua. Neʼe tuku e Sesu ia te faʼifaʼitaki kia nātou fuli ʼaē ʼe nātou fia liliu ko hana ʼu tisipulo. ʼE koutou mulimuli leleiʼi koa tana faʼifaʼitaki?—1 Kolonito 13:4-8; 1 Petelo 2:21.
ʼE Manatuʼi Feafeaʼi Te Kau Kilisitiano ʼo Totatou Temi?
ʼI totatou temi, ʼe kaugamālie te kau Kilisitiano agatonu kua nātou mamate, tokolahi neʼe mamate kua nātou matutuʼa, pea ko ʼihi kei tūpulaga. Kua nātou mamate kae mole galoʼi te ʼu gāue lelei ʼaē neʼe nātou fai. Ko ʼihi ʼaē neʼe mamate matutuʼa, ohage ko Crystal, ʼe manatuʼi nātou ʼuhi ko tonatou ʼofa pea mo tanatou aga mo te hahaʼi. Ko ʼihi, ohage ko Dirk, ʼaē neʼe mate ʼi tona taʼu 40 tupu, ʼe manatuʼi ia nātou ʼuhi ko tanatou fiafia pea mo tanatou loto tokoni.
Pea ʼe ʼi ai foki mo te faʼifaʼitaki ʼa José mai Sepania. ʼI te ʼu taʼu 1960, ʼi te temi ʼaē neʼe tapuʼi ai te gāue fai faka mafola ʼa te kau Fakamoʼoni ʼa Sehova ʼi te fenua ʼaia, ko José neʼe ko he tagata ʼohoana pea neʼe ʼi ai tona ʼu ʼofafine e toko tolu. Neʼe maʼu gāue lelei ʼi Barcelone. Kae ʼi te temi ʼaia, neʼe ʼaoga he kau tagata ʼāfea ki te potu saute ʼo Sepania. Neʼe mavae ia José ʼi tana gāue pea neʼe fetogi nofoʼaga mo tona famili ʼo nātou ʼolo ki Málaga. Neʼe nātou maʼuli kinakina ʼi te faʼahi faka ekonomika, pea ʼi ʼihi temi neʼe mole ʼi ai he gāue.
Kae ko José neʼe ʼiloa ko he faʼifaʼitaki lelei ʼi tana agatonu ki te gāue fai faka mafola pea mo tana akoʼi fakalelei ʼo tona ʼu ʼofafine, pea neʼe ina lava fakahoko tona ʼu maʼua ʼaia ʼaki te lagolago lelei ʼo tona ʼohoana ko Carmela. Ka kumi he tahi ke tokaga ki te fakaʼaluʼalu ʼo te ʼu fakatahi lalahi ʼi te koga meʼa, neʼe faka fealagia tuʼumaʼu e José ke ava ki te faʼahi ʼaia. Kae ʼi tona taʼu 50 tupu, neʼe mahaki kovi ʼo mate aipe. Kae ʼi tona mate neʼe manatuʼi e te hahaʼi neʼe ko he tagata ʼāfea neʼe feala ke kita falala ki ai, mo faʼa gāue pea neʼe ko te tagata ʼohoana pea mo he tāmai ʼofa.
Ka koutou fakakaukauʼi te ʼu fakamatala ʼaia, ʼe feafeaʼi anai he manatuʼi ʼo koutou? Mo kanapaula neʼe kua koutou mate, koteā ʼapē he fakamatala ʼa te hahaʼi ʼo ʼuhiga mo koutou ʼi te temi nei? Ko te fehuʼi ʼaia ʼe lagi ina uga ia tatou fuli ke tou hikihiki tatatou faʼahiga aga.
Koteā ʼaē ʼe tou lava fai ke tou faʼufaʼu ai he higoa ʼe lelei? ʼE tou hikihiki tuʼumaʼu ia tatou ʼaki tatatou fakahā te fua ʼo te laumālie—ohage la ko te ʼofa, mo te kātaki fualoa, mo te agamālū, pea mo te loto lolomi. (Kalate 5:22, 23) Ei, “ ʼe maʼuhiga age he higoa [ʼe lelei] ʼi he lolo magoni, pea ʼe lelei age te ʼaho ʼo te mate ʼi te ʼaho ʼaē ʼe kita tupu ai.”—Tagata Tānaki 7:1; Mateo 7:12.
[Paki ʼo te pasina 5]
ʼE tou manatuʼi ia Apikaela ʼi tana fakaʼeteʼete
[Paki ʼo te pasina 7]
ʼE tou manatuʼi ia Petelo ʼi tona lotoʼoho kae neʼe ko he tahi neʼe aga fakahagatonu
[Paki ʼo te pasina 8]
Neʼe toʼo e Sesu he temi ke tokaga ki te tamaliki