E Feafeaʼi Tokotou Higoa?
KUA koutou lau koa ʼi he sulunale te lisi ʼo ni ʼu hahaʼi kua mamate, peʼe ko he fakamatala loaloaga ʼo te maʼuli pea mo te ʼu gāue neʼe fai e he tahi kua mate? Kua koutou feʼekeʼaki fēnei koa: ‘Koteā anai ka ʼui e te hahaʼi ʼo ʼuhiga mo ʼau?’ Ko te tokofia ʼe nātou manatu feiā pe koteā anai ka manatuʼi e te hahaʼi ʼo ʼuhiga mo nātou mokā nātou mamate? Koia, koutou fai te ʼu fehuʼi ʼaenī: Koteā ʼapē ka ʼui e te hahaʼi ʼo ʼuhiga mo koutou ia ʼaho nei mo kanapaula neʼe kua koutou mamate? Koteā te faʼahiga higoa ʼe koutou lolotoga faʼufaʼu nei maʼa koutou? Koteā ʼaē ʼe koutou loto anai ke manatuʼi e te hahaʼi pea mo te ʼAtua ʼo ʼuhiga mo koutou?
Ko te tagata faitohi poto ʼo te Tohi-Tapu ʼo te tohi ʼo Tagata Tānaki, neʼe ina ʼui fēnei: “ ʼE maʼuhiga age he higoa ʼi he lolo magoni, pea ʼe lelei age te ʼaho ʼo te mate ʼi te ʼaho ʼaē ʼe kita tupu ai.” (Tagata Tānaki 7:1) He koʼe ʼe lelei age te ʼaho mate ʼi te ʼaho ʼaē neʼe kita tupu ai? Koteʼuhi ʼe mole heʼeki fai e he tahi hana gāue ʼi tana tupu ake. ʼE mole heʼeki faʼufaʼu tona maʼuli. ʼE hoki maʼu anai hona higoa—peʼe lelei peʼe kovi—lolotoga tona maʼuli. Kia nātou ʼaē neʼe nātou fai te ʼu gāue lelei lolotoga ni ʼu taʼu, ʼe lelei age ai tonatou ʼaho mate ʼi te ʼaho ʼaē neʼe nātou tutupu ake ai.
Koia ʼe fakalogo pe kia tatou. ʼE mahino ia, ʼi te ʼaho fuli ʼe lahi te ʼu meʼa ʼe tou fai ʼe feala ai anai ke lelei ai totatou logona ʼi te ʼaho ʼo tatatou mate, tāfito la te ʼu meʼa ʼaē ka manatuʼi anai e te ʼAtua ʼo ʼuhiga mo tatou. Koia, neʼe tohi fēnei ai e te tagata Hepeleo poto ʼaia: “Ko te fakamanatu ʼo te tagata faitotonu ʼe ko he tapuakina, kae ko te higoa ʼa te kau agakovi ʼe popo anai ia.” (Tāʼaga Lea 10:7) Ke manatuʼi tatou e te ʼAtua ʼaki hana tapuakinaʼi ʼo tatou—ʼe ko hana faka maʼuhigaʼi ʼaia ʼo tatou!
Kapau ʼe tou popoto, ʼe tou faiga anai ke tou fakafiafia te ʼAtua, ʼo tou maʼuliʼi tana ʼu lekula. Ko tona faka ʼuhiga ke kita maʼuliʼi te ʼu pelesepeto tāfito ʼaenī neʼe fakahā e Kilisito: “ ‘ ʼE tonu ke ke ʼofa kia Sehova, tou ʼAtua, ʼaki tou loto katoa, pea mo tou nefesi katoa, pea mo tou laumālie katoa.’ Koʼena te folafola ʼaē ʼe lahi tokotahi pea mo ʼuluaki. Pea koʼeni te lua ʼaē ʼe tatau mo ia: ‘ ʼE tonu ke ke ʼofa ki tou kāiga ohage pe ko koe totonu.’ Ki te ʼu folafola ʼaia e lua ʼe tautau kiai te Lao katoa, pea mo te kau Polofeta.”—Mateo 22:37-40, MN.
Ko ʼihi ʼe tou manatuʼi neʼe ʼoʼofa ki te tagata fuli pe, neʼe nātou fai te meʼa ʼaē ʼe lelei maʼa te hahaʼi faigataʼaʼia, neʼe nātou ʼeke ke maʼu he ʼu fealagia ʼo te hahaʼi, neʼe nātou fai te ʼu gāue ʼi te faʼahi ʼo te poto fakatagata, ʼi te ʼu kumi ʼo ni ʼu faitoʼo, peʼe ko te tahi ʼu gāue. Kae ʼe koutou loto anai ke manatuʼi feafeaʼi koutou?
Ko te tagata fai palalau fakatuketuke Ekosi ko Robert Burns (1759-1796) neʼe ina fakahā tana fakaʼamu ʼaē ke foaki mai e te ʼAtua kia tatou ia te fealagia ʼaē ke kita sio lelei kia kita totonu. ʼE feala koa ke koutou sio fakalelei kia koutou pea mo koutou ʼui ʼe lelei tokotou logona ki te hahaʼi pea mo te ʼAtua? ʼE mahino ia ko tatatou ʼu felogoi ʼaē mo te hahaʼi ʼaē ʼe maʼuhiga age ʼi he ʼu gāue faka temi ʼe feala ke tou fai ʼi te faigaoʼi peʼe ko te gāue. Koia ʼe malaga ai te fehuʼi ʼaenī: Ka tou felogoi mo te hahaʼi ʼe malave feafeaʼi kia nātou tatatou ʼu fai palalau pea mo tatatou ʼu aga? ʼE faigafua koa peʼe faigataʼa hanatou fakaōvi mai kia tatou? ʼE tou agalelei koa peʼe tou aga fefeka? ʼE tou agamālū peʼe tou agamālohi? ʼE tou fakaloto mālohi koa pea mo aga faka kāiga peʼe mole tou aga fakakaumeʼa pea mo manatu pe kia kita? ʼE tou fai koa he ʼu palalau fakatupu lotovaivai peʼe tou fai tokoni fakaloto mālohi? Tou vakaʼi he ʼu faʼifaʼitaki ʼo te temi muʼa pea mo te temi nei, pea mo vakaʼi peʼe feafeaʼi hatatou lava maʼu he higoa ʼe lelei.
[Paki ʼo te pasina 3]
Neʼe fakaʼamu ia Robert Burns ke foaki mai e te ʼAtua kia tatou ia te fealagia ʼaē ke kita sio lelei kia kita totonu
[Haʼuʼaga ʼo te paki]
From the book A History of England