ʼAki Te Tui, Neʼe Veuki e Palake Ia Te Foʼi Solia Mālohi
KOUTOU fakafuafua age ʼe koutou fakafeagai ki he foʼi solia ʼitaʼita. ʼE lelei ʼaupito tonatou ʼu mahafu tau, pea kua nātou ʼamanaki fakaʼaogaʼi. Ko koutou mo ʼakotou kaugā tau ʼe hage ʼe koutou noa ʼi ʼonatou muʼa.
Lolotoga te temi ʼo te kau tuʼi fakamāu ʼo Iselaele, neʼe hoko te ʼaluʼaga ʼaia kia Palake, mo Tepola, pea mo te toko 10 000 kau Iselaele. Ko tonatou ʼu fili neʼe ko te ʼu kautau ʼo Kanaane, ʼaē neʼe takitaki e te pule solia ko Sisela. ʼI te ʼu mahafu tau ʼaē neʼe nātou fakaʼaogaʼi, neʼe kau ai te ʼu saliote mo ʼonatou teka ʼe fakapipiki ai te ʼu mataʼi hele. Ko te koga meʼa ʼaē neʼe hoko ai te fehōkosi ʼaia neʼe ko te Moʼuga ko Tapō pea mo te liuʼa ʼo te mafa ʼo Kisone. Ko te meʼa ʼaē neʼe hoko ʼi te koga meʼa ʼaia, ʼe ina fakahā mai ko Palake ʼe ko he tagata neʼe ina tuku mai he faʼifaʼitaki lelei ʼo ʼuhiga mo te tui. Koutou vakaʼi age muʼa te ʼu ʼaluʼaga ʼaē neʼe tupu ai te fehōkosi ʼaia.
ʼE Kalaga Ia Iselaele Kia Sehova
ʼE fakamatala e te tohi ʼa te Kau Tuʼi Fakamāu, ko Iselaele neʼe tuʼa lahi tana līaki ia te tauhi maʼa pea mo te ʼu fua kovi ʼaē neʼe hoko kia ia. ʼI te lakaga fuli pe, neʼe nātou tagi fakamalotoloto ki te manavaʼofa ʼo te ʼAtua, pea neʼe fakanofo e te ʼAtua tonatou tagata hāofaki, pea neʼe faka ʼāteaina ia nātou, pea neʼe nātou toe agatuʼu kia te ia. ʼO mulimuli ki tanatou fai māhani ʼaia, “ ʼi te ʼosi mate ʼo Ehuti [te tuʼi fakamāu ʼaē neʼe ina hāofaki ia nātou mai tanatou popūla ki te kau Moapite], neʼe toe fai e te ʼu foha ʼo Iselaele te meʼa ʼaē ʼe kovi kia mata ʼo Sehova.” ʼI tona fakahagatonu, “neʼe nātou filifili te ʼu ʼatua foʼou.” Neʼe koteā tona ikuʼaga? “Neʼe fakatau ia nātou e Sehova kia Sapini te hau ʼo Kanaane, ʼaē neʼe hau ʼi Asole; pea ko te pule ʼo tana kautau neʼe ko Sisela . . . Pea neʼe kalaga te ʼu foha ʼo Iselaele kia Sehova, koteʼuhi [ko Sisela] neʼe ʼi ai tana ʼu saliote tau mo te ʼu mataʼi hele ukamea, pea ʼaki he aga fefeka neʼe ina gaohi koviʼi te ʼu foha ʼo Iselaele lolotoga te ʼu taʼu e ʼuafulu.”—Kau Fakamāu 4:1-3; 5:8.
ʼO ʼuhiga mo te maʼuli ʼi Iselaele, ʼe ʼui fēnei e te Tohi-Tapu: “[ʼI te temi ʼaia] neʼe mole lahi he feʼoloʼaki ʼa te hahaʼi ʼi te ʼu ala foufou, pea ko te hahaʼi fagona neʼe nātou tuʼusi ʼi te tahi ʼu magaʼi ala. Neʼe kua pupuli te hahaʼi ʼo te fenua.” (Kau Fakamāu 5:6, 7) Neʼe matataku te hahaʼi ʼo te fenua ʼi te hahaʼi ʼaē neʼe feʼoloʼaki ʼi te ʼu saliote tau. ʼE ʼui fēnei e te tagata poto: “Neʼe matataku te hahaʼi, pea neʼe hage ʼe mole feala ke nātou fai he meʼa pea neʼe mole honatou mālohi.” Koia ohage ko te meʼa neʼe tau fai ʼi muʼa atu, ko te kau Iselaele ʼi tonatou lotomamahi, neʼe nātou tagi kia Sehova ke tokoni age kia nātou.
ʼE Fakanofo e Sehova Te Pule
ʼAki te ʼu agakovi ʼaia ʼa te kau Kanaane, neʼe hoko ai te ʼu faigataʼaʼia ʼi te fenua ʼo Iselaele. Pea neʼe fakaʼaogaʼi e te ʼAtua ia te fafine polofeta ko Tepola ke ina fakahā tana ʼu fakamāu pea mo te ʼu meʼa ʼaē neʼe tonu ke nātou fai, ʼo ina faka fealagia age ki te fafine ʼaia ke hage ko he faʼe ʼi Iselaele.—Kau Fakamāu 4:4; 5:7.
Neʼe fekauʼi e Tepola ke ʼalu age ia Palake pea mo ina ʼui fēnei age kia ia: “Neʼe mole koa la foaki e te ʼAtua ʼo Iselaele ia te fakatotonu? ‘ ʼAlu pea ʼe tonu anai ke ke nofo teuteu ki te tau ʼi te Moʼuga ko Tapō, pea ʼe tonu anai ke ke toʼo mo koe he ʼu tagata e toko hogofulu afe mai te ʼu foha ʼo Nefetali pea mo te ʼu foha ʼo Sapulone. Pea ʼe ʼau taki mai anai kia koe ʼi te liuʼa ʼo Kisone, ia Sisela te pule ʼo te kautau ʼa Sapini, ʼo feiā mo tana ʼu saliote tau pea mo tana hahaʼi, pea ʼe ʼau tuku moʼoni atu anai ki tou nima.’ ” (Kau Fakamāu 4:6, 7) ʼAki tana ʼui ʼaē ‘neʼe mole foaki koa e Sehova ia te fakatotonu?’ neʼe fakahā lelei ai e Tepola ʼe mole ko ia ʼaē ʼe pule kia Palake. Neʼe ko he fafine pe ia neʼe fakaʼaogaʼi e te ʼAtua moʼo fakahā tana ʼu fakatotonu. Neʼe koteā te tali ʼa Palake?
Neʼe ʼui fēnei e Palake: “Kapau ʼe ke ʼalu mo ʼau, pea ʼe ʼau ʼalu moʼoni anai; kae kapau ʼe mole ke ʼalu, pea ʼe mole ʼau ʼalu anai.” (Kau Fakamāu 4:8) He koʼe neʼe mole tali e Palake ia te gāue ʼaē neʼe fakatotonu age e te ʼAtua? Neʼe mataku koa? Neʼe mole falala koa ki te ʼu fakapapau ʼa te ʼAtua? Kailoa ia. Neʼe mole fakafisi ia Palake ki te maʼua ʼaia, pea neʼe mole talagataʼa ia kia Sehova. Kae neʼe hā ʼi tana tali tana manatu ʼaē, ʼe mole tau mo feʼaugaʼia mo ia ke ina fakahoko tokotahi te fakatotonu ʼa te ʼAtua. Ko te ʼalu ʼaē ʼa Tepola, te fakafofoga ʼa te ʼAtua, mo ia ʼe ko he fakamoʼoni ko te ʼAtua ʼe ina takitaki ia ia, pea mo feala ai kia ia pea mo tana kau tagata ke nātou loto falala. Koia neʼe mole ko he agavaivai ia, kae ko te meʼa ʼaē neʼe fakamaʼua e Palake neʼe ko he fakahā ʼaia ʼo tana tui mālohi.
Ko te meʼa ʼaē neʼe fai e Palake ʼe feala ke fakatatau ki te meʼa ʼaē neʼe fai e Moisese, mo Seteone, pea mo Selemia. Neʼe toe feiā mo nātou, neʼe mole nātou falala ʼe feala ke nātou fakahoko te ʼu maʼua ʼaē neʼe fakatotonu age e te ʼAtua. Kae ʼe mole feala ke tou ʼui neʼe mole lahi tanatou agatonu. (Ekesote 3:11–4:17; 33:12-17; Kau Fakamāu 6:11-22, 36-40; Selemia 1:4-10) Pea koteā ʼaē ʼe tou lava ʼui ʼo ʼuhiga mo te aga ʼa Tepola? Neʼe mole faiga ke pule. Kae neʼe nofo aipe ʼi tona ʼuhiga kaugana fia mālalo ʼa Sehova. Neʼe ina ʼui fēnei kia Palake: “ ʼE ʼau ʼalu anai mo koe.” (Kau Fakamāu 4:9) Neʼe tali e te fafine ʼaia ke mavae ʼi tona ʼapi—ʼaē neʼe lahi ai tona maʼuli fīmālie—ke ʼalu fakatahi mo Palake ki te tau ʼaē ka ʼamanaki hoko. ʼO toe feiā pe foki, ko Tepola ʼe ko he faʼifaʼitaki lelei ʼo te tui pea mo te lototoʼa.
ʼAki Te Tui ʼe Nātou Muliʼi Ia Palake
Ko te koga meʼa ʼaē neʼe fakatuʼutuʼu ke fakatahi kiai te foʼi tau ʼa Iselaele neʼe ko te Moʼuga lahi ʼe higoa ko Tapō. Neʼe lelei te filifili ʼo te koga meʼa ʼaia. Neʼe ko he koga meʼa neʼe fakatahitahi māhani kiai te ʼu telepi ʼo Nefetali pea mo Sapulone, ʼaē neʼe nonofo ōvi ki te moʼuga ʼaia. Koia ohage ko tana fakatotonu e te ʼAtua, ko te toko hogofulu afe hahaʼi, pea mo Tepola, neʼe nātou tali lelei ke nātou muliʼi ia Palake ki te moʼuga ʼaia.
Ko nātou ʼaia neʼe ʼolo mo Palake neʼe tonu ke nātou maʼu te tui. Neʼe fakapapau ia Sehova ʼe mālo anai ia Palake ʼi te kau Kanaane, kae neʼe koteā te ʼu mahafu tau ʼa te kau Iselaele? ʼE ʼui fēnei e te Kau Fakamāu 5:8: “Neʼe mole ʼi ai hanatou ʼu meʼa tali tau peʼe ko he tao, ʼi te toko fāgofulu afe ʼi Iselaele.” Koia neʼe mole lahi hanatou ʼu mahafu tau. Kae tatau aipe pe neʼe ʼi ai hanatou ʼu tao pea mo he ʼu meʼa tali tau, kae neʼe ko he ʼu mahafu tau neʼe mole ōviōvi ki te ʼu saliote tau ʼaē ʼe pipiki ai te ʼu mataʼi hele ukamea. ʼI te logo ʼa Sisela neʼe hake ia Palake ki te Moʼuga ko Tapō, neʼe ina fakatotonu atu aipe ki tana ʼu saliote fuli pea mo tana kautau ke nātou fakatahitahi ʼi te mafa ʼo Kisone. (Kau Fakamāu 4:12, 13) Kae neʼe mole ʼiloʼi e Sisela neʼe ʼamanaki laga tau ki te ʼAtua Māfimāfi.
Neʼe Veuki e Palake Ia Te Kautau ʼa Sisela
ʼI te hoko mai ʼo te temi tau, neʼe ʼui fēnei e Tepola kia Palake: “Tuʼu ake, koteʼuhi ko te ʼaho ʼaenī ka foaki moʼoni atu anai e Sehova ia Sisela ki tou nima. Neʼe mole koa la ko Sehova ʼaē neʼe haʼu ki ʼou muʼa?” Neʼe tonu kia Palake mo tana ʼu hahaʼi ke nātou hihifo mai te tumutumu ʼo Tapō ʼo nātou ʼolo ki te ʼu mafa ʼo te liuʼa, kae neʼe faigafua ki te ʼu saliote ʼa Sisela ke nātou mālo. Kanapaula neʼe koutou kau ʼi te kautau ʼa Palake, koteā ʼapē te meʼa ʼe koutou logoʼi? ʼE faigafua anai koa takotou fakalogo, ʼo koutou manatuʼi ko te fakatotonu ʼe haʼu mai ia Sehova? Kae neʼe fakalogo ia Palake pea mo tana ʼu tagata e toko hogofulu afe. “Pea ia muʼa ʼo Palake, neʼe fakatupu e Sehova ia he maveuveu ia Sisela mo tana ʼu saliote fuli pea mo te nofoʼaga fuli, ʼaki te mata ʼo te heletā.”—Kau Fakamāu 4:14, 15.
ʼAki te lagolago ʼa Sehova, neʼe veuki e Palake ia te kautau ʼa Sisela. ʼE mole fakamahino fuli te meʼa ʼaē neʼe hoko. Kae ʼe ʼui e te hiva ʼo te mālo ʼa Palake mo Tepola, ‘neʼe liligi te vai e te lagi mo te ʼu ʼao.’ Neʼe lagi ʼua lalahi ʼo maʼua te ʼu saliote ʼa Sisela ʼi te pela, pea maʼu ai te faigamālie ʼa Palake ke ina tauʼi ia nātou. Neʼe liliu ai te ʼu mahafu tau ʼa te kau Kanaane ko he meʼa kua gaohaʼa. ʼO ʼuhiga leva mo te kau mate ʼo te kautau ʼa Sisela, ʼe ʼui fēnei e te hiva: “Neʼe ʼave nātou e te liuʼa ʼo Kisone.”—Kau Fakamāu 5:4, 21.
Ko he ʼaluʼaga koa ʼe feala hakita tui kiai? Ko te liuʼa ʼo te mafa ʼo Kisone ʼe ko he tānakiʼaga vai, ʼe māhani ʼe tafe veliveli ai te vai. Kae hili he ʼu afā peʼe ko he ʼu ʼua loaloaga, ʼe feala pe ke fokifā kua liliu te ʼu kiʼi tafeʼaga vai liliki ʼaia ko he ʼu vaitafe fakamataku ʼo tafe lalahi ai te vai. Lolotoga te ʼUluaki Tau Faka Malamanei, ko te ʼua lolotoga te ʼu kiʼi minuta pe e 15 neʼe ina fakaliliu te kele ʼo te koga meʼa pe ʼaia ko he meʼa fakatupu tuʼutāmaki ki te ʼu feʼoloʼaki ʼa te ʼu hōsi. ʼE fakamatala ko te tau ʼi te Moʼuga ko Tapō neʼe fakafeagai ai ia Napoléon ki te kau Tulukia ʼi te ʼaho 16 ʼo ʼApelili 1799, “tokolahi ʼo te kau Tulukia neʼe nātou malelemo ʼi tanatou faigaʼi ke nātou feholaki ʼo fakalaka ʼi te mafa ʼaia ʼaē neʼe kua hake ai te vai ʼo Kisone.”
ʼE lau e te tagata Sutea fai hisitolia ko Flavius Josèphe ʼi te temi pe ʼaē neʼe ʼamanaki fehōkosi ai te ʼu kautau ʼa Sisela mo Palake, “neʼe tō te afā mai te lagi, mo he toe ʼua lalahi pea mo he ʼua maka, pea neʼe haga mai te matagi ki te kau Kanaane, pea neʼe fakapōʼuli ai tanatou sio, pea neʼe mole ʼi ai he ʼaoga age kia nātou ʼo tanatou ʼu nahau pea mo te ʼu tao.”
ʼE ʼui fēnei e te Kau Fakamāu 5:20: “Neʼe tau te ʼu fetuʼu mai te lagi, pea mai tonatou ala neʼe tau te ʼu fetuʼu ʼo fakafeagai kia Sisela.” Neʼe tau feafeaʼi te ʼu fetuʼu kia Sisela? ʼE faka ʼuhiga e ʼihi ia te ʼu palalau ʼaia ki te lagolago mai ʼa te ʼAtua. Ko ʼihi ʼe nātou lau ko te gāue ʼa te kau ʼaselo, peʼe ko te tō ifo ʼo te ʼu maka vela mai te lagi, peʼe ko te to hala ʼo te ʼu fakakikite ʼa Sisela ʼaē neʼe fai ʼaki te ʼu fetuʼu. Mai te ʼaluʼaga ʼaē ʼe mole tuku mai he fakamahino ʼo te faʼahi ʼaia e te Tohi-Tapu ʼo ʼuhiga mo te faʼahiga tau ʼaia ʼa te ʼu fetuʼu, ʼaki te fakamatala ʼaia, ʼe ʼiloga mai neʼe fai te puleʼaki e te ʼAtua maʼa te kautau ʼa Iselaele. Logope he faʼahiga meʼa neʼe lagi hoko, kae neʼe to lelei te ʼaluʼaga ʼaia ki te kau Iselaele. “Neʼe tuli e Palake ia te ʼu saliote tau . . . ʼo fetōki fuli ai te hahaʼi ʼa Sisela ʼi te mata ʼo te heletā. Neʼe mole hāo he tahi.” (Kau Fakamāu 4:16) Koteā ʼaē neʼe hoko kia Sisela te pule ʼo te kautau?
Neʼe Tō Te Pule Agamālohi “ ʼi Te Nima ʼo Te Fafine”
ʼE ʼui fēnei e te Tohi-Tapu: “Kae kia Sisela, neʼe [hola ʼi te tau pea] neʼe hola lalo ki te falelā ʼa Saele te ʼohoana ʼo Hepele te Kenite, koteʼuhi neʼe tokalelei ia Sapini te hau ʼo Asole pea mo te ʼapi ʼo Hepele te Kenite.” Neʼe fakaafe e Saele ia Sisela ʼaē kua gaʼegaʼe ke hū age ki tona falelā, pea neʼe ina faka ʼinu ʼaki te huʼa pipi, pea neʼe ina fakakafuʼi pea neʼe māʼumoea. Pea ko Saele “neʼe fa ki te ukamea hunuki ʼo te falelā pea neʼe ina toʼo ʼi tona nima ia te hāmale,” neʼe ko he ʼu meʼa neʼe fai māhani e ia ʼaē ʼe nofo falelā. “Pea neʼe fakatolotolo age kia [Sisela] pea ina fakaulu te ukamea hunuki ki te ʼu niania [ʼo Sisela] ʼo fakamaʼu ai ia ia ki te kele, kae neʼe kua moe lelei ʼi tona gaʼegaʼe. Pea neʼe mate ai.”—Kau Fakamāu 4:17-21.
Pea neʼe haʼu ai ia Saele ʼo faka felāveʼi mo Palake pea mo ʼui age kia ia: “Haʼu ke ʼau fakahā atu te tagata ʼaē ʼe ke kumi.” ʼE toe hoko atu te fakamatala: “Neʼe hū ki tona falelā, pea koʼeni ia Sisela neʼe kua tuku mate, mo te ukamea hunuki ʼi tona ʼu niania.” ʼE mahino ia neʼe ko he meʼa neʼe ina fakamālohiʼi te tui ʼa Palake! Ki muʼa atu neʼe ʼui fēnei age e te fafine polofeta ko Tepola: “ ʼE mole ke maʼu anai te matalelei ʼi te ala ʼaē ʼe ke ʼalu ai, koteʼuhi ʼe foaki anai e Sehova ia Sisela ki te nima ʼo te fafine.”—Kau Fakamāu 4:9, 22.
ʼE feala koa ke ʼui ko te meʼa ʼaē neʼe fai e Saele neʼe ko he kākā? ʼE mole ko te manatu ʼaia ʼa Sehova. ʼE ʼui fēnei e te hiva ʼo te mālo ʼa Palake mo Tepola: “ ʼE lahi anai tona tapuakinaʼi ʼi te lotolotoiga ʼo te hahaʼi fafine ʼaē ʼe nonofo ʼi te ʼu falelā.” ʼE tokoni mai te hiva ʼaia ke tou maʼu he manatu fakapotopoto ʼo ʼuhiga mo te mate ʼa Sisela. ʼE fakamatala ai ko tana faʼe neʼe fakatalitali pea mo hoha ki te liliu age ʼo tana tama mai te tau. ʼE fehuʼi fēnei e tana faʼe: “He koʼe koa ʼe tuai mai tana saliote tau?” Ko “te kau popoto ʼi te kau fafine ʼaliki” ʼe nātou faigaʼi ke nātou fakasiʼisiʼi tana tuʼania ʼo nātou ʼui ʼe ina lagi lolotoga vaevae te ʼu koloā ʼaē neʼe maʼu mai te tau—te ʼu teu neʼe tui fakateuteu pea mo te ʼu finemui maʼa te hahaʼi tagata. ʼE fehuʼi fēnei e te kau fafine popoto: “ ʼE mole koa tonu ke nātou vaevae te ʼu koloā ʼaē neʼe maʼu mai te tau, ko he fatafata—ko he ʼu fatafata e lua [ko te kupuʼi palalau ʼa te kau solia ʼo ʼuhiga mo te ʼu fafine neʼe maʼu mai te tau] maʼa te tagata mālohi takitahi, ko he koloā ʼo te ʼu teu tā maʼa Sisela . . . Ko he teu neʼe tui fakateuteu, ko he kie tā, ko he ʼu kofu neʼe tui fakateuteu maʼa te kia ʼo te ʼu tagata ʼaē neʼe nātou maʼu te ʼu koloā mai te tau?”—Kau Fakamāu 5:24, 28-30.
Ko Te ʼu Ako Kia Tatou
ʼE akoʼi mai e te fakamatala ʼa Palake ia te ʼu ako maʼuhiga. ʼE mahino mai ko ʼaē ʼe lītuʼa kia Sehova ʼe tau mo te ʼu faigataʼaʼia pea mo te ʼu mamahi. ʼE feala kia nātou ʼaē ʼe fakahemala moʼoni pea mo nātou haga ki te ʼAtua ʼo nātou tui kia ia, ke nātou ʼāteaina mai te ʼu maʼuli mamahi kehekehe. Pea ʼe mole koa la tonu mo tatou ke tou fakalogo? Tatau aipe peʼe hage ʼe fakafeagai te ʼu fakamaʼua ʼa te ʼAtua ki te ʼu fakakaukau fakatagata, ʼe tou lava tui papau ko tana ʼu fakatotonu ʼe fakatuʼutuʼu tuʼumaʼu ke tou maʼu ai he ʼu lelei tologa. (Isaia 48:17, 18) ʼAki pe tana tui kia Sehova pea mo tana fakalogo ki te ʼu fakatotonu fakaʼatua, neʼe ‘veuki e Palake te ʼu kautau ʼo te kau matāpule.’—Hepeleo 11:32-34.
Koʼeni te fakaʼosi ʼo te hiva ʼaē neʼe fai e Tepola mo Palake: “Ke mamate fuli tou ʼu fili, Ê Sehova, pea ke hage fuli ia nātou ʼaē ʼe ʼoʼofa kia te koe ko te laʼā ʼaē ʼe hopo ake mo tona mālohi.” (Kau Fakamāu 5:31) ʼE hoko moʼoni anai te faʼahi ʼaia mokā pulihi anai e Sehova ia te mālama agakovi ʼa Satana!
[Paki ʼo te pasina 29]
Neʼe fakaʼaogaʼi e Sehova ia Tepola ke fakanofo ia Palake
[Paki ʼo te pasina 31]
ʼE hoko te puvai ʼi te liuʼa ko Kisone
[Haʼuʼaga ʼo te paki]
Pictoral Archive (Near Eastern History) Est.
[Paki ʼo te pasina 31]
Te Moʼuga ko Tapō