ʼE Maʼuli Te Folafola ʼa Sehova
Ko He ʼu Puani Maʼuhiga ʼi Te Tohi ʼo Ekesote
ʼE KO he hisitolia moʼoni ʼo ʼuhiga mo te hāofaki ʼo te hahaʼi ʼaē neʼe “maʼuʼuli popūla ʼi te takitaki ʼo te pule fefeka.” (Ekesote 1:13) Tahi ʼaē meʼa, ʼe ko he hisitolia fakaofoofo ʼo te tupu ʼa te puleʼaga. ʼI te ʼu hisitolia fakamanavahe ʼaē ʼe fakamatala ʼi te tohi ʼaia, ʼe ʼi ai te ʼu milakulo fakaofoofo, te ʼu lao neʼe fakatuʼutuʼu lelei, pea mo te laga ʼo te tapenakulo. Ko te ʼu faʼahi tāfito ʼaia ʼaē ʼe tou maʼu ʼi te tohi faka Tohi-Tapu ʼo Ekesote.
Ko te tohi ʼo Ekesote ʼaē neʼe tohi e te polofeta Hepeleo ko Moisese, ʼe ina fakamatala te ʼu meʼa ʼaē neʼe hoko ki te kau Iselaele lolotoga te ʼu taʼu e 145—mai te temi ʼaē neʼe mate ai ia Sosefo ʼi te 1675 ʼi muʼa ʼo totatou temi ʼo aʼu ki te fakaʼosi ʼo te laga ʼo te tapenakulo ʼi te 1512 ʼi muʼa ʼo totatou temi. Kae ko te tohi ʼaia ʼe mole ko he hisitolia pe. ʼE ko he koga ʼo te Folafola peʼe ko te logo ʼa te ʼAtua, ʼaē neʼe ina fai ki te malamanei. ʼI tona ʼuhiga ʼaia, “ ʼe maʼuli pea mo mālohi.” (Hepeleo 4:12) Koia ko te tohi ʼo Ekesote ʼe maʼuhiga moʼoni kia tatou.
“NEʼE LOGOʼI E TE ʼATUA TANATOU TAGI”
Ko te hōloga ʼo Sakopo ʼaē neʼe nonofo ʼi Esipito, neʼe vave tanatou liliu ʼo kaugamālie, pea neʼe fakatotonu ai e te Falaone ke fakaliliu nātou ko he kau kaugana. Neʼe ina toe fakatotonu foki ke matehi te ʼu kiʼi tamaliki tagata fuli ʼo Iselaele. Kae neʼe hāo ai te kiʼi tamasiʼi neʼe māhina tolu, ko Moisese, pea neʼe taupau e te ʼofafine ʼo Falaone. Logola neʼe pusiaki ʼi te ʼapi ʼo te hau, kae ʼi tona taʼu 40 neʼe lagolago ia Moisese ki tana hahaʼi totonu, pea neʼe ina matehi te tagata Esipito. (Gaue 7:23, 24) Neʼe tonu ke hola, pea neʼe ʼalu ai ki Matiane, ʼo ʼohoana ʼi ai pea neʼe tauhi manu. ʼAki te kiʼi fuʼu ʼakau neʼe ulo faka milakulo, neʼe fakatotonu age e Sehova kia Moisese ke toe liliu ki Esipito moʼo faka ʼāteaina te kau Iselaele mai tonatou maʼuli popūla. Pea neʼe filifili tona tēhina ko Alone ke ʼalu ʼo fakahoko palalau maʼa ia.
Te ʼu Tali Ki Te ʼu Fehuʼi Faka Tohi-Tapu:
3:1—Neʼe feafeaʼi te ʼuhiga pelepitelo ʼo Setelo? ʼI te ʼu temi ʼo te kau pateliaka, ko te pule famili neʼe ko he pelepitelo maʼa tona famili. ʼE mahino mai ko Setelo neʼe ko te pule pateliaka ʼo te telepi ʼa te kau Matianite. Ko te kau Matianite neʼe ko te ʼu hōloga ʼo Apalahamo, ʼi tona ʼohoana ko Ketula, koia neʼe lagi nātou ʼiloʼi peʼe feafeaʼi te tauhi kia Sehova.—Senesi 25:1, 2.
4:11—Koteā tona faka ʼuhiga te ʼui ʼaē ko Sehova “neʼe ina fakanofo he tagata ʼe ʼalelo mate, he tagata tuli, pea mo he tagata kivi”? Logola neʼe ʼi ai te ʼu temi neʼe fakakiviʼi ai pea mo fakatuli e Sehova te ʼu tagata, kae ʼe mole ko ia ʼaē ʼe tupu ai te ʼu mahaki ʼaia. (Senesi 19:11; Luka 1:20-22; 62-64) ʼE tupu te ʼu meʼa ʼaia ʼuhi ko te agahala. (Sopo 14:4; Loma 5:12) Kae ʼuhi ko te tuku ʼa te ʼAtua ke hoko te ʼu meʼa ʼaia, neʼe feala hana ʼui ʼo ʼuhiga mo ia, ʼe ina “fakanofo” he tagata ʼalelo mate, he tagata tuli pea mo he tagata kivi.
4:16—Neʼe koteā tona faka ʼuhiga te ʼui ʼaē ko Moisese neʼe “liliu ko he ʼAtua” kia Alone? Ko Moisese neʼe ko he fakafofoga ʼo te ʼAtua. Koia, neʼe liliu ia Moisese “ko he ʼAtua” kia Alone, ʼaē neʼe ko he tagata fakahoko palalau maʼa Moisese.
Te ʼu Puani ʼe Tou Lava Tāʼofi:
1:7, 14. Neʼe lagolago ia Sehova ki tana hahaʼi ʼi tonatou gaohi koviʼi ʼi Esipito. ʼO toe feiā pe, ʼe lagolago ki tana kau Fakamoʼoni ia ʼaho nei, māʼia mo te ʼu temi ʼaē ʼe hoko ai he ʼu fakataga fakamataku kia nātou.
1:17-21. ʼE manatuʼi tatou e Sehova ʼo ʼuhiga mo te ʼu “meʼa lelei.”—Nehemia 13:31.
3:7-10. ʼE fai e Sehova he ʼu puleʼaki moʼo hāofaki tana hahaʼi ʼaē ʼe tagi age kia te ia.
3:14. ʼE fakahoko moʼoni e Sehova tana ʼu fakatuʼutuʼu. Koia ʼe tou lava falala ʼe ina fakahoko anai tatatou ʼu ʼamanaki ʼaē ʼe fakatafito ki te Tohi-Tapu.
4:10, 13. Neʼe fakahā e Moisese neʼe tuʼania ki tana mole lava palalau, pea māʼia pe la mo te ʼui age ʼa te ʼAtua ʼe lagolago anai kia ia, kae neʼe ina kole age ke ina fekauʼi he tahi kehe ke palalau mo Falaone. Kae neʼe fakaʼaogaʼi e Sehova ia Moisese, ʼo ina foaki age te poto pea mo te mālohi ʼaē neʼe ʼaoga kia ia moʼo fakahoko tana gāue. Koia ʼe mole tonu ke tou tokaga fau ki te ʼu meʼa ʼaē ʼe mole tou lavaʼi, kae ʼe tonu ke tou falala kia Sehova pea mo tou agatonu ʼo fakahoko tatatou gāue ʼaē ko te faka mafola pea mo te faiako.—Mateo 24:14; 28:19, 20.
TE ʼU MILAKULO FAKAOFOOFO MOʼO FAKAHOKO TE ʼĀTEAINA
Neʼe ʼolo ia Alone pea mo Moisese kia Falaone, ʼo nā kole age ke ʼolo te kau Iselaele ʼo fai he fakafiafia maʼa Sehova ʼi te toafa. Neʼe fakafisi fakaʼitaʼita te Falaone ki te faʼahi ʼaia. Pea ʼaki ia Moisese, neʼe tala e Sehova ʼe ina fakahoko anai he ʼu tautea. ʼI te ʼosi pe ʼo te hogofulu tautea, pea tuku age leva e Falaone ke mavae te kau Iselaele. Neʼe mole tuai pea ko ia mo tana kau solia neʼe nātou tuli ia nātou. Kae moʼo hāofaki tana hahaʼi, neʼe avahi e Sehova te Tai Lua, pea neʼe ina toe pupunu ifo te tai ki te kau Esipito ʼaē neʼe nātou tuli ia nātou.
Te ʼu Tali Ki Te ʼu Fehuʼi Faka Tohi-Tapu:
6:3—Neʼe ko te faʼahi fea ʼaē neʼe mole ʼiloʼi ai te huafa ʼo te ʼAtua e Apalahamo, mo Isaake pea mo Sakopo? Ko te kau pateliaka ʼaia neʼe nātou fakaʼaogaʼi te huafa ʼo te ʼAtua pea mo fai age e Sehova te ʼu fakapapau kia nātou. Kae neʼe mole nātou ʼiloʼi ia Sehova, peʼe nātou sio ko ia ʼaē ʼe ina fakahoko te ʼu fakapapau ʼaia.—Senesi 12:1, 2; 15:7, 13-16; 26:24; 28:10-15.
7:1—Neʼe liliu feafeaʼi ia Moisese ko he “ ʼAtua maʼa Falaone”? Neʼe foaki age kia Moisese te mālohi fakaʼatua, pea ke mālohi age ia Falaone. Koia neʼe mole tonu ai ke ina tuʼaniaʼi te hau ʼaia.
7:22—Ko te potu fea ʼaē neʼe ʼohu mai ai e te kau pelepitelo te vai ʼaē neʼe mole liliu ko he toto? Neʼe lagi nātou fakaʼaogaʼi he vai neʼe kua nātou ʼohu mai te Nile ʼi muʼa ʼo te hoko ʼo te tautea. Neʼe lagi ʼi ai mo he vai maʼa neʼe nātou ʼohu ʼi te lalo kele, ia tafa ʼo te Vaitafe ʼo te Nile.—Ekesote 7:24.
8:26, 27—He koʼe neʼe ʼui e Moisese ko te ʼu sakilifisio ʼa Iselaele neʼe “fehiʼa kiai te kau Esipito”? Neʼe lahi te ʼu manu kehekehe neʼe atolasioʼi ʼi Esipito. Koia ko tana talanoa ʼo ʼuhiga mo te ʼu sakilifisio neʼe toe mālohi age ai te kole mālohi ʼa Moisese kia Falaone ke ina tuku age te kau Iselaele ke nātou ʼolo ʼo fai he sakilifisio maʼa Sehova.
12:29—Neʼe ko ai te ʼu ʼuluaki tupu? Ko te ʼu ʼuluaki tupu neʼe gata pe ki te hahaʼi tagata. (Faka au 3:40-51) Ko Falaone, ʼaē neʼe ʼuluaki tupu, neʼe mole matehi. Neʼe ʼi ai tona famili. ʼI te hogofulu tautea, neʼe mole mate te pule famili, kae ko te ʼuluaki foha ʼo te loto fale.
12:40—Neʼe ko temi e fia ʼaē neʼe nonofo ai te kau Iselaele ʼi te fenua ʼo Esipito? Ko te ʼu taʼu e 430 ʼaē ʼe talanoa kiai te vaega, ʼe ko te temi ʼaē neʼe nonofo ai te ʼu foha ʼo Iselaele “ ʼi te fenua ʼo Esipito pea mo te fenua ʼo Kanaane.” Ko Apalahamo, ʼi tona taʼu 75, neʼe fakalaka ʼi te Vaitafe ʼo Eufalate, ʼi te taʼu 1943 ʼi muʼa ʼo totatou temi, ʼo ʼalu ki Kanaane. (Senesi 12:4) Talu te temi ʼaia ʼo aʼu ki te temi ʼaē neʼe hū ai ia Sakopo ki Esipito, ʼi tona taʼu 130, neʼe ko taʼu e 215. (Senesi 21:5; 25:26; 47:9) Ko tona faka ʼuhiga, ko te kau Iselaele neʼe nātou nonofo ia taʼu e 215 ʼi Esipito.
15:8—Ko te ʼu vai “fefeka” ʼo te Tai Kula, neʼe ʼaisi moʼoni koa? Ko te kupu faka Hepeleo ʼaē neʼe fakaliliu ʼaki te kupu “fefeka” ʼe faka ʼuhiga ki he meʼa ʼe liliu ʼo mānifi peʼe liliu ʼo mātolu. Ia Sopo 10:10, ʼe fakaʼaogaʼi te kupu ʼaia ʼo ʼuhiga mo te huʼa pipi ʼaē kua totoka. Koia ʼe mole feala ke tou ʼui ʼe faka ʼuhiga pe te ʼu vai fefeka ki he ʼu vai kua ʼaisi. Kapau ko te “tuʼani matagi mālohi ʼo te esite” ʼaē ʼe talanoa kiai ia Ekesote 14:21, neʼe momoko feʼauga ke feala hana faka ʼaisi te ʼu vai, pea ʼe mahino ia ko ʼihi vaega ʼe nātou talanoa anai ʼo ʼuhiga mo te momoko ʼaupito. ʼUhi neʼe mole he meʼa neʼe ina tāʼofi te ʼu vai ʼaia, koia neʼe hage neʼe ʼaisi.
Te ʼu Puani ʼe Tou Lava Tāʼofi:
7:14–12:30. Ko te ʼu tautea e hogofulu, neʼe mole hoko fakafuanoa. Neʼe kua fakakikite pea neʼe hoko ʼi tona temi totonu. ʼAki te ʼu tautea ʼaia, neʼe hā ʼaki ai ko te Tupuʼaga ʼe ina puleʼi te ʼu vai, te laʼā, te ʼu kihiʼi manu, mo te ʼu manu lalahi pea mo te tagata! Neʼe toe hā ʼaki te ʼu tautea, ko te ʼAtua ʼe feala hana fakahoko pe te ʼu malaʼia ki tona ʼu fili, kae ina puipui tana hahaʼi tauhi.
11:2; 12:36. ʼE tapuakina e Sehova tana hahaʼi. ʼE hā lelei mai, neʼe ina vakaʼi ke fakapale te kau Iselaele ʼo ʼuhiga mo tanatou gāue kinakina ʼi Esipito. Neʼe nātou hū ki te fenua ohage ko he hahaʼi ʼāteaina, ka mole ko he ʼu hahaʼi neʼe puke ʼi he tau ke ʼave ʼo fakapōpulaʼi.
14:30. ʼE tou lava falala ko Sehova ʼe ina hāofaki anai tana hahaʼi tauhi ʼi te “mamahi lahi” ʼaē ka hoko mai.—Mateo 24:20-22; Apokalipesi 7:9, 14.
NEʼE FAKATUʼU E SEHOVA TE PULEʼAGA FAKA TEOKALATIKE
ʼI te tolu māhina, ʼi tonatou ʼosi faka ʼāteaina mai Esipito, neʼe nonofo te kau Iselaele ʼi te vaʼe moʼuga ʼo Sinai. ʼI te potu ʼaia, neʼe foaki age kia nātou te ʼu Folafola e Hogofulu pea mo te tahi ʼu lao, ʼo nātou fai te fuakava mo Sehova, pea mo nātou liliu ai ko te puleʼaga faka teokalatike. Neʼe nofo Moisese ʼi te moʼuga ia ʼaho e 40, pea neʼe foaki age e te ʼAtua te ʼu fakatotonu ʼo ʼuhiga mo te tauhi maʼa, pea mo te laga ʼo Tona tapenakulo, te fale lotu ʼaē neʼe fehikiʼaki. Lolotoga te temi ʼaia, neʼe faʼu e te kau Iselaele te pipi aulo ʼo nātou tauhi kiai. ʼI tana hifo mai te moʼuga, neʼe sio ia Moisese ki te faʼahi ʼaia pea neʼe ʼita ai, ʼo ina maumauʼi ai te ʼu maka e lua ʼaē neʼe ʼavage e te ʼAtua. ʼI te ʼosi fakatūʼa ʼo te kau agahala, neʼe toe hake ki te moʼuga pea neʼe foaki age te tahi ʼu maka. ʼI te toe liliu mai ʼa Moisese, neʼe kamata laga ai te tapenakulo. ʼI te fakaʼosi ʼo te ʼuluaki taʼu ʼo te ʼāteaina ʼo Iselaele, neʼe fakaʼosi pea neʼe fakatuʼu ai te fale ʼapitaki matalelei ʼaia pea mo tona ʼu naunau fuli, pea neʼe fakafonu e Sehova te fale ʼaia ʼaki tona kolōlia.
Te Tali Ki Te ʼu Fehuʼi Faka Tohi-Tapu:
20:5—He koʼe neʼe fakahoko e Sehova ki te ʼu taʼiake ki muli, ‘te tūʼa ʼuhi ko te hala ʼa te ʼu tāmai’? Ka lahi ake he tahi, ʼe fakamāuʼi ia ia ʼo mulimuli ki tana aga. Kae ʼi te temi ʼaē neʼe maliu ai te puleʼaga ʼo Iselaele ʼo tauhi ki te ʼu tamapua, neʼe utu tona ʼu fua kovi e te ʼu taʼiake ki muli age. Māʼia mo te kau Iselaele agatonu neʼe nātou sio ki tona ʼu fua kovi, heʼe ʼuhi ko te aga heʼe faka lotu ʼa te puleʼaga, neʼe faigataʼa ai hanatou nonofo agatonu.
23:19; 34:26—Neʼe koteā te faka ʼuhiga ʼo te fakatotonu ʼaē ke mole fakamoho he ʼuhiʼi tao ʼi te huʼa pipi ʼo tana faʼe? ʼE ʼui ko te fakamoho ʼo he ʼuhiʼi tao (peʼe ko he tahi manu) ʼi te huʼa pipi ʼo tana faʼe, neʼe ko he meʼa neʼe fai e te kau pagani moʼo fakatō te ʼua. Tahi ʼaē meʼa, ko te huʼa pipi ʼo te faʼe ʼe ʼaoga moʼo fafaga tona kiʼi ʼuhi, koia neʼe mole ko he aga lelei te fakamoho ai ʼo tona kiʼi ʼuhi. Ko te lao ʼaia neʼe tokoni ki te hahaʼi ʼa te ʼAtua ke nātou loto manavaʼofa.
23:20-23—Neʼe ko ai te ʼaselo ʼaē ʼe talanoa ki ai te vaega, pea koteā tona faka ʼuhiga te ʼui ko te huafa ʼo Sehova neʼe “ia te ia”? ʼE mahino mai ko te ʼaselo ʼaia neʼe ko Sesu ʼi muʼa ʼo tana tupu tagata. Neʼe fakaʼaogaʼi ia ia moʼo takitaki te kau Iselaele ʼi tanatou ʼolo ki te Kele ʼo te Fakapapau. (1 Kolonito 10:1-4) Ko te huafa ʼo Sehova neʼe “ia te ia,” he neʼe ko Sesu tāfito ʼaē neʼe lagolago pea mo ina tāpuhā te huafa ʼo tana Tāmai.
32:1-8, 25-35—He koʼe neʼe mole fakatūʼa ia Alone ʼi tana faʼu te pipi aulo? Neʼe mole tali e Alone te tauhi tamapua. Ki muli age, neʼe kau ki te kau Levite moʼo lagolago ki te ʼAtua pea mo fakafeagai kia nātou ʼaē neʼe fakafeagai kia Moisese. ʼI te ʼosi fakaʼauha ʼo te hahaʼi fakafeagai, neʼe fakamanatuʼi e Moisese ki te hahaʼi, neʼe nātou fai te agahala mamafa, ʼo ina fakahā ai neʼe ʼi ai ʼihi hahaʼi ohage ko Alone, neʼe manavaʼofa ia Sehova kia nātou.
33:11, 20—Neʼe feafeaʼi te “fehagaʼaki” ʼa Sehova ʼo palalau mo Moisese? ʼE hā ʼaki mai te ʼu palalau ʼaia neʼe nā kaumeʼa lelei. Neʼe palalau ia Moisese mo te ʼaselo fakafofoga ʼa Sehova, pea ʼaki te ʼaselo ʼaia neʼe tala age e Sehova te ʼu meʼa ʼaē neʼe tonu ke ina fai. Kae neʼe mole sio ia Moisese kia Sehova, koteʼuhi ‘ ʼe mole he tagata ʼe feala hana sio ki te ʼAtua pea ke maʼuli.’ Ei, neʼe mole palalau fakahagatonu ia Sehova kia Moisese, heʼe ʼui ia Kalate 3:19 ko te Lao “neʼe tuku mai ʼaki te ʼu ʼaselo, ʼaki te nima ʼo te tagata faka felogoi.”
Te ʼu Puani ʼe Tou Lava Tāʼofi:
15:25; 16:12. Ko Sehova ʼe ina taupau fakalelei tana hahaʼi.
18:21. Ko te ʼu tagata ʼaē neʼe fili ki he ʼu tuʼulaga ʼi te kokelekasio faka Kilisitiano ʼe tonu foki ke nātou faʼafai, ke nātou manavasiʼi ki te ʼAtua, ko he ʼu tagata ʼe feala hatatou falala kia nātou, pea ʼe mole nātou manatu pe kia nātou.
20:1–23:33. Ko Sehova ʼe ko ia tāfito ʼaē ʼe ina foaki mai te Lao. ʼI te ʼu temi ʼaē neʼe nātou fakalogo ai ki tana ʼu lao, neʼe feala ai ki te kau Iselaele ke nātou tauhi kia te ia ʼi he fakatuʼutuʼu lelei, ʼaki he loto fiafia. Ia ʼaho nei, ʼe ʼi ai te kautahi faka teokalatike ʼa Sehova. Ka tou lagolago kiai, pea ʼe tou maʼu ai te fiafia pea mo te fīmālie.
Tona Faka ʼUhiga Moʼoni Kia Tatou:
ʼAki te tohi ʼo Ekesote, koteā ʼaē kua tou mahino kiai ʼo ʼuhiga mo Sehova? ʼE ina fakahā mai ko ia ʼe ko he ʼAtua ʼofa, ʼe ina foaki mai te ʼu meʼa ʼaē ʼe ʼaoga kia tatou, ʼe ina fai te ʼu puleʼaki fakaofoofo moʼo hāofaki tana hahaʼi, pea ʼe ina fakahoko tana ʼu fakapapau. ʼE ko te ʼAtua ʼo te kautahi faka teokalatike.
Ka koutou fai takotou lautohi ʼo te Tohi-Tapu ki te vāhaʼa, moʼo teuteuʼi te Ako ʼo Te Minisitelio Faka Teokalatike, ʼe mahino ia ʼe malave mālohi anai kia koutou te ʼu meʼa ʼaē neʼe koutou ako ʼi te tohi ʼo Ekesote. Ka koutou vakaʼi te talanoa “Te Tali Ki Te ʼu Fehuʼi Faka Tohi-Tapu,” pea ʼe koutou maʼu ai anai he fakasiosio loloto ʼo ʼuhiga mo ʼihi vaega faka Tohi-Tapu. Ko te talanoa “Te ʼu Puani ʼe Tou Lava Tāʼofi” ʼe ina fakahā atu anai peʼe koteā tona ʼaoga kia koutou ia te lau ʼo te Tohi-Tapu ki te vāhaʼa.
[Paki ʼo te pasina 24]
Neʼe fakatotonu e Sehova ki te tagata agavaivai ko Moisese ke ina faka ʼāteaina te kau Iselaele mai te maʼuli popūla
[Paki ʼo te pasina 25]
ʼAki te ʼu Tautea e Hogofulu, neʼe hā ʼaki ai ko te Tupuʼaga ʼe ina puleʼi te vai, te laʼā, te ʼu kihiʼi manu pea mo te ʼu manu lalahi, pea mo te tagata
[Paki ʼo te pasina 26]
ʼAki ia Moisese, neʼe fakaliliu e Sehova ia te kau Iselaele ko he puleʼaga faka teokalatike