ʼU Tūpulaga, ʼe Koutou Teuteuʼi Koa Tokotou Ka Haʼu?
“ ʼE ʼau ʼiloʼi lelei taku ʼu manatu ʼo ʼuhiga mo koutou, . . . ko he ʼu manatu ʼo te tokalelei, ka mole ko he ʼu manatu ki te malaʼia, ke ʼau foaki atu kia koutou he ka haʼu pea mo he ʼamanaki.”—Selemia 29:11.
1, 2. Koteā te ʼu manatu kehekehe ʼaē ʼe maʼu ʼo ʼuhiga mo te temi tūpulaga?
TOKOLAHI te hahaʼi lalahi ʼe nātou manatu ko te temi tūpulaga ʼe ko he temi taulekaleka ʼo te maʼuli. ʼE nātou manatuʼi te mālohi pea mo te fiafia ʼaē neʼe nātou maʼu ʼi tonatou temi tūpulaga. ʼE nātou toe manatuʼi te temi neʼe kei veliveli ai tonatou ʼu maʼua, te temi ʼaē neʼe lahi ai tanatou fakafiafia pea mo te temi lahi ʼaē neʼe nātou maʼu moʼo fai ʼo te ʼu meʼa kehekehe.
2 Kae ʼe lagi mole feiā te manatu ʼa koutou kau tūpulaga. ʼE lagi koutou tau mo ni ʼu faigataʼaʼia faka tūpulaga ʼi te faʼahi ʼo te loto pea mo te sino. ʼI te faleako, ʼe lagi koutou tau mo te fakahala mālohi ʼo te ʼu fakakaugā kovi. ʼE lagi koutou faiga mālohi ke koutou tekeʼi te toloke, te kava pea mo te ʼu aga heʼeʼaoga. Tahi ʼaē meʼa, ko te tokolahi ia koutou ʼe tonu ke koutou fakamamaʼo mai ni ʼu meʼa ʼe mole tonu ke koutou pipiki kiai peʼe ko he tahi age ʼu meʼa ʼo ʼuhiga mo takotou tui. Ei, ko te temi tūpulaga ʼe feala ko he temi faigataʼa. Kae logola te faʼahi ʼaia, ʼe ko he temi ʼe maʼu ai mo tona ʼu faigamālie. Koia ʼe feafeaʼi anai hakotou fakaʼaogaʼi ʼo te ʼu faigamālie ʼaia?
Koutou Fiafia ʼi Tokotou Temi Tūpulaga
3. Koteā te tokoni pea mo te fakatokaga neʼe fai e Salomone ki te kau tūpulaga?
3 ʼE ʼui atu anai e te hahaʼi ʼaē kua fotufotuʼa, ko te temi tūpulaga ʼe ko he temi ʼe fakalaka vave, pea ʼe nātou moʼoni. ʼE haʼu vave anai tokotou temi matutuʼa. Koia koutou fakaʼaogaʼi lelei tokotou temi tūpulaga! Neʼe fai te tokoni ʼaia e te Hau ko Salomone, ʼaē neʼe ina ʼui fēnei: “Fakafiafia, tama, ʼi tou temi tūpulaga, pea ke fai e tou loto he meʼa ʼe lelei kia te koe ʼi te ʼu ʼaho ʼo tou temi tūpulaga, pea haʼele ʼi te ʼu ala ʼo tou loto pea mo te ʼu meʼa ʼaē ʼe sio kiai tou ʼu mata.” Kae neʼe fai e Salomone te fakatokaga ʼaenī ki te kau tūpulaga: “Fakamamaʼo mai tou loto te lotomamahi, pea mo tekeʼi kehe te malaʼia mai tou kakano.” Neʼe ina toe ʼui fēnei: “Ko te temi tūpulaga pea mo te kamata ʼo te maʼuli ʼe vaʼiganoa.”—Tagata Tānaki 11:9, 10.
4, 5. He koʼe ʼe fakapotopoto ki te kau tūpulaga hanatou teuteuʼi tonatou ka haʼu? Koutou tuku mai he faʼifaʼitaki.
4 ʼE koutou mahino koa ki te ʼu palalau ʼa Salomone? Tou toʼo te faʼifaʼitaki: ʼE foaki ki he tūpulaga he meʼa ʼofa maʼuhiga, lagi ko he toe paʼaga. Koteā ʼaē ka ina fai ʼaki te paʼaga ʼaia? ʼE feala ke ina maumauʼi fuli maʼa ia tokotahi—ohage ko te foha maumau koloā ʼo te lea fakatātā ʼa Sesu. (Luka 15:11-23) Pea ʼe feafeaʼi anai mo kapau kua ʼosi fuli tana paʼaga ʼaia? ʼE mahino ia ʼe fakahemala anai ʼi tana mole poto ʼo taupau fakalelei! Kae kapau ʼe ina fakaʼaogaʼi fakapotopoto te paʼaga ʼaia moʼo teuteuʼi tona ka haʼu, ʼaki te temi, ʼe ina maʼu anai te ʼu tupu ʼo tana paʼaga ʼaia. ʼI takotou manatu ʼe fakahemala anai koa ʼi tana mole fakaʼaogaʼi fuli tana paʼaga ʼi tona temi tūpulaga? Kailoa ia!
5 Koutou manatuʼi ko te ʼu taʼu ʼo tokotou temi tūpulaga ʼe ko he meʼa ʼofa mai te ʼAtua. ʼE koutou fakaʼaogaʼi feafeaʼi anai te ʼu taʼu ʼaia? ʼE feala hakotou maumauʼi katoa te mālohi pea mo te fiafia ʼaia moʼo fai ʼaki pe te ʼu meʼa ʼaē ʼe koutou loloto kiai, kae mole koutou fai he fakatuʼutuʼu ki tokotou ka haʼu. Koia kapau ʼe koutou fai feiā, pea ʼe “vaʼiganoa” anai tokotou “temi tūpulaga pea mo te kamata ʼo [tokotou] maʼuli.” ʼE ko he meʼa lelei hakotou fakaʼaogaʼi fakalelei tokotou temi tūpulaga moʼo teuteuʼi tokotou ka haʼu!
6. (a) Koteā te tokoni ʼa Salomone ʼe ʼaoga ki te kau tūpulaga? (b) Koteā te meʼa ʼe fia fai e Sehova maʼa te kau tūpulaga, pea ʼe lava maʼu feafeaʼi e he tūpulaga ia te meʼa ʼaia?
6 Neʼe fai e Salomone te pelesepeto ʼe feala ke tokoni atu ke koutou fakaʼaogaʼi fakapotopoto tokotou temi tūpulaga. Neʼe ina ʼui fēnei: “Manatuʼi tou Tupuʼaga lahi ʼi te ʼu ʼaho ʼo tou temi tūpulaga.” (Tagata Tānaki 12:1) Ko te tokoni ʼaia ʼe ko te kalavi ʼo te maʼuli fiafia—koutou fakalogo kia Sehova pea mo koutou fai tona finegalo. Neʼe fakahā e Sehova ki te kau Iselaele ʼo te temi muʼa te meʼa ʼaē neʼe ina fia fai maʼa nātou: “ ʼE ʼau ʼiloʼi lelei taku ʼu manatu ʼo ʼuhiga mo koutou, . . . ko he ʼu manatu ʼo te tokalelei, ka mole ko he ʼu manatu ki te malaʼia, ke ʼau foaki atu kia koutou he ka haʼu pea mo he ʼamanaki.” (Selemia 29:11) ʼE fia foaki atu foki e Sehova kia koutou “he ka haʼu pea mo he ʼamanaki.” Kapau ʼe koutou manatuʼi ia ia ʼi takotou ʼu gāue, ʼi takotou ʼu manatu, pea mo takotou ʼu fakatuʼutuʼu, pea ʼe fua manuʼia anai tokotou ka haʼu pea mo takotou ʼamanaki.—Apokalipesi 7:16, 17; 21:3, 4.
“Koutou Fakaovi Ki Te Atua”
7, 8. ʼE lava fakaōvi feafeaʼi he tūpulaga ki te ʼAtua?
7 Neʼe tokoniʼi tatou e Sakopo ke tou manatuʼi ia Sehova ʼi tana fakaloto mālohi ʼaenī: “Koutou fakaovi ki te Atua pea e fakaovi atu anai kia koutou.” (Sakopo 4:8) Ko Sehova ʼe ko te Tupuʼaga, te Pule Faʼitaliha ʼi te lagi, pea ʼe tau mo ia ke tou fakaʼapaʼapa pea mo fakavikiviki kia te ia. (Apokalipesi 4:11) Koia kapau ʼe tou fakaōvi kia te ia, pea ʼe fakaōvi mai anai kia tatou. ʼE mole koa la fiafia tokotou loto ki te taʼi ʼofa ʼaia?—Mateo 22:37.
8 ʼE lahi te ʼu faʼahiga ʼaluʼaga moʼo fakaōvi kia Sehova. Ohage la neʼe ʼui fēnei e te ʼapositolo ko Paulo: “Koutou faikole tuumau; koutou alaʼala i te faikole mo fakafetai.” (Kolose 4:2) Ko tona faka ʼuhiga, ke liliu te faikole ko hakita agamāhani. ʼAua naʼa koutou talitali pe ke faikole takotou tāmai peʼe ko he tēhina ʼi te kokelekasio. Kua koutou fakahā koa kia Sehova te ʼu meʼa ʼaē ʼi tokotou loto, pea mo ʼui age te ʼu meʼa ʼaē ʼe koutou manatu kiai, takotou ʼu tuʼania, mo tokotou ʼu fihifihia? Kua koutou fakahā age koa te ʼu meʼa ʼaē ʼe koutou ufiufi ʼi tona fakahā ki he tahi? Ko te ʼu faikole agatonu pea mo fakamalotoloto ʼe ina foaki mai he loto tokalelei. (Filipe 4:6, 7) Ko te ʼu faikole ʼaia ʼe tokoni mai ke tou fakaōvi kia Sehova pea mo tou logoʼi ʼe ōvi mai kia tatou.
9. ʼE lava fakalogo feafeaʼi he tūpulaga kia Sehova?
9 ʼE ʼi ai te tahi ʼaluʼaga moʼo fakaōvi kia Sehova, ʼaē ʼe tou maʼu ʼi te ʼu palalau ʼaenī: “Fakalogo ki te tokoni pea mo tali te akonaki, koteʼuhi ke ke liliu ʼo poto ʼi tou temi ka haʼu.” (Tāʼaga Lea 19:20) Kapau ʼe koutou fakalogo pea mo talagafua kia Sehova, pea ʼe koutou lolotoga teuteuʼi tokotou ka haʼu. ʼE koutou lava fakahā feafeaʼi ʼe koutou fakalogo kia Sehova? ʼE mahino ia ʼe koutou kau tuʼumaʼu ki te ʼu fono faka Kilisitiano pea mo koutou fakalogo ki te ʼu akonaki fuli. Pea ʼe koutou “fakaapaapa ki [takotou] tamai mo [takotou] fae” mokā koutou kau ki te ako Tohi-Tapu faka famili. (Efeso 6:1, 2; Hepeleo 10:24, 25) ʼE ko he meʼa lelei ʼaia. ʼO toe hilifaki mai kiai, ʼe koutou ‘fakaʼaogaʼi lelei koa tokotou temi’ moʼo teuteuʼi te ʼu fono, mo lau te Tohi-Tapu tuʼumaʼu, pea mo fai he ʼu fekumi? ʼE koutou faiga koa ke koutou maʼuliʼi te ʼu meʼa ʼaē ʼe koutou lau, ke feala anai hakotou haʼele ohage ‘ko he tahi ʼe poto’? (Efeso 5:15-17; Pesalemo 1:1-3) Kapau ʼe koutou fai te meʼa ʼaia, pea ʼe koutou fakaōvi kia Sehova.
10, 11. Koteā te ʼu tapuakina lahi ʼe maʼu e te kau tūpulaga mokā nātou fakalogo kia Sehova?
10 ʼI te ʼu ʼuluaki vaega ʼo te tohi ʼo Tāʼaga Lea, ʼe fakamahino e te tagata faitohi te tupuʼaga ʼo te tohi ʼaia. ʼE ina ʼui, “ke ʼiloʼi ai te poto pea mo te fakatonutonu, ke mahino ai ki te ʼu palalau fakapotopoto, ke maʼu ai te fakatonutonu ʼaē ke liliu ai ʼo fakasiosio poto, te faitotonu pea mo te fakamāu pea mo te aga fakahagatonu, ke foaki ki te hahaʼi ʼaē ʼe mole popoto he fakasiosio lelei, ki te tama tūpulaga te ʼatamai mālama pea mo te fealagia fakakaukau.” (Tāʼaga Lea 1:1-4) Koia, kapau ʼe koutou lau pea mo maʼuliʼi te ʼu folafola ʼo te Tāʼaga Lea—pea mo te ʼu koga fuli ʼo te Tohi-Tapu—ʼe koutou fakatuputupu anai te faitotonu pea mo te aga fakahagatonu, pea ʼe fiafia anai ia Sehova ʼi takotou fakaōvi age kia te ia. (Pesalemo 15:1-5) ʼE koutou fai anai he ʼu tonu lelei mo kapau ʼe lahi takotou aga fakapotopoto, takotou fakasiosio lelei, takotou ʼatamai mālama, pea mo takotou fealagia fakakaukau.
11 ʼE faigataʼa koa ki he tūpulaga ke ina maʼu he aga poto feiā? Kailoa ia, koteʼuhi tokolahi te kau tūpulaga Kilisitiano ʼe nātou aga fakapotopoto. Pea ko te hahaʼi ʼe nātou fakaʼapaʼapa kia nātou pea ‘ ʼe mole nātou fehiʼa ki tonatou temi tūpulaga.’ (1 Timoteo 4:12) ʼE nātou fakafiafia te loto ʼo tanatou ʼu mātuʼa, pea ʼe ʼui e Sehova ʼe nātou fakafiafia tona loto. (Tāʼaga Lea 27:11) Logope ʼe nātou tūpulaga, kae ʼe nātou lava falala ko te ʼu palalau ʼaenī ʼe faka ʼuhiga kia nātou: “Fakasiosio lelei ia te tagata agatonu pea mo sioʼi tuʼumaʼu te tagata faitotonu, heʼe ko te ka haʼu ʼo te tagata ʼaia ʼe tokalelei anai.”—Pesalemo 37:37.
Koutou Filifili Lelei
12. Koteā te fili maʼuhiga ʼaē ʼe tonu ke fai e te kau tūpulaga, pea he koʼe ko te fili ʼaia ʼe ʼi ai tona ʼu ikuʼaga fualoa?
12 ʼI te temi tūpulaga ʼe lahi te ʼu meʼa ʼe tonu ke kita filifili, pea ko ʼihi ʼi te ʼu meʼa ʼaia ʼe ʼi ai tona ʼu fua loaloaga kia tatou. ʼE ʼi ai te ʼu meʼa ʼe koutou filifili ʼi te temi nei pea ʼe ina fetogi anai tokotou maʼuli ki te ʼu taʼu ka haʼu. Koia, kapau ʼe koutou filifili fakapotopoto te ʼu meʼa ʼaē ʼe koutou loto kiai, pea ʼe koutou maʼu anai he maʼuli fiafia pea mo fua lelei. Kapau ʼe mole fakapotopoto te ʼu meʼa ʼaē ʼe koutou filifili, pea ʼe fua kovi anai ki tokotou maʼuli katoa. Koutou fakatokagaʼi te moʼoni ʼo te ʼu fili e lua ʼaē ʼe koutou fai. ʼUluaki: Ko ai tokotou ʼu fakakaugā? He koʼe koa ʼe maʼuhiga te faʼahi ʼaia? ʼE ʼui fēnei e te tāʼaga lea ʼo te Tohi-Tapu: “Ko ʼaē ʼe haʼele mo te kau popoto ʼe liliu anai ia ʼo poto, kae ko ʼaē ʼe fakatahi mo te kau vavale, ʼe fua kovi anai kia ia.” (Tāʼaga Lea 13:20) Ko tona faka ʼuhiga, ʼaki te temi ʼe tou liliu anai ʼo popoto peʼe vavale ohage ko nātou ʼaē ʼe tou fakakaugā ki ai. ʼE koutou fia liliu ko he ʼu hahaʼi feafeaʼi?
13, 14. (a) Koteā koa te tahi ʼu faʼahiga fakakaugā? (b) Koteā ʼaē ʼe mole tonu ke faihala kiai te kau tūpulaga?
13 Ko te ʼu fakakaugā, ʼe mole gata ʼaki pe hakita fakatahi mo he ʼu hahaʼi. Ohage la, ka koutou sioʼi he ʼata ʼi te televisio, mo fakalogo he musika, mo lau he tohi, mo koutou ʼolo ʼo sinema, peʼe koutou fakaʼaogaʼi te Internet, ʼe koutou fakakaugā mo te ʼu hahaʼi. Kapau ko te ʼu fakakaugā ʼaia ʼe ina uga koutou ki te ʼu agamālohi pea mo he ʼu holi heʼeʼaoga, peʼe ina fakaloto mālohi ke koutou toloke peʼe ke koutou ʼinu kava peʼe ko he tahi age ʼu meʼa ʼe fakafeagai ki te ʼu pelesepeto faka Tohi-Tapu, ʼe koutou fakakaugā mo “te vale,” ʼaē ʼe hage kia ia neʼe mole maʼuli ia Sehova.—Pesalemo 14:1.
14 ʼE lagi ʼi takotou manatu, ko he ʼata ʼe fai ai he ʼu agamālohi peʼe ko he musika ʼe fasi mālie kae ʼe mole lelei te palalau ʼaē ʼe fai ai, ʼe mole fua kovi anai kia koutou heʼe koutou mālohi pea mo koutou kau ki te ʼu fono faka Kilisitiano pea mo gāue ʼi te kokelekasio. ʼE lagi ʼi takotou manatu ʼe mole fua kovi anai kia koutou mo kapau ʼe koutou tautau sioʼi ʼi te Internet he ʼu felāveʼi fakasino ʼe heʼeʼaoga. Kae ʼe fakahā atu e te ʼapositolo ko Paulo ʼe koutou faihala! ʼE ina ʼui fēnei: “Ko te u fakakauga ae e kovi, e ina maumauʼi te u aga e lelei.” (1 Kolonito 15:33) Meʼa kovi foki, tokolahi te kau tūpulaga neʼe tou falala kiai neʼe kovi tanatou ʼu aga māhani lelei ʼuhi pe ko te ʼu fakakaugā kovi. Koia, koutou faiga mālohi ke mole koutou fakatahi mo te ʼu fakakaugā ʼaia. Kapau ʼe koutou fai feiā, ʼe koutou muliʼi anai te tokoni ʼa Paulo: “Aua tautou fakatatau ki te taitupu aeni, kae koutou fetogi aki te fakafoou o toutou atamai, ke koutou iloi, pe kotea te finegalo o te Atua, te mea e lelei mo taau mo ia pea mo te mea ae e katoa.”—Loma 12:2.
15. Koteā te tahi meʼa ʼaē ʼe tonu ke filifili e te kau tūpulaga, pea koteā te ʼu faigataʼa ʼe tau felāveʼi mo nātou ʼi te faʼahi ʼaia?
15 ʼE ʼi ai te tahi meʼa ʼe tonu ke koutou filifili. ʼE tonu anai ke koutou vakaʼi peʼe koteā ʼaē ka koutou fai mokā ʼosi takotou ako. Kapau ʼe koutou nonofo ʼi he fenua ʼe maʼu gataʼa ai he gāue, ʼe lagi koutou foimo fai anai he gāue ʼe foaki atu. Kapau ʼe koutou nonofo ʼi he fenua koloaʼia, ʼe lagi lahi te ʼu gāue, pea ko ʼihi ʼi te ʼu gāue ʼaia ʼe lagi koutou fia fai anai. Ko takotou kau faiako peʼe ko takotou ʼu mātuʼa e lagi nātou fakaʼamu ke lelei tokotou maʼuli, ʼo nātou uga ai koutou ke koutou fai he gāue ʼe koutou maʼuli fīmālie ai anai ʼi te faʼahi fakasino peʼe koutou maʼu koloā. Kae ʼe feala ʼaki te ako ʼaia ke mole he temi ʼe koutou fakaʼaogaʼi maʼa Sehova.
16, 17. Koutou talanoa ki te ʼu vaega kehekehe ʼaē ʼe lava tokoni ki he tūpulaga ke ina maʼu he fakasiosio fakapotopoto ʼo ʼuhiga mo te gāue.
16 Koutou manatuʼi ʼo vakaʼi te Tohi-Tapu ʼi muʼa ʼo hakotou fai he tonu. ʼE fakaloto mālohiʼi tatou e te Tohi-Tapu ke tou gāue moʼo taupau totatou maʼuli, pea mo toʼo te ʼu meʼa ʼaē ʼe ʼaoga kia tatou. (2 Tesalonika 3:10-12) Kae ʼe ʼi ai te tahi ʼu meʼa ʼe fakapipiki mai kiai. ʼE mātou fakaloto mālohiʼi koutou ke koutou lau te ʼu vaega faka Tohi-Tapu ʼaē ʼe hoa mai, pea mo koutou fakakaukauʼi peʼe nātou lava tokoni feafeaʼi ki he tūpulaga ke ina filifili fakapotopoto he gāue: Tāʼaga Lea 30:8, 9; Tagata Tānaki 7:11, 12; Mateo 6:33; 1 Kolonito 7:31; 1 Timoteo 6:9, 10. ʼI takotou ʼosi lau te ʼu vaega ʼaia, ʼe koutou mahino koa ki te manatu ʼa Sehova ʼo ʼuhiga mo te fili ʼo he gāue?
17 ʼE mole tonu ʼi he temi ke liliu te gāue fakasino ʼo maʼuhiga age ʼi tatatou tauhi ʼaē kia Sehova. ʼE feala ke koutou maʼu he gāue lelei mo kapau ʼe koutou maʼu pepa ʼi takotou ako ʼi te lisē. Kae kapau ʼe ʼaoga ke toe hoko atu takotou ako ʼi he ʼu faleako lalahi, pea ʼe lelei ke koutou felogoi mo takotou ʼu mātuʼa ki te faʼahi ʼaia. Kae ʼaua naʼa galo kia koutou “te ʼu meʼa ʼaē ʼe maʼuhiga tāfito”—te ʼu meʼa fakalaumālie. (Filipe 1:9, 10, MN ) ʼAua naʼa koutou faihala ohage ko Paluke, te sikalaipe ʼa Selemia. Neʼe mole kei loto fakafetaʼi ki tona pilivilesio makehe pea neʼe ‘faiga ke ina maʼu he ʼu meʼa lalahi maʼa ia.’ (Selemia 45:5) Lolotoga he temi neʼe galo kia ia ʼe mole ko ‘te ʼu meʼa lalahi’ ʼo te mālama ʼaenī ka ina fakaōvi anai ia ia kia Sehova peʼe tokoni kia te ia ke hāo ʼi te fakaʼauha ʼo Selusalemi. ʼE feala ke hoko he meʼa feiā kia tatou ia ʼaho nei.
Koutou Faka Maʼuhigaʼi Te ʼu Meʼa Fakalaumālie
18, 19. (a) Koteā te mamahi ʼaē ʼe tau mo te tokolahi, pea koteā ʼaē ʼe tonu ke koutou fai maʼa nātou? (b) He koʼe ʼe mole logoʼi e te tokolahi ʼe nātou pakupapaku ʼi te faʼahi fakalaumālie?
18 Neʼe koutou sio koa ʼi te ʼu tala logo ki te tamaliki ʼi te ʼu fenua hoge? Neʼe mole tupu ai koa hokotou ʼofa mamahi kia nātou? ʼE koutou toe ʼoʼofa feiā koa ki te hahaʼi ʼo tokotou telituale? He koʼe ʼe tonu ke koutou ʼoʼofa kia nātou? Koteʼuhi tokolahi ia nātou ʼe nātou pakupapaku. ʼE nātou pakupaku ʼuhi ko te hoge ʼaē neʼe fakakikite e Amosi: “ ‘ ʼE hoko mai te ʼu ʼaho,’ ko te ʼui ʼaia ʼa te Tuʼi ʼAliki ko Sehova, ‘pea ʼe ʼau fakahoko anai te hoge ki te fenua, ʼe mole ko he hoge moʼi pane, pe ko he fia ʼinu ki he moʼi vai, kae ʼe ko he hoge ki te fagono ki te ʼu folafola ʼa Sehova.’ ”—Amosi 8:11.
19 ʼE moʼoni, tokolahi ʼi te hahaʼi ʼaia ʼaē ʼe nātou pakupaku ʼi te faʼahi fakalaumālie, ʼe mole nātou “ ʼiloʼi tonatou masiva fakalaumālie.” (Mateo 5:3, MN ) Tokolahi te hahaʼi ʼe mole nātou logoʼi honatou pakupaku ʼi te faʼahi fakalaumālie. ʼE ʼi ai ʼihi ʼe nātou manatu ʼe nātou makokona ʼi te faʼahi fakalaumālie. Kae kapau ko tanatou manatu ʼaia, koteʼuhi ʼe nātou kai ia “te poto [vaʼiganoa] o te malamanei,” ohage ko te manako ki te ʼu koloā, mo te ʼu loi ʼa te hahaʼi popoto, mo te ʼu manatu kehekehe ʼo ʼuhiga mo te ʼu aga ʼaē ʼe tonu ke fai, pea mo te tahi ʼu meʼa. Maʼa ʼihi, ko te ʼu akonaki faka Tohi-Tapu ʼe mole kei ʼi ai hona ʼaoga, mokā fakatatau ki te “poto” ʼo te temi nei. Kae “nee mole iloi e te malama-nei te Atua aki te poto.” Ko te poto ʼo te malamanei ʼe mole tokoni atu anai ke koutou fakaōvi ki te ʼAtua. ʼE “ko [“he meʼa,” MN ] vale ia mua o te Atua.”—1 Kolonito 1:20, 21; 3:19.
20. He koʼe ʼe mole ko he aga fakapotopoto hakita fia faʼifaʼitakiʼi te hahaʼi ʼaē ʼe mole tauhi kia Sehova?
20 Ka koutou sisio ki te ʼu paki ʼaia ʼo te tamaliki pakupapaku, ʼe koutou fia hage koa ko nātou? Kailoa ia! Kae ko ʼihi tūpulaga ʼi te ʼu famili Kilisitiano neʼe nātou fakahā tanatou fia tatau mo te hahaʼi ʼaia ʼe pakupapaku ʼi te faʼahi fakalaumālie. ʼE mahino ia, ko te kau tūpulaga ʼaia ʼe nātou manatu ko te kau tūpulaga ʼo te malamanei ʼe mole honatou ʼu fihifihia pea ʼe nātou maʼuli fiafia. ʼE galo ia nātou ko te kau tūpulaga ʼaia ʼe nātou mamaʼo mai ia Sehova. (Efeso 4:17, 18) ʼE toe galo foki kia nātou te ʼu fua kovi ʼo te pakupaku fakalaumālie. ʼI te ʼu fua kovi ʼaia, ʼe ʼi ai te kau finemui ʼaē ʼe nātou faitatama kae neʼe mole nātou loto kiai, mo te ʼu fua kovi ki totatou sino pea mo totatou loto ʼo te ʼu aga heʼeʼaoga, mo te suluka, te kava pea mo te toloke. ʼE fakatupu e te pakupaku fakalaumālie he aga fiatuʼu, he heʼe ʼamanaki, pea mo he maʼuli vaʼiganoa.
21. E feafeaʼi hatatou lava puipui ʼo tatou mai te manatu hala ʼa te hahaʼi ʼaē ʼe mole tauhi kia Sehova?
21 Koia, ʼi te faleako mokā koutou fakatahi mo te kau tūpulaga ʼaē ʼe mole atolasio kia Sehova, ʼaua naʼa koutou mulimuli ki tanatou ʼu aga. (2 Kolonito 4:18) Ko ʼihi ʼe nātou palalau kovi anai ʼo ʼuhiga mo te ʼu meʼa fakalaumālie. Pea tahi ʼe ʼui anai ʼi te lātio, mo te televisio pea mo te ʼu tohi, ʼe ko he meʼa lelei te fai ʼo he ʼu aga heʼeʼaoga, te fakaʼaogaʼi ʼo te toloke, peʼe ko te gutu tauvele. ʼAua naʼa koutou mulimuli ki te ʼu aga ʼaia. Koutou fakatahi tuʼumaʼu ki te hahaʼi ʼaē ʼe nātou “maʼu te tui mo te leʼo ʼo loto ʼe tokalelei.” Ke “lahi [tuʼumaʼu] takotou gāue ʼi te ʼAliki.” (1 Timoteo 1:19; 1 Kolonito 15:58, MN ) Koutou maʼumaʼua ʼi te ʼu gāue ʼo te Fale ʼo Te Puleʼaga pea mo te fai faka mafola. ʼI te ʼu taʼu ʼaē ʼe kei koutou ako ai, koutou toʼo te selevisi pionie vaeluaʼi temi. Koutou fakamālohiʼi takotou sio fakalaumālie ʼi te faʼahi ʼaia, pea ʼe mole puli anai takotou fakasiosio poto.—2 Timoteo 4:5.
22, 23. (a) He koʼe ʼi te agamāhani ko te ʼu meʼa ʼaē ʼe filifili e he tūpulaga Kilisitiano ʼe mole mahino kiai ʼihi? (b) Koteā te fakaloto mālohi ʼaē ʼe fai ki te kau tūpulaga?
22 ʼE mahino ia ʼe koutou fai anai he ʼu tonu ʼe mole mahino anai kiai ʼihi ʼuhi ko takotou sio fakalaumālie. Ohage la, ko te tūpulaga Kilisitiano neʼe faiva ʼi te fai musika pea neʼe poto ʼi te ʼu sivi fuli ʼo te ako. ʼI tana ʼosi maʼu pepa, neʼe ʼalu ʼo gāue mo tana tāmai ʼi te fufulu ʼo te ʼu sioʼata, ke feala hana hoko atu te gāue ʼaē neʼe loto kiai: te selevisi pionie. Neʼe mole mahino tona kau faiako pe koʼe neʼe ina fili te faʼahi ʼaia, kae kapau kua koutou fakaōvi kia Sehova, ʼe mātou ʼiloʼi papau ʼe koutou mahino ki tana filifili ʼaia.
23 ʼI takotou fakafuafua peʼe feafeaʼi anai takotou fakaʼaogaʼi ʼo tokotou temi tūpulaga, ‘koutou tānaki maʼa koutou he fakatafito taulekaleka ki te temi ka haʼu, ke feala hakotou puke maʼu te maʼuli moʼoni.’ (1 Timoteo 6:19) Koutou faiga ke koutou ‘manatuʼi tokotou Tupuʼaga Lahi’ ʼi tokotou temi tūpulaga—pea mo tokotou maʼuli katoa. ʼE ko te fakatuʼutuʼu pe ʼaia e tahi moʼo teuteuʼi he ka haʼu ʼe fua manuʼia anai pea mo heʼegata.
Koteā Takotou Manatu?
• Koteā te tokoni fakaʼatua ʼe lagolago ki te kau tūpulaga ke nātou teuteuʼi tonatou ka haʼu?
• Koteā te ʼu ʼaluʼaga ʼaē ʼe feala ai ki he tūpulaga ke “fakaōvi ki te ʼAtua”?
• Koteā te ʼu tonu ʼaē ka fai anai e he tūpulaga ʼe fua anai ki tona ka haʼu?
[Paki ʼo te pasina 15]
ʼE koutou fakaʼaogaʼi anai koa tokotou temi tūpulaga katoa pea mo tokotou mālohi moʼo fai he ʼu meʼa ʼe koutou loto kiai?
[Paki ʼo te pasina 17]
Ko te kau Kilisitiano tūpulaga agapoto ʼe nātou taupau maʼu tanatou sio fakalaumālie