ʼU Tūpulaga—Tuku Takotou ʼu Mātuʼa Ke Nātou Hāofaki Tokotou Loto!
ʼI TAKOTOU manatu, koteā te fihifihia ʼe hoko māhani ki he kapiteni ʼo he vaka? Ko tana faiga ʼaē ke fakalaka haohaoa ʼi he moana loloto? Kailoa ia. ʼE lahi te ʼu vaka neʼe moū kae neʼe kua ōvi ki te matafenua. ʼI tona fakahagatonu, ʼe fakamataku age ia te tau ʼa he vaka ki te ʼuafu ʼi he tō ʼa he vakalele ki te malaʼe vakalele. Koteā tona tupuʼaga?
ʼI muʼa ʼo tana aʼu ki he ʼuafu ʼe tonu muʼa ki te kapiteni ʼo te vaka ke tokaga ki te ʼu tuʼutāmaki kehekehe ʼaē ʼe feala anai ke felāveʼi mo ia ʼi tana fakatau ia ki te ʼuafu. ʼE tonu ke ina ʼiloʼi lelei te ʼu meʼa ʼaē ʼi te lalo tai pea mo tokaga ke mole feʼīʼaki mo he tahi ʼu vaka. ʼE mole tonu ke fakaōvi fau ki te ʼu ʼafua, mo te ʼu mata maka, pea mo te ʼu toega vaka ʼaē neʼe moū. Pea ʼe lagi toe faigataʼa foki heʼe ko tana ʼuluaki haʼu ʼaē ki te ʼuafu ʼaia.
Ke mole hoko kia ia te ʼu fihifihia ʼaia, ko he kapiteni ʼe fakapotopoto ʼe kumi tokoni anai ki he tagata pailate vaka ʼe ina ʼiloʼi lelei te tai ʼaē ʼe tuʼu ai te ʼuafu ʼaia. Ko te pailate ʼe tuʼu ia tafa ʼo te kapiteni pea mo ina fakahinohino age te ʼu faʼahi ʼaē ʼe tonu ke ʼalu ai te vaka. ʼE nā vakavakaʼi fakatahi te ʼu tuʼutāmaki pea mo te fakaʼaluʼalu ʼo te vaka ʼi te ʼu faʼahi fāveliveli ʼaē ʼe fakatau ki te ʼuafu.
Ko te tokoni lelei ʼa te pailate ʼe ina fakatātā ia te tokoni maʼuhiga ʼaē ʼe ʼaoga ke foaki ki te kau tūpulaga Kilisitiano moʼo fai ʼo he ʼu tonu ʼi te ʼu ʼaluʼaga faigataʼa ʼo tonatou maʼuli. Koteā te tokoni ʼaia? Pea he koʼe ʼe ʼaoga te tokoni ʼaia ki te kau tūpulaga?
Tou hoko atu te lea fakatātā ʼo te vaka. Kapau ko koe ko he tūpulaga, ʼe ke hage pe ko te kapiteni ʼo te vaka, ʼe tonu ke ke fai he ʼu tonu ʼe lelei ki tou maʼuli. Pea ko te gāue ʼo takotou ʼu mātuʼa ʼe tatau mo te gāue ʼa te pailate ʼo te vaka, ʼe nātou tokoni atu ʼi te ʼu ʼaluʼaga faigataʼa ʼaē ʼe tau mo koutou kae mole heʼeki koutou fakalaka ai. Kae ʼi tokotou temi tūpulaga, ʼe feala ke faigataʼa takotou tali ia te ʼu tokoni ʼo takotou ʼu mātuʼa. Koteā tona tupuʼaga?
ʼE koutou feiā ʼuhi ko tokotou loto. Ko tokotou loto ʼe feala ke ina uga koutou ki he ʼu meʼa ʼe tapuʼi atu peʼe ke koutou fakafifihi ki he ʼu meʼa ʼe faka tuʼakoi atu. ʼE ʼui fēnei e te Tohi-Tapu: “Ko te holi ʼo te loto ʼo te tagata ʼe kovi ia talu mai tana kei veliveli.” (Senesi 8:21) ʼE fakahā lelei e Sehova ʼe faigataʼa ʼaupito anai tokotou temi tūpulaga. ʼE ina fai atu te fakatokaga ʼaenī: “ ʼE kākā te loto, ʼo laka ia meʼa fuape pea mo kovi ʼaupito.” (Selemia 17:9) ʼE koutou maʼu te ʼu holi ʼe mole lelei, pea ʼe toe feala pe ki te loto ke ina kākāʼi he tūpulaga, ke manatu ʼe poto age ia ʼi tana ʼu mātuʼa, logola kua nā popoto age ia ia. Kae ʼe ʼi ai te ʼu tupuʼaga lelei, ke koutou tali ai te tokoni ʼo tokotou ʼu mātuʼa ʼi te ʼu temi faigataʼa ʼo te temi tūpulaga.
He Koʼe ʼe Tonu Ke Koutou Fakalogo Ki Takotou ʼu Mātuʼa?
ʼE maʼua tāfito ke koutou fakalogo ki te takitaki ʼo takotou ʼu mātuʼa, heʼe fakamaʼua atu e Sehova, te Tupuʼaga ʼo te famili. (Efeso 3:15) Mai tona ʼaluga ʼaē neʼe fakatuʼutuʼu e te ʼAtua ke tokaga takotou ʼu mātuʼa kia koutou, ʼe ina foaki atu te tokoni ʼaenī: “ ʼU fānau, koutou fakalogo ki takotou ʼu mātuʼa ʼi te fakatahi mo te ʼAliki, heʼe totonu te meʼa ʼaia.” (Efeso 6:1-3, MN; Pesalemo 78:5) Tatau aipe pe kua koutou lalahi ake, kae kei tonu pe ki takotou ʼu mātuʼa ke nātou tokoni atu, pea ʼe tonu ke koutou fakalogo ki te ʼu meʼa ʼaē ʼe nātou ʼui atu. ʼI te temi ʼaē neʼe tohi ai e te ʼapositolo ko Paulo ʼe tonu ke fakalogo te ʼu fānau ki te ʼu mātuʼa, neʼe ina fakaʼaogaʼi te kupu faka Keleka ʼe lava fakaʼaogaʼi ki te tamaliki ʼo te taʼiake kehekehe. Ohage ko tona tuʼu ia Mateo 23:37, neʼe ʼui e Sesu ʼo ʼuhiga mo te hahaʼi ʼo Selusalemi ʼe ko te “fanau” ʼo te kolo ʼaia, logola ko te tokolahi neʼe ko te hahaʼi kua lalahi.
ʼE lahi te kau tagata agatonu ʼo te temi muʼa neʼe hoko atu tanatou fakalogo ki ʼanatou mātuʼa logola neʼe kua nātou lalahi. Neʼe mahino kia Sakopo logola tona tagata, kae neʼe tonu ke fakalogo ki te fakatotonu ʼo tana tāmai ke mole ʼohoana mo he fafine ʼe mole tauhi kia Sehova. (Senesi 28:1, 2) ʼE mahino ia neʼe toe fakatokagaʼi e Sakopo ko te tonu ʼaē neʼe fai e tona tēhina ke ʼohoana mo he fafine pagani Kanaane neʼe ina fakaloto mamahiʼi te loto ʼo tana ʼu mātuʼa.—Senesi 27:46.
ʼO hilifaki ki te maʼua ʼaē neʼe tuku age e te ʼAtua ki takotou ʼu mātuʼa Kilisitiano ke nātou takitaki koutou, ʼe nātou toe popoto foki ʼi tokotou tokoniʼi. ʼUluaki, heʼe nātou ʼiloʼi lelei koutou pea kua fualoa tanatou taupau ʼo koutou. Ohage ko te pailate ʼo te vaka, kua māhani takotou ʼu mātuʼa mo te ʼu fihifihia ʼo te maʼuli. Neʼe kua nātou fakalaka ʼi “te ʼu holi ʼo te temi tūpulaga.” Pea ʼi tonatou ʼuhiga Kilisitiano moʼoni, neʼe nātou sio ki te maʼuhiga ʼo te mulimuli ki te ʼu pelesepeto ʼo te Tohi-Tapu.—2 Timoteo 2:22, MN.
ʼAki te taʼi tokoni fakapotopoto ʼaia ʼi ʼokotou tafa, ʼe feala ke koutou tauʼi fakapotopoto te ʼu fihifihia ʼaē ʼe mata faigataʼa ʼaupito. Ohage la, ko takotou ʼu felogoi mo he finemui peʼe ko he talavou. ʼE takitaki feafeaʼi koutou e takotou ʼu mātuʼa Kilisitiano ʼi te ʼaluʼaga faigataʼa ʼaia?
Kapau ʼe Koutou Manako Ki He Tahi
Ko te ʼu pailate ʼe nātou tokoni ki te ʼu kapiteni ʼo te ʼu vaka ke nātou fakamamaʼo mai te ʼu ʼafua. ʼE mole fefeka te ʼu ʼafua kae ʼe fakatupu tuʼutāmaki, koteʼuhi ʼe fetofetogi tonatou agaaga. Pea ʼe toe feiā ki ʼakotou ʼu mātuʼa ʼe lagi nātou tokoni atu anai ke koutou fakamamaʼo mai ni ʼu ʼaluʼaga ʼe feala ai ke koutou tuʼutāmaki ai ʼi te faʼahi ʼo te loto. ʼE ʼiloʼi ʼe takotou ʼu mātuʼa ʼe feala ke mālohi te femanakoʼaki ʼa te kau talavou mo te kau finemui, pea mahino gataʼa. Pea ka hoko kia koutou te faʼahi ʼaia, pea ʼe feala ke fakatupu tuʼutāmaki kia koutou.
Ko te faʼahi ʼaia ʼe ʼiloga lelei ʼi te faʼifaʼitaki ʼa Tina ʼaē neʼe fakaōvi fau ki te tuʼutāmaki. Lagi ko tana fia ʼiloʼi meʼa fuli, pea mo tana fia fakafiafia ʼaē neʼe tupu ai te fia fakakaugā ʼa Tina mo te ʼu taʼahine Kanaane, kae neʼe kovi ʼaupito tanatou aga. ʼI te kamata neʼe hage ʼe mole hoko anai he tuʼutāmaki, kae neʼe hoko te meʼa fakaʼofaʼofa, he neʼe fakaʼalikiʼi ia ia e te tama neʼe “fakaʼapaʼapaʼi” ʼi te kolo.—Senesi 34:1, 2, 19.
ʼI te temi nei kua toe ʼāsili age te taʼi tuʼutāmaki ʼaia, heʼe tou maʼuʼuli ʼi he temi ʼe fakaneke mālohi ai te ʼu felāveʼi fakasino. (Osea 5:4) Tokolahi te kau tūpulaga ʼe feala ke nātou manatu ʼe mole he meʼa ʼe lelei age ʼi hanatou fakafiafia mo he tama peʼe ko he taʼahine. ʼE lagi koutou fiafia anai ʼi hakotou tō tokotahi mo he tahi ʼe koutou sio ʼe talavou peʼe finemui. Kae ko te ʼu mātuʼa ʼofa ʼe nātou faiga anai ke nātou puipui koutou mai te ʼu fakakaugā mo te kau tūpulaga ʼaē ʼe mole fakaʼapaʼapa ki te ʼu lekula ʼa te ʼAtua.
ʼE fakahā fakalelei mai e Laura ko he tūpulaga ʼe ina fia ʼahiʼahi he meʼa, ʼe mole sio anai ia ki te tuʼutāmaki. “Neʼe ʼui mai e te ʼu taʼahine ʼaē ʼe mātou kalasi tahi, neʼe nātou memeʼe ʼi te po katoa mo he ʼu tama talavou, pea neʼe hage te ʼu meʼa ʼaia neʼe nātou fai ʼe ko he ʼu meʼa ʼe fakagalo gataʼa. ʼE ʼau ʼiloʼi ʼe nātou fakalalahi fau tanatou ʼu palalau, kae ʼe ʼau fia ʼahiʼahiʼi, heʼe hage ʼe ko he faʼahiga fakafiafia ʼe mole heʼeki ʼau fai. Logola taku ʼiloʼi ʼaē ʼe tonu taku ʼu mātuʼa ʼi tanā tapuʼi mai taku ʼalu ki te ʼu faʼahi ʼaia, kae ʼe ʼau fia ʼahiʼahiʼi muʼa.”
Ko he vaka ʼe mole hona ʼu meʼa tāʼofi, ʼe feala ke fualoa hona tāʼofi. ʼE ʼiloʼi e te ʼu mātuʼa ʼe feiā mo te holi ki te ʼu felāveʼi fakasino. Ko te tohi ʼo Tāʼaga Lea ʼe ina fakatatau te tama ʼaē ʼe holi mālohi ki te ʼu felāveʼi fakasino ki he pipi neʼe ʼave ke matehi. (Tāʼaga Lea 7:21-23) ʼE mole koutou loto ke hoko he meʼa feiā kia koutou, ke koutou tuʼutāmaki ai ʼi te faʼahi fakaloto pea mo te faʼahi fakalaumālie. ʼE ʼiloʼi e takotou ʼu mātuʼa te temi ʼaē ʼe kamata fakahalaʼi ai tokotou loto ki te ʼu faʼahi ʼaia, pea ʼe feala ke nātou tokoniʼi koutou ʼi te temi ʼaia. ʼE koutou fakalogo anai koa kia nātou pea mo fakamamaʼo mai te ʼu tuʼutāmaki ʼaia?—Tāʼaga Lea 1:8; 27:12.
Ko te tokoni ʼo takotou ʼu mātuʼa ʼe toe ʼaoga foki kia koutou mokā ʼe fakahalaʼi koutou e tokotou ʼu kaugā ako. ʼE feafeaʼi hanatou tokoni atu?
ʼE Mālohi Te ʼu Fakaneke ʼa ʼIhi Tūpulaga
ʼE feala ke tafea te vaka mokā ʼe tatafe mālohi te tai. Koia ke ʼaua naʼa tafea, ʼe tonu ke ōfeʼi kehe te vaka. ʼE toe feiā mo te ʼu fakaneke mālohi ʼa ʼihi tūpulaga, ʼe feala ke nātou fakahalaʼi koutou ʼi te faʼahi fakalaumālie, gata pe mo kapau ʼe koutou fakafeagai kiai.
Ohage pe ko te meʼa ʼaē neʼe hoko kia Tina, ‘kapau ʼe koutou kaumeʼa mo te hahaʼi ʼe maʼuli fakavalevale, ʼe koutou tuʼutāmaki anai.’ (Tāʼaga Lea 13:20) Koutou manatuʼi ʼi te Tohi-Tapu, ko he tahi ʼe “vale” ʼe ko he tahi ʼe mole ina ʼiloʼi ia Sehova pea ʼe mole fia mulimuli ki tana ʼu fakatotonu.
Kae ʼe mole ko he meʼa ʼe faigafua ia te fakafeagai ki te ʼu manatu pea mo te ʼu aga ʼo tokotou ʼu kaugā ako. ʼE ʼui fēnei e María José: “Neʼe ʼau fia kaumeʼa mo ʼihi tūpulaga. Neʼe mole ʼau loto ke nātou manatu ʼe ʼau kehe ia nātou, koia neʼe lahi taku faʼifaʼitaki kia nātou.” Lagi ʼe mole koutou tokagaʼi, kae kua koutou faʼifaʼitaki ki takotou ʼu fakakaugā—ʼi te musika, mo te ʼu mutuʼi meʼa, pea mo takotou ʼu faʼahiga palalau. Lagi ʼe koutou fiafia ʼi te fakakaugā mo te kau tūpulaga ʼo tokotou taʼiake. Ko te ʼuhiga ʼaia ʼo te maʼuli, kae ʼe koutou lava tō ki tanatou ʼu fakahala, ʼo koutou tuʼutāmaki ai.—Tāʼaga Lea 1:10-16.
ʼE manatuʼi e Caroline ia te faigataʼaʼia neʼe tau mo ia kua hili kiai te ʼu taʼu: “ ʼI tonatou taʼu 13, teitei ko te kau taʼahine fuli ʼaē neʼe ʼau fakakaugā ki ai neʼe kua nātou fakatahi mo he tama, pea lolotoga ni ʼu taʼu neʼe nātou holi mālohi ke ʼau faʼifaʼitaki kia nātou. Kae neʼe tokoni mai taku faʼe lolotoga te temi faigataʼa ʼaia. Lolotoga ni ʼu hola neʼe nofo ʼo fakalogo ki taku ʼu fakamatala, neʼe ina uga ʼau ke ʼau fakakaukau, pea mo tokoniʼi ʼau ke ʼau mahino ʼe tonu ke ʼau fakaholomuli te taʼi fakatahi ʼaia ki he temi ʼe kua ʼau fakapotopoto ai.”
Ohage ko te faʼe ʼa Caroline, ʼe lagi fakatuʼutuʼu anai e takotou ʼu mātuʼa ke nātou fakatokagaʼi koutou ʼo ʼuhiga mo te ʼu fakaneke ʼo tokotou ʼu fakakaugā peʼe nātou faka tuʼakoi he ʼu faʼahiga meʼa ʼe koutou fai peʼe ko takotou ʼu fakakaumeʼa. ʼE manatuʼi e Nathan tana ʼu fefihiʼaki mo tana ʼu mātuʼa ki te faʼahi ʼaia. ʼE ina ʼui fēnei: “Neʼe tau fakaafe ʼau e toku ʼu kaumeʼa ke mātou ʼolo ʼo haʼele, kae neʼe mole loto e taku ʼu mātuʼa ke ʼau taka mo he kau tūpulaga ʼe kaugamālie peʼe ʼau kau ki he ʼu lafeti lalahi ʼe mole leʼoleʼo e he tahi. ʼI te temi ʼaia, neʼe mole ʼau lava mahino pe koʼe neʼe mole hage taku ʼu mātuʼa ko ʼihi mātuʼa ʼaē neʼe nātou tuku ke faʼitaliha tanatou ʼu fānau.”
Kae ki muli mai, neʼe mahino leva kia Nathan. ʼE ina fakamoʼoni fēnei: “ ʼE ʼau ʼiloʼi ʼi toku potu ‘neʼe nonoʼo te agavale ʼi te loto ʼo te tama.’ ʼE hā lelei te agavale ʼaia mokā kaugamālie te tamaliki tagata ʼaē ʼe nātou taka fakatahi. Ko te tahi tama ʼe ina kamata fai he meʼa kovi, pea hoa kiai he tahi kehe, pea ko te tolu ʼe ina fai ʼo toe kovi age. ʼOsi ʼaia pea kau fuli kiai te tamaliki. Māʼia mo te kau tūpulaga ʼaē ʼe nātou lau ʼe nātou tauhi kia Sehova ʼe feala ke nātou higa ki te hele ʼaia.”—Tāʼaga Lea 22:15.
Ko Nathan pea mo María José, neʼe mamahi ʼonā loto he neʼe mole fakagafua age e tanā ʼu mātuʼa ke nā fai te ʼu meʼa ʼaē neʼe fakaneke age e tonā ʼu fakakaugā. Kae neʼe nā fakalogo ki tanā ʼu mātuʼa, pea ki muli mai neʼe nā fiafia ʼi tanā fai te meʼa ʼaia. ʼE ʼui fēnei e te tāʼaga lea: “Falele tou taliga pea mo fagono ki te ʼu palalau ʼa te kau popoto, ke mulimuli tou loto ki toku ʼatamai mālama.”—Tāʼaga Lea 22:17.
ʼE Tāu Mo He Fakaʼapaʼapa
Ko he vaka ʼe ʼalu fakatafa ʼe faigataʼa tona foe, pea kapau ʼe fakatafa fau, pea ʼe feala ke moū. ʼUhi ko totatou natula agahala, ʼe tou holi fuli ki te ʼu meʼa ʼaē ʼe tou manako ai pea mo holi ki te ʼu meʼa ʼaē ʼe tapu tona fai. Logola te ʼu holi ʼaia, kae ʼe lava fua lelei te maʼuli ʼa te kau tūpulaga, mo kapau ʼe nātou mulimuli fakalelei ki te takitaki ʼo tanatou ʼu mātuʼa.
Ohage la ʼe lava tokoni atu takotou ʼu mātuʼa ke mole koutou manatu ʼe ʼi ai he ala ʼi te lotomalie, ʼe vaha ʼi te ala lauveliveli ʼaē ʼe ina taki ki te maʼuli pea mo te ala laulahi ʼaē ʼe ina taki ki te fakaʼauha. (Mateo 7:13, 14) ʼAua naʼa koutou manatu ʼe mole koutou tuʼutāmaki anai, mo kapau ʼe koutou fai veliveli pe he meʼa ʼe kovi, kae ʼe mole koutou maumauʼi katoa te ʼu lao ʼa te ʼAtua. Ko nātou ʼaē ʼe nātou fia fai te faʼahi ʼaia, ʼe nātou “lotolotolua ki he ʼu manatu kehekehe e lua”—ʼo nātou tauhi kia Sehova ʼi hona faʼahiga ʼaluʼaga, kae ʼe nātou toe manako pe foki ki te malamanei pea mo te ʼu meʼa ʼo te malamanei—ʼo faigafua ai hanatou higa ʼi te faʼahi fakalaumālie. (1 Hau 18:21; 1 Soane 2:15) He koʼe ʼe hoko te faʼahi ʼaia? ʼUhi ko totatou ʼu holi ki te agahala.
ʼE ʼāsili mālohi age totatou ʼu holi ki te agahala mo kapau ʼe tou fakahoko te ʼu holi ʼaia. Ko he kiʼi ʼahiʼahi veliveli ʼo te agahala, ʼe mole feʼaugaʼia anai e totatou ‘loto ʼaē ʼe kākā.’ Kae ʼe loto anai ia ke tou fakahoko ke lahi age. (Selemia 17:9) Kapau kua tou kamata tafea ʼi te faʼahi fakalaumālie, pea ʼe toe mālohi age anai te ʼu fakahala ʼaē ka fai mai e te mālama. (Hepeleo 2:1) ʼE lagi mole koutou fakatokagaʼi kua koutou tafea ʼi te faʼahi fakalaumālie, kae ʼe lagi fakatokagaʼi anai te faʼahi ʼaia e tokotou ʼu mātuʼa. ʼE mahino ia, ʼe mole nātou faiva anai ohage ko koutou ʼi te fakaʼaogaʼi ʼo he olotinatea, kae ʼe lahi age te ʼu meʼa ʼaē ʼe nātou ʼiloʼi ʼo ʼuhiga mo te kākā ʼo te loto. Pea ʼe nātou fia tokoni atu anai ke koutou “taki [tokotou] loto ʼi te ala” ʼaē ʼe fakatau ki te maʼuli.—Tāʼaga Lea 23:19.
Kae ʼaua naʼa koutou manatu ʼe tonu tuʼumaʼu te fakatuʼutuʼu ʼo takotou ʼu mātuʼa mokā nātou tokoniʼi koutou ʼo ʼuhiga mo te ʼu faʼahi, ohage la ko te musika, te ʼu fakafiafia, pea mo te faiteuteu. ʼE lagi mole maʼu anai e takotou ʼu mātuʼa te poto ʼo Salomone peʼe ko te faʼa kātaki ʼa Sopo. ʼI ʼihi temi ʼe lagi nātou hage maʼa koutou, ʼe nātou fefeka fau ʼi tanatou fia puipui koutou. Kae ʼe maʼuhiga anai tanatou takitaki mo kapau ʼe koutou tokakaga ki “te akonaki ʼo [takotou] tāmai, pea [mole koutou] līaki te lao ʼo [takotou] faʼe.”—Tāʼaga Lea 1:8, 9.
Ko ʼihi tūpulaga ʼe feala ke nātou palalau kovi ʼo ʼuhiga mo tanatou ʼu mātuʼa. Kae kapau ʼe faiga e takotou ʼu mātuʼa ke nātou muliʼi ia te Tohi-Tapu, ʼe nātou hage anai ko te pailate ʼo te vaka, ʼaē ʼi te temi fuli pea mo te ʼu ʼaluʼaga fuli ʼe nātou kau atu anai mo koutou mokā koutou felāveʼi mo ni ʼu faigataʼaʼia. Ohage ko te kapiteni ʼo te vaka ʼaē ʼe tokoniʼi e he tahi tagata pailate kua māhani, ʼe ʼaoga ke takitaki koutou e takotou ʼu mātuʼa, ke nātou taki koutou ʼi te ala ʼo te agapoto. ʼE lahi anai te ʼu fakapale ʼaē ka koutou maʼu ai.
“Ka hū anai te poto ki tou loto pea ko te ʼatamai mālama ʼe liliu anai ko he meʼa ʼe leleiʼia e tou nefesi, pea ko te fealagia fakakaukau ʼe ina leʼoleʼo anai koe, ko te fakasiosio tonu ʼe ina taupau anai koe, mo hāofaki koe mai te ala ʼaē ʼe kovi, mai te tagata ʼaē ʼe talanoa ki te ʼu meʼa ʼe kovi, mai ia nātou ʼaē ʼe nātou mavae mai te ʼu ala foufou ʼo te totonu ke nātou haʼele ʼi te ʼu ala fakapōʼuli . . . Heʼe ko te hahaʼi agatonu ʼe nātou nonofo anai ʼi te kele, pea ko nātou ʼaē ʼe mole hanatou lākahala ʼe nātou nonofo ai anai.”—Tāʼaga Lea 2:10-13, 21.
[Paki ʼo te pasina 22]
Ko te aga ʼa ʼihi tūpulaga ʼe feala ke nātou fakatō koutou ʼi te faʼahi fakalaumālie
[Paki ʼo te pasina 23]
Koutou manatuʼi te meʼa ʼaē neʼe hoko kia Tina
[Paki ʼo te pasina 24]
Ohage pe ko he kapiteni ʼo he vaka ʼe kumi tokoni ki he tagata pailate vaka kua māhani, ʼe tonu ki te kau tūpulaga ke nātou kumi te takitaki ʼo tanatou ʼu mātuʼa
[Haʼuʼaga ʼo te paki pasina 24]
Photo: www.comstock.com