ʼE Fakatagaʼi Nātou Kae ʼe Nātou Fiafia
“Fiafia ia koutou mokā leakoviʼi koutou, pea mo fakatagaʼi koutou, pea mo lau he ʼu loi kiā koutou ʼo ʼuhiga mo te ʼu meʼa kovi fuape ʼuhi ko au.”—Mateo 5:11, MN.
1. Koteā te fakapapau neʼe foaki e Sesu ki tana kau tisipulo ʼo ʼuhiga mo te fiafia pea mo te fakataga?
ʼI TE ʼuluaki fekauʼi e Sesu tana ʼu ʼapositolo ke nātou faka mafola ia te Puleʼaga, neʼe ina fakatokagaʼi age kiā nātou ʼe nātou felāveʼi anai mo te ʼu fakafeagai. Neʼe ina ʼui fēnei kiā nātou: “E fehia anai te tagata fuape ia koutou uhipe ko toku huafa.” (Mateo 10:5-18, 22) Kae ki muʼa atu, ʼi tana Faiakonaki ʼi te Moʼuga, neʼe ina fai ki tana ʼu ʼapositolo pea mo ʼihi atu, te fakapapau ʼaē ko te fakafeagai ʼaia ʼe mole ina pulihi anai tonatou fiafia lahi. ʼI tona fakahagatonu, neʼe fakapipiki e Sesu te fiafia ʼa te kau Kilisitiano pea mo tonatou fakatagaʼi. ʼE tou lava maʼu feafeaʼi te fiafia mokā fakatagaʼi tatou?
ʼE Nātou Tali Mamahi ʼUhi Ko Te Faitotonu
2. ʼO mulimuli ki te ʼu palalau ʼa Sesu pea mo te ʼapositolo ko Petelo, ko te faʼahiga tali mamahi fea ʼaē ʼe tou maʼu ai ia te fiafia?
2 Neʼe fakahā e Sesu te valu fiafia, ʼi tana ʼui fēnei: “Fiafia ia nātou ʼaē neʼe fakatagaʼi ʼuhi ko te faitotonu, heʼe ʼa nātou te puleʼaga ʼo selo.” (Mateo 5:10, MN ) ʼI tona fakahagatonu, ko te ʼu mamahi ʼe mole ko he meʼa fakafiafia. Neʼe tohi fēnei e te ʼapositolo ko Petelo: “Koteā koa te kolōlia ʼe koutou maʼu mo kapau ʼe koutou agahala pea tā koutou, pea mo koutou kātakiʼi? Kae kapau ʼe koutou tali mamahi heʼe koutou fai te meʼa ʼaē ʼe lelei, pea mo koutou kātakiʼi, ko te meʼa ʼaia ʼaē ʼe leleiʼia e te ʼAtua.” ʼE ina toe ʼui fēnei: “Ke ʼaua naʼa tali mamahi he tahi ia koutou ohage ko he tahi ʼe fai fakapō, pe ko he tahi ʼe kaihaʼa, pe ko he tahi ʼe ina fai te meʼa ʼaē ʼe kovi, peʼe ohage ko he tahi ʼe fia ʼiloʼi meʼa fuli. Kae kapau ʼe tali mamahi ʼuhi heʼe ko he Kilisitiano, ke ʼaua naʼa ufiufi, kae ke ina haga faka kolōliaʼi te ʼAtua ʼi te huafa ʼaia.” (1 Petelo 2:20; 4:15, 16, MN ) ʼO mulimuli ki te ʼu palalau ʼa Sesu, ʼe tou tali mamahi kae ʼe tou fiafia heʼe tou kātakiʼi tupu ko te faitotonu.
3. (a) Koteā te faka ʼuhiga ʼo te fakatagaʼi ʼo he tahi ʼuhi ko te faitotonu? (b) Neʼe feafeaʼi te ʼu ʼuluaki Kilisitiano ʼi tonatou fakatagaʼi?
3 Ko te faitotonu moʼoni ʼe ko te mulimuli ki te finegalo ʼo te ʼAtua pea mo tana ʼu fakatotonu. Koia, ka tali mamahi he tahi ʼuhi ko te faitotonu ko tona faka ʼuhiga ʼe tali mamahi heʼe fakafeagai ki te fakaneke ʼaē ke ina maumauʼi te ʼu lekula pea mo te ʼu fakamaʼua ʼa te ʼAtua. Ko te kau ʼapositolo neʼe fakatagaʼi e te kau takitaki Sutea, ʼuhi ko tanatou fakafisi ʼaē ke fakagata tanatou fai faka mafola ʼi te huafa ʼo Sesu. (Gaue 4:18-20; 5:27-29, 40) Neʼe puli ai koa tonatou fiafia peʼe nātou fakagata ai koa tanatou fai faka mafola? Kailoa ia. “Neʼe nātou mavae mai te Sanetualio, ʼo nātou fakafiafia he neʼe tāu mo nātou tonatou fakalainoaʼi ʼuhi ko tona huafa. Pea ʼi te ʼaho fuli pe, ʼi te fale lotu pea mo te ʼu ʼapi, tuʼumaʼu pe neʼe nātou haga akoʼi pea mo tala te logo lelei ʼo ʼuhiga mo Kilisito, ia Sesu.” (Gaue 5:41, 42, MN ) Neʼe nātou fiafia ʼi tonatou fakatagaʼi ʼaia pea neʼe toe lahi age tanatou faʼafai ʼi te gāue fai faka mafola. Ki muli age, neʼe fakatagaʼi ia te ʼu ʼuluaki Kilisitiano e te kau Loma he neʼe mole nātou fia tauhi ki te hau.
4. He koʼe ʼe fakatagaʼi te kau Kilisitiano?
4 ʼI totatou temi, neʼe fakatagaʼi ia te kau Fakamoʼoni ʼa Sehova he neʼe mole nātou fia fakagata te faka mafola ʼo “te Logolelei aeni o te Puleaga.” (Mateo 24:14) Ka tapuʼi tanatou ʼu fono, ʼe nātou tali ke gaohiʼi koviʼi nātou kae ʼe mole nātou tuku anai tanatou fakatahitahi, ohage ko tona fakatotonu e te Tohi-Tapu. (Hepeleo 10:24, 25) Neʼe fakatagaʼi nātou ʼuhi ko tanatou mole kau ki te malamanei peʼe ʼuhi ko tanatou fakafisi ki te fakaʼaogaʼi kovi ʼo te toto. (Soane 17:14; Gaue 15:28, 29) Logola te ʼu faʼahi ʼaia, kae ko te lagolago ʼa te hahaʼi ʼa te ʼAtua ki te faitotonu ia ʼaho nei, ʼe tupu ai tanatou tokalelei pea mo maʼuli fiafia.—1 Petelo 3:14.
ʼE Leakoviʼi Nātou ʼUhi Ko Kilisito
5. Ia ʼaho nei, koteā ʼaē ʼe tupu tāfito ai te fakatagaʼi ʼo te hahaʼi ʼa Sehova?
5 Ko te hiva fiafia ʼaē neʼe talanoa kiai Sesu ʼi tana Akonaki ʼi te Moʼuga ʼe toe pipiki kiai mo te fakataga. Neʼe ina ʼui fēnei: “Fiafia ia koutou mokā leakoviʼi koutou, pea mo fakatagaʼi koutou, pea mo lau he ʼu loi kiā koutou ʼo ʼuhiga mo te ʼu meʼa kovi fuape ʼuhi ko au.” (Mateo 5:11, MN ) ʼE fakatagaʼi tāfito ia te hahaʼi ʼa Sehova heʼe mole honatou pikipikiga mo te tuʼu agakovi ʼaenī. Neʼe ʼui fēnei e Sesu ki tana ʼu tisipulo: “Kanapaula neʼe koutou kau ʼi te malamanei, kanaʼauala ʼe ʼofa te malamanei ki te meʼa ʼaē ʼaʼana. Kae mai tona ʼuhiga ʼaē ʼe mole koutou kau ʼi te malamanei, kae neʼe au filifili koutou mai te lotolotoiga ʼo te malamanei, ko te tupuʼaga la ʼaia ʼo te fehiʼa ʼa te malamanei kiā koutou.” (Soane 15:19, MN ) ʼO toe feiā pe, neʼe ʼui fēnei e te ʼapositolo ko Petelo: “ ʼI takotou mole kei haga lele mo nātou ʼi te ala ʼaia ki te pela pe ʼaia ʼo te ʼu aga fakalialia, ʼe nātou punamaʼuli pea mo nātou talanoa kovi ʼo ʼuhiga mo koutou.”—1 Petelo 4:4, MN.
6. (a) He koʼe ʼe leakoviʼi pea mo fakatagaʼi te toe ʼa te kau fakanofo pea mo tonatou ʼu kaumeʼa? (b) Ko te ʼu valoki ʼaia ʼe nātou fakavaivaiʼi koa totatou fiafia?
6 Neʼe kua tou vakaʼi neʼe fakatagaʼi te kau ʼuluaki Kilisitiano he neʼe mole nātou fia fakagata tanatou fai faka mafola ʼi te huafa ʼo Sesu. Neʼe fakatotonu fēnei e Kilisito ki tana ʼu tisipulo: “ ʼE koutou liliu anai ko taku kau fakamoʼoni . . . ʼo kaku ki te potu taupotu ʼo te kele.” (Gaue 1:8, MN ) Ko te toe ʼa te ʼu tēhina fakanofo agatonu ʼa Kilisito, ʼaki te tokoni ʼo tonatou ʼu kaumeʼa ʼo “te toe hahaʼi tokolahi,” neʼe nātou fakahoko ʼaki he loto faʼafai ia te fakatotonu ʼaia. (Apokalipesi 7:9, MN ) Koia ʼe tauʼi e Satana “te toe ʼo tona hāko [te hāko ʼo te “fafine,” te kautahi ʼa te ʼAtua ʼaē ʼi selo], ʼaē ʼe nātou mulimuli ki te ʼu fakatotonu ʼa te ʼAtua pea mo nātou maʼu te gāue ʼaē ko te fakamoʼoni kiā Sesu.” (Apokalipesi 12:9, 17, MN ) ʼI totatou ʼuhiga kau Fakamoʼoni ʼa Sehova, ʼe tou fakamoʼoni kiā Sesu, te Hau ʼaē ʼe kua ʼafio ʼi te Puleʼaga ʼaē ka ina fakaʼauha anai ia te ʼu puleʼaga fakatagata ʼaē ʼe nātou tāʼofi te fakatuʼu ʼo te mālama foʼou pea mo faitotonu ʼaē neʼe fakapapauʼi mai e te ʼAtua. (Taniela 2:44; 2 Petelo 3:13) ʼUhi ko te faʼahi ʼaia, ʼe leakoviʼi ai tatou pea mo fakatagaʼi tatou, kae ʼe tou fiafia heʼe tou tali mamahi ʼuhi ko te huafa ʼo Kilisito.—1 Petelo 4:14.
7, 8. Koteā te ʼu loi neʼe fai e te kau fakafeagai ʼo ʼuhiga mo te kau ʼuluaki Kilisitiano?
7 Neʼe ʼui e Sesu ʼe tonu ke fiafia tana ʼu tisipulo māʼiape la peʼe “lau he ʼu loi kiā [nātou] ʼo ʼuhiga mo te ʼu meʼa kovi fuape” ʼuhi ko ia. (Mateo 5:11, MN ) ʼE mahino ia neʼe hoko te faʼahi ʼaia ʼo ʼuhiga mo te kau ʼuluaki Kilisitiano. ʼI te temi ʼaē neʼe pilisoni ai ia te ʼapositolo ko Paulo ʼi Loma, ʼi te teitei 59-61 ʼo totatou temi, neʼe ʼui fēnei e te kau takitaki lotu Sutea ʼo ʼuhiga mo te kau Kilisitiano: “Kua matou iloi, ko te magai’lotu aena e felavei i te potu fuape mo te fakafehagai.” (Gaue 28:22) Neʼe tukugakoviʼi e te hahaʼi ia Paulo pea mo Silasi ʼe nā “veuki te malama-nei,” ʼe nā “fakafehagai ki te u [“lao,” MN ] o Sesale.”—Gaue 17:6, 7.
8 ʼO ʼuhiga mo te kau Kilisitiano ʼi te temi ʼo te Pule Loma, neʼe ʼui fēnei e te tagata fakamatala hisitolia ko K. S. Latourette: “Neʼe lahi te ʼu faʼahiga tukugakovi ʼaē neʼe fai ʼo ʼuhiga mo nātou. Neʼe ʼui ko te ʼu hahaʼi ʼe mole nātou tui ki te ʼAtua, koteʼuhi neʼe mole nātou fia kau ki te ʼu toʼotoʼoga faka pagani. Neʼe manukiʼi nātou ʼo lau ʼe nātou fehiʼa ki te hahaʼi, koteʼuhi neʼe lahi te ʼu gaohi meʼa fakakolo neʼe mole nātou kau ai—ohage ko te ʼu lafeti faka pagani, pea mo te ʼu fakafiafia fakatahi ʼa te hahaʼi. . . . Neʼe ʼui ko te hahaʼi fafine pea mo te hahaʼi tagata neʼe nātou fakatahitahi ʼi te pōʼuli . . . ʼo fai feʼauʼaki . . . Neʼe lau ko te kau Kilisitiano neʼe nātou tau sakilifisioʼi he kiʼi tamasiʼi ʼo ʼinu tona toto pea mo kai tona kakano, koteʼuhi ko [te ʼAho Fakamanatu ʼo te mate ʼo Kilisito] neʼe faka tuʼakoi pe ki te hahaʼi tui.” Tahi ʼaē meʼa, neʼe tukugakoviʼi te kau ʼuluaki Kilisitiano ʼe ko te kau fakafeagai ki te Puleʼaga, he neʼe mole nātou fia atolasio ki te hau.
9. Koteā ʼaē neʼe fai e te ʼu Kilisitiano ʼo te ʼuluaki sēkulō moʼo tali ki te ʼu tukugakovi hala ʼaē neʼe fai kiā nātou, pea e feafeaʼi ia ʼaho nei?
9 Ko te ʼu loi ʼaia neʼe mole nātou tāʼofi te ʼu ʼuluaki Kilisitiano ke nātou fakahoko tanatou gāue ʼaē ko te faka mafola ia te logo lelei ʼo te Puleʼaga. ʼI te taʼu 60-61 ʼo totatou temi, neʼe lava ʼui e Paulo ko te “logo lelei” neʼe “fua pea mo tuputupu ʼi te malamanei kātoa,” pea “neʼe faka mafola ʼi te fakatupu katoa ʼi te lalo lagi.” (Kolose 1:5, 6, 23, MN ) ʼE toe feiā ia ʼaho nei. Neʼe tukugakoviʼi hala te kau Fakamoʼoni ʼa Sehova, ohage ko te ʼu Kilisitiano ʼo te ʼuluaki sēkulō. Kae ia ʼaho nei ʼe tuputupu te gāue fai faka mafola ʼo te logo ʼo te Puleʼaga pea ko nātou ʼaē ʼe kau kiai ʼe nātou fiafia.
ʼE Nātou Fiafia Mokā Fakatagaʼi Nātou Ohage Ko Te Kau Polofeta
10, 11. (a) Neʼe fakaʼosi feafeaʼi e Sesu tana talanoa ʼo ʼuhiga mo te hiva fiafia? (b) He koʼe neʼe fakatagaʼi ia te kau polofeta? Koutou tuku mai he ʼu faʼifaʼitaki.
10 Neʼe fakaʼosi e Sesu tana talanoa ki te hiva fiafia, ʼo ina ʼui fēnei: “Koutou fiafia . . . he neʼe feiā pe tanatou fakatagaʼi ia te kau polofeta ʼaē neʼe muʼamuʼa ia koutou.” (Mateo 5:12, MN ) Ko te kau polofeta ʼaē neʼe fekauʼi e Sehova ke nātou fakatokagaʼi ia te kau Iselaele heʼe agatonu, neʼe tali koviʼi nātou pea neʼe tau fakatagaʼi nātou. (Selemia 7:25, 26) Neʼe fakamoʼoni e te ʼapositolo ko Paulo ia te faʼahi ʼaia, ʼo ina tohi fēnei: “Kotea he tahi mea ke au tala atu? E mole feauga anai te temi, ke au fakamatala ia aluaga o uhiga . . . mo te kau polofeta aki te tui . . . nee natou tali mamahi i te ahiahi o te nukinuki mo te kauimaea, o kaku ki te u seini mo te pilisoni.”—Hepeleo 11:32-38.
11 Lolotoga te ʼafio ʼo te Hau agakovi ko Akape pea mo tona ʼohoana, ko Sesapele, neʼe tokolahi te kau polofeta ʼa Sehova neʼe matehi ʼaki te heletā. (1 Hau 18:4, 13; 19:10) Ko te polofeta ko Selemia neʼe pilisoniʼi pea ki muli age neʼe lī ki te tane neʼe fonu ai te pela. (Selemia 20:1, 2; 38:6) Ko te polofeta ko Taniela neʼe lī ki te luo ʼo te ʼu laione. (Taniela 6:16, 17) Ko te ʼu polofeta fuli ʼaia ʼaē neʼe maʼuʼuli ʼi muʼa ʼo te kau Kilisitiano, neʼe fakatagaʼi nātou he neʼe nātou lagolago ki te tauhi maʼa ʼa Sehova. Tokolahi te kau polofeta neʼe fakatagaʼi e te kau takitaki lotu Sutea. Neʼe fakahigoaʼi e Sesu te kau sekelipa pea mo te kau Faliseo ko “te u fanau anatou ae nee natou fakapogi te kau polofeta.”—Mateo 23:31.
12. He koʼe kiā tatou kau Fakamoʼoni ʼa Sehova ʼe tou faka ʼuhiga ohage ko he pilivilesio te fakatagaʼi ʼo tatou ohage ko te kau polofeta ʼo te temi muʼa?
12 Ia ʼaho nei, ʼi totatou ʼuhiga kau Fakamoʼoni ʼa Sehova ʼe tau fakatagaʼi tatou ʼuhi ko tatatou faʼafai ʼi te faka mafola ʼo te logo lelei ʼo te Puleʼaga. ʼE tukugakoviʼi tatou e totatou ʼu fili ʼe tou “fakakinauʼi ia te hahaʼi ke nātou fetogi lotu,” kae ʼe tou ʼiloʼi ko te kau atolasio agatonu ʼa Sehova ʼaē neʼe muʼamuʼa ia tatou, neʼe fai te ʼu valoki feiā kiā nātou. (Selemia 11:21; 20:8, 11) ʼE tou faka ʼuhiga ʼe ko he pilivilesio hatatou tali mamahi maʼa te faʼahi ʼaē neʼe tupu ai te tali mamahi ʼa te kau polofeta ʼo te temi muʼa. Neʼe tohi fēnei e te tisipulo ko Sakopo: “ ʼU tēhina, ʼo ʼuhiga mo te ʼutakiʼi ʼo te mamahi pea mo te loto faʼa kātaki, koutou mulimuli ki te faʼifaʼitaki ʼa te kau polofeta ʼaē neʼe nātou palalau ʼaki te huafa ʼo Sehova. Koʼeni ʼe mātou kalagaʼi ʼe fiafia ia nātou ʼaē neʼe nātou faʼa kātaki.”—Sakopo 5:10, 11, MN.
Te ʼu Tupuʼaga Tāfito ʼo Totatou Fiafia
13. (a) He koʼe ʼe mole tou lotovaivai mokā fakatagaʼi tatou? (b) Koteā ʼaē ka tokoni mai ke tou loto ʼutaki, pea koteā tona fakamoʼoni?
13 ʼE mole tou lotovaivai mokā fakatagaʼi tatou, kae ʼe tou loto fīmālie heʼe tou ʼiloʼi ʼe tou mulimuli ki te faʼifaʼitaki ʼa te kau polofeta, mo te ʼu ʼuluaki Kilisitiano, pea mo Kilisito Sesu totonu. (1 Petelo 2:21) ʼE tou maʼu te toe fiafia lahi mai te Tohi-Tapu, ohage ko te ʼu palalau ʼaenī neʼe fai e te ʼapositolo ko Petelo: “U ofaina, aua naa koutou punamauli i tautou nofo i te kakaha o te ahiahi, aua naa koutou eke i te hoko atu o te u mea aia. E koutou manuia anai mo kapau e fai kia koutou te u fasituu uhi ko te huafa o Kilisito, koteuhi e afio ia koutou te Laumalie o te kololia pea mo te Laumalie o te Atua.” (1 Petelo 4:12, 14) ʼAki te ʼu meʼa ʼaē neʼe hoko kiā tatou, ʼe tou ʼiloʼi ai ʼe feala ke tou ʼutakiʼi te ʼu fakataga ʼaki pe te tokoni ʼa te laumālie ʼa Sehova ʼaē ʼe nofo ia tatou pea mo ina fakaloto mālohiʼi tatou. Ko te tokoni mai ʼa te laumālie maʼoniʼoni ʼe ko he fakamoʼoni ʼaia ʼe tapuakina tatou e Sehova, pea ʼe tou fiafia lahi ai.—Pesalemo 5:12; Filipe 1:27-29.
14. He koʼe ʼe feala ke tou fiafia mokā fakatagaʼi tatou ʼuhi ko te faitotonu?
14 Ko te tahi tupuʼaga ʼo totatou fiafia mokā fakatagaʼi tatou pea mo fai mai he ʼu fakafeagai ʼuhi ko te faitotonu, heʼe ko he fakamoʼoni ʼaia ko tatou ko he ʼu Kilisitiano moʼoni ʼe aga faka lotu. Neʼe tohi fēnei e te ʼapositolo ko Paulo: “Ko nātou fuli ʼaē ʼe fia maʼuli ʼaki te aga faka lotu ʼi te lototahi mo Kilisito Sesu ʼe toe fakatagaʼi anai mo nātou.” (2 Timoteo 3:12, MN ) ʼE tou fiafia ʼaupito heʼe tou ʼiloʼi ko tatatou nofo agatonu ʼi te ʼu ʼahiʼahi, ʼe ko he tahi ʼaia tali ki te fakafifihi ʼa Satana, ʼi tana ʼui ʼaē ko te hahaʼi ʼaē neʼe fakatupu e Sehova ʼe nātou tauhi kiā te Ia heʼe nātou fia maʼu he ʼu lelei maʼa nātou. (Sopo 1:9-11; 2:3, 4) Logola peʼe veliveli tatatou kau kiai, kae ʼe tou fiafia ʼi tatatou kau ki te faka lākatonuʼi ʼo te pule faitotonu ʼa Sehova.—Tāʼaga Lea 27:11.
Koutou Hihiki Fakafiafia ʼUhi Ko Te Fakapale
15, 16. (a) Koteā te tupuʼaga neʼe fakahā e Sesu ke tou ‘fiafia pea mo hihiki fakafiafia’ ai? (b) Koteā te fakapale ʼe tānaki ʼi selo maʼa te ʼu Kilisitiano fakanofo, pea ʼe fakapale feafeaʼi anai mo tonatou ʼu kaumeʼa te “tahi ʼu ōvi”?
15 Neʼe foaki e Sesu te tahi tupuʼaga ke tou fiafia ai mokā fakalainoaʼi tatou pea mo fakatagaʼi tatou ohage ko te kau polofeta ʼo te temi muʼa. ʼI te fakaʼosi ʼo tana talanoa ki te hiva fiafia, neʼe ina ʼui fēnei: “Koutou fiafia pea ke koutou hihiki fakafiafia, heʼe lahi tokotou fakapale ʼi selo.” (Mateo 5:12, MN ) Neʼe tohi fēnei e te ʼapositolo ko Paulo: “Ko te . . . totogi o te agahala e ko te mate, kae ko te meaofa o te Atua e ko te mauli heegata ia Kilisito Sesu totatou Aliki.” (Loma 6:23) Ei, ko te ‘fakapale lahi’ ʼe ko te maʼuli, pea ʼe mole tou lava totogi te fakapale ʼaia, heʼe ko he meʼa ʼofa. Neʼe ʼui e Sesu ko te fakapale ʼe “ ʼi selo” heʼe ko Sehova ʼaē ʼe ina foaki mai.
16 Ko te kau fakafono ʼe nātou maʼu “te kolona o te mauli,” ʼaē ʼe faka ʼuhiga ki te maʼuli tuputupua ʼi selo mo Kilisito. (Sakopo 1:12, 17) Ko nātou ʼaē ʼe ʼamanaki ke nātou maʼuʼuli ʼi te kele, te “tahi ʼu ōvi,” ʼe nātou fakatalitali ke nātou maʼu te maʼuli heʼegata ʼi te palatiso ʼi te kele. (Soane 10:16, MN; Apokalipesi 21:3-5) ʼE mole feala ki te ʼu kalasi ʼaia e lua ke nātou totogi te “fakapale” ʼaia. Ko te kau fakanofo pea mo te “tahi ʼu ōvi” ʼe nātou maʼu tonatou fakapale mai te “ ʼofa makehe fakatalakitupua” ʼo Sehova, ʼaē neʼe ina uga ai te ʼapositolo ko Paulo ke ina ʼui fēnei: “Ke fakafetaʼi ki te ʼAtua ʼo ʼuhiga mo tona meʼa ʼofa fakatalakitupua ʼaē ʼe ina foaki noa.”—2 Kolonito 9:14, 15, MN.
17. He koʼe ʼe feala ke tou fiafia mokā fakatagaʼi tatou pea ke tou “hihiki fakafiafia” ʼi hona ʼaluʼaga fakatātā?
17 Neʼe tohi fēnei e te ʼapositolo ko Paulo ki te kau Kilisitiano, ko ʼihi ia nātou neʼe ʼamanaki fakatagaʼi fakamataku nātou e te Kovana ko Nelo: “Tou fiameamea i otatou mamahi, he tou iloi e fakatupu mai e te mamahi te kataki, pea mai te kataki te agatonu kua fakamooni, pea mai te agatonu kua fakamooni te falala; pea e mole faihala te falala.” Neʼe ina toe ʼui fēnei: “Koutou fakafiafia i te falala, i te mamahi koutou kataki.” (Loma 5:3-5; 12:12) Tatau aipe peʼe tou ʼamanaki māʼuʼuli ʼi selo peʼe ʼi te kele, kae ko te fakapale ʼaē ʼe foaki mai anai ʼuhi ko tatatou nonofo agatonu ʼi te ʼahiʼahi, ʼe mole hona fakatatau. ʼE lahi ʼaupito tatatou fiafia ʼi tatatou ʼamanaki ʼaē ke tou māʼuʼuli heʼegata ʼo tauhi pea mo fakavikiviki ki tatatou Tāmai ʼofa, ia Sehova, pea mo tou fakalogo ki totatou Hau, ia Sesu Kilisito. ʼI hona ʼaluʼaga fakatātā, ʼe tou “hihiki fakafiafia.”
18. Koteā ʼaē ka fai e te ʼu puleʼaga ʼi te fakaōvi mai ʼo te fakaʼosi, pea koteā ʼaē ka fai anai e Sehova?
18 ʼI ʼihi fenua, neʼe fakatagaʼi te kau Fakamoʼoni ʼa Sehova pea ʼe kei lolotoga fakatagaʼi nātou. ʼI tana lea faka polofeta ʼo ʼuhiga mo te fakaʼosi ʼo te tuʼu ʼaenī, neʼe fakatokagaʼi fēnei e Sesu ki te kau Kilisitiano moʼoni: “ ʼE fehiʼaʼinaʼi anai koutou e te ʼu puleʼaga kātoa ʼuhi ko toku huafa.” (Mateo 24:9, MN ) ʼI tatatou fakaōvi ki te fakaʼosi, ʼe uga anai e Satana te ʼu puleʼaga ke nātou fēhihiʼa ki te hahaʼi ʼa Sehova. (Esekiele 38:10-12, 14-16) Ko te fakaʼiloga anai ʼaia kiā Sehova ke ina fakahoko tona ʼaho. “ ʼE moʼoni ia, ʼe au hikihiki anai ia au pea mo au fakamaʼoniʼoniʼi anai ia au, pea ʼe au fai anai ke ʼiloʼi au ia mata ʼo te ʼu puleʼaga tokolahi; pea ʼe tonu anai ke nātou ʼiloʼi ko au ia Sehova.” (Esekiele 38:23) ʼE fakamaʼoniʼoniʼi anai e Sehova tona huafa lahi pea mo ina hāofaki tana hahaʼi mai te fakataga. Koia, “fiafia te tagata ʼaē ʼe ina faʼa kātakiʼi.”—Sakopo 1:12, MN.
19. ʼI tatatou atalitali ki te “ ʼaho [lahi] ʼo Sehova,” koteā ʼaē ʼe tonu ke tou fai?
19 ʼI te fakaōvi ʼaupito mai ʼo te “ ʼaho [lahi] ʼo Sehova,” tou fiafia heʼe ‘tāu mo tatou totatou fakalainoaʼi’ ʼuhi ko te huafa ʼo Sesu. (2 Petelo 3:10-13, MN; Gaue 5:41) Ohage ko te ʼu ʼuluaki Kilisitiano, ʼofa pe ke tou haga “akoʼi pea mo tala te logo lelei ʼo ʼuhiga mo Kilisito” pea mo tona Puleʼaga, ʼo tou atalitali ki totatou fakapale ʼi te mālama foʼou pea mo faitotonu ʼa Sehova.—Gaue 5:42, MN; Sakopo 5:11.
Moʼo Fakamanatu
• Koteā tona faka ʼuhiga ke tou tali mamahi ʼuhi ko te faitotonu?
• Neʼe tali feafeaʼi e te kau ʼuluaki Kilisitiano tonatou fakatagaʼi?
• He koʼe ʼe feala ke tou ʼui ʼe fakatagaʼi te kau Fakamoʼoni ʼa Sehova ohage pe ko te kau polofeta ʼo te temi muʼa?
• He koʼe ʼe feala ke tou ‘fiafia pea mo hihiki fakafiafia’ mokā fakatagaʼi tatou?
[Paki ʼo te pasina 16, 17]
“Fiafia ia koutou mokā leakoviʼi koutou, pea mo fakatagaʼi koutou”
[Haʼuʼaga Paki ʼo te pasina 17]
Group in prison: Chicago Herald-American