ʼE Fai Tuʼumaʼu e Sehova Ia Te Aga ʼAē ʼe Totonu
“Ko Sehova ʼe faitotonu ʼi tona ʼu ala fuli.”—Pesalemo 145:17.
1. ʼE koutou feafeaʼi mokā tukugakoviʼi hala koutou e he tahi, pea koteā te ako ʼe tou maʼu mai te ʼaluʼaga ʼaia?
KUA ʼi ai koa he tahi neʼe ina tukugakoviʼi hala koe ʼo ʼuhiga mo he ʼu meʼa neʼe ke fai pea mo te tupuʼaga ʼo tau fai ia te ʼu meʼa ʼaia, kae mole ina ʼiloʼi lelei fuli ia te meʼa ʼaē neʼe hoko? Kapau koia, ʼe lagi neʼe ke lotomamahi ai—pea ʼe moʼoni. ʼE tou maʼu ia te ako maʼuhiga mai te ʼaluʼaga ʼaia: ʼE tonu ke tou tōkakaga naʼa tou tukugakoviʼi vave he tahi kae heʼeki tou mahino kātoa ki te fihifihia.
2, 3. Koteā te manatu ʼa ʼihi ʼo ʼuhiga mo te ʼu hisitolia faka Tohi-Tapu ʼaē ʼe mole tohi kātoa ai te ʼu meʼa ʼaē ʼe nātou fia ʼiloʼi, kae koteā ʼaē ʼe fakahā ʼi te Tohi-Tapu ʼo ʼuhiga mo Sehova?
2 ʼE lelei ke tou manatuʼi te ako ʼaia, ʼo ʼuhiga mo Sehova ʼAtua. Koteā tona tupuʼaga? Koteʼuhi ʼe ʼi ai te ʼu fakamatala ʼi te Tohi-Tapu, ʼe feala ke mole tou faʼa mahino lelei kiai. Ko te ʼu fakamatala ʼaia—lagi ko he ʼu gāue neʼe fakahoko e tana ʼu kaugana peʼe ko he ʼu tautea neʼe fakahoko e te ʼAtua ʼi te temi muʼa—kae ʼe mole tohi kātoa ʼi te ʼu fakamatala ʼaia ia te ʼu faʼahi fuli ʼaē ʼe tou fia ʼiloʼi. Meʼa fakaʼofaʼofa, heʼe ko ʼihi ʼe nātou fakafihiʼi ia te ʼu fakamatala ʼaia, pea mo nātou lotolotolua ʼo ʼuhiga mo te faitotonu ʼa te ʼAtua. Kae ʼi te Tohi-Tapu ʼe ʼui mai “ko Sehova ʼe faitotonu ʼi tona ʼu ala fuli.” (Pesalemo 145:17) ʼE toe ʼui papau mai ʼi tana Folafola ʼe “mole ina fai he aga ʼe kovi.” (Sopo 34:12; Pesalemo 37:28) Koia, ʼe lagi mahino kiā koutou peʼe feafeaʼi tona loto mokā tukugakoviʼi hala ia ia e te hahaʼi!
3 Tou vakaʼi te ʼu tupuʼaga e nima ʼaē ʼe tonu ai ke tou tali ia te ʼu tautea ʼa Sehova. Pea ki te faʼahi ʼaia, ʼe tou vakaʼi anai ia te ʼu hisitolia faka Tohi-Tapu e lua ʼe lagi mahino gataʼa kiai niʼihi.
He Koʼe ʼe Tou Tali Te ʼu Tautea ʼa Sehova?
4. He koʼe ʼe tonu ke tou agavaivai mokā tou vakavakaʼi ia te ʼu gāue ʼa te ʼAtua? Koutou tuku mai he faʼifaʼitaki.
4 ʼUluaki, ko Sehova ʼe mole hage ko tatou, heʼe ina ʼiloʼi ia te ʼu faʼahi fuli ʼaē ʼe pipiki ki he meʼa neʼe hoko, koia ʼe tonu ai ke tou agavaivai mokā tou vakavakaʼi ia te ʼu gāue ʼa te ʼAtua. Tou toʼo he faʼifaʼitaki: ko he tuʼi fakamāu ʼe leleiʼia e te hahaʼi heʼe mole fakapalatahi mokā ina fai he ʼu fakamāu, pea ʼe ina fakahā mai te tonu ʼaē kua fai e te telepinale. Koteā anai ia takotou manatu ki he tahi ʼe mole ina maʼu kātoa ia te ʼu meʼa ʼaē neʼe hoko peʼe mole mahino lelei ki te lao, pea ʼe ina tukugakoviʼi te ʼu tonu ʼaē neʼe fai e te tuʼi fakamāu ʼaia? ʼE ko he agavale anai ki he tahi hana tukugakoviʼi te fakamāu ʼaia kae ʼe mole ina ʼiloʼi kātoa ia te ʼu meʼa ʼaē neʼe hoko. (Tāʼaga Lea 18:13) E feafeaʼi age la ki he tagata hana tukugakoviʼi ia “te Tuʼi Fakamāu ʼo te kele kātoa”!—Senesi 18:25.
5. Ka tou lau ia te ʼu hisitolia faka Tohi-Tapu ʼo te ʼu tautea ʼaē neʼe fakahoko e te ʼAtua ki he ʼu hahaʼi, koteā ʼaē ʼe tonu ke tou manatuʼi tuʼumaʼu?
5 Ko te lua tupuʼaga ʼaē ke kita tali ai ia te ʼu tautea ʼa te ʼAtua, heʼe ko te ʼAtua ʼaē ʼe mole hage ko te tagata, ʼe sio ia ki te loto. (1 Samuele 16:7) ʼE ʼui fēnei ʼi tana Folafola: “Ko au Sehova, ʼe au vakavakaʼi te loto, ʼe au sivisivi te ʼu ifiifi, ei, moʼo foaki ki te tagata takitokotahi ʼo mulimuli ki tona ʼu ala, ʼo mulimuli ki te fua ʼo tana ʼu aga.” (Selemia 17:10) Koia, ka tou lau ia te ʼu hisitolia faka Tohi-Tapu ʼo te ʼu tautea ʼaē neʼe fakahoko e te ʼAtua ki he ʼu hahaʼi, tou manatuʼi tuʼumaʼu ʼe sio ia ki te loto, pea ʼe ina ʼiloʼi te ʼu manatu pea mo te ʼu holi ʼaē ʼe mole ʼasi mai ki tuʼa, pea ʼe mole tohi ʼi tana Folafola.—1 Fakamatala 28:9.
6, 7. (a) Neʼe fakahā feafeaʼi e Sehova ʼe agatonu ʼo ʼuhiga mo tana ʼu lēkula faitotonu māʼiape la mo kapau ʼe tonu ke ina fai he ʼu sākilifisio lahi? (b) Koteā ʼaē ʼe tonu ke tou manatuʼi mo kapau ʼe tou lau ʼi te Tohi-Tapu he fakamatala ʼe feala ke tou lotolotolua ai ʼo ʼuhiga mo te faitotonu ʼa te ʼAtua?
6 Ko te tolu tupuʼaga ʼaē ke kita tali ai ia te ʼu tautea ʼa Sehova: ʼE agatonu ʼo ʼuhiga mo tana ʼu lēkula faitotonu, māʼiape la mo kapau ʼe tonu ke ina fai he ʼu sākilifisio lahi. Tou toʼo he faʼifaʼitaki. ʼI tana foaki mai ʼo tona ʼAlo moʼo totogi ʼo te hahaʼi fakalogo mai te agahala pea mo te mate, neʼe mulimuli ia Sehova ki tana ʼu lēkula faitotonu. (Loma 5:18, 19) Kae ʼi te temi ʼaē neʼe sio ifo ai ki te mamahi ʼo tona ʼAlo pea mo tana mate ʼi te pou fakamamahi, neʼe lotomamahi ʼaupito ia Sehova. Koteā te faʼahi ʼe tou mahino kiai ʼo ʼuhiga mo te ʼAtua? ʼO ʼuhiga mo “te totogi ʼaē neʼe [foaki] e Kilisito Sesu,” ʼe ʼui fēnei ʼi te Tohi-Tapu: “Neʼe ina fai moʼo fakahā ia [te] faitotonu [ʼo te ʼAtua].” (Loma 3:24-26, MN ) Ko te tahi fakaliliu ʼo Loma 3:25, ʼe tou lau fēnei: ‘Ko te meʼa ʼaia neʼe ina fakahā ko te ʼAtua ʼe ina fai tuʼumaʼu te meʼa ʼaē ʼe totonu.’ (New Century Version) ʼIo, ko te sākilifisio lahi ʼaē neʼe fai e Sehova moʼo fakahoko ia te totogi, ʼe ʼasi mai ia tana faka maʼuhigaʼi ʼaupito ia ‘te meʼa ʼaē ʼe totonu.’
7 Koia kapau ʼi te Tohi-Tapu ʼe tou lau he fakamatala ʼe feala ke tou lotolotolua ai ʼo ʼuhiga mo te faitotonu ʼa te ʼAtua, tou tāʼofi ia te manatu ʼaenī: ʼUhi ko tana ʼu lēkula faitotonu, neʼe tali e Sehova ke hoko ki tona ʼAlo ia te mate fakamataku. Koia, ʼe ina meʼa noaʼi anai koa tana ʼu lēkula ʼaia ʼi he tahi age ʼu ʼaluʼaga? ʼI tona fakahagatonu, ko Sehova ʼe mole feala ʼi he temi ke ina maumauʼi tana ʼu lēkula faitotonu. Koia, ʼe tou tui papau ai ʼe ina fai tuʼumaʼu ia te meʼa ʼaē ʼe totonu.—Sopo 37:23.
8. He koʼe ʼe mole ko he aga fakapotopoto anai ki te hahaʼi ke nātou manatu ʼe mole faitotonu ia Sehova?
8 Tou vakaʼi ia te fā tupuʼaga ʼaē ʼe tonu ai ke tou tali ia te ʼu tautea ʼa Sehova: Neʼe faʼu e Sehova ia te tagata ki Tona pāki. (Senesi 1:27) Koia ko te tagata ʼe ina maʼu te ʼu kalitātē ʼo te ʼAtua, ohage ko te faitotonu. ʼE mole ko he aga fakapotopoto anai mo kapau ʼaki tatatou faitotonu, ʼe tou manatu ko Sehova ʼe mole ina maʼu ia te kalitātē ʼaia. Kapau ʼe mole tou mahino lelei ki he hisitolia faka Tohi-Tapu, tou manatuʼi totatou ʼuhiga agahala, pea ko tatatou faitotonu ʼe mole haohaoa, kae ko Sehova ʼAtua ʼaē neʼe ina faʼu tatou ʼo mulimuli ki tona pāki, ʼe haohaoa ia tana faitotonu. (Teutalonome 32:4) Koia ʼaua naʼa tou manatu ʼe tou faitotonu age ʼi te ʼAtua.—Loma 3:4, 5; 9:14.
9, 10. He koʼe ʼe mole he tahi ʼe ina lava fakamaʼua kiā Sehova ke ina fakamahino mai ia tana ʼu gāue?
9 Ko te nima tupuʼaga ʼaē ʼe tou tali ai ia te ʼu tautea ʼa Sehova, heʼe ko ia “te Māʼoluga ʼAupito ʼi te kele kātoa.” (Pesalemo 83:18) ʼI tona ʼuhiga māʼoluga, ʼe mole he tahi ʼe ina lava fakamaʼua ki te ʼAtua ke ina fakamahino mai tana ʼu gāue ʼaē ʼe ina fakahoko. Ko ia ko te Tufuga Ipu Lahi, pea ʼe tou hage ko he moʼi pela ʼe ina fakaʼaogaʼi ohage ko te meʼa ʼaē ʼe loto kiai, moʼo faʼu ʼaki te ʼu ipu maka. (Loma 9:19-21) Ko ai ia tatou—ʼaē ko he ʼu ipu maka ʼi tona ʼu nima—ke tou fakafihiʼi ia tana ʼu tonu peʼe ko tana ʼu gāue? ʼI te mahino hala ʼaē ʼa Sopo ki te ʼu gāue ʼa te ʼAtua ʼo ʼuhiga mo te malamanei, neʼe fakatonutonuʼi ai ia ia e Sehova, ʼo ina fehuʼi fēnei age: “ ʼE ke molehi anai koa ia taku faitotonu? ʼE ke tala anai koa ʼe au hala kae feala hau lākatonu?” Neʼe fakahemala leva ia Sopo, ʼi tana mahino ʼaē neʼe faihala ʼi tana ʼu palalau. (Sopo 40:8; 42:6) ʼOfa pe ke mole ʼi ai he temi ʼe tou tukugakoviʼi hala ai ia te ʼAtua!
10 ʼIo, ʼe lahi te ʼu tupuʼaga ke tou tui ai ko Sehova ʼe ina fai tuʼumaʼu ia te meʼa ʼaē ʼe totonu. ʼAki tatatou mahino ʼaia ki te ʼu ala ʼo Sehova, ʼe tou vakaʼi anai ia te ʼu hisitolia faka Tohi-Tapu e lua ʼe feala ke mahino gataʼa ki ʼihi. Ko te ʼuluaki hisitolia ʼe talanoa ki te ʼu gāue neʼe fai e te tagata atolasio ʼa te ʼAtua, pea ko te lua hisitolia ʼe talanoa ki te tautea ʼaē neʼe fakahoko totonu e te ʼAtua.
He Koʼe Neʼe Momoli e Lote Ia Tona ʼu ʼOfafine Ki Te Hahaʼi ʼItaʼita?
11, 12. (a) Koutou fakamatala te meʼa ʼaē neʼe hoko ʼi te temi ʼaē neʼe fekauʼi ai e te ʼAtua ia te ʼu ʼāselo e toko lua ke nā ʼolo ki Sotoma? (b) Koteā te ʼu fehuʼi neʼe lagaʼi e ʼihi ʼo ʼuhiga mo te hisitolia ʼaia?
11 Ia Senesi kapite 19, ʼe fakamatala ai te meʼa ʼaē neʼe hoko ʼi te temi ʼaē neʼe fekauʼi ai e te ʼAtua ia te ʼu ʼāselo e toko lua ke nā ʼolo ki Sotoma. Neʼe fakakinauʼi e Lote ia te ʼu ʼāselo ʼaia ke nā nonofo ʼi tona ʼapi. Kae ʼi te po ʼaia, ko te hahaʼi tagata ʼo te kolo neʼe nātou ʼatakai te ʼapi pea neʼe nātou fakakinauʼi ia Lote ke ina fakahū mai ki tuʼa ia te ʼu ʼāselo e toko lua ʼaia ke nātou felāveʼi fakasino. Neʼe faigaʼi e Lote ke malū ifo te hahaʼi kae noa ʼosi. ʼI tana faiga ʼaē ke ina puipui te ʼu ʼāselo, neʼe ʼui fēnei age e Lote: “ ʼOku tēhina, ʼe au kolekole atu, ʼaua takotou fai ia te meʼa ʼaē ʼe kovi. ʼE au kolekole atu, koʼeni toku ʼu ʼofafine e toko lua mole heʼeki nā ʼiloʼi he tagata. ʼE au kolekole atu, ʼe au ʼaumai anai nāua ki tuʼa kiā koutou. Pea koutou fai leva kiā nāua ia te meʼa ʼaē ʼe koutou loloto kiai. Kae ʼaua naʼa koutou fai he meʼa ʼe kovi ki te ʼu tagata ʼaenī, heʼe ko te tupuʼaga la ʼaia ʼo tanā ʼōmai ʼo fakamalumalu ʼi toku loto fale.” Neʼe mole fia fakalogo ia te hahaʼi pea neʼe nātou meihiʼi maumauʼi ia te matapā. Pea ko te ʼu ʼāselo neʼe nā fakakiviʼi ia te ʼu mata ʼo te hahaʼi aga fakavale ʼaia.—Senesi 19:1-11.
12 ʼE mahino ia, ʼaki te hisitolia ʼaenī neʼe malaga ai te ʼu fehuʼi ʼi te ʼatamai ʼo ʼihi, ohage la: ‘He koʼe neʼe faiga ia Lote ke ina puipui te ʼu ʼāselo, ʼo ina fia foaki age tona ʼu ʼofafine ki te hahaʼi ʼaē neʼe ʼōmai mo tonatou ʼu holi kovi? ʼE mata fakapotopoto koa ia te meʼa ʼaē neʼe ina fai, pe neʼe fula ia? ʼI tatatou lau ia te hisitolia ʼaia, he koʼe neʼe ʼui e te ʼAtua ʼi te Tohi-Tapu ko Lote ʼe ko te ‘tagata agatonu’? Neʼe tali koa e te ʼAtua ia te meʼa ʼaē neʼe fai e Lote? (2 Petelo 2:7, 8) Tou vakaʼi age muʼa ia te hisitolia ʼaia ke mole tou maʼu ni ʼu manatu hala kiai.
13, 14. (a) Koteā ʼaē ʼe tonu ke tou fakatokagaʼi ʼi te fakamatala faka Tohi-Tapu ʼo ʼuhiga mo te ʼu meʼa ʼaē neʼe fai e Lote? (b) Koteā ʼaē ʼe tou ʼiloʼi ai ko Lote neʼe mole ko he tagata fula?
13 Tou fakatokagaʼi, ʼuluaki ko te Tohi-Tapu ʼe mole ina faka lākatonuʼi peʼe ina tauteaʼi te ʼu meʼa ʼaē neʼe fai e Lote, kae ʼe ina fakamatala mai pe ia te ʼu meʼa ʼaē neʼe hoko. ʼE mole fakahā ʼi te Tohi-Tapu pe koʼe neʼe fai e Lote ia te faʼahi ʼaia. Ka fakatuʼuake anai ʼi te “fakatuʼuake ʼo te kau faitotonu,” ʼe lagi ina fakahā mai anai he tahi ʼu fakamahino ʼo ʼuhiga mo te meʼa ʼaē neʼe ina fai.—Gaue 24:15, MN.
14 Neʼe mole ko he tagata fula ia Lote. Neʼe ko he toe fihifihia lahi ʼaē neʼe tau mo ia ʼi te temi ʼaia. ʼI te ʼui ʼaē e Lote ko te ʼu tagata e toko lua neʼe “ ʼōmai ʼo fakamalumalu” ʼi tona loto fale, neʼe ina fia fakahā ai ʼi te temi ʼaia, neʼe ko hona maʼua ke ina puipui pea mo hāofaki nāua. Kae neʼe mole ko he meʼa faigafua. Ko te tagata fakamatala hisitolia Sutea ko Josèphe neʼe ina ʼui ko te hahaʼi ʼo Sotoma neʼe nātou “heʼe faitotonu ki te hahaʼi tagata, pea mo manukinuki ki te ʼAtua . . . Neʼe nātou fēhihiʼa ki te kau matāpule, pea neʼe nātou fai kiā nātou ʼaia te ʼu aga heʼeʼaoga neʼe fai māhani e te hahaʼi ʼo Sotoma.” Kae ko Lote neʼe mole mavae kehe mai te hahaʼi aga fakalialia ʼaia. Kailoa ia, neʼe ʼalu ia kiā nātou pea neʼe palalau mo te ʼu tagata ʼitaʼita ʼaia, pea neʼe ina “māpunuʼi ia te matapā ʼi tona tuʼa.”—Senesi 19:6.
15. He koʼe ʼe tou lava ʼui neʼe tui ia Lote ʼi tana fai ia te faʼahi ʼaia?
15 Ko ʼihi ʼe ‘toe’ feala ke nātou feʼekeʼaki: ‘he koʼe neʼe fia foaki age e Lote tona ʼu ʼofafine ki te hahaʼi?’ ʼI muʼa ʼo hatatou tukugakoviʼi ia Lote, tou vakaʼi age muʼa te ʼu tupuʼaga ʼo tana fai ia te faʼahi ʼaia. ʼUluaki, lagi neʼe fai e Lote ia te faʼahi ʼaia ʼuhi ko tana tui. Koteā tona tupuʼaga? ʼE lagi neʼe ina manatuʼi ia te temi ʼaē neʼe haga ai ia Sehova ʼo puipui ia Sala, ia te ʼohoana ʼo Apalahamo, tēhina ʼo tana tāmai. Tou manatuʼi ko Sala neʼe finemui ʼaupito, koia ʼaē neʼe kole age ai e Apalahamo ke ina ʼui ʼe nā tau tuagaʼane, naʼa nātou matehi ia ia kae nātou toʼo ia Sala.a Pea neʼe nofo leva ia Sala ʼi te ʼapi ʼo Falaone, kae ko Sehova neʼe tokoni ifo kiā Sala, pea neʼe ina tāʼofi ia Falaone ke ʼaua naʼa na fakaʼalikiʼi ia ia. (Senesi 12:11-20) Koia lagi ko Lote neʼe tui ko tonā ʼu ʼofafine ʼe toe feala pe anai honā hāofaki feiā e Sehova. Pea ko Sehova ʼaki ia te ʼu ʼāselo neʼe tokoni kiā Lote, ʼo ina hāofaki ai ia tonā ʼu ʼofafine.
16, 17. (a) Koteā ʼaē neʼe fai e Lote ke fihi peʼe ke maveuveu ia te hahaʼi tagata ʼo Sotoma? (b) Logola tatatou mole ʼiloʼi ia te manatu ʼa Lote ʼo ʼuhiga mo tana fai ia te faʼahi ʼaia, kae koteā ʼaē ʼe tou lava tui papau kiai?
16 Tou vakaʼi te tahi tupuʼaga ʼo tana fai ia te faʼahi ʼaia. Lagi neʼe toe faigaʼi e Lote ke ina fakatupu he fihi peʼe ko he maveuveu iā nātou. ʼI tana manatu, lagi ko te hahaʼi ʼe mole nātou fia fai anai ki tona ʼu ʼofafine heʼe ko te hahaʼi ʼo Sotoma neʼe nātou fia fai tagata. (Suta 7) Tahi ʼaē meʼa, ko tona ʼu ʼofafine neʼe kua nā fakatahi mo te ʼu tama ʼo te kolo, koia neʼe lagi kau ʼi te hahaʼi ʼaia he ʼu kāiga ʼo te ʼu tama ʼaia, mo honā ʼu kaumeʼa, peʼe ko honā ʼu kaugā gāue. (Senesi 19:14) Lagi neʼe falala ia Lote ʼaki te ʼu feʼilo ʼaia ʼo tonā ʼu ʼofafine, ko ʼihi tagata ʼi te hahaʼi ʼaia ʼe nātou fia puipui anai nāua. Koia heʼe kapau ʼe maveuveu ia te hahaʼi pea ʼe mole hoko anai ia te meʼa ʼaē ʼe nātou fakatuʼutuʼu kiai.b
17 Tatau aipe pe koteā te manatu pea mo te ʼu tupuʼaga ʼo te fai ʼaē e Lote ia te faʼahi ʼaia, kae ʼe tou tui papau ki te faʼahi ʼaenī: Ko Sehova ʼe ina fai tuʼumaʼu ia te meʼa ʼaē ʼe totonu, koia neʼe ʼi ai te ʼu tupuʼaga moʼoni ʼo tana ʼui ʼaē ko Lote neʼe ko te ‘tagata agatonu.’ Pea ka tou sio ki te ʼu aga fakavale ʼo te hahaʼi ʼo Sotoma, ʼe tou faka tui papau neʼe tonu kiā Sehova ke ina fakaʼauha ia te hahaʼi agakovi ʼaia.—Senesi 19:23-25.
He Koʼe Neʼe Matehi e Sehova Ia Usa?
18. (a) Koteā ʼaē neʼe hoko ʼi te faiga ʼaē ʼa Tavite ke ina ʼave ki Selusalemi ia te Aleka ʼo te fuakava? (b) Koteā te fehuʼi ʼe malaga mai te hisitolia ʼaia?
18 Ko te tahi hisitolia ʼe feala ke mata faigataʼa hatatou mahino kiai, ʼe ko te faiga ʼa Tavite ke ina ʼave ki Selusalemi ia te Aleka ʼo te fuakava. Neʼe hili ia te Aleka ʼi te saliote, pea neʼe toho e Usa pea mo tona tēhina. ʼE ʼui fēnei ʼi te Tohi-Tapu: “Pea neʼe nātou aʼu leva ki te potu ʼaē neʼe haha ai te fulumeto ʼi Nakone; pea neʼe fā ia te nima ʼo Usa ki te aleka ʼo te ʼAtua moʼoni pea mo ina puke, he neʼe meihiʼi fakatō e te ʼu pipi. Kae ko te hāūhāū ʼo Sehova neʼe ulo kiā Usa, pea ʼi te temi pe ʼaia neʼe matehi ai ia ia e te ʼAtua moʼoni ʼi tana aga heʼe fakaʼapaʼapa ʼaia, pea neʼe mate ōvi ki te aleka ʼo te ʼAtua moʼoni.” Hili te ʼu māhina ki muli age, neʼe maui mālie ia te lua ʼave ʼo te Aleka, he neʼe nātou mulimuli ki te finegalo ʼo te ʼAtua, ʼo nātou fata ʼi te ʼu fuga uma ʼo te kau Levite Koatite. (2 Samuele 6:6, 7; Faka au 4:15; 7:9; 1 Fakamatala 15:1-14) Ko ʼihi ʼe feala ke nātou feʼekeʼaki fēnei: ‘He koʼe neʼe fakahoko e Sehova ia te tautea ʼaia, he neʼe faigaʼi pe e Usa ke ina hāofaki ia te Aleka.’ ʼAua naʼa tou tukugakoviʼi hala ia Sehova ki te faʼahi ʼaia, koia tou vakaʼi muʼa ia te tahi ʼu ʼaluʼaga ʼo te hisitolia ʼaia ke tou mahino ai ki tana tautea ʼaia.
19. He koʼe ʼe mole feala kiā Sehova ke ina fai he aga ʼe heʼe faitotonu?
19 Tou manatuʼi, ʼe mole feala kiā Sehova ke ina fai he aga ʼe heʼe faitotonu. (Sopo 34:10) Kapau ʼe ina fai he aga feiā ʼe mole ko he ʼAtua ʼofa anai, pea neʼe tou ako ʼi te Tohi-Tapu ko te “Atua e . . . Ofa.” (1 Soane 4:8) Tahi ʼaē meʼa, ʼe ʼui ʼi te Tohi-Tapu ko te “faitotonu pea mo te fakamāu ʼe ko te nofoʼaga hau [ʼo te ʼAtua].” (Pesalemo 89:14) Koia ʼe feafeaʼi anai kiā Sehova hana fai ia he aga heʼe faitotonu? Heʼe kapau ʼe ina fai he meʼa feiā, ʼe ina maumauʼi anai ia te tafitoʼaga moʼoni ʼo tona pule faʼitaliha.
20. Ko te ʼu tupuʼaga fea ʼaē neʼe tonu ai ke ʼiloʼi lelei e Usa ia te ʼu pelesepeto ʼo ʼuhiga mo te Aleka?
20 Tou manatuʼi, neʼe ʼiloʼi lelei e Usa ia te Lao. Ko te Aleka neʼe ina fakafofoga ia te ʼafio ʼa Sehova iā nātou. Neʼe fakahā lelei ʼi te Lao neʼe mole tonu ki he tahi neʼe mole fakagafua e te lao ke fāfā ki te Aleka, ʼo ina fakatokagaʼi fakalelei age ʼe ina matehi anai ia nātou ʼaē ka mole nātou fakalogo ki te fakatuʼutuʼu ʼaia. (Faka au 4:18-20; 7:89) Koia, ko te hiki ʼo te puha taputapu ʼaia, neʼe ko he gāue neʼe mole tonu ke meʼa noaʼi e Usa, ʼaē neʼe ko te Levite (neʼe mole ko he pelepitelo), pea neʼe ina ʼiloʼi lelei pe ia te Lao. Pea tahi, ʼi te ʼu taʼu ki muʼa atu, neʼe ʼave te Aleka ki te ʼapi ʼo tana tāmai, ke ina taupau. (1 Samuele 6:20–7:1) Neʼe tuku ai te Aleka ia taʼu e 70, ʼo aʼu ki te temi ʼaē neʼe toe hiki ai e Tavite. Talu mai tana kei veliveli, neʼe ʼiloʼi lelei e Usa ia te ʼu lao ʼo ʼuhiga mo te Aleka.
21. ʼO ʼuhiga mo Usa, he koʼe ʼe lelei ke tou manatuʼi ko Sehova ʼe sio ki te ʼu meʼa ʼaē ʼi te loto?
21 Ohage ko te meʼa ʼaē neʼe tou vakaʼi ki muʼa atu, ʼe sio ia Sehova ki te ʼu loto. Kapau ʼe ʼui ʼi tana Folafola neʼe “mole [aga] fakaʼapaʼapa” ia Usa, ʼe mahino ia neʼe sio ia Sehova ki te ʼu meʼa kovi ʼaē ʼi tona loto kae ʼe mole fakahā ʼi te hisitolia. Ko Usa neʼe ko he tagata fialahi koa, neʼe ko hana agamāhani koa te mole fakalogo ki te ʼu faʼahi ʼaē neʼe faka tuʼakoi age e te Lao? (Tāʼaga Lea 11:2) Ko tana ʼave ia te Aleka ʼaē neʼe taupau e tona famili, kae sio kiai ia te hahaʼi, neʼe fakatupu ai koa hana fia meamea? (Tāʼaga Lea 8:13) Neʼe mole feʼauga koa te tui ʼa Usa ki te fealagia ʼo te nima ʼo Sehova ke ina puke maʼu ia te puha taputapu ʼaē neʼe ina fakatātā Tona ʼafioʼaga ʼi tonatou lotolotoiga? Logola ʼe mole tou ʼiloʼi papau pe koʼe neʼe fai e Usa ia te faʼahi ʼaia, kae ʼe tou ʼiloʼi ko Sehova neʼe ina fai ia te aga ʼaē ʼe totonu. ʼE mahino ia neʼe sio ki te loto ʼo Usa ko te tupuʼaga la ʼaia ʼo Tana matehi atu aipe ia ia.—Tāʼaga Lea 21:2.
Te Tupuʼaga Mālohi Ke Tou Falala Kiai
22. ʼE hā feafeaʼi te poto māʼoluga ʼo Sehova ʼi tana mole fakahā fuli ʼi ʼihi temi ʼi tana Folafola ia te ʼu meʼa ʼaē neʼe hoko?
22 Ko te poto māʼoluga ʼo Sehova ʼe ʼiloga ʼi ʼihi temi ʼi tana Folafola, ʼi tana mole fakahā fuli ia te ʼu meʼa ʼaē neʼe hoko. ʼI te fai feiā ʼa Sehova, ʼe ina tuku mai ia te faigamālie ke tou fakahā ai ʼe tou falala kiā te ia. ʼI te ʼu meʼa ʼaē neʼe tou vakaʼi, kua tou mahino koa ʼe ʼi ai te ʼu tupuʼaga tāfito ke tou tali ai ia te ʼu tautea ʼa Sehova? Ei, ka tou ako mo he loto kātoa pea mo he ʼatamai kātoa ia te Folafola ʼa te ʼAtua, ʼe lahi ia te ʼu meʼa ʼe tou ako ʼo ʼuhiga mo Sehova ʼe tou tui papau ai ʼe ina fai tuʼumaʼu ia te meʼa ʼaē ʼe faitotonu pea mo totonu. Koia, kapau ʼe tou lau he ʼu fakamatala ʼi te Tohi-Tapu, pea ʼe tou lagaʼi he ʼu fehuʼi ʼe mole tou maʼu atu aipe hona ʼu tali kātoa, tou falala kātoa ko Sehova ʼe ina fai te aga ʼaē ʼe totonu.
23. Koteā ʼaē ʼe tou falala ʼo ʼuhiga mo te ʼu gāue ʼaē ka fai e Sehova ʼi te ka haʼu?
23 ʼE tou lava falala feiā ʼo ʼuhiga mo te ʼu gāue ʼaē ka fai e Sehova ʼi te ka haʼu. Koia, ʼe tou tui papau ka ina fakahoko anai ia tana tautea ʼi te mamahi lahi ʼaē kua ōvi mai, ʼe mole ina ‘fakaʼauha anai ia te agatonu pea mo te agakovi.’ (Senesi 18:23) ʼE mole ina fai anai he meʼa feiā heʼe manako ki te faitotonu. Tahi ʼaē meʼa, ʼe tou lava falala kātoa, ʼi te mālama foʼou ʼe ina foaki mai anai ia meʼa fuli ʼaē ʼe ʼaoga kiā tatou.—Pesalemo 145:16.
[Kiʼi nota]
a Neʼe matatonu ia te mataku ʼa Apalahamo, heʼe ʼui ʼi te takaiga tohi ʼāfea ʼo ʼuhiga mo te Falaone, neʼe ina fekauʼi tana kau solia ke nātou puke ia te fafine finemui kae nātou matehi ia tona ʼohoana.
b Ko he tahi ʼu fakamatala, koutou vakaʼi ʼi te pasina 31 ʼo Te Tule Leʼo Fakafalani ʼo te ʼaho 1 ʼo Malesio 1980.
ʼE Kei Koutou Manatuʼi Koa?
• Koteā te ʼu tupuʼaga ʼaē ʼe tonu ai ke tou tali ia te ʼu tautea ʼa Sehova?
• Koteā ʼaē ka tokoni mai ke mole tou tukugakoviʼi hala ia Lote ʼi tana fia foaki ia tona ʼu ʼofafine ki te hahaʼi ʼitaʼita?
• Koteā te ʼu meʼa ʼaē ʼe lava tokoni mai ke tou mahino pe koʼe neʼe matehi e Sehova ia Usa?
• He koʼe ʼe tou lava falala ʼo ʼuhiga mo te ʼu gāue ʼa Sehova ki te ka haʼu?