ʼE Maʼuli Te Folafola ʼa Sehova
Ko He ʼu Puani Maʼuhiga ʼi Te Tohi ʼo Lua Samuele
ʼI TATATOU fakamoʼoni ki te pule faʼitaliha ʼa Sehova, ʼe ina fakamaʼua koa tatou ke tou fakalogo ʼāteaina kiā te ia? Ko he tagata agatonu ʼe ina fai tuʼumaʼu koa te meʼa ʼaē ʼe lelei kiā mata ʼo te ʼAtua? Ko te faʼahiga tagata feafeaʼi ʼaē ʼe fakafuafua e te ʼAtua moʼoni ʼe “leleiʼia e tona loto”? (1 Samuele 13:14) ʼE tou maʼu anai te ʼu tali lelei ki te ʼu fehuʼi ʼaia ʼi te tohi ʼo Lua Samuele.
Ko te tohi ʼo Lua Samuele neʼe tohi e Kate mo Natane, ko te ʼu polofeta ʼaia e lua neʼe nā felogoi lelei mo Tavite, te Hau ʼo te Iselaele ʼāfea.a Neʼe fakaʼosi te tohi ʼo Lua Samuele ʼi te lagi taʼu 1040 ʼi muʼa ʼo totatou temi, ʼi te fakaʼosiʼosi ʼo te 40 taʼu ʼo te nofo hau ʼo Tavite, pea ʼe fakamatala tāfito ai te ʼu felogoi ʼa Tavite mo Sehova. ʼE fakamatala ai te liliu ʼo te puleʼaga neʼe maʼuli maveuveu ko he puleʼaga logotahi mo tuputupua ʼi te takitaki ʼo te hau toʼa. Ko te fakamatala fakaofoofo ʼaia ʼe ʼiloga lelei ai te ʼu meʼa ʼaē ʼe logoʼi e he tagata ʼi tona loto.
NEʼE “ ʼĀSILI MĀLOHI AKE” IA TAVITE
ʼI te logo ʼa Tavite ki te mate ʼa Saulo mo Sonatane, neʼe ina fakahā tona ʼofa kiā nāua mo Sehova. ʼI Hepelone, neʼe fakanofo hau ia Tavite ki te telepī ʼo Suta. Ko Isi-Posete, te foha ʼo Saulo, neʼe fakanofo hau ki te tahi ʼu telepi ʼo Iselaele. Neʼe “ ʼāsili mālohi ake” ia Tavite, pea hili te ʼu taʼu e fitu vaelua, neʼe nofo hau leva ki Iselaele kātoa.—2 Samuele 5:10.
Neʼe faʼao e Tavite ia Selusalemi mai te kau Sepusite, pea ina fakaliliu ko te kolo hau ʼo tona puleʼaga. Neʼe hoko te tuʼutāmaki ʼi tana ʼuluaki faigaʼi ke ina ʼaumai te aleka ʼo te fuakava ki Selusalemi. Kae neʼe tō lelei tana lua faiga pea neʼe meʼe fakafiafia ai ia Tavite. Neʼe fai e Sehova tana fuakava mo Tavite ʼo ʼuhiga mo he puleʼaga. ʼI te temi fuli pe neʼe nofo ai ia te ʼAtua mo Tavite, neʼe mālo ia Tavite ʼi tona ʼu fili.
Te ʼu Tali Ki Te ʼu Fehuʼi Faka Tohi-Tapu:
2:18—He koʼe koa ʼe ʼui ko Soape mo tona ʼu tēhina e toko lua ʼe ko te ʼu tama ʼe toko tolu ʼo Seluia, tanatou faʼē? ʼI te ʼu tohi faka Hepeleo, ʼi te agamāhani neʼe lau te ʼu taʼiake mai te higoa ʼo te tāmai. Neʼe lagi mate tautonu te ʼohoana ʼo Seluia, peʼe neʼe lagi fakafuafua ko ia ʼe mole tāu mo feʼauga ke tuʼu tona higoa ʼi te Tohi-Tapu. Neʼe lagi tohi ia Seluia ʼi te lisi ʼo te ʼu hōloga, he neʼe ko te tuagaʼane totonu ʼo Tavite. (1 Fakamatala 2:15, 16) Ko te vaega pe e tahi ʼe talanoa ai ʼo ʼuhiga mo te tāmai ʼo te fale tautēhina ʼaia e toko tolu, ʼe ko tana faitoka ʼaē ʼi Petelehemi.—2 Samuele 2:32.
3:29—Koteā te faka ʼuhiga ʼo te ʼui ʼaē “ko he tagata ʼe ina puke te ʼakau fai filo ʼaē ʼe takaminomino”? ʼI te agamāhani neʼe ko te hahaʼi fafine ʼaē neʼe fai filo moʼo faʼu ʼaki te ʼu mutuʼi meʼa. Koia neʼe lagi faka ʼuhiga te ʼu palalau ʼaia ki te hahaʼi tagata ʼaē neʼe mole nātou lava kau ki te tau, koia neʼe tonu ai ke nātou fai te gāue ʼaē neʼe fai māhani e te hahaʼi fafine.
5:1, 2—Neʼe hili temi e fia ʼi te ʼosi fakapogi ʼo Isi-Posete pea mo te temi ʼaē neʼe fakanofo hau ai ia Tavite ki Iselaele kātoa? ʼE matatonu te ʼui ʼaē neʼe kamata te ʼafio hau ʼa Isi-Posete lolotoga taʼu e lua, hili pe te mate ʼo Saulo, ʼo teitei tatau pe mo te temi ʼaē neʼe kamata nofo hau ai ia Tavite ʼi Hepelone. Neʼe pule ia Tavite ki Suta mai Hepelone lolotoga taʼu e fitu vaelua. Hili pe tana liliu ko te hau ʼo Iselaele kātoa, neʼe ina fakaliliu leva ia Selusalemi ko tona kolo hau. Koia, ko teitei taʼu e nima ʼaē neʼe hili ʼi te ʼosi mate ʼa Isi-Posete, pea hoki nofo hau ai leva ia Tavite ki Iselaele kātoa.—2 Samuele 2:3, 4, 8-11; 5:4, 5.
8:2—Ko Moapite e fia ʼaē neʼe matehi ʼi tanatou ʼosi fetauʼaki mo Iselaele? Neʼe lagi fakafuafua tonatou kaugamālie ʼaki te fua ʼo te loa ʼo he fakaʼatu ʼo nātou kae neʼe mole lau ia nātou. ʼE ʼiloga mai ko Tavite neʼe ina fakatakoto fakaʼatu te kau Moapite. Pea neʼe ina toʼo te maea ʼo fua te loa ʼo te ʼatu ʼaia. ʼE ʼiloga ia ko te ʼu fua e lua, peʼe ko te vaega e lua ʼi te tolu ʼo te kau Moapite, neʼe matehi, pea ko te fua e tahi, peʼe ko te vaega e tahi ʼi te tolu, neʼe hāofaki.
Te ʼu Puani ʼe Tou Lava Tāʼofi:
2:1; 5:19, 23. Ko Tavite neʼe ina fakalavelave kiā Sehova ʼi muʼa ʼo tana nofo ʼi Hepelone pea ʼi muʼa ʼo tana tauʼi tona ʼu fili. Mo tatou foki ʼe tonu ke tou kumi te takitaki ʼa Sehova ʼi muʼa ʼo hatatou fai ʼo he ʼu tonu ʼe ʼi ai tona pikipikiga mo totatou maʼuli fakalaumālie.
3:26-30. Ko te lagavaka ʼe kita ʼutu ai tona ʼu fua kovi.—Loma 12:17-19.
3:31-34; 4:9-12. Neʼe tuku mai e Tavite ia te faʼifaʼitaki ʼo ʼuhiga mo te mole fia lagavaka pea mo tana mole fia fai he ʼu fakatuʼutuʼu kovi.
5:12. Ke ʼaua naʼa galo ia tatou ʼi he temi ko Sehova ʼe ina akoʼi tatou ʼi tona ʼu ala pea ʼe ina faka fealagia mai ke tou taupau he ʼu felogoi lelei mo ia.
6:1-7. Logola neʼe lelei te ʼu fakatuʼutuʼu ʼa Tavite, kae ʼi tana faigaʼi ʼaē ke ʼai te Aleka ki he saliote neʼe mole ʼalutahi ia mo te fakatotonu ʼa te ʼAtua pea neʼe tō kovi ai. (Ekesote 25:13, 14; Faka au 4:15, 19; 7:7-9) Ko te fā ʼa Usa ʼo tāʼofi te Aleka ke ʼaua naʼa tō ʼe toe fakahā ai foki ʼe mole feala ki he ʼu fakatuʼutuʼu lelei ke nātou fetogi te ʼu meʼa ʼaē ʼe fakamaʼua mai e te ʼAtua.
6:8, 9. ʼI te faigataʼaʼia ʼaē neʼe hoko kiā Tavite, neʼe ʼuluaki ʼita pea ki muli age neʼe mataku—lagi ʼi hana tukugakoviʼi ia Sehova ki te malaʼia ʼaē neʼe hoko. ʼE tonu ke tou tōkakaga naʼa tou tukugakoviʼi ia Sehova ki he ʼu fihifihia ʼe hoko ʼuhi pe ko tatatou mole fakalogo ki tana ʼu fakatotonu.
7:18, 22, 23, 26. Ko te agavaivai ʼa Tavite, mo tana pipiki maʼu kiā Sehova, pea mo tana fia fakavikiviki te huafa ʼo te ʼAtua ʼe ko he ʼu kalitātē ʼe tonu ke tou faʼifaʼitakiʼi.
8:2. Neʼe fakahoko te lea fakakikite neʼe fai ia taʼu e 400 ki muʼa atu. (Faka au 24:17) ʼE hoko tuʼumaʼu te folafola ʼa Sehova.
9:1, 6, 7. Neʼe fakahoko e Tavite tana fakapapau. Mo tatou foki ʼe tonu ke tou fakahoko tatatou ʼu fakapapau.
NEʼE ʼAUMAI E SEHOVA IA TE MALAʼIA KI TANA TAGATA FAKANOFO
Neʼe ʼui fēnei e Sehova kiā Tavite: “Koʼeni ʼe au fakatupu anai te malaʼia mai tou loto fale totonu; pea ʼe au toʼo anai tou ʼu ohoana ʼi ʼou muʼa ʼo foaki age ki tou tatau, pea ʼe mahino ia ʼe momoe anai mo tou ʼu ʼohoana ʼi te lalo laʼā ʼaenī.” (2 Samuele 12:11) Koteā te tupuʼaga ʼo te tautea ʼaia? ʼUhi ko te agahala ʼa Tavite ʼaē mo Pati-Sepa. Logola ko Tavite neʼe fakahemala pea neʼe kua fakamolemole kiai, kae neʼe mole hāo ia mai te ʼu fua kovi ʼo tana agahala.
ʼUluaki, ko te tamasiʼi ʼaē neʼe fānauʼi e Pati-Sepa neʼe mate. ʼOsi ʼaia, ko Tamale te ʼofafine ʼo Tavite neʼe fakaʼalikiʼi e tona tokolua ko Amenone. Ko Apisalome te tokolua lahi ʼo Tamale neʼe ina matehi ia Amenone. Neʼe fakafeagai ia Apisalome ki tana tāmai totonu pea mo tala ʼe hau ʼi Hepelone. Neʼe tonu leva kiā Tavite ke hola ki Selusalemi. Neʼe fai e Apisalome te ʼu felāveʼi fakasino mo te ʼu fafine sinifu e toko hogofulu ʼo tana tāmai ʼaē neʼe ina tuku moʼo taupau ʼo te ʼapi. Neʼe toe maʼu e Tavite tona tuʼulaga hau ʼi te ʼosi matehi ʼo Apisalome. ʼI te ʼosi mate ʼo Sepa te Pesamino, neʼe gata ai leva te fakafeagai ʼaē neʼe ina lagaʼi.
Te ʼu Tali Ki Te ʼu Fehuʼi Faka Tohi-Tapu:
14:7—Koteā ʼaē ʼe fakatātā e te “mamala ʼaē neʼe kei kakaha”? Ko he mamala neʼe kei kakaha pea neʼe mate māmālie, neʼe ina fakatātā he hōloga ʼe kei maʼuli.
19:29—He koʼe neʼe tali feiā ia Tavite ki te fakamahino ʼaē neʼe fai age e Mefiposete? ʼI tana logo ki te fakamahino age ʼa Mefiposete, neʼe lagi mahino ai kiā Tavite neʼe faihala ʼi tana tui ki te ʼu palalau ʼa Sipa. (2 Samuele 16:1-4; 19:24-28) ʼE mahino neʼe ʼita ai ia Tavite, pea neʼe mole ina fia logo ki he tahi age fakamatala ʼo ʼuhiga mo te faʼahi ʼaia.
Te ʼu Puani ʼe Tou Lava Tāʼofi:
11:2-15. ʼE hā ʼaki mai ko te Tohi-Tapu ʼe ko te Folafola ʼa te ʼAtua, heʼe ina fakahā fakahagatonu mai te ʼu agahala ʼa Tavite.
11:16-27. Ka tou fai he agahala mamafa, ʼe mole tonu ke tou fufū ohage ko tona fai ʼaē e Tavite. Kae tou fakahā kiā Sehova pea mo kumi tokoni ki te kau tagata ʼāfea ʼo te kokelekasio.—Tāʼaga Lea 28:13; Sakopo 5:13-16.
12:1-14. Neʼe tuku e Natane te faʼifaʼitaki lelei ki te kau tagata ʼāfea ʼo te ʼu kokelekasio. ʼE tonu ke nātou tokoniʼi ia nātou ʼaē neʼe nātou agahala ke nātou fetogi tanatou aga. ʼE tonu ke fakahoko lelei e te ʼu tagata ʼāfea tonatou maʼua ʼaia.
12:15-23. Logola te ʼu fakafeagai ʼaē neʼe tau mo ia kae neʼe maʼu aipe e Tavite te manatu ʼaē ʼe lelei.
15:12; 16:15, 21, 23. ʼI te temi ʼaē neʼe kua hage ai ka fakanofo hau ia Apisalome, neʼe liliu te tagata fai tokoni lelei ko Ahitofele ko te tagata kākā ʼuhi ko tona fialahi pea mo tona fia maʼu tuʼulaga. Kapau ʼe ʼi ai he tahi ʼe ʼatamai kae ʼe mole agavaivai pea mo agatonu, pea ʼe feala ia ke liliu ia te faʼahi ʼaia ko he hele kiā ia.
19:24, 30. Neʼe fakafetaʼi moʼoni ia Mefiposete ki te lotoʼofa ʼo Tavite. Neʼe mulimuli lelei ki te tonu ʼa te hau ʼo ʼuhiga mo Sipa. Ko totatou fakafetaʼi kiā Sehova pea mo tona kautahi, ʼe tonu ke ina uga tatou ke tou fakalogo.
20:21, 22. Ko te agapoto ʼo he tahi ʼe feala ke ina hāofaki he kaugamālie mai he tuʼutāmaki.—Tagata Tānaki 9:14, 15.
KE TOU FETŌKI KI “TE NIMA ʼO SEHOVA”
Neʼe ʼi ai te hoge lolotoga taʼu e tolu ʼuhi ko te ligitoto ʼaē neʼe fakahoko e Saulo ʼi tana matehi te kau Kipeone. (Sosue 9:15) Moʼo liufaki te ligitoto ʼaia, neʼe kole e te kau Kipeone ke ʼavage he ʼu foha e toko fitu ʼa Saulo ke nātou matehi. Neʼe ʼavage e Tavite ia te ʼu foha e toko fitu ʼa Saulo ki te kau Kipeone, pea neʼe gata ai te tō ifo ʼo te ʼua. Ko te ʼu tagata Filisitini lalahi e toko fā neʼe “mamate ʼi te nima ʼo Tavite pea mo te nima ʼo tana kau kaugana.”—2 Samuele 21:22.
Neʼe agahala mamafa ia Tavite ʼi tana fakatotonu ʼaē ke faka au te kaugamālie ʼo te hahaʼi, kae neʼe mole ko he meʼa neʼe tonu ke fai. Neʼe fakahemala pea neʼe ina filifili ke tō ki “te nima ʼo Sehova.” (2 Samuele 24:14) Neʼe mamate ai te toko 70 000 ʼi te taʼi mahaki. Neʼe fakalogo ia Tavite ki te fakatotonu ʼa Sehova, pea neʼe gata ai te tautea.
Te ʼu Tali Ki Te ʼu Fehuʼi Faka Tohi-Tapu:
21:8—He koʼe ʼe ʼui ko te ʼofafine ʼo Saulo ʼaē ko Mikale neʼe ʼi ai tana ʼu tama e toko nima, kae ʼe ʼui iā 2 Samuele 6:23 neʼe mate kae neʼe mole ʼi ai hana fānau? Koʼeni tona fakamahino lelei pe e tahi: ko te ʼu tama ʼaia neʼe ko te ʼu tama ʼo te tēhina ʼo Mikale, ia Melape ʼaē neʼe ʼohoana mo Ateliele. Neʼe lagi mate tautonu ia Melape, pea neʼe pusiaki tana ʼu tama e Mikale ʼaē neʼe mole ʼi ai hana fānau.
21:9, 10—Koteā te temi loaloaga ʼo te ʼala mate ʼa Lisepa ki tana ʼu tama e toko lua pea mo te ʼu mokopuna e toko nima ʼa Saulo ʼaē neʼe matehi e te kau Kipeone? Neʼe tautau te ʼu tama ʼaia e toko fitu “ ʼi te ʼu ʼuluaki ʼaho ʼo te taʼukai”—ʼi Malesio peʼe ko ʼApelili. Neʼe tuku fakahāhā tonatou ʼu sino ʼi te moʼuga. Neʼe leʼoleʼo e Lisepa ia te ʼu sino ʼaia e fitu ʼi te ʼaho mo te po, ʼo aʼu ki te fakahā e Sehova ia te kua ʼosi ʼo tona ʼita ʼo fakagata te hoge. ʼE mahino mai neʼe mole to he ʼua lahi ʼi muʼa ʼo te ʼosi ʼo te temi taʼukai ʼi ʼOketopeli. Koia neʼe ʼala mate ia Lisepa lolotoga te ʼu māhina e nima peʼe ono. Hili ʼaia, pea neʼe tanu e Tavite ia te ʼu hui ʼo te ʼu tagata ʼaia.
24:1—He koʼe koa ko te faka au ʼo te kaugamālie ʼo te hahaʼi neʼe ko he agahala mamafa ʼaia ʼa Tavite? Ko te faka au ʼo te kaugamālie ʼo te hahaʼi neʼe mole tapuʼi ʼi te Lao. (Faka au 1:1-3; 26:1-4) ʼE mole ʼui mai ʼi te Tohi-Tapu pe neʼe koteā te fakatuʼutuʼu ʼa Tavite ʼi tana faka au ai te hahaʼi. Kae ʼe fakahā iā 2 Fakamatala 21:1 neʼe ko Satana ʼaē neʼe ina eke ia Tavite ke ina fai te faka au ʼaia. Logope he faʼahiga ʼaluʼaga, kae neʼe ʼiloʼi e te pule solia ʼa Tavite ʼaē ko Soape, neʼe mole lelei te tonu ʼa Tavite ke faka au ia te hahaʼi, pea neʼe ina faigaʼi ke ina fetogi te manatu ʼa Tavite.
Te ʼu Puani ʼe Tou Lava Tāʼofi:
22:2-51. ʼE matalelei te fakamatalatala ʼaē neʼe fai e Tavite ʼi tana hiva kiā Sehova, ʼo ina ʼui ʼe ko te ʼAtua moʼoni, pea ʼe tāu mo ia ke tou falala kātoa kiā te ia!
23:15-17. Neʼe lahi ʼaupito te fakaʼapaʼapa ʼa Tavite ki te lao ʼa te ʼAtua ʼo ʼuhiga mo te maʼuli pea mo te toto, koia neʼe mole ina fia fai he meʼa neʼe hage ko he maumauʼi ʼo te lao ʼaia. ʼE tonu ke tou maʼu te taʼi manatu ʼaia ʼo ʼuhiga mo te ʼu fakatotonu fuli ʼa te ʼAtua.
24:10. Ko te leʼo ʼo loto ʼo Tavite neʼe ina uga ia ia ke fakahemala. ʼE gāue feiā koa totatou leʼo ʼo loto?
24:14. Neʼe ʼiloʼi lelei e Tavite ko Sehova ʼe lahi age tona manavaʼofa ʼi te tagata. ʼE tou tui papau ohage ko ia?
24:17. Neʼe fakahemala ia Tavite ki tana agahala ʼaē neʼe tupu ai te ʼu mamahi ʼo te fenua kātoa. Ko he tahi neʼe agahala pea ʼe fakahemala, ʼe tonu ke fakahemala ʼuhi ko tana ʼulihi ia te kokelekasio ʼaki tana aga ʼaia.
ʼE Tou Lava Liliu Ko He ʼu Hahaʼi ʼe ‘Leleiʼia e Te Loto ʼo Te ʼAtua’
Ko te lua hau ʼo Iselaele neʼe ko ‛he tagata neʼe leleiʼia e te loto ʼo Sehova.’ (1 Samuele 13:14) Neʼe mole ʼi ai he temi neʼe lotolotolua ai ia Tavite ʼo ʼuhiga mo te ʼu pelesepeto faitotonu ʼa Sehova, pea neʼe mole ina faigaʼi ke faʼifaʼitaliha mai te ʼAtua. ʼI te temi fuli pe neʼe hēʼia ia Tavite, neʼe ina fakamoʼoni tana ʼu hala, mo ina tali tona akonakiʼi, pea mo fetogi tana aga. Ko Tavite neʼe ko te tagata agatonu. ʼOfa pe ke tou agapoto ohage ko ia, tāfito mokā tou lākahala.
Ko te fakamatala ʼo te maʼuli ʼo Tavite ʼe fakahā lelei ai, ko te fakamoʼoni ki te pule faʼitaliha ʼo Sehova, ʼe ko tatatou tali ia Tana ʼu pelesepeto ʼo ʼuhiga mo te meʼa ʼaē ʼe lelei pea mo te meʼa ʼaē ʼe kovi, pea ke tou maʼuliʼi moʼo taupau tatatou agatonu. ʼE tou lava fakahoko te potu ʼaia. ʼE tou fakafetaʼi ki te ʼu ako ʼe tou maʼu mai te Lua Tohi ʼo Samuele! ʼE moʼoni ia, ko te logo ʼaē ʼe tou maʼu ai, ʼe maʼuli pea ʼe gāue ia.—Hepeleo 4:12.
[Kiʼi nota]
a Logola neʼe mole kau ia Samuele ʼi te fai ʼo te tohi ʼaia, kae ʼe fakahigoaʼi te tohi ʼaia ki tona higoa koteʼuhi ʼi te kamata, ko te ʼu tohi ʼaia e lua ʼo Samuele neʼe ko te takaiga tohi pe e tahi ʼi te ʼu tohi faka Hepeleo ʼaē kua fakamoʼoni ʼe ko te ʼu tohi mai te ʼAtua. Neʼe lahi te koga ʼo te ʼuluaki tohi ʼo Samuele neʼe tohi tonu e ia.
[Paki ʼo te pasina 16]
Neʼe agavaivai ia Tavite, he neʼe ina manatuʼi ia ia ʼaē neʼe fakatuʼu mālohi tona tuʼulaga hau
[Paki ʼo te pasina 18]
“Koʼeni ʼe au fakatupu anai te malaʼia mai tou loto fale totonu”
Pati-Sepa
Tamale
Amenone