“Te Heletā ʼa Sehova Pea Mo Seteone!”
NEʼE hage te kaugamālie ʼo te ʼu fili ʼo Iselaele ko te ʼu heʼe, ʼo nātou maumauʼi te ʼu gāueʼaga kele lelei, ʼo liliu ai ko he ʼu fenua kele kākā. Neʼe hoko te ʼu maumau ʼaia ʼi te temi pule ʼa te kau tuʼi fakamāu, pea neʼe mole kei loto falala ia te kau Iselaele. Lolotoga taʼu e fitu, ʼi te temi pe ʼaē neʼe kamata homo ake ai te ʼu pulapula ʼaē neʼe tō, neʼe ʼohofiʼi te fenua ʼo Iselaele e te kau Matianite, mo te kau Amalekite pea mo te hahaʼi mai te Potu Esite ʼi tanatou ʼu faga kamelo moʼo maumauʼi te ʼu gāueʼaga. Ko te hahaʼi kaihaʼa ʼaia, neʼe nātou ʼaumai tanatou ʼu faga pipi ke ʼolo ʼo kai te vao ʼakau fuli ʼe maʼuli. Neʼe mole ʼi ai he ʼu manu ʼa te kau Iselaele, peʼe hanatou ʼu āsino, peʼe ko hanatou ʼu vitulo, pea mo hanatou ʼu ōvi. Neʼe fakamatakutaku ʼaupito ia te puleʼaga ʼo Matiane, koia ʼaē neʼe fufū ai e te kau Iselaele māsisiva tanatou meʼa kai ʼi te ʼu moʼuga, mo te ʼu ʼana, pea mo te ʼu koga meʼa ʼaē neʼe faigataʼa ki he tahi tana kaku kiai.
He koe neʼe nātou felāveʼi mo te ʼu faigataʼaʼia ʼaia? Neʼe tauhi ia te Iselaele ʼaposita ki te ʼu ʼatua loi. Koia neʼe tuku ai e Sehova ke gaohi koviʼi nātou e tonatou ʼu fili. Kae ʼi te mole kei lava tali e te ʼu foha ʼo Iselaele ia tonatou ʼu mamahi, neʼe nātou pāui ai leva kiā Sehova ke tokoni age kiā nātou. Neʼe logo koa ki tanatou ʼu tagi? Koteā te ako ʼe tou lava tāʼofi mai te ʼu faigataʼaʼia ʼaē neʼe hoko ki Iselaele?—Kau Tuʼi Fakamāu 6:1-6.
Ko He Tagata Gāue Kele Tokaga Peʼe Ko He “Tagata Toʼa Pea Mo Mālohi”?
ʼI te agamāhani, ko te hahaʼi gāue kele ʼo Iselaele, ʼe nātou fakaʼaogaʼi te vitulo ʼe ina toho te saliote moʼo molomoloki te fulumeto, pea ʼe nātou fai te gāue ʼaia ʼi he koga meʼa ʼe ʼasi lelei ki te hahaʼi pea mo matagi, ke feala ai he viligia ʼo te kiliʼi fulumeto. Kae ʼi tanatou tuʼania ʼaē naʼa ʼōmai te kau kaihaʼa ʼo maumauʼi te fenua, koia ʼaē neʼe mole feala ai ke fai ia te gāue ʼaia ʼi tuʼa. Neʼe fai fakafūfū e Seteone tana gāue ʼi te meʼa lomi vite, ke ʼaua naʼa ʼiloʼi e te kau Matianite—lagi ko he foʼi topu lahi neʼe keli ʼi te maka. (Kau Tuʼi Fakamāu 6:11) Neʼe mole lahi te fulumeto ʼaē neʼe haha ʼaki te koga ʼakau. ʼI te ʼu temi faigataʼa ʼaia, neʼe fai e Seteone ia te tahi ʼu puleʼaki.
Lagi neʼe punamaʼuli ia Seteone ʼi te hā age ʼa te ʼāselo ʼa Sehova pea mo ʼui age: “ ʼE nofo ia Sehova mo koe, tagata toʼa pea mo mālohi.” (Kau Tuʼi Fakamāu 6:12) Neʼe mahino kiā Seteone, ko he tagata ʼe ina haha fakafūfū te fulumeto ʼi te meʼa lomi vite ʼe mole ko he tagata toʼa ia. ʼE ʼasi mai ʼi te ʼu palalau ʼaia ko te ʼAtua neʼe falala ko Seteone ʼe lava liliu ko he tagata toʼa moʼo takitaki ia Iselaele. Logola te faʼahi ʼaia, kae neʼe fia ʼiloʼi moʼoni e Seteone peʼe tokoni age anai ia te ʼAtua kiā te ia.
ʼI te temi ʼaē neʼe fekauʼi ai ia ia e Sehova ke “ina hāofaki ia Iselaele mai te kau Matianite,” neʼe ʼui e Seteone ʼaki he agavaivai: “Silou age Sehova. ʼE au hāofaki anai Iselaele ʼaki teā? Sio! Ko taku toko afe ʼaenī ʼe ko te tokosiʼi pe ʼaia ʼi Manase, pea ko au ʼaē ʼe veliveli ʼaupito ʼi te ʼapi ʼo taku tāmai.” ʼI tana loto tuʼania, neʼe kole e Seteone ki te ʼAtua he fakaʼiloga mai ia te ia, ʼe lagolago anai kiā ia moʼo tauʼi te kau Matianite, pea neʼe tali lelei e Sehova ia tana kole. Pea neʼe foaki e Seteone ki te ʼāselo ia tana mōlaga meʼa kai, pea neʼe haʼu te afi mai te maka ʼo tutu ia te mōlaga. ʼI te ʼosi fakafimālieʼi e Sehova ia te mataku ʼa Seteone, neʼe laga leva e Seteone ia te ʼaletale ʼi te koga meʼa ʼaia.—Kau Tuʼi Fakamāu 6:12-24.
“Ke Palalau Ia Paale Moʼona Hāofaki”
Ko te fihifihia tāfito ʼa Iselaele neʼe mole ko tonatou gaohi koviʼi e te kau Matianite, kae neʼe ko te tauhi kiā Paale. Ko Sehova ʼe “ko he ʼAtua maheka,” pea ʼe mole ina tali ke atolasio tana hahaʼi tauhi ki te tahi ʼu ʼatua. (Ekesote 34:14) Koia neʼe fakatotonu ai e Sehova kiā Seteone ke ina maumauʼi te ʼaletale ʼaē neʼe fakatuʼu e tana tāmai maʼa Paale pea ke ina tuʼusi te pou taputapu. Neʼe mole fia fai e Seteone ia te faʼahi ʼaia lolotoga te ʼaho, he neʼe ina tuʼaniaʼi ia tana tāmai pea mo ʼihi hahaʼi, koia neʼe ina fakahoko ai ʼi te pōʼuli, ʼo tokoni age kiā ia te ʼu tagata kaugana e toko hogofulu.
Neʼe ʼaoga ke gaohi meʼa fakaʼeteʼete ia Seteone, heʼe ka ʼiloʼi anai tana “agatuʼu,” ʼe haga anai ia te kau atolasio ʼo Paale ʼo matehi ia ia. Kae ko Soasi, te tāmai ʼa Seteone, neʼe palalau mo te hahaʼi, ʼo ina ʼui age kapau ko Paale ʼe ko te ʼAtua, pea ʼe ina lava hāofaki pe anai ia ia totonu. Pea ʼi te temi ʼaia, neʼe fakahigoaʼi e Soasi tona foha ko Selupaale, ko tona faka ʼuhiga “Ke Palalau Ia Paale Moʼona Hāofaki.”—Kau Tuʼi Fakamāu 6:25-32, kiʼi nota ʼi te lalo pasina.
ʼE tapuakinaʼi tuʼumaʼu e Sehova tana ʼu kaugana ʼi tanatou pipiki mālohi ki te tauhi moʼoni. ʼI te temi ʼaē neʼe toe ʼohofiʼi ai te telituale ʼo Iselaele, e te kau Matianite pea mo te ʼu fenua ʼaē neʼe lagolago kiā nātou, ‘neʼe nofo te laumālie ʼa Sehova iā Seteone.’ (Kau Tuʼi Fakamāu 6:34) ʼAki te takitaki ʼo te laumālie ʼo te ʼAtua, neʼe fakamāʼopoʼopo e Seteone ia he kau solia mai te ʼu telepi ʼo Manase, mo Asele, mo Sapulone, pea mo Nefetali.—Kau Tuʼi Fakamāu 6:35.
Ko Te Teuteu Ki Te Tau
Logope neʼe kua ʼi ai te kautau ʼa Seteone ko te toko 32 000 tagata, kae neʼe ina kole aipe ki te ʼAtua ia he fakaʼiloga. Kapau ʼe palapala te fuluʼi ōvi ʼaē neʼe folahi ʼi te koga meʼa ʼaē ʼe tā ai te fulumeto kae moamoa pe te kele, pea ʼe ko he fakaʼiloga ʼaia ʼe hāofaki anai e te ʼAtua ia Iselaele ʼaki ia Seteone. Neʼe fakahoko e Sehova ia te milakulo ʼaia, pea neʼe toe kole e Seteone te tahi fakaʼiloga—ke palapala te kele kae moamoa te fuluʼi ōvi, pea neʼe toe fakahoko e te ʼAtua ia te fakaʼiloga ʼaia. Neʼe tuʼania fau koa ia Seteone? Kailoa ia, koteʼuhi neʼe tali e Sehova tana kole age ke ina fakaloto mālohiʼi ia ia. (Kau Tuʼi Fakamāu 6:36-40) ʼE mole tonu leva iā ʼaho nei ke tou fakatalitali ke hoko he ʼu milakulo feiā. Kae ʼaki tana Folafola ʼe lava takitaki pea mo fakaloto mālohiʼi tatou e Sehova.
Tou vakaʼi age nei, ia te ʼui age e te ʼAtua ʼe kaugamālie fau te kautau ʼa Seteone. Kapau ʼe nātou mālo ʼi tonatou ʼu fili, ʼe feala pe anai ki te kau Iselaele ke nātou fiameʼameʼa, ʼo nātou ʼui neʼe nātou hāofaki pe ia nātou totonu. Kae ko te mālo ʼe tonu ke foaki kiā Sehova. Koteā te puleʼaki ka fai e Sehova? Neʼe tonu ke fakaʼaogaʼi e Seteone ia te fakatuʼutuʼu ʼi te Lao ʼa Moisese, ʼaē ko nātou ʼe mātataku ʼe feala hanatou toe liliu kiō nātou. ʼI tanatou logo ki te fakatotonu ʼaia, neʼe mavae ia te toko 22 000 tagata, kae toe pe ia te toko 10 000.—Teutalonome 20:8; Kau Tuʼi Fakamāu 7:2, 3.
ʼI te manatu ʼa te ʼAtua, neʼe kei nātou kaugamālie fau. Neʼe ina ʼui age kiā Seteone ke ina ʼave nātou ki te vai. ʼE ʼui e te tagata fai hisitolia Sutea ko Josèphe, ko te ʼAtua neʼe ina fakatotonu kiā Seteone ke ina taki tana kau solia ki te vaitafe ʼi te ʼaho vevela. Neʼe tonu ke sioʼi e Seteone peʼe feafeaʼi anai te ʼiʼinu ʼa te kau solia. Neʼe ko tagata pe e toko 300 neʼe nātou ʼohu te vai ʼi ʼonatou nima ʼo ʼiʼinu pea mo nonofo tokaga lolotoga tanatou ʼiʼinu naʼa fokifā ʼe nātou tuʼutāmakiʼia. Ko te toko 300 pe ʼaia ʼaē ka ʼolo anai mo Seteone. (Kau Tuʼi Fakamāu 7:4-8) Koutou fakakaukauʼi age muʼa mo kanapaula neʼe ko koutou ʼaia. Ko nātou ʼaē ka ʼōmai ʼo tauʼi koutou ʼe ko te toko 135 000, koia ko te mālo ʼe tupu pe anai mai te mālohi ʼo Sehova, kae mole tupu ko tokotou mālohi fakatagata!
Neʼe ʼui e te ʼAtua kiā Seteone ke ina toʼo hana tagata kaugana pea ke nā ʼolo ki te nofoʼaga ʼo te kau Matianite. Pea ʼi te nofoʼaga ʼaia, neʼe logo ai ia Seteone ki te tagata ʼe ina fakamatala tana moemisi ki te tahi tagata, pea ʼe fakamahino age e te tagata ʼaia te ʼuhiga ʼo tana moemisi, ko te ʼAtua neʼe ina fakatuʼutuʼu ke ina foaki te mālo kiā Seteone. Pea neʼe feʼauga te faʼahi ʼaia moʼo fakaloto mālohiʼi ʼo Seteone. Kua ina ʼiloʼi papau ko Sehova ʼe ina faka fealagia anai kiā ia pea mo tana kau solia e toko 300 ke nātou mālo ʼi te kau Matianite.—Kau Tuʼi Fakamāu 7:9-15.
Te Fakatuʼutuʼu ʼo Te Tau
Neʼe vaevae te toko 300 tagata ko kūtuga e 3 ʼe taki 100. Neʼe foaki ki te tagata takitahi te puhi tala pea mo te ipu maka lahi. Pea ʼi te loto ipu maka neʼe ʼi ai te ʼu taume afi. Koʼenī ia te ʼuluaki fakatotonu ʼa Seteone: ‘ ʼE koutou sioʼi anai ia au, ʼosi ʼaia pea koutou fai anai ohage ko au. Ka au pupuhi anai te puhi tala, pea ʼe koutou pupuhi anai mo koutou pea mo kalaga anai “Ko te heletā ʼa Sehova pea mo Seteone!” ’—Kau Tuʼi Fakamāu 7:16-18, 20.
Ko te kau solia e toko 300 neʼe nātou fakatolotolo māmālie te nofoʼaga ʼo tonatou ʼu fili. Neʼe lagi ko te hola hogofulu pōʼuli—ʼi te ʼosi fesuiʼaki ʼa te ʼu tagata leʼo. Neʼe ko he temi faigamālie ʼaia moʼo ʼohofiʼi ʼo nātou, heʼe ko nātou ʼaē ka nātou hoko atu te leʼo pōʼuli mole heʼeki nātou sio lelei ʼi te fakapōʼuli.
Neʼe ko he toe meʼa fakamataku ʼaē ka hoko ki te kau Matianite! Fokifā pe ʼi te fakalogologo ʼi te pōʼuli, neʼe foaʼi te ʼu ipu maka e 300, mo pupuhi te ʼu puhi tala e 300, pea mo kalaga te toko 300 tagata. Neʼe feʼohofi ake te kau Matianite ʼi tanatou logo ki te kalaga ʼaē “ko te heletā ʼa Sehova pea mo Seteone!,” pea neʼe kalaga mo nātou. ʼI te temi logoaʼa pea mo maveuveu ʼaia, neʼe faigataʼa hanatou ʼiloʼi peʼe ko ai ia tonatou ʼu fili. Neʼe kei tutuʼu pe te toko 300 tagata ʼi tonatou ʼu tuʼulaga he neʼe uga e te ʼAtua tonatou ʼu fili ke nātou fematehiʼaki. Kua maveuveu te nofoʼaga, ʼe mole kei maʼu he holaʼaga, pea neʼe hoko te ʼu fakatuʼutuʼu ʼaē neʼe fai moʼo matehi ia te kau Matianite ʼaē neʼe feholaki, ke ʼaua naʼa nātou toe lava fai hanatou meʼa ki te kau Iselaele. Pea neʼe gata ai leva ia te tau fakamataku ʼaia.—Kau Tuʼi Fakamāu 7:19-25; 8:10-12, 28.
Neʼe agavaivai tuʼumaʼu aipe ia Seteone, ʼi te ʼosi ʼo te mālo ʼaia. ʼI te temi ʼaē neʼe laga kē ai te kau Efalaime kiā te ia ʼi te mole pāui ʼo nātou ki te tau, neʼe ina fai aipe he tali malū. ʼAki tana tali agamālū ʼaia neʼe ina fakamalū ifo te ʼita ʼo te kau Efalaime.—Kau Tuʼi Fakamāu 8:1-3; Tāʼaga Lea 15:1.
ʼI te kua māʼuʼuli tokalelei ʼa te kau Iselaele, neʼe nātou kole leva kiā Seteone ke liliu ko tonatou hau. Neʼe ko he ʼahiʼahi kiā Seteone! Kae neʼe fakafisi ia ki tanatou kole. Neʼe mole galo ia te ia peʼe ko ai ʼaē neʼe tupu ai tanatou mālo ʼi te kau Matianite. Neʼe ina ʼui fēnei: “ ʼE mole au pule anai kiā koutou, ko au pea mo toku ʼu foha ʼe mole mātou pule anai kiā koutou. Ko Sehova ʼaē ʼe pule anai kiā koutou.”—Kau Tuʼi Fakamāu 8:23.
Kae ʼi ʼihi temi neʼe tōtō ia te takitaki ʼa Seteone ʼuhi ko tona ʼuhiga agahala. ʼE mole tou ʼiloʼi peʼe koteā te tupuʼaga ʼo tana faʼu ia he efote ʼaki te ʼu koloā ʼo te tau, pea neʼe ina fakatuʼu fakahāhā ʼi tona kolo. ʼE ʼui ʼi te hisitolia ko Iselaele kātoa neʼe ina “fai te ʼu aga heʼeʼaoga” mo te efote ʼaia. Neʼe nātou atolasio kiai, pea neʼe ko he hele kiā nātou māʼiape la mo Seteone pea mo tona loto fale. Kae ko Seteone neʼe mole ko he tagata tauhi tamapua, heʼe fakahā ʼi te Tohi-Tapu neʼe ko te tagata neʼe tui kiā Sehova.—Kau Tuʼi Fakamāu 8:27; Hepeleo 11:32-34.
Ko Te Ako Kiā Tatou
ʼE tou maʼu ʼi te hisitolia ʼo Seteone ia te fakatokaga pea mo te fakaloto mālohi. ʼE ina fakatokaga mai, kapau ko Sehova ʼe ina toʼo iā tatou tona laumālie pea mo tana tapuakina ʼuhi ko hatatou aga heʼeʼaoga, ʼe hage anai totatou maʼuli fakalaumālie ko te maʼuli ʼa he kau māsisiva ʼe nonofo ʼi he fenua ʼe hogeʼia. ʼE tou māʼuʼuli ʼi te ʼu temi faigataʼa pea ʼe mole tonu ke galo ia tatou ko te tapuakina ʼa Sehova “ ʼe ina fakakoloaʼia, pea ʼe mole maʼu ai he mamahi.” (Tāʼaga Lea 10:22) ʼE tou maʼu te tapuakina ʼa te ʼAtua koteʼuhi ʼe tou “tauhi kiā te ia ʼaki he loto kātoa pea mo he nefesi fiafia.” Kapau ʼe mole tou fai ia te faʼahi ʼaia, pea ʼe lītuʼa anai kiā tatou.—1 Fakamatala 28:9.
ʼE fakaloto mālohiʼi tatou ʼaki te hisitolia ʼo Seteone, heʼe ina fakahā mai ko Sehova ʼe ina lava fakaʼaogaʼi māʼiape la mo nātou ʼaē ʼe vaivai, moʼo hāofaki ʼo tana hahaʼi mai te ʼu fakataga. ʼE ʼiloga mai te m ʼi te māfimāfi ʼo te ʼAtua, ʼi te mālo ʼa Seteone mo tana ʼu tagata e toko 300 ʼi te toko 135 000 kau Matianite. ʼE lagi tou tau anai mo ni ʼu fihifihia faigataʼa pea lagi hage anai kiā tatou ʼe mole tou lava tauʼi totatou ʼu fili. Kae ko te hisitolia ʼo Seteone ʼe ina fakaloto mālohiʼi tatou ke tou falala kiā Sehova, ʼaē ʼe ina tapuakina pea mo hāofaki anai ia nātou fuli ʼaē ʼe nātou haga tui kiā te Ia.