ʼE Maʼuli Te Folafola ʼa Te ʼAtua
Ko He ʼu Puani Maʼuhiga ʼi Te Tohi ʼo Lua Hau
KO TE tohi faka Tohi-Tapu ʼo Lua Hau ʼe ko te hoko atu ʼo te fakamatala ʼo te ʼUluaki Hau. ʼE ko te fakamatala ʼo ʼuhiga mo te ʼu hau e 29—ko te toko 12 mai te puleʼaga ʼo Iselaele ʼi te potu noleto pea mo te toko 17 mai te puleʼaga ʼo Suta ʼi te potu saute. ʼE toe fakamatala ʼi te tohi ʼo Lua Hau te ʼu gāue ʼa te ʼu polofeta ko Elia, mo Eliseo, pea mo Isaia. Logola ko te ʼu fakamatala ʼaia ʼe mole fakahoahoa ʼi te temi ʼaē neʼe hoko ai te ʼu meʼa ʼaia, kae ʼe fakaʼosi te tohi ʼaia ʼi te temi ʼaē neʼe fakaʼauha ai ia Samalia pea mo Selusalemi. Ko te ʼu meʼa ʼaē ʼe fakamatala iā Lua Hau neʼe hoko ʼi te ʼu taʼu e 340—mai te taʼu 920 ʼi muʼa ʼo totatou temi ʼo aʼu ki te taʼu 580 ʼi muʼa ʼo totatou temi, ʼi te temi ʼaē neʼe fakaʼosi ai e te polofeta ko Selemia tana tohi te tohi ʼaia.
Koteā te ʼaoga ʼo te tohi ʼo Lua Hau kiā tatou? Koteā ʼaē ʼe tou ako ai ʼo ʼuhiga mo Sehova pea mo te ʼu gāue ʼaē neʼe ina fai? Koteā te ʼu ako ʼe feala ke tou tāʼofi mai te tohi ʼaia, ʼo ʼuhiga mo te ʼu gāue ʼo te ʼu hau, mo te ʼu polofeta, pea mo te tahi ʼatu ʼu hahaʼi? Tou vakaʼi peʼe koteā ʼaē ʼe tou ako mai te tohi ʼo Lua Hau.
ʼE HOA ATU IA ELISEO KIĀ ELIA
Ko te Hau ʼo Iselaele ko Akasia neʼe tō ʼi tona ʼapi pea neʼe mahaki. Neʼe tala age e te polofeta ko Elia ʼe mate anai. Neʼe mate ia Akasia, pea neʼe fakanofo hau tona tēhina ko Solame. ʼI te temi ʼaia, neʼe ko Sosafate ʼaē neʼe hau ʼi Suta. Neʼe ʼave Elia e te tuʼani matagi, pea neʼe ko tana tagata faifekau, ia Eliseo ʼaē neʼe hoa ki ai ʼi tana gāue faka polofeta. Lolotoga taʼu e 60 ʼo tona minisitelio, neʼe fai e Eliseo te ʼu tuʼuga milakulo.—Vakaʼi te fakamatala ʼaē ʼe ʼātakai, ko tona kupu tāfito “Te ʼu Milakulo ʼa Eliseo.”
ʼI te temi ʼaē neʼe fakafeagai ai te hau ʼo Moape ki Iselaele, neʼe fehōkosi mo ia te ʼu hau ko Solame, mo Sosafate, pea mo te hau ʼo Etome. Neʼe nātou mālo ʼuhi ko te agatonu ʼo Sosafate. Ki muli age, neʼe fakatuʼutuʼu e te hau ʼo Silia ke ina tauʼi fakapunamaʼuli ia Iselaele. Kae neʼe tāʼofi e Eliseo te fakatuʼutuʼu ʼaia. Neʼe ʼita lahi te hau ʼo Silia, pea neʼe ina fekauʼi “he ʼu hōsi, mo he ʼu saliote tau, pea mo he ʼu kautau kaugamālie” ke nātou ʼolo ʼo puke ia Eliseo. (2 Hau 6:14) Neʼe fakahoko e Eliseo te ʼu milakulo e lua pea ina fakaliliu te kau Silia ʼi te tokalelei. ʼAki te temi, ko te Hau Silia ko Pene-Hatate neʼe ina ʼātakai ia Samalia ke mole hū te hahaʼi ki tuʼa. Neʼe hoko ai te toe hoge, kae neʼe fakakikite e Eliseo ʼe fakagata anai te hoge.
Ki muli age, neʼe ʼalu Eliseo ki Tamaso. Ko te hau ko Pene-Hatate, ʼaē neʼe mahaki, neʼe ina fekauʼi ia Asaele ke ʼalu ʼo fakalavelave kiā Eliseo peʼe lelei anai tana mahaki. Neʼe fakakikite e Eliseo ʼe mate anai pea ko Asaele ʼaē ka ina toʼo anai te tuʼulaga hau. ʼI te ʼaho ake, neʼe matehi e Asaele ia te hau, ʼo ina ʼai ki tona fofoga te “kie” neʼe palapala moʼo tāʼofi tana mānava, pea neʼe nofo leva ki te tuʼulaga hau. (2 Hau 8:15) ʼI Suta, ko te foha ʼo Sosafate, ia Solame, neʼe fakanofo hau, pea neʼe hoa ki ai tona foha ko Akasia.—Vakaʼi te fakamatala ʼaē ʼe ʼātakai ʼaē ko tona kupu tāfito “Te ʼu Hau ʼo Suta Pea Mo Iselaele.”
Te ʼu Tali Ki Te ʼu Fehuʼi Faka Tohi-Tapu:
2:9—He koʼe neʼe kole e Eliseo ‘he ʼu vahe e lua ʼo te laumālie ʼo Elia’? Moʼo fakahoko tana gāue faka polofeta ʼi Iselaele, neʼe tonu ke maʼu e Eliseo te faʼahiga manatu ʼaē neʼe fakahā e Elia, tona lototoʼa pea mo tana mole mataku. ʼI tana ʼiloʼi ia te faʼahi ʼaia, neʼe ina kole ai ia vahe e lua ʼo te laumālie ʼo Elia. Neʼe filifili e Elia ia Eliseo ke ina fetogi ia ia pea neʼe tokoni kiā ia lolotoga taʼu e ono; koia neʼe liliu ai ia Elia ohage ko he tāmai fakalaumālie ʼo Eliseo, pea neʼe hage ia Eliseo ko te ʼuluaki foha fakalaumālie ʼo Elia. (1 Hau 19:19-21; 2 Hau 2:12) Koia, ohage pe ko te ʼuluaki foha ʼaē neʼe foaki ki ai ia vahe e lua ʼo te tofiʼa ʼo tana tāmai, ʼo toe feiā neʼe kole e Eliseo kiā Elia pea neʼe ina foaki age te ʼu vahe e lua ʼo tona tofiʼa fakalaumālie.
2:11—Ko “te ʼu lagi” fea ʼaē neʼe ‘hake kiai ia Elia ʼi te afā’? Neʼe mole ko he ʼu potu mamaʼo ʼi te ʼatulaulau, peʼe ko te potu fakalaumālie ʼaē ʼe nonofo ai te ʼAtua pea mo tana kau ʼāselo. (Teutalonome 4:19; Pesalemo 11:4; Mateo 6:9; 18:10) Ko “te ʼu lagi” ʼaē neʼe hake kiai ia Elia neʼe ko te lagi ʼaē ʼe sio mata kiai te tagata. (Pesalemo 78:26; Mateo 6:26) Ko te lele ʼo te saliote afi ʼi te ʼaele, neʼe ina ʼave ai ia Elia ki te tahi potu ʼo te kele, pea neʼe hoko atu ai tona maʼuli. Heʼe ʼi ni ʼu taʼu ki muli age, neʼe fai e Elia tana tohi ki te hau ʼo Suta ko Solame.—2 Fakamatala 21:1, 12-15.
5:15, 16—He koʼe neʼe fakafisi e Eliseo ia te meʼa ʼofa ʼo Naamane? Neʼe fakafisi kiai ia Eliseo he neʼe mahino kiā ia ko te fakamālōlō faka milakulo ʼo Naamane neʼe hoko ʼuhi ko te mālohi ʼo Sehova, kae mole ʼuhi ko tona mālohi totonu. Neʼe mole feala hana faiga ke ina maʼu he ʼu lelei mai te gāue ʼaē neʼe fakatotonu age e te ʼAtua. Ia ʼaho nei, ko te kau atolasio moʼoni ʼe mole nātou faiga ke nātou maʼu he ʼu lelei mai tanatou tauhi ʼaē kiā Sehova. ʼE maʼuhiga kiā nātou te tokoni ʼaenī neʼe fai e Sesu: “Neʼe koutou maʼu noa, koutou foaki noa.”—Mateo 10:8, MN.
5:18, 19—Neʼe kole koa e Naamane ke fakamolemole age he neʼe tonu ke ʼalu ʼo tauhi ki he tamapua? Ko te hau ʼo Silia neʼe kua matuʼa pea mo gaʼegaʼe pea neʼe tonu ke falanaki ki te nima ʼo Naamane. ʼI te temi ʼaē neʼe tulolo ai te hau moʼo atolasio kiā Limone, neʼe mulimuli kiai ia Naamane. Kae neʼe mole tulolo ia Naamane ʼuhi ko hana atolasio ki he tamapua, kae neʼe tupu ko te falanaki age ʼa te hau. Neʼe kole e Naamane kiā Sehova ke ina fakamolemole age ʼi tana fakahoko tona maʼua ʼaia ki te hau. Neʼe tui ia Eliseo ki te ʼu palalau ʼo Naamane, pea neʼe ina ʼui fēnei age: “ ʼAlu ʼi te tokalelei.”
Te ʼu Puani ʼe Tou Lava Tāʼofi:
1:13, 14. ʼE feala ke tou hāofaki totatou maʼuli mo kapau ʼe tou tāʼofi he ʼu ako mai te ʼu meʼa ʼaē neʼe hoko ki ʼihi pea mo tou agavaivai.
2:2, 4, 6. Logola ko Eliseo neʼe faifekau kiā Elia ia lagi taʼu e ono, kae neʼe ina kole mamahi ke mole mavae iā te ia. ʼE ko he faʼifaʼitaki lelei ʼo te agatonu pea mo te fakakaumeʼa!—Tāʼaga Lea 18:24.
2:23, 24. Neʼe tupu tāfito te vāʼi ʼo Eliseo e te ʼu kiʼi tamaliki, he neʼe kofuʼi e te tagata ʼulu tula ʼaia ia te ʼu teu ʼo te polofeta ko Elia. Neʼe ʼiloʼi e te ʼu kiʼi tamaliki ko Eliseo neʼe ko te tagata fakafofoga ʼo Sehova, kae neʼe mole nātou loto ke nofo ʼi tonatou kolo. Neʼe nātou ʼui age kiā ia ke “hake,” ko tona faka ʼuhiga ke haga hake ki Petele peʼe ke hake ki te lagi ohage ko Elia. ʼE mahino ia neʼe feiā te aga ʼa te ʼu kiʼi tamaliki he neʼe agakovi feiā tanatou ʼu mātuʼa. Koia ʼe maʼuhiga ki te ʼu mātuʼa ke nātou akoʼi tanatou fānau ke nātou fakaʼapaʼapa ki te hahaʼi ʼaē ʼe gāue maʼa te ʼAtua.
3:14, 18, 24. ʼE hoko tuʼumaʼu pe te folafola ʼa Sehova.
3:22. Ko te tapa ʼo te laʼā ki te vai, neʼe hage ai ko he toto, heʼe ko te ʼu luo ʼaē neʼe hoki keli neʼe kele kula. ʼE feala ke filifili e Sehova ke ina fakaʼaogaʼi te ʼu meʼa ʼaē neʼe ina faʼu moʼo fakahoko tona finegalo.
4:8-11. ʼI tana ʼiloʼi ʼaē ko Eliseo neʼe ko “he tagata maʼoniʼoni ʼa te ʼAtua,” neʼe fai e te fafine ʼo Sunemi tana tali kāiga kiā ia. ʼE mole tonu koa la mo tatou ke tou tali kāiga feiā ki te kau atolasio agatonu ʼa Sehova?
5:3. Ko te kiʼi taʼahine Iselaele neʼe faka tui ʼe feala ki te ʼAtua ke ina fakahoko he ʼu milakulo. Neʼe toe lototoʼa ʼo palalau ki tana tui. Kau tūpulaga, ʼe koutou faiga koa ke koutou fakamālohiʼi takotou tui ki te ʼu fakapapau ʼa te ʼAtua, pea mo koutou lototoʼa ʼo palalau ki te moʼoni ki takotou ʼu hahaʼi faiako pea mo kaugā ako?
5:9-19. ʼE mole hā mai koa la ʼi te faʼifaʼitaki ʼo Naamane, ʼe feala ki he tahi ʼe fialahi ke liliu ʼo agavaivai?—1 Petelo 5:5.
5:20-27. ʼE fua kovi ʼaupito te loi. ʼE mole tou gutuloi anai mo kapau ʼe tou fakakaukauʼi fakalelei tona fua kovi kiā tatou totonu pea mo te tuʼutāmaki ʼaē ʼe feala ke hoko ʼuhi ko he maʼuli lua.
ʼE FAKA ʼAUNOFO IA ISELAELE PEA MO SUTA
Neʼe fakanofo hau ia Seu ki Iselaele. Neʼe ina foimo fakatuʼutuʼu atu aipe ke ina matehi te ʼu famili ʼo Akape. ʼAki he aga fakapotopoto, ko Seu neʼe ina ‘molehi te tauhi ʼo Paale ʼi Iselaele.’ (2 Hau 10:28) Ko Atalia, te faʼē ʼa Akasia, ʼi tana ʼiloʼi ʼaē neʼe matehi e Seu tana tama, neʼe ‘ ʼalu ʼo matehi fuli te hōloga ʼo te puleʼaga ʼo Suta’ pea ina faʼao te tuʼugala hau. (2 Hau 11:1) Neʼe gata pe kiā Seoasi, te foha ʼo Akasia ʼaē neʼe hāofaki, pea hili taʼu e ono ʼo tona fufū, neʼe fakanofo hau ki Suta. Neʼe akoʼi ia Seoasi e te pelepitelo ko Seoiata, pea neʼe hoko atu tana fai te meʼa ʼaē ʼe lelei kiā mata ʼo Sehova.
ʼI te ʼosi mate ʼa Seu, ko te ʼu hau fuli ʼaē neʼe pule ki Iselaele neʼe nātou fai te meʼa ʼaē ʼe kovi kiā mata ʼo Sehova. Neʼe mate ia Eliseo ʼi te temi hau ʼo te mokopuna ʼo Seu. Ko te fā hau ʼo Suta, ʼaē neʼe hoa kiā Seoasi neʼe ko Akasi, pea ‘neʼe mole ina fai te meʼa ʼaē ʼe totonu kiā mata ʼo Sehova.’ (2 Hau 16:1, 2) Kae ko tona foha ko Esekiasi, neʼe liliu ia ko he hau neʼe “pipiki maʼu kiā Sehova.” (2 Hau 17:20; 18:6) ʼI te taʼu 740 ʼi muʼa ʼo totatou temi, ʼi te temi hau ʼa Esekiasi ki Suta pea mo Osea ki Iselaele, ko te Hau ʼo Asilia ko Salemanasale neʼe ina ‘toʼo ia Samalia pea ina ʼave ia Iselaele ʼo faka ʼaunofo ʼi Asilia.’ (2 Hau 17:6) Neʼe ʼaumai te hahaʼi matāpule ki te telituale ʼo Iselaele, pea neʼe tupu ai te lotu Samalitana.
ʼI te ʼu hau e toko fitu ʼaē neʼe hoa kiā Esekiasi ʼi Suta, neʼe ko Sosiasi tokotahi pe ʼaē neʼe ina faigaʼi ke ina molehi te tauhi hala ʼi te fenua. Ki muli age, ʼi te taʼu 607 ʼi muʼa ʼo totatou temi, neʼe toʼo e te kau Papiloni ia Selusalemi pea ‘neʼe nātou fakamavae te hahaʼi ʼo Suta mai tonatou fenua ke nātou ʼolo ʼo maʼuli popūla ʼi Papiloni.’—2 Hau 25:21.
Te ʼu Tali Ki Te ʼu Fehuʼi Faka Tohi-Tapu:
13:20, 21—ʼE lagolago koa te milakulo ʼaia ki te tauhi ʼaē ʼe fai ki te ʼu lelikuie faka lotu? Kailoa ia. ʼE mole fakahā mai ʼi te Tohi-Tapu neʼe tauhi te hahaʼi ki te ʼu hui ʼo Eliseo. Neʼe hoko te milakulo ʼaia ʼaki te mālohi ʼo te ʼAtua, ohage ko te ʼu milakulo fuli ʼaē neʼe fai e Eliseo ʼi tana kei maʼuli.
15:1-6—He koʼe neʼe fakatupu e Sehova te kilia ʼo Asalia (Usia, 15:6, te kiʼi nota ʼi te lalo pasina)? “ ʼI te temi pe ʼaē neʼe mālohi ai [Usia], neʼe liliu tona loto ʼo fialahi . . . , ʼo mole agatonu ai kiā Sehova tona ʼAtua pea neʼe hū ki te fale lotu ʼo Sehova ʼo tutu te ʼīsēsō ʼi te ʼaletale ʼo te ʼīsēsō.” ʼI te ‘fakafehagai ʼa te kau pelepitelo kiā Usia’ pea mo nātou ʼui age ke “mavae ʼi te sagatualio,” neʼe ʼita ʼaupito ki te kau pelepitelo pea neʼe liliu ai ʼo kilia.—2 Fakamatala 26:16-20.
18:19-21, 25—Neʼe fai koa e Esekiasi te fuakava mo Esipito? Kailoa. Neʼe hala te ʼu tukugakovi ʼaē neʼe fai e Lapisake, ohage pe ko tana ʼui ʼaē neʼe haʼu he neʼe ‘fakagafua age e Sehova.’ Ko te Hau agatonu ko Esekiasi neʼe falala kiā Sehova tokotahi pe.
Te ʼu Puani ʼe Tou Lava Tāʼofi:
9:7, 26. Ko te fakamāu mamafa ʼo te ʼapi ʼo Akape ʼe hā ʼaki mai ʼe ko he ʼu meʼa fakalialia kiā Sehova te lotu hala pea mo te liligi ʼo te toto ʼo nātou ʼaē neʼe heʼe hala.
9:20. Ko te ʼiloa ʼaē ʼo Seu ko he tagata neʼe lele vave mokā taki saliote, neʼe fakamoʼoni ai ki tona faʼafai moʼo fakahoko ʼo te gāue ʼaē neʼe tuku age. ʼE ʼiloʼi koa koutou e te hahaʼi ʼe ko he kau fai faka mafola faʼafai ʼo te Puleʼaga?—2 Timoteo 4:2.
9:36, 37; 10:17; 13:18, 19, 25; 14:25; 19:20, 32-36; 20:16, 17; 24:13. ʼE feala ke tou falala ko ‘te folafola ʼaē ʼe haʼu mai te gutu ʼo Sehova ʼe hoko tuʼumaʼu.’—Isaia 55:10, 11.
10:15. Ohage pe ko te tali e Sonatape ʼaki tona loto kātoa te fakaafe ʼa Seu ke hake age ki te saliote, ko te “hahaʼi tokolahi” ʼe nātou tali lelei ke nātou lagolago kiā Sesu Kilisito, te Seu ʼi totatou temi, pea mo tana ʼu tisipulo fakanofo.—Apokalipesi 7:9.
10:30, 31. Logola neʼe ʼi ai te ʼu hala neʼe fai e Seu, kae neʼe fakahā e Sehova tana leleiʼia te ʼu meʼa fuli ʼaē neʼe ina fai. Koia, ‘ko te ʼAtua ʼe mole heʼe faitotonu moʼo galoʼi tatatou ʼu gāue.’—Hepeleo 6:10.
13:14-19. Ko Seoasi, te mokopuna ʼo Seu, neʼe mole ina tāʼi tuʼa lahi ia te kele mo tana ʼu kauʼi nahau, kae neʼe ina tāʼi tuʼa tolu pe, koia ʼaē neʼe mole lahi ai tana mālo ʼi te kau Silia. ʼE loto e Sehova ke tou fai ʼaki he loto kātoa pea mo he loto faʼafai, ia te gāue ʼaē neʼe ina fakatotonu mai.
20:2-6. Ko Sehova ʼe “fagono ki te faikole.”—Pesalemo 65:2.
24:3, 4. ʼUhi ko te ʼu ligi toto ʼa Manase, ko Sehova “neʼe mole ina tali ke ina fakamolemole” kiā Suta. ʼE fakaʼapaʼapa ia Sehova ki te toto ʼo nātou ʼaē ʼe heʼe hala. ʼE feala ke tou falala ʼe fai anai e Sehova he lagavaka ʼo ina fakaʼauha ia nātou ʼaē neʼe nātou liligi te toto heʼe hala.—Pesalemo 37:9-11; 145:20.
Tona ʼAoga Kiā Tatou
ʼE fakahā ʼi te tohi ʼo Lua Hau ko Sehova ʼe ina fakahoko tana ʼu fakapapau. Ko te faka ʼaunofo ʼo te kau Sutea ʼo te ʼu puleʼaga e lua, ʼuluaki ia Iselaele pea ki muli age ia Suta, ʼe ina fakahā lelei mai neʼe hoko moʼoni te fakamāu ʼaē neʼe tala fakakikite iā Teutalonome 28:15–Teutalonome 29:28. Ko te koga tohi ʼo Lua Hau ʼe fakamatala ai ko Eliseo, neʼe ko he polofeta neʼe faʼafai ʼaupito maʼa te huafa ʼo Sehova pea maʼa te tauhi moʼoni. ʼE toe fakamatala ai ko Esekiasi pea mo Sosiasi, neʼe ko he ʼu hau agavaivai neʼe nā fakaʼapaʼapa ki te Lao ʼa te ʼAtua.
Kapau ʼe tou fakakaukauʼi fakaleleiʼi te aga pea mo te ʼu gāue ʼa te ʼu hau, mo te ʼu polofeta pea mo te tahi ʼatu ʼu hahaʼi ʼaē ʼe talanoa kiai ia te tohi ʼo Lua Hau, ʼe tou tāʼofi ai te ʼu ako ʼe ʼaoga kiā tatou, ʼo ʼuhiga mo tatatou ʼu fakatuʼutuʼu pea mo te ʼu meʼa ʼe mole tonu ke tou fai. (Loma 15:4; 1 Kolonito 10:11) Ei, “ko te folafola ʼa te ʼAtua ʼe maʼuli pea mo mālohi.”—Hepeleo 4:12, MN.
[Talanoa/Paki ʼo te pasina 10]
TE ʼU MILAKULO ʼA ELISEO
1. Neʼe ina vaheʼi lua te ʼu vai ʼo Solotane.—2 Hau 2:14
2. Neʼe ina fakaliliu te vai kovi ʼo Seliko ko he vai neʼe feala tona ʼinu.—2 Hau 2:19-22
3. Neʼe ina fekauʼi te ʼu ʼuluso ke nā matehi te ʼu tamaliki.—2 Hau 2:23, 24
4. Neʼe ina foaki te vai ki te ʼu kautau solia.—2 Hau 3:16-26
5. Neʼe ina foaki te lolo ki te fafine vītua.—2 Hau 4:1-7
6. Neʼe ina fakakikite ki te fafine Sunemite paʼa ʼe ina fānauʼi tana tamasiʼi.—2 Hau 4:8-17
7. Neʼe ina fakatuʼuake te tamasiʼi neʼe kua mate.—2 Hau 4:18-37
8. Neʼe ina fakaliliu te meʼa kai neʼe kano kovi ko he meʼa neʼe lava kai.—2 Hau 4:38-41
9. Neʼe ina fafaga te ʼu tagata e toko 100 ʼaki te ʼu foʼi pane e 20.—2 Hau 4:42-44
10. Neʼe ina pulihi te kilia ʼo Naamane.—2 Hau 5:1-14
11. Neʼe ina fakatō te kilia ʼa Naamane kiā Keasi.—2 Hau 5:24-27
12. Neʼe ina fakamaʼanu te mataʼi toki ʼi te fuga ʼo te vaitafe.—2 Hau 6:5-7
13. Neʼe ina fakasio ki te tagata kaugana te ʼu kautau ʼāselo.—2 Hau 6:15-17
14. Neʼe ina fakakiviʼi te ʼu kautau Silia.—2 Hau 6:18
15. Neʼe ina pulihi te kivi ʼa te ʼu kautau Silia.—2 Hau 6:19-23
16. Neʼe ina toe fakamaʼuli te tagata neʼe kua mate.—2 Hau 13:20, 21
[Mape/Paki ʼo te pasina 12]
TE ʼU HAU ʼO SUTA PEA MO ISELAELE
Saulo/Tavite/Salomone: 1117/1077/1037 ʼi muʼa ʼo totatou temia
TE PULEʼAGA ʼO SUTA TE TAʼUb TE PULEʼAGA ʼO ISELAELE
Lopoame ․ 997 ․ Selopoame
Apisa/Asa ․ 980/978 ․
․ 976/975/952 ․ Natape/Paasa/Ela
․ 951/951/951 ․ Simeli/Omili/Tipeni
․ 940 ․ Akape
Sosafate ․ 937 ․
․ 920/917 ․ Akasia/Solame
Solame ․ 913 ․
Akasia ․ 906 ․
(Atalia) ․ 905 ․ Seu
Seoasi ․ 898 ․
․ 876/859 ․ Soakasi/Seoasi
Amasia ․ 858 ․
․ 844 ․ Selopoame 2
Asalia (Usia) ․ 829 ․
․ 803/791/791 ․ Sakalia/Salume/Menaheme
․ 780/778 ․ Pekalia/Peka
Sotame/Akasi ․ 777/762 ․
․ 758 ․ Osea
Esekiasi ․ 746 ․
․ 740 ․ Neʼe tauʼi ia Samalia
Manase/Amone/Sosiasi ․ 716/661/659 ․
Soakasi/Seoiakimi ․ 628/628 ․
Seoiakini/Setesiasi ․ 618/617 ․
Neʼe fakaʼauha ia Selusalemi ․ 607 ․
[Kiʼi nota]
a Ko ʼihi taʼu, ʼe lagi ko te ʼu taʼu ʼaē neʼe kamata ai te temi hau.
b ʼI muʼa ʼo totatou temi.
[Paki ʼo te pasina 8, 9]
Neʼe agavaivai ia Naamane pea neʼe pulihi tana kilia ʼaki te mālohi ʼo Sehova
[Paki ʼo te pasina 8, 9]
Koteā ʼaē neʼe hoko kiā Elia ʼi tana ‘hake ʼi te tuʼani matagi’?