Watchtower TANAKIʼAGA TOHI ʼI TE NETI
Watchtower
TANAKIʼAGA TOHI ʼI TE NETI
Faka'uvea
  • TOHI-TAPU
  • TOHI
  • FONO
  • w05 15/8 p. 4-7
  • “ʼE Pulihi Te Mate ʼo Talu Ai”

Aucune vidéo n'est disponible pour cette sélection.

Il y a eu un problème lors du chargement de la vidéo.

  • “ʼE Pulihi Te Mate ʼo Talu Ai”
  • Te Tule Leʼo—2005
  • Manatu Tafito
  • He Tahi ʼu Alatike
  • He Koʼe ʼe Tou Mamate?
  • “Nee Hu Mai Te Agahala Ki Te Malama-Nei”
  • “Te Kiʼi Taʼahine . . . ʼe Moe Pe Ia”
  • ʼE Tou Maʼu He Loto Fīmālie ʼi Tatatou Mahino Ki Te Mate
  • “Mate, ʼe ʼIfea Tau ʼAkau Māsila?”
  • Lua Fehuʼi: Koteā ʼAē Kā Hoko Mokā ʼe Au Mate?
    Te Tule Leʼo—2012
  • ʼE Mole Fakaʼosi Ia Meʼa Fuli ʼi Te Mate
    Te Tule Leʼo—2014
  • Koteā Te ʼAmanaki Ki Te Kau Mate?
    Koteā Te ʼAmanaki Ki Te Kau Mate?
  • ʼE ʼIfea Koa Te Kau Mate?
    Koteā ʼAē ʼe Akoʼi Moʼoni Mai ʼi Te Tohi-Tapu?
Hoko Atu
Te Tule Leʼo—2005
w05 15/8 p. 4-7

“ ʼE Pulihi Te Mate ʼo Talu Ai”

KOUTOU fakakaukauʼi age muʼa mo kapau ʼe koutou lau ʼi he nusipepa ia te kupu tāfito ʼaē ʼe tuʼu ʼi ʼoluga, kae mole ko te kupu tāfito ʼo ʼuhiga mo te kiʼi taʼahine ʼaē neʼe fakamate. ʼE moʼoni ia, ʼe mole ʼi ai he nusipepa ʼe ina lava tala te taʼi logo ʼaia. Kae ko te ʼu palalau ʼaē ʼe tuʼu ʼi ʼoluga ʼe toʼo mai te tohi kua ʼāfea ʼaupito: te Tohi-Tapu.

ʼI te Tohi-Tapu, ʼe fakamatalatala fakalelei ai te mate. Tahi ʼaē meʼa, ʼe mole fakahā mai pe e te Tohi-Tapu pe koʼe ʼe tou mamate, kae ʼe ina toe fakamahino mai foki te ʼaluʼaga ʼo te kau mate, pea mo ina fakahā mai te ʼamanaki ki ʼotatou kāiga ʼaē kua mamate. Pea ʼe toe talanoa foki ʼo ʼuhiga mo te temi maʼuhiga ʼaē ʼe tou logo ai anai ki te logo ʼaenī: “ ʼE pulihi te mate ʼo talu ai.”​—1 Kolonito 15:​54, MN.

ʼE fakamatalatala ʼi te Tohi-Tapu ia te mate ʼaki he ʼu kupu ʼe mahino gafua kae ʼe mole he ʼu fakamatala faka misitelio. Ohage la, ʼe tuʼa lahi tana fakatatau ia te mate ki he ‘moe,’ pea ʼe ʼui ʼo ʼuhiga mo te kau mate “[ʼe nātou] momoe ʼi te mate.” (Pesalemo 13:3; 1 Tesalonika 4:13; Soane 11:​11-14) ʼE toe ʼui foki ko te mate ʼe ko he “fili.” (1 Kolonito 15:26) Pea tahi ʼaē meʼa maʼuhiga, ʼe faka fealagia mai e te Tohi-Tapu ke tou mahino pe koʼe ko te mate ʼe hage ko he moe, pe koʼe ʼe mamate te hahaʼi, pea mo ina toe fakamahino mai peʼe pulihi feafeaʼi anai te fili ʼaia.

He Koʼe ʼe Tou Mamate?

ʼE fakamatala ʼi te ʼuluaki tohi ʼo te Tohi-Tapu ia te faʼu e te ʼAtua ia te ʼuluaki tagata, ia Atama, pea mo ina tuku ia ia ki te palatiso. (Senesi 2:​7, 15) ʼI te kamataʼaga, neʼe ʼavage kiā Atama te ʼu gāue, pea mo te tapu e tahi. ʼO ʼuhiga mo te fuʼu ʼakau ʼi te ʼōloto ʼo Eteni, neʼe ʼui fēnei age e te ʼAtua: “ ʼE mole tonu anai ke ke kai kiai, heʼe ko te ʼaho ʼaē ka ke kai anai kiai, ʼe ke mate moʼoni ai anai.”a (Senesi 2:17) Neʼe mahino ai ia Atama ʼe hoko moʼoni anai te mate. Neʼe ko te ʼikuʼaga totonu ʼaia mo kapau ʼe ina maumauʼi te lao ʼa te ʼAtua.

Kae neʼe talagataʼa leva ia Atama mo Eva. Neʼe nā filifili ke nā meʼa noaʼi te finegalo ʼo tonā Tupuʼaga, pea neʼe nā ʼutu ai tona ʼu fua kovi. Neʼe tala age e te ʼAtua te ʼu ʼikuʼaga ʼo tanā agahala, “ ʼe ke efu pea ʼe ke toe liliu anai ki te efu.” (Senesi 3:19) Neʼe nā tuʼutāmaki kovi ai: neʼe nā liliu ʼo heʼe haohaoa. Ko tonā ʼuhiga heʼe haohaoa, peʼe ko tonā ʼuhiga agahala, neʼe ina taki ia nāua ki te mate.

Neʼe tuku holo leva te agahala ki te malamanei kātoa, ia te hōloga ʼo Atama mo Eva. Neʼe kua hage ko he mahaki faka famili. Neʼe mole pulihi pe e Atama tana fealagia ʼaē ke maʼuli haohaoa mai te malaʼia ʼo te mate, kae neʼe ina toe tuku holo foki te maʼuli heʼe haohaoa ki tona hōloga. Neʼe haʼisia ai te tagata fuli ki te agahala. ʼE ʼui ʼi te Tohi-Tapu: “Koia, aki he tagata e tahi nee hu mai te agahala ki te malama-nei pea aki te agahala ia te mate, pea nee ausia e te mate te tagata fuape: pea tahi, kua agahala fuli.”​—Loma 5:⁠12.

“Nee Hu Mai Te Agahala Ki Te Malama-Nei”

Ko te agahala ʼe mole ko he meʼa ʼe tou lava sio mata kiai. Ko te “agahala” ʼe ko he mahaki fakalaumālie pea mo he ʼu aga heʼeʼaoga neʼe tuku holo mai kiā tatou e tatatou ʼu ʼuluaki mātuʼa, pea ʼe ʼi ai tona ʼu fua kovi ki totatou maʼuli fakasino. Kae ʼe fakahā mai ʼi te Tohi-Tapu ia te puleʼaki neʼe fakatuʼutuʼu e te ʼAtua. ʼE fakamahino fēnei mai e te ʼapositolo ko Paulo: “Ko te u totogi o te agahala e ko te mate, kae ko te meaofa o te Atua e ko te mauli heegata ia Kilisito Sesu totatou Aliki.” (Loma 6:23) ʼI tana ʼuluaki tohi ki te kau Kolonito, neʼe ina hilifaki te fakaloto fīmālie neʼe maʼuhiga ʼaupito kiā ia: “O hagepe ko te mate a te tagata fuli ia Atama, o feiape ia Kilisito, e natou mauli fuli anai.”​—1 Kolonito 15:⁠22.

ʼE mahino mai, ʼe ʼi ai te gāue maʼuhiga ʼa Sesu Kilisito moʼo pulihi ʼo te agahala pea mo te mate. Neʼe ina ʼui neʼe haʼu ki te kele “[ʼo] foaki tona mauli moʼo totogi aki o te tokolahi.” (Mateo 20:28) ʼE fakatatau te ʼaluʼaga ʼaia ki he tahi neʼe puke e he kau agakovi, pea ʼe fakalogo tona faka ʼāteaina ki he totogi. ʼI te ʼaluʼaga ʼaenī, ko te totogi ʼaē ʼe ina lava faka ʼāteaina tatou mai te agahala pea mo te mate, ʼe ko te maʼuli haohaoa ʼo Sesu.b​—Gaue 10:​39-43.

Moʼo foaki te totogi, neʼe fekauʼi e te ʼAtua ia Sesu ke hifo mai ki te kele moʼo sākilifisioʼi tona maʼuli. “Nee ofa lahi te Atua ki te malama-nei, ko te tupuaga aia o tana foaki mai tona Alo Ulutokotahi, . . . [ko] natou fuape e tui kia te ia, . . . ke natou maù te mauli heegata.” (Soane 3:16) ʼI muʼa ʼo tana mate faka sākilifisio, neʼe fakamoʼoni ia Kilisito ki te moʼoni. (Soane 18:37) Pea lolotoga tana minisitelio, neʼe ʼi ai te ʼu ʼaluʼaga neʼe ko he ʼu faigamālie ʼaia ke ina fakahā te moʼoni ʼo ʼuhiga mo te mate.

“Te Kiʼi Taʼahine . . . ʼe Moe Pe Ia”

Neʼe mahino ia Sesu ki te mate ʼi te temi ʼaē neʼe kei nofo ai ʼi te kele. Neʼe mamahi mo ia mokā mate he tahi, pea neʼe mahino kātoa kiā ia ʼe mate tautonu anai. (Mateo 17:​22, 23) ʼE ʼiloga mai ʼi muʼa ʼo te matehi ʼo Sesu, neʼe mate tona kaumeʼa lelei ko Lasalo. ʼAki te ʼaluʼaga ʼaia ʼe tou lava mahino ai peʼe koteā te manatu ʼa Sesu ʼo ʼuhiga mo te mate.

ʼI te ʼosi tala age kiā Sesu kua mate ia Lasalo, neʼe ina ʼui fēnei: “E moe totatou kaumea ko Lasalo; kae e au alu ke au fafagu iaʼia.” ʼI te manatu ʼo tana kau tisipulo kapau ʼe moe pe ia Lasalo, pea ʼe toe lelei anai ia. Pea neʼe ʼui fakahagatonu leva e Sesu: “Kua mate Lasalo.” (Soane 11:​11-14) ʼE ʼiloga mai, maʼa Sesu ko te mate ʼe hage pe ko te moe. Logope ʼe lagi faigataʼa hatatou mahino ki te mate, kae ʼe tou mahino ki te moe. Ka tou momoe, ʼe mole toe ʼiloʼi te fakalaka ʼo te temi pea mo te ʼu meʼa ʼaē ʼe hoko ʼi ʼotatou tafaʼaki, koteʼuhi lolotoga he kiʼi temi ʼe mole tou ʼiloʼi he meʼa. ʼE ko te fakamahino ʼaia ʼaē ʼe tou maʼu ʼi te Tohi-Tapu ʼo ʼuhiga mo te ʼaluʼaga ʼo te kau mate. ʼE ʼui fēnei iā Tagata Tānaki 9:5: “Ko te kau mate, ʼe mole kei nātou ʼiloʼi he meʼa.”

Neʼe toe fakatatau e Sesu ia te mate ki te moe, koteʼuhi ʼe feala ke fakaʼala te hahaʼi mai te mate, ʼaki te mālohi ʼo te ʼAtua. ʼI te tahi lakaga, neʼe ʼalu ia Sesu ki te ʼapi ʼo te taumātuʼa neʼe nā tau mo te mamahi, he neʼe hoki mate pe tanā kiʼi taʼahine. Neʼe ʼui fēnei e Sesu: “Mole heʼeki mate te kiʼi taʼahine, kae ʼe moe pe ia.” Pea neʼe fakaōvi ki te kiʼi taʼahine ʼaē kua mate ʼo toʼo tona nima, pea “tuʼu ake ai” ia ia. Neʼe tuʼu ake te kiʼi taʼahine mai te mate.​—Mateo 9:​24, 25, MN.

Neʼe fakatuʼuake feiā e Sesu tona kaumeʼa ko Lasalo mai te mate. Kae ʼi muʼa ʼo tana fakahoko te milakulo ʼaia, neʼe ina fakaloto fīmālieʼi ia Maleta, te tuagaʼane ʼo Lasalo, ʼo ina ʼui age: “E toe tuuʼake tou tuagaane.” Pea neʼe tali age e Maleta ʼaki he loto falala: “E au iloi au, ko te tuuʼake anai i te aho fakamuli e toe tuuʼake ai ia.” (Soane 11:​23, 24) ʼE ʼiloga mai neʼe faka tui ia Maleta, ʼi te ka haʼu, ʼe toe fakatuʼuake anai te ʼu kaugana fuli ʼa te ʼAtua.

Koteā koa te fakatuʼuake? Ko te kupu Faka Keleka ʼaē neʼe fakaliliu ʼaki te kupu “fakatuʼuake” (anastasis) ʼe faka ʼuhiga ki te “tuʼu ake.” ʼE faka ʼuhiga ki he tuʼu ake mai te kau mate. ʼE lagi mata faigataʼa maʼa ʼihi hanatou tui kiai, kae ʼi tana ʼosi ʼui ʼaē ko te kau mate ʼe nātou logo anai ki tona leʼo, neʼe ʼui fēnei e Sesu: “Aua naa koutou punamauli i te mea aeni!” (Soane 5:28) Ko te ʼu fakatuʼuake ʼaē neʼe fakahoko e Sesu ʼi te kele, ʼe ina fakamālohiʼi tatatou falala ki te fakapapau ʼa te Tohi-Tapu, ko te kau mate ʼaē ʼe manatuʼi e te ʼAtua pea kua fualoa tanatou ‘momoe’, ʼe nātou toe ʼaʼala ake anai. ʼE fakakikite fēnei iā Apokalipesi 20:13: “Nee tukuʼage e te moana ana kau mate, pea nee tukuʼage e te Mate mo Hatesi [te faitoka] tana kau mate.”

ʼE fakatuʼuake anai koa te kau mate ʼaia ke nātou toe liliu ʼo matutuʼa pea mo nātou toe mamate, ohage ko Lasalo? ʼE mole fakatuʼutuʼu feiā e te ʼAtua. ʼE fakamoʼoni mai ʼi te Tohi-Tapu ʼe hoko mai anai he temi “e mole toe mau anai te mate,” ko tona fakaliliu ʼe mole toe liliu anai he tahi ʼo matuʼa pea mo mate.​—Apokalipesi 21:⁠4.

Ko te mate ʼe ko he fili. ʼE ʼi ai te tahi ʼu fili feiā ʼa te tagata, ohage ko te mahaki mo te matuʼa, ʼaē ʼe fakatupu mamahi. ʼE fakapapau mai e te ʼAtua ʼe ina pulihi anai te ʼu fili fuli ʼaia, pea hoki ina molehi anai te fili lahi ʼo te tagata. “Ko te fili fakamuli ka maumauʼi anai e ko te mate.”​—1 Kolonito 15:⁠26.

Ka hoko anai te fakapapau ʼaia, ʼe maʼuli haohaoa anai te tagata, ʼe mole kei pikisia ʼi te agahala pea mo te mate. ʼO fakatalitali ki te temi ʼaia, ʼe tou maʼu te fakaloto fīmālie heʼe tou ʼiloʼi ko te hahaʼi ʼaē ʼe tou ʼoʼofa ai kae kua mamate ʼe lolotoga momoe, pea kapau ʼe manatuʼi nātou e te ʼAtua, ʼe fakatuʼuake anai ia nātou ʼi tona temi totonu.

ʼE Tou Maʼu He Loto Fīmālie ʼi Tatatou Mahino Ki Te Mate

Ko he mahino lelei ki te mate pea mo te ʼamanaki ki te kau mate ʼe feala ke fetogi ai tatatou sio ki te maʼuli. Ko Ian, ʼaē neʼe tou talanoa ki ai ʼi te ʼuluaki alatike, ʼi tona taʼu 20 tupu, neʼe ina ako ʼi te Tohi-Tapu te fakamahino ʼo ʼuhiga mo te mate. ʼE ina ʼui fēnei: “Neʼe au tau feʼekeʼaki peʼe ʼifea taku tāmai. ʼI taku ʼiloʼi ʼaē ʼe moe ʼi te mate, neʼe au lotomamahi ʼi te kamata.” Kae ʼi te lau ʼa Ian ia te fakapapau ʼa ʼAtua ke ina fakatuʼuake te kau mate, neʼe fiafia ʼaupito ʼi tana ʼiloʼi ʼaē ʼe feala hana toe felāveʼi mo tana tāmai. ʼE ina fakamatala fēnei: “Neʼe hoki au logoʼi ai ʼi te temi ʼaia, te tokalelei ʼi toku maʼuli.” Ko tana mahino lelei ki ʼaluʼaga ʼo te mate neʼe tokalelei ai tona ʼatamai.

Ko Clive pea mo Brenda, neʼe mate tanā tama ʼaē neʼe taʼu 21, ko Steven, ʼi te tuʼutāmaki ʼaē neʼe fakamatala ʼi te ʼuluaki alatike. Logope neʼe nā mahino ki te fakamahino ʼaē ʼe tuʼu ʼi te Tohi-Tapu ʼo ʼuhiga mo te mate, kae ʼe kei nā mamahi pe ʼi te mate fakafokifā ʼaia. Ei ko te mate ʼe ko he fili, pea ʼe fakatupu lotomamahi. Ko tanā mahino ki te fakamatala ʼa te Tohi-Tapu ʼo ʼuhiga mo te ʼaluʼaga ʼo te kau mate, neʼe ina fakasiʼisiʼi tonā mamahi. ʼE ʼui fēnei e Brenda: “Ko tamā mahino ki te mate neʼe ina faka fealagia ai kiā māua ke mā toe faʼufaʼu tomā maʼuli pea mo hoko atu ʼaki he tokalelei ʼo te ʼatamai. ʼE moʼoni ia, ʼe mā manatuʼi ʼi te ʼaho fuli te temi ʼaē ka tuʼu ake anai ia Steven mai tana moe loaloaga.”

“Mate, ʼe ʼIfea Tau ʼAkau Māsila?”

Ko te mahino ki te ʼaluʼaga ʼo te kau mate ʼe lava tokoni mai kiā tatou ke fakafuafua lelei te fakaʼaogaʼi ʼo totatou maʼuli. ʼE mole tonu ke tou fakapōʼuli ki te ʼaluʼaga ʼo te mate. ʼE tou lava maʼuli fakafiafia, ʼo mole tou tuʼania ki te fili ʼaia ʼaē ʼe ina fakamatakuʼi tatou. Pea ko tatatou mahino ʼaē ko te mate ʼe mole ina pulihi totatou maʼuli ʼo talu ai, ʼe ina toʼo ia tatou te manatu ʼaē ke tou fakaʼaogaʼi kātoa te ʼu fakafiafia ʼo te maʼuli, ʼi te manatu ʼaē “ ʼe nounou ʼaupito te maʼuli.” Ko tatatou ʼiloʼi ko tatatou kau mate ʼaē ʼe manatuʼi e te ʼAtua,ʼe nātou momoe ʼo fakatalitali ki te fakatuʼuake, ʼe tou maʼu ai he fakaloto fīmālie pea mo he loto mālohi ke tou haga hoko atu totatou maʼuli.

ʼE tou lava sio mo he loto falala ki te temi ka haʼu, ki te temi ʼaē ka molehi anai te mate ʼo talu ai e Sehova ʼAtua, ia Ia ʼAē ʼe Ina Foaki Te Maʼuli. ʼE ko he meʼa fakafiafia anai te temi ʼaē ka tou fai ai te fehuʼi ʼaenī: “Mate, ʼe ʼifea tau mālo? Mate, ʼe ʼifea tau ʼakau māsila?”​—1 Kolonito 15:​55, MN.

[Kiʼi nota]

a Ko te ʼuluaki vaega faka Tohi-Tapu ʼaia ʼe talanoa ai ki te mate.

b Ko te totogi ʼaē neʼe maʼua ke foaki neʼe ko he maʼuli haohaoa, koteʼuhi neʼe pulihi e Atama tona maʼuli haohaoa. Neʼe pikisia te tagata fuli ʼi te agahala, koia neʼe mole feala ki he tagata heʼe haohaoa ke ina foaki he totogi. Neʼe fekauʼi ai e te ʼAtua ke hifo tona ʼAlo mai te lagi moʼo fakahoko te fakatuʼutuʼu ʼaia. (Pesalemo 49:​7-9) ʼO ʼuhiga mo he tahi ʼu fakamatala ki te puani ʼaia, koutou vakaʼi te kapite 7 ʼo te tohi ʼaē neʼe tā e te kau Fakamoʼoni ʼa Sehova, Te ʼAtamai Mālama ʼAē ʼe Ina Taki Ki Te Maʼuli Heʼegata.

[Paki ʼo te pasina 5]

Ko te talagataʼa ʼa Atama mo Eva neʼe iku ai ki te mate

[Paki ʼo te pasina 6]

Neʼe puke e Sesu te nima ʼo te kiʼi taʼahine kua mate, pea neʼe tuʼu ake ai

[Paki ʼo te pasina 7]

Ohage ko te meʼa ʼaē neʼe hoko kiā Lasalo, ko te tokolahi ʼe nātou fakatalitali ki te temi ʼaē ka toe ʼaʼala ake ai te ʼu hahaʼi neʼe nātou ʼoʼofa ai kae kua mamate

    Te ʼu Tohi Fakaʼuvea (1978-2025)
    Mavae
    Hu Ki Loto
    • Faka'uvea
    • Vaevae
    • Préférences
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Conditions d’utilisation
    • Règles de confidentialité
    • Paramètres de confidentialité
    • JW.ORG
    • Hu Ki Loto
    Vaevae