Tonatou Maʼuli
Ko Te Taupau ʼo Te Fānau ʼi Te ʼu Ala ʼa Sehova Neʼe Faigataʼa Pea Mo Fakatupu Fiafia
NEʼE FAKAMATALA E JOYCELYN VALENTINE
ʼI te taʼu 1989, neʼe ʼalu toku ʼohoana ʼo gāue ʼi te tahi fenua. Neʼe ina fakapapau mai ʼe ina momoli mai anai he falā ke feala haku taupau tamā ʼu tamaliki e toko valu. Hili te ʼu vāhaʼa, neʼe mole heʼeki au maʼu he ʼu logo mai ia ia. Kua fakalaka te ʼu māhina, pea ʼe kei tatau aipe, neʼe mole heʼeki au maʼu he logo mai toku ʼohoana. Neʼe au haga fakafimālieʼi toku loto ʼo au ʼui fēnei, ‘Hoki ina maʼu anai he gāue lelei, pea ʼe toe liliu mai anai.’
ʼI TE mole ʼi ai ʼo haku falā moʼo taupau ʼo tamā fānau, neʼe au kamata lotovaivai ai. ʼI te ʼu pōʼuli neʼe mole au mamoe, pea ʼi taku mole tui ki te meʼa ʼaē ʼe hoko kiā au, neʼe au feʼekeʼaki, ‘Peʼe feafeaʼi hana lava fai he meʼa feiā ki tona famili?’ Kae neʼe tonu ke au fakamoʼoni ki te kua līʼaki ʼo mātou e toku ʼohoana. ʼO aʼu mai ki te temi nei, kua hili kiai te ʼu taʼu e 16 tana kua ʼalu, ʼe mole heʼeki toe liliu mai ia. Ko te meʼa ʼaē neʼe au fai, neʼe au taupau tokotahi taku kiʼi fānau. Neʼe faigataʼa, kae neʼe ʼau fiafia ʼaupito ʼi taku sio ʼaē ki taku fānau ʼe nātou tali te ʼu ala ʼo Sehova. Kae ʼi muʼa ʼo taku fakamatala atu peʼe neʼe au taupau feafeaʼi taku kiʼi fānau, ʼe au fia fakamatala muʼa te kamata mai ʼo toku maʼuli.
Ko Te Kumi ʼo Te Takitaki Faka Tohi-Tapu
Neʼe au tupu ʼi te taʼu 1938 ʼi te motu ʼo te Caraïbes, ko Jamaïque. Logola neʼe mole kau taku tāmai ʼi he lotu, kae maʼa ia neʼe ko te tagata neʼe manavasiʼi ki te ʼAtua. ʼI te afiafi neʼe ina tau kole mai ke au lau age ʼi te Tohi-Tapu ia te tohi ʼo Pesalemo. Mole tuai pea neʼe au lava lau liuliuga pea mo fakaʼatamai te ʼu tuʼuga pesalemo. Ko taku faʼē neʼe kau ki te lotu ʼo te fenua, pea neʼe au ʼalu ʼi ʼihi temi ki tana ʼu fono faka lotu.
ʼI te ʼu fono ʼaia, neʼe ʼui mai ko te ʼAtua ʼe ina toʼo te hahaʼi agalelei ʼo ʼave ki selo kae ina tutu te hahaʼi agakovi ʼi ʼifeli ke nātou vela ʼo talu ai. Neʼe toe ʼui mai foki ko Sesu ʼe ko te ʼAtua pea ʼe ʼofa ki te tamaliki. Neʼe mole au mahino ki te ʼu ʼaluʼaga ʼaia pea neʼe au tuʼania ki te ʼAtua. Neʼe au feʼekeʼaki fēnei: ‘Peʼe lava feafeaʼi ki he ʼAtua ʼe ʼofa kiā tatou hana fakamamahiʼi te hahaʼi ʼi he afi?’
Neʼe au moemisi ki te ʼifeli kakaha. ʼAki te temi, neʼe au fefaitohiʼaki mo te Lotu Adventiste moʼo fai taku ako Tohi-Tapu. Neʼe nātou akoʼi mai ko te hahaʼi agakovi neʼe mole fakamamahiʼi ʼo talu ai, kae neʼe tutu ia nātou ke liliu ʼo ʼefu. Neʼe au matatonuʼia te manatu ʼaia, pea neʼe au kamata kau ki tanatou ʼu fono. Kae neʼe au mata faikeheʼia tanatou ʼu akonaki, pea ko te ʼu meʼa ʼaē neʼe au ako neʼe mole ina fetogi ai te ʼu manatu hala ʼaē neʼe au maʼu ʼo ʼuhiga mo te aga ʼaē ʼe tonu ke fai.
ʼI te temi ʼaia, neʼe fakamoʼoni fuli te hahaʼi ko te folonikasio neʼe ko he aga ʼe kovi. Kae ko au pea mo te tokolahi neʼe mātou tui ko te kau folonikasio ʼe faka ʼuhiga pe kiā nātou ʼaē ʼe nātou felāveʼi fakasino mo he tokolahi. Koia ko he toko lua ʼe nā tuʼakoi pe tanā ʼu felāveʼi fakasino kiā nāua, neʼe mole nā agahala. (1 Kolonito 6:9, 10; Hepeleo 13:4) Ko taku manatu ʼaia neʼe iku ai ki taku maʼu fānau ko te foʼi toko ono, kae neʼe mole heʼeki au ʼohoana.
Taku Tuputupu Fakalaumālie
ʼI te taʼu 1965, ko Vaslyn Goodison pea mo Ethel Chambers neʼe ʼōmai ʼo nonofo ʼi te koga meʼa ʼe ōvi ki Bath. Neʼe ko te ʼu pionie, peʼe ko he ʼu minisi gāue temi kātoa ʼa te kau Fakamoʼoni ʼa Sehova, pea ʼi te tahi ʼaho neʼe nā fai palalau mo taku tāmai. Neʼe ina tali ke nā fai he ako Tohi-Tapu ʼi fale. Kana neʼe au nofo la ʼi fale ʼi te ʼaho ʼaia, kanaʼauala neʼe au fai palalau mo nāua. Logope neʼe au loto mahalohalo ʼo ʼuhiga mo te kau Fakamoʼoni ʼa Sehova, kae neʼe au fakatotonu ke au ako te Tohi-Tapu mo nāua ke au fakahā age kiā nāua ʼe hala tanā lotu.
Neʼe lahi te ʼu fehuʼi neʼe au lagaʼi ʼi taku ako, pea neʼe nā tali fuli kiai ʼaki ia te Tohi-Tapu. ʼAki tanā tokoni, neʼe au mahino ai ko te kau mate ʼe mole kei nātou ʼiloʼi he meʼa, pea ʼe mole nātou maʼuli mamahi ʼi he ʼifeli. (Tagata Tānaki 9:5, 10) Neʼe au toe ako ai te ʼamanaki ki te maʼuli heʼegata ʼi te Palatiso ʼi te kele. (Pesalemo 37:11, 29; Apokalipesi 21:3, 4) Logola neʼe mole kei hoko atu te ako faka Tohi-Tapu ʼo taku tāmai, kae neʼe au kamata kau ki te ʼu fono ʼo te kokelekasio ʼa te kau Fakamoʼoni ʼa Sehova. Ko te fai ʼa te ʼu fono ʼi te tokalelei pea mo te fakatokatoka, neʼe tokoni mai ke au mahino lahi ake ʼo ʼuhiga mo Sehova. Neʼe au kau foki ki te ʼu fakatahi lalahi ʼa te kau Fakamoʼoni, ohage ko te ʼu fakatahi faka siliko pea mo te ʼu fakatahi faka tisitilike. Ko taku ako ʼaia ʼo te Tohi-Tapu neʼe ina fakatuputupu iā au ia he loto mālohi ke au tauhi kiā Sehova ʼo mulimuli ki tana ʼu fakatotonu. Kae neʼe ʼi ai toku fihifihia.
ʼI te temi ʼaia, neʼe au maʼuli tahi mo te tāmai ʼo taku ʼu tamaliki e toko tolu. Neʼe au ako ʼi te Tohi-Tapu, ʼe mole leleiʼia e te ʼAtua ia te ʼu felāveʼi fakasino ʼa he ʼu hahaʼi ʼe mole heʼeki ʼohoana, pea neʼe kamata vevele toku leʼo ʼo loto. (Tāʼaga Lea 15:15-20; Kalate 5:19) ʼI te fakaʼaluʼalu ʼo loloto taku manako ki te moʼoni, neʼe kua au fia mulimuli ki te lao ʼa te ʼAtua. Koia neʼe au fai taku fakatotonu. Neʼe au ʼui age ki te tagata ʼaē neʼe mā māʼuʼuli tahi, ke ina filifili, peʼe mā ʼohoana peʼe mā fakagata ʼi hē. Logola neʼe mole tui te tagata ʼaē neʼe mā māʼuʼuli tahi ki te meʼa ʼaē kua au tui kiai, kae neʼe mā ʼohoana ʼi te ʼaho 15 ʼo ʼAukusitō 1970, hili te ʼu taʼu e nima ʼo taku ʼuluaki fai palalau mo te kau Fakamoʼoni. ʼI Tesepeli 1970, neʼe au foaki toku maʼuli kiā Sehova pea neʼe au papitema.
ʼO ʼuhiga mo te minisitelio, ʼe mole galo anai iā au te ʼuluaki ʼaho ʼaē neʼe au fai faka mafola ai. Neʼe au hoha pea neʼe mole au ʼiloʼi peʼe feafeaʼi haku kamata fai palalau ʼaki te Tohi-Tapu. Koia neʼe au logo fīmālie ʼi te tuʼusi vave ʼo taku fai palalau ʼi te ʼuluaki matapā. Kae ʼi te hoko atu ʼo taku gāue, neʼe mole kei au hoha leva. ʼI te fakaʼosi ʼo te ʼaho ʼaia, neʼe au fiafia ʼaupito, koteʼuhi neʼe au fai palalau mo te hahaʼi kehekehe ʼo ʼuhiga mo te Tohi-Tapu pea neʼe au tuku age kiā nātou ia te ʼu tohi faka Tohi-Tapu.
Taku Taupau ʼo Toku Famili Ke Mālohi ʼi Te Faʼahi Fakalaumālie
ʼI te taʼu 1977, neʼe kua kaugamālie tamā fānau, he neʼe ko te toko valu. Neʼe au loto papau ke au tokoni ki toku lotofale ke nātou tauhi kiā Sehova. (Sosue 24:15) Koia neʼe au faiga mālohi ai ke au fai tuʼumaʼu te ako faka Tohi-Tapu ʼo toku loto fale. ʼI ʼihi temi, ʼi toku gaʼegaʼe, neʼe au tulemoe kae lolotoga lau mai he palakalafe e haku tamasiʼi, pea neʼe fafagu au e taku ʼu tamaliki. Kae logola toku gaʼegaʼe kae neʼe au haga fai aipe te ako faka Tohi-Tapu ʼo toku loto fale.
Neʼe toe lahi foki mo taku faikole mo taku ʼu tamaliki. ʼI tanatou kua lalahi, neʼe au akoʼi age kiā nātou ke nātou fai e nātou totonu hanatou ʼu faikole kiā Sehova. Neʼe au vakavakaʼi lelei ke nātou fai tanatou faikole takitokotahi ʼi te temi moe. Neʼe au faikole mo nātou takitahi ʼaē neʼe kei liliki fau moʼo fai tonatou faikole totonu.
ʼI te kamata neʼe fakafeagai mai toku ʼohoana ki taku ʼave te ʼu tamaliki ki te ʼu fono. Kae ʼi tana sio ʼaē ʼe ko ia ʼaē ʼe tonu ke leʼoleʼo ki te fānau kae au ʼalu ʼo fono, neʼe fakamaʼamaʼa leva tana fakafeagai. ʼI te afiafi neʼe ʼalu ʼo taka haʼele pea mo fakakaugā mo tona ʼu kaumeʼa, kae neʼe mole ina leleiʼia tana feʼāveʼaki ʼo tamā ʼu tamaliki e toko valu. Ki muli age, neʼe tokoni mai ki te teuteuʼi ʼo te ʼu tamaliki ke nātou ʼolo ki te Fale ʼo Te Puleʼaga.
Neʼe faifai pea māhani te ʼu tamaliki ʼi te kau ki te ʼu fono fuli ʼo te kokelekasio pea mo tanatou kau ki te fai faka mafola. Lolotoga te ʼu temi mālōlō ʼo te ako, neʼe nātou tau fai faka mafola mo te kau pionie ʼo te kokelekasio. ʼAki te faʼahi ʼaia neʼe tuputupu ai tonatou ʼofa ki te kokelekasio pea mo te gāue fai faka mafola.—Mateo 24:14.
Te ʼu Temi ʼAhiʼahi
Moʼo tokoni ki te maʼuli ʼo te loto fale, neʼe kamata folau toku ʼohoana ʼo gāue ʼi te ʼu fenua tai. Neʼe puli lolotoga he ʼu temi loaloaga kae neʼe tau liliu mai pe. Kae ʼi te taʼu 1989, neʼe ʼalu pea neʼe mole toe liliu mai. Ohage ko taku fakamatala ʼi te kamataʼaga, neʼe au lotomamahi ʼaupito ʼi te puli ʼo toku ʼohoana. ʼI te ʼu afiafi, neʼe au tagi mo au faikole fakamalotoloto kiā Sehova ke ina fakafimālieʼi au pea ke au faʼa kātaki, pea neʼe au logoʼi neʼe tali mai ki ʼaku kole. Ko te ʼu vaega ohage ko Isaia 54:4 pea mo 1 Kolonito 7:15 neʼe au maʼu ai he fakaloto fīmālie ki toku ʼatamai pea mo he mālohi moʼo hoko toku maʼuli. Ko te ʼu famili pea mo te ʼu kaumeʼa ʼi te kokelekasio neʼe toe lagolago mai kiā au ʼi te faʼahi faka koloā pea mo te tokoni mai ki te fakafimālie ʼo toku loto. ʼE au fakafetaʼi lahi ki te tokoni mai ʼa Sehova pea mo tana hahaʼi.
Neʼe ʼi ai tamatou tahi ʼahiʼahi. Neʼe ʼi ai taku taʼahine neʼe fakamavae ʼi te kokelekasio koteʼuhi neʼe ina fai te aga heʼeʼaoga. Neʼe au ʼofa mamahi ki taku ʼu fānau fuli, kae neʼe takimuʼa taku agatonu kiā Sehova. Koia lolotoga te temi ʼaia, ko au mo taku tahi ʼu tamaliki neʼe mātou mulimuli kātoa ki te fakatotonu ʼa te Tohi-Tapu ʼo ʼuhiga mo te aga ʼaē ʼe tonu ke fai kiā nātou ʼaē kua fakamavae ʼi te kokelekasio. (1 Kolonito 5:11, 13) Neʼe lahi tomatou valokiʼi e te hahaʼi ʼaē neʼe mole nātou mahino ki tamatou aga. Kae ʼi te toe liliu mai ʼo taku taʼahine ki te kokelekasio, neʼe ʼui mai e tona ʼohoana neʼe malave ʼaupito kiā ia tamatou pipiki maʼu ki te ʼu pelesepeto faka Tohi-Tapu. ʼI te temi nei, ko ia mo tona famili ʼe nātou tauhi kiā Sehova.
Tamatou Felāveʼi Mo Te ʼu Faigataʼaʼia Faka Paʼaga
ʼI te temi ʼaē neʼe mavae ai toku ʼohoana, neʼe mole lelei te totogi ʼo taku gāue, pea neʼe mole kei ina momoli mai he falā moʼo tokoni ki te maʼuli ʼo tamā fānau. Neʼe mātou ako ai te maʼuli fakafeʼauga pea mo faka maʼuhigaʼi tāfito te ʼu koloā fakalaumālie kae tuku ki muli ia te ʼu koloā fakasino. ʼI te akoako e taku fānau ke nātou feʼofaʼaki pea mo fetokoniʼaki, neʼe lelei ai tanatou ʼu felogoi. ʼI te kamata gāue ʼo taku ʼu tamaliki lalahi, neʼe nātou lagolago kiā nātou ʼaē neʼe kei liliki. Ko taku taʼahine lahi, ia Marseree, neʼe tokoni ki tona kiʼi tēhina ko Nicole, moʼo totogi ʼo tana ako ʼi te faleako lahi. Pea tahi ʼaē meʼa, neʼe au lava fakahaʼele te kiʼi fale koloā. ʼAki te falā veliveli ʼaia neʼe feala ai haku toʼo mai ʼihi meʼa neʼe ʼaoga ki tomatou maʼuli fakasino.
Neʼe mole he temi neʼe lītuʼa ai ia Sehova kiā mātou. ʼI te tahi lakaga, neʼe au ʼui age ki te tēhina neʼe mole feʼauga tamatou foʼi falā ke feala hamatou kau ki te fakatahi faka tisitilike. Neʼe ina tali fēnei mai: “Val, ka ke ʼiloʼi anai te ʼu ʼaho ʼo te fakatahi, foimo teuteu ki te fakatahi! ʼE tokaga atu anai ia Sehova ʼo foaki atu te ʼu meʼa ʼaē ʼe ʼaoga kiā koutou.” Neʼe au muliʼi tana tokoni. Neʼe tokaga mai ia Sehova pea ʼe kei hoko atu pe tana tokaga mai ʼaia. Neʼe mole ʼi ai he temi neʼe tō ai tomatou famili ʼi he fakatahi ʼuhi he neʼe mole ʼi ai hamatou falā.
ʼI te 1988, ko te ʼafā Gilbert neʼe ina maumauʼi ia Jamaïque, pea neʼe mātou feholaki ʼi tomatou ʼapi ʼo mātou kumi he nofoʼaga ʼe haohaoa age. ʼI te kiʼi temi ʼaē neʼe malu ifo ai te matagi, ko au mo taku tama neʼe mā hū ki tuʼa mai te nofoʼaga hāofaki ʼo mā ʼolo ʼo vakavakaʼi te ʼu meʼa ʼaē neʼe kei toe ʼi tomatou ʼapi. ʼI taku sio ki te leta haʼele ʼo te ʼotaʼota, neʼe au tokagaʼi te meʼa neʼe au fia hāofaki. Fokifā kua toe agi mai te matagi, kae neʼe kei au puke te meʼa ʼaē neʼe au fia fai kiai. “Mama, tuku ki lalo te televisio. ʼE ke fia hage koa ko te ʼohoana ʼo Lote?” (Luka 17:31, 32) Ko te ʼu palalau ʼaia ʼo taku tama neʼe ina uga au ke au fakakaukau. Neʼe au tuku ki lalo te televisio ʼaē neʼe kua palapala ʼi te ʼua, pea neʼe mā feleleʼi moʼo hāofaki ʼo māua.
ʼE au tete ʼi te temi nei mokā au manamanatu ki taku faka tuʼutāmaki ki toku maʼuli ʼuhi pe ko te foʼi televisio. Kae ʼe ko he meʼa fakafiafia kiā au mokā au fakamanamanatu te fakatokaga ʼaē neʼe fai mai e taku tama ʼi te temi ʼaia, he neʼe ʼiloga ai tana ʼalaʼala ʼi te faʼahi fakalaumālie. ʼAki te ako faka Tohi-Tapu ʼaē neʼe ina maʼu mai te kokelekasio, neʼe lava tokoni mai kiā au ke ʼaua naʼa au lavea ʼi te faʼahi fakasino pea lagi mo te faʼahi fakalaumālie.
Neʼe holoʼi e te ʼafā tomatou ʼapi pea mo ina maumauʼi tomatou ʼu koloā, pea neʼe mātou toe lotomamahi ai foki. Pea neʼe tau mai tomatou ʼu tēhina faka Kilisitiano. Neʼe nātou fakaloto mālohiʼi mātou ke mātou haga falala kiā Sehova pea ke mātou hoko atu tamatou gāue ʼi te minisitelio, pea neʼe nātou tokoni mai ki te toe laga ʼo tamatou ʼapi. Neʼe malave ʼaupito kiā mātou, te gāue ʼofa ʼaia ʼaē neʼe fai ʼaki te loto kātoa e te kau Fakamoʼoni mai Jamaïque pea mo te tahi ʼu faʼahi.
Ko Te Fakamuʼamuʼa ʼo Sehova
ʼI te ʼosi ʼo te ako ʼo taku lua tamasiʼi, ia Melaine, neʼe gāue pionie. Pea ki muli age neʼe ina tali te fakaafe ke gāue pionie ʼi te tahi kokelekasio, ko tona faka ʼuhiga neʼe tonu ke ina tuku tana gāue. Logola ko te gāue ʼaia neʼe feala ai hana tokoni lelei ki te maʼuli ʼo te famili, kae neʼe mātou falala ko Sehova ʼe tokaga mai anai kiā mātou mo kapau ʼe mātou tahi fakamuʼamuʼa te ʼu gāue ʼo te Puleʼaga. (Mateo 6:33) Ki muli age, ko taku tama, ia Ewan, neʼe fakaafe mo ia ke gāue pionie. Neʼe ina taupau te famili ʼi te faʼahi faka koloā, kae neʼe mātou fakaloto mālohiʼi ia ia ke ina tali te fakaafe ʼaia pea mo fakaʼamu age ke tapuakina ia ia e Sehova. Neʼe mole ʼi ai he temi neʼe au fakaloto vaivaiʼi taku ʼu tamaliki ke ʼaua naʼa nātou fakalahi tanatou gāue maʼa te Puleʼaga, pea ko mātou ʼaē neʼe mole gāue pionie, neʼe mole ʼi ai he temi neʼe mātou māʼuʼuli masiva ai. Kae neʼe haga tuputupu tamatou fiafia pea ʼi ʼihi temi neʼe mātou lava tokoni ki ʼihi neʼe māʼuʼuli faigataʼaʼia.
ʼI te temi nei, ʼe au fiafia ʼaupito ʼi taku sio ki taku fānau “e [māʼuʼuli] . . . i te mooni.” (3 Soane 4) Ko taku taʼahine ko Melaine, ʼe ina muliʼi tona ʼohoana ʼaē ʼe taupau faka siliko pea mo gāue feʼaluʼaki. Ko taku taʼahine ko Andrea mo tona ʼohoana ʼe nā pionie makehe, pea ʼe ina muliʼi tona ʼohoana mokā ina ʼaʼahi te kokelekasio ʼi te temi ʼaē ʼe ina fetogi te taupau faka siliko. Ko taku tama ko Ewan mo tona ʼohoana ʼe nā pionie makehe, pea ko Ewan ʼe ko te tagata ʼāfea. Ko taku tahi taʼahine, ia Ava-Gay, ʼe gāue mo tona ʼohoana ʼi te pilo ʼa te kau Fakamoʼoni ʼa Sehova ʼi Jamaïque. Ko Jennifer, mo Genieve, pea mo Nicole mo ʼonatou ʼohoana pea mo tanatou fānau ʼe nātou gāue mālohi ʼi ʼonatou kokelekasio. Ko Marseree ʼe nofo mo au, pea ʼe mā kau ki te kokelekasio ʼo Port Morant. ʼE lahi taku ʼu tapuakina, koteʼuhi ko taku ʼu tamaliki fuli e toko valu ʼe kei nātou hoko atu tanatou tauhi kiā Sehova.
Kua haʼu toku temi finematuʼa pea mo taku mahamahaki. Kua au tau nei mo te mahaki ʼaē ko te ʼola ʼo te ʼu hokoga hui, kae ʼe kei au gāue pionie pe. Kae mole heʼeki faʼa fualoa, neʼe kua faigataʼa ʼaupito haku feʼaluʼaki ʼi te ʼu ʼapi ʼo te koga meʼa ʼe au nofo. Neʼe kua faigataʼa taku fakahoko ia taku minisitelio. Neʼe au faigaʼi te ʼaka lelue pea neʼe au sio ʼe faigafua age ʼi te haʼele. Koia neʼe au toʼo taku lelue pea neʼe au kamata fakaʼaogaʼi. ʼI te kamata, neʼe mamahi taku fānau ʼi tanatou sisio ki tanatou faʼē ʼe ʼaka lelue logola tona ʼola. Kae neʼe nātou fiafia ʼaupito ʼi tanatou sisio mai ʼe au haga fai faka mafola ʼo mulimuli ki te meʼa neʼe au loto kiai.
ʼE au fiafia ʼaupito ʼi taku sio ki te hahaʼi ʼaē neʼe au fai tanatou ako faka Tohi-Tapu ʼe nātou tali te moʼoni. ʼE au faikole tuʼumaʼu ke tokoni ia Sehova ki toku famili kātoa ke nātou nonofo agatonu kiā te ia ʼi te temi nei ʼo aʼu ki te fakaʼosi pea mo talu ai. ʼE au fakavikiviki pea mo fakafetaʼi kiā Sehova, “ia [Ia] ʼAē ʼe Fagono ki te faikole,” ʼi tana faka fealagia mai ke au fakalaka ʼi te faigataʼa ʼaē ko te taupau ʼo taku ʼu tamiliki e toko valu ʼi tana ʼu ala.—Pesalemo 65:2.
[Paki ʼo te pasina 10]
Ko au mo taku fānau, mo tonatou ʼu ʼohoana pea mo toku ʼu mokopuna
[Paki ʼo te pasina 12]
ʼE au fakaʼaogaʼi nei te lelue moʼo fakahoko toku minisitelio