Ko Te Fakatahiʼi ʼo Te ʼu Meʼa ʼAē ʼi Te Lagi Pea Mo Te ʼu Meʼa ʼAē ʼi Te Kele
“ ʼE fai pe ki te meʼa ʼaē ʼe ina leleiʼia . . . [ke] toe fakatahiʼi ia meʼa fuape iā Kilisito, te ʼu meʼa ʼaē ʼi te lagi pea mo te ʼu meʼa ʼaē ʼi te kele.”—Efeso 1:9, 10, MN.
1. Koteā “te meʼa ʼaē ʼe . . . leleiʼia” e Sehova ke fai ʼo ʼuhiga mo te lagi pea mo te kele?
KO TE TOKALELEI ʼO TE MALAMANEI! ʼE ko te fakatuʼutuʼu fakakolōlia ʼaia ʼa Sehova, “te Atua o te tokalelei.” (Hepeleo 13:20) Neʼe ina takitaki te ʼapositolo ko Paulo ke ina tohi, ko “te meʼa ʼaē ʼe ina leleiʼia” ʼe ko te “toe fakatahiʼi ia meʼa fuape iā Kilisito, te ʼu meʼa ʼaē ʼi te lagi pea mo te ʼu meʼa ʼaē ʼi te kele.” (Efeso 1:9, 10, MN ) ʼI te vaega ʼaia, koteā te faka ʼuhiga ʼo te ‘toe fakatahiʼi’? ʼE ʼui fēnei e te tagata sivi Tohi-Tapu ko J. B. Lightfoot: “ ʼE faka ʼuhiga te kupu ʼaia ki te logo tahi ʼo te ʼatulaulau kātoa, ʼe mole toe ʼi ai anai he ʼu meʼa ʼe mole pipiki ki te fakatuʼutuʼu ʼaia pea mo fakatupu tokakovi, kae ʼe nātou tokagaʼi tāfito pe ia Kilisito pea mo nātou logo tahi iā te ia. Ko te agahala mo te mate, mo te lotomamahi pea mo te maʼuli fuanoa ʼe pulihi anai.”
“Te ʼu Meʼa ʼAē ʼi Te Lagi”
2. Ko ai “te ʼu meʼa ʼaē ʼi te lagi” ʼe tonu ke fakatahiʼi?
2 Neʼe fakahā fakanounou e te ʼapositolo ko Petelo te ʼamanaki taulekaleka ʼo te kau Kilisitiano moʼoni, ʼi tana tohi fēnei: “O hage ko tana fakapapau, e tou amanaki ki he lagi foou mo he kele foou, e mauli i ai te susitisia.” (2 Petelo 3:13) Ko te “lagi foou” ʼaē ʼe fakapapau mai ʼi henī ʼe ko te puleʼaga foʼou, ia te Puleʼaga faka Mesianike. Ko “te ʼu meʼa ʼi te lagi” ʼaē ʼe talanoa kiai Paulo ʼi tana tohi ki te kau Efeso ʼe tonu ke fakatahiʼi “iā Kilisito.” ʼE faka tuʼakoi te hahaʼi ʼaē neʼe filifili ke nātou kaugā hau mo Kilisito ʼi selo. (1 Petelo 1:3, 4) Ko te toko 144 000 kau Kilisitiano fakanofo ʼaia neʼe “totogi mai te kele,” “neʼe totogi mai te hahaʼi,” ke nātou kaugā tofiʼa fakatahi mo Kilisito ʼi te Puleʼaga ʼi selo.—Apokalipesi 5:9, 10; 14:3, 4, MN; 2 Kolonito 1:21; Efeso 1:11; 3:6.
3. He koʼe ʼe feala ke tou ʼui ko te kau fakanofo ʼe nātou ‘heheka ʼi te ʼu nofoʼaga ʼi selo’ logola ʼe kei nātou māʼuʼuli ʼi te kele?
3 Ko te kau Kilisitiano fakanofo ʼe toe fakatupu nātou, peʼe nātou toe tutupu ake, ʼaki te gāue ʼo te laumālie maʼoniʼoni, ke nātou liliu ko te ʼu foha fakalaumālie ʼo Sehova. (Soane 1:12, 13; 3:5-7) ʼI tanatou liliu ʼaia ko te ʼu “foha” ʼo Sehova, ʼe nātou liliu ko te ʼu tēhina ʼa Sesu. (Loma 8:15; Efeso 1:5) Koia, tatau aipe peʼe kei nātou māʼuʼuli ʼi te kele, kae ʼe ʼui ʼe ‘fakatuʼuake nātou pea mo nātou heheka fakatahi ʼi te ʼu nofoʼaga ʼi selo fakatahi mo Kilisito Sesu.’ (Efeso 1:3; 2:6) ʼE nātou maʼu te tuʼulaga fakalaumālie māʼoluga ʼaia he neʼe “fakaʼiloga nātou ʼaki te laumālie maʼoniʼoni ʼaē neʼe fakapapau, ʼaē ʼe ko he fakamoʼoni fakatomuʼa ʼo [tanatou] tofiʼa” ʼaē ka nātou maʼu ʼi selo. (Efeso 1:13, 14, MN; Kolose 1:5) Koia, ʼe tonu ke fakatahiʼi “te ʼu meʼa [ʼaia] ʼi te lagi,” ʼaē kua faka tuʼakoi e Sehova tonatou kaugamālie.
Te Kamata ʼo Te Fakatahiʼi
4. Neʼe kamata ʼanafea ia te fakatahiʼi ʼo “te ʼu meʼa ʼaē ʼi te lagi,” pea neʼe hoko feafeaʼi?
4 ʼO mulimuli ki te gāue ʼaē ʼe fai e Sehova, ko te fakatahiʼi ʼo “te ʼu meʼa ʼaē ʼi te lagi” neʼe kamata “ ʼi te fakaʼosi ʼo te ʼu temi ʼaē kua fakakatofa.” (Efeso 1:10, MN ) Neʼe hoko te temi ʼaia ʼi te Penikosite ʼo te taʼu 33 ʼo totatou temi. ʼI te ʼaho ʼaia, neʼe tufa te laumālie maʼoniʼoni ki te kau ʼapositolo pea mo te ʼu tisipulo, tagata pea mo fafine. (Gaue 1:13-15; 2:1-4) Neʼe ko te fakamoʼoni ʼaia ʼo te kua hoko ʼo te fuakava foʼou, pea mo te kamata ʼo te kokelekasio faka Kilisitiano pea mo te puleʼaga foʼou ʼo te Iselaele fakalaumālie, “te Iselaele a te Atua.”—Kalate 6:16; Hepeleo 9:15; 12:23, 24.
5. He koʼe neʼe fakatupu e Sehova he “puleʼaga” foʼou moʼo fetogi te Iselaele ʼo te temi muʼa?
5 Ko te fuakava ʼo te Lao ʼaē neʼe fai mo te Iselaele ʼo te temi muʼa, neʼe mole ina fakaliliu ia Iselaele ko “he puleʼaga faka pelepitelo pea mo he puleʼaga maʼoniʼoni” ke gāue ʼo talu ai ʼi selo. (Ekesote 19:5, 6) Neʼe ʼui fēnei e Sesu ki te kau takitaki lotu Sutea: “E too anai maia koutou te Puleaga o te Atua pea e foakiʼage anai ki he puleaga e ina fakafua anai.” (Mateo 21:43) Ko te kau faʼu ʼo te puleʼaga ʼaia, ia te Iselaele fakalaumālie, ʼe ko te kau Kilisitiano fakanofo ʼaē ʼe kau ki te fuakava foʼou. Neʼe tohi fēnei e te ʼapositolo ko Paulo kiā nātou ʼaia: “Ko koutou e ko te hahai filifiliʼia, ko te kautahi fakapelepitelo o te hau, ko te hahai kua mau e te Atua, koteuhi ke koutou tala te u gaue taualuga a Ia ae nee ina paui koutou mai te u fakapouli. Ia koutou nee mole ko hana hahai i te temi mua, kae i te temi nei kua koutou hoko ko te hahai a te Atua.” (1 Petelo 2:9, 10) Neʼe mole kei faka ʼuhiga ia Iselaele ʼe ko te hahaʼi ʼaē neʼe fai e Sehova hana fuakava mo nātou. (Hepeleo 8:7-13) Ohage ko tona fakakikite e Sesu, ko te pilivilesio ʼaē ke kau ki te Puleʼaga faka Mesianike neʼe toʼo mai ia nātou pea neʼe foaki ki te toko 144 000 ʼo te Iselaele fakalaumālie.—Apokalipesi 7:4-8.
Neʼe Ina Fai Mo Nātou Te Fuakava ʼo ʼUhiga Mo Te Puleʼaga
6, 7. Koteā te fuakava makehe ʼaē neʼe fai e Sesu mo tona ʼu tēhina ʼaē neʼe fakanofo ʼaki te laumālie, pea koteā tona faka ʼuhiga kiā nātou?
6 ʼI te po ʼaē neʼe fakatuʼu ai e Sesu te Fakamanatu ʼo tana mate, neʼe ina ʼui fēnei ki tana kau ʼapositolo agatonu: “Ko koutou ae nee nonofo mo au i oku temi ahiahiʼi; o hage ko toku filifili e taku Tamai, kuʼau filifili kia koutou he Puleaga. Ke koutou kakai mo iʼinu i toku laupapa i toku puleaga, pea e koutou afio anai i he u afioʼaga o fakamauʼi ia hako e hogofulu-ma-lua o Iselaele.” (Luka 22:28-30) ʼE talanoa henī Sesu ki te fuakava makehe ʼaē neʼe ina fai mo tona ʼu tēhina e toko 144 000 ʼaē neʼe fakanofo ʼaki te laumālie, ʼaē neʼe nonofo “agatonu o kaku ki te mate” pea mo nātou ‘mālo.’—Apokalipesi 2:10; 3:21.
7 Ko te tokosiʼi ʼaia, ʼe nātou fakafisi ki te ʼamanaki ʼaē ke nātou māʼuʼuli ʼo heʼegata ʼi te kele. ʼE nātou kaugā hau anai mo Kilisito ʼi selo, ʼo heheka ʼi he ʼu hekaʼaga faka hau moʼo fakamāuʼi ia te malamanei. (Apokalipesi 20:4, 6) Tou vakaʼi ʼi te temi nei te tahi ʼu vaega ʼe faka ʼuhiga ʼāteaina pe ki te kau fakanofo ʼaia, pea ʼe fakahā ai pe koʼe ko “te tahi ʼu ōvi” ʼe mole nātou ʼinu te vino pea mo kai te pane ʼi te Fakamanatu ʼo te mate ʼa Sesu.—Soane 10:16, MN.
8. Koteā ʼaē ʼe fakahā e te kau fakanofo ʼi tanatou kai ki te pane? (Vakaʼi te fakamatala ʼaē ʼe ʼātakai ʼi te pasina 9.)
8 ʼE hoko anai he ʼu mamahi ki te kau fakanofo ohage ko Kilisito, pea ʼe nātou tali ke nātou mamate ohage ko te mate ʼa Sesu. ʼE kau Paulo iā nātou ʼaia, koia neʼe ina tali te ʼu sākilifisio fuli ʼaē neʼe tonu ke ina fai ke feala hana “maʼu ia Kilisito . . . ke ina ʼiloʼi ia ia pea mo te mālohi ʼo tana fakatuʼuake pea mo kau ki tona ʼu mamahi.” Ei, neʼe tali e Paulo “ke mate ohage ko ia.” (Filipe 3:8, 10, MN ) Tokolahi te kau Kilisitiano fakanofo neʼe nātou kātakiʼi ʼi tonatou sino “te gaohi koviʼi ʼaē neʼe fai kiā Sesu.”—2 Kolonito 4:10, MN.
9. ʼO ai te sino ʼaē ʼe fakatātā e te pane ʼi te ʼAho Fakamanatu?
9 ʼI tana fakatuʼu te Taumafa ʼo te ʼAliki, neʼe ʼui fēnei e Sesu: “Ko te meʼa ʼaenī ʼe ina fakatātā toku sino.” (Maleko 14:22, MN ) Neʼe talanoa ki tona sino, ʼaē ka tāmateʼi pea mo fakapōgi. Ko te pane ʼaē neʼe mole hona meʼa fakatupu neʼe ko he fakatātā lelei ʼaia ʼo tona sino. Koteā tona tupuʼaga? Heʼe ʼi te Tohi-Tapu, ko te meʼa fakatupu ʼe faka ʼuhiga ki te agahala pea mo te agakovi. (Mateo 16:4, 11, 12; 1 Kolonito 5:6-8) Ko Sesu neʼe haohaoa, pea neʼe mole he agahala ʼi tona sino. Neʼe ina momoli tona sino haohaoa ʼaia ko he sākilifisio ki te fai fakalelei. (Hepeleo 7:26; 1 Soane 2:2) ʼE fua lelei ai ki te kau Kilisitiano agatonu fuli, peʼe ko tanatou ʼamanaki ko te maʼuli ʼi selo peʼe ko te maʼuli heʼegata ʼi te palatiso ʼi te kele.—Soane 6:51.
10. Ko nātou ʼaē ʼe nātou ʼiʼinu te vino ʼi te ʼAho Fakamanatu, ‘ ʼe nātou kau feafeaʼi ki te taʼataʼa ʼo Kilisito’?
10 ʼO ʼuhiga mo te vino ʼaē ʼe ʼinu e te kau Kilisitiano fakanofo ʼi te ʼAho Fakamanatu, neʼe tohi fēnei e Paulo: “Ko te ipu ʼo te tapuakina ʼaē ʼe mātou tapuakiʼi ʼe mole ko he kau koa ʼaia ki te taʼataʼa ʼo Kilisito?” (1 Kolonito 10:16, MN ) Ko nātou ʼaē ʼe nātou ʼiʼinu te vino ʼe nātou kau feafeaʼi ki “te taʼataʼa ʼo Kilisito”? ʼE mahino ia ʼe mole tonu anai ke nātou foaki he sākilifisio moʼo fai ʼaki te totogi, ke feala hanatou kau kiai, heʼe toe ʼaoga foki la kiā nātou ke fakamolemole tanatou ʼu agahala. ʼAki tanatou tui ki te mālohi fai fakalelei ʼo te taʼataʼa ʼo Kilisito, ʼe fakamolemole tanatou ʼu agahala pea ʼe tala ʼe nātou faitotonu ki te maʼuli ʼaē ʼi selo. (Loma 5:8, 9; Tito 3:4-7) ʼAki te taʼataʼa ʼo Kilisito, ko te toko 144 000 kau tofiʼa mo Kilisito, ʼe “faka maʼoniʼoniʼi” nātou, peʼe tuku keheʼi nātou, kua fakamaʼa nātou mai te agahala, ke nātou liliu ko “he kau maʼoniʼoni.” (Hepeleo 10:29; Taniela 7:18, 27; Efeso 2:19) Ei, ʼaki te taʼataʼa ʼaē neʼe liligi e Kilisito, neʼe ina “totogi maʼa te ʼAtua te ʼu hahaʼi mai te ʼu telepi kehekehe, mo te ʼu lea kehekehe, mo te ʼu hahaʼi kehekehe pea mo te ʼu puleʼaga kehekehe, pea neʼe [ina] fakaliliu ia nātou ko he puleʼaga pea mo he kau pelepitelo maʼa totatou ʼAtua, pea ʼe tonu ke nātou hau ki te kele.”—Apokalipesi 5:9, 10, MN.
11. Koteā ʼaē ʼe fakahā e te kau fakanofo ʼi tanatou ʼinu ia te vino ʼi te ʼAho Fakamanatu?
11 ʼI te fakatuʼu e Sesu ia te ʼAho Fakamanatu ʼo tona mate, neʼe ina foaki te ipu vino ki tana kau ʼapositolo agatonu pea mo ʼui fēnei maʼana: “Koutou ʼiʼinu fuli kiai; heʼe ko te meʼa ʼaenī ʼe ina fakatātā toku ‘taʼataʼa ʼo te fuakava,’ ʼaē ʼe tonu ke liligi maʼa te tokolahi ki te fakamolemole ʼo te ʼu agahala.” (Mateo 26:27, 28, MN ) Ko te toto ʼa te ʼu vitulo pea mo ʼaē ʼa te ʼu tao neʼe nā fakamoʼoni ia te fuakava ʼo te Lao ʼaē neʼe fai e te ʼAtua mo te puleʼaga ʼo Iselaele, ʼo toe feiā aipe ko te taʼataʼa ʼo Sesu ʼe ina fakamoʼoni ia te fuakava foʼou ʼaē neʼe fai e Sehova mo te Iselaele fakalaumālie, ʼaē neʼe kamata ʼi te Penikosite ʼo te taʼu 33 ʼo totatou temi. (Ekesote 24:5-8; Luka 22:20; Hepeleo 9:14, 15) ʼI te ʼinu ʼa te kau fakanofo ia te vino ʼaē ʼe ina fakatātā te “taʼataʼa ʼo te fuakava,” ʼe nātou fakahā ai ʼe nātou kau ki te fuakava foʼou pea nātou maʼu te ʼu lelei ʼo te fuakava ʼaia.
12. ʼE papitemaʼi feafeaʼi te kau fakanofo ʼi te mate ʼa Kilisito?
12 ʼE toe fakamanatuʼi ki te kau fakanofo te tahi faʼahi. Neʼe ʼui fēnei e Sesu ki tana ʼu tisipulo agatonu: “Ko te ipu ae e au inu e [koutou] inu anai, pea mo te papitema anai ae e papitemai aki ia au, e papitemai ai anai [koutou].” (Maleko 10:38, 39) Neʼe ʼui e te ʼapositolo ko Paulo ko te kau Kilisitiano ʼe ‘papitemaʼi nātou ʼi te mate ʼo Kilisito.’ (Loma 6:3) Ko te maʼuli ʼa te kau fakanofo ʼe ko he maʼuli faka sākilifisio. Ko tanatou mate ʼe ko he mate faka sākilifisio heʼe nātou fakafisi ki te maʼuli heʼegata ʼi te kele. Ko te papitema ʼo te kau Kilisitiano fakanofo ʼaia ʼi te mate ʼo Kilisito, ʼe kātoa anai mokā ʼosi tanatou mamate agatonu pea fakatuʼuake nātou ke nātou liliu ko he ʼu laumālie ʼe nātou “nofo hau fakatahi” mo Kilisito ʼi selo.—2 Timoteo 2:10-12, MN; Loma 6:5; 1 Kolonito 15:42-44, 50.
Ko Te Kai ʼo Te Pane Pea Mo Te ʼInu ʼo Te Vino
13. He koʼe ʼe mole kai te pane pea mo ʼinu te vino e nātou ʼaē ko tanatou ʼamanaki ko te māʼuʼuli ʼi te kele, kae he koʼe ʼe nātou kau ki te ʼAho Fakamanatu?
13 Ko te faka ʼuhiga kātoa ʼaia ʼo te kai ʼo te pane pea mo te ʼinu ʼo te vino ʼi te ʼAho Fakamanatu. Koia ʼe mole lelei anai kiā nātou ʼaē ko tanatou ʼamanaki ko te māʼuʼuli ʼi te kele ke nātou ʼinu te vino pea mo kai te pane ʼo te ʼaho ʼaia. ʼE ʼiloʼi e nātou ʼaē ko tanatou ʼamanaki ʼaia, ʼe mole fakanofo nātou ke nātou kau ki te sino ʼo Kilisito, pea ʼe mole nātou kau ki te fuakava foʼou ʼaē neʼe fai e Sehova mo nātou ʼaē ka kaugā hau mo Sesu Kilisito. Mai tona ʼaluʼaga ʼaē ko “te ipu” ʼe ina fakatātā te fuakava foʼou, ʼe gata pe kiā nātou ʼaē ʼe kau ki te fuakava foʼou te fealagia ʼaē ke nātou kai te pane pea mo ʼinu te vino. Ko nātou ʼaē ʼe nātou fakatalitali ki te maʼuli heʼegata pea mo haohaoa ʼi te kele, ʼi te pule ʼo te Puleʼaga, ʼe mole papitemaʼi nātou ʼi te mate ʼo Sesu pea mo paui nātou ke hau mo ia ʼi selo. Kapau ʼe nātou kai te pane pea mo ʼinu te vino, pea ʼe nātou fakaʼaogaʼi anai he ʼu meʼa ʼe mole fakagafua kiā nātou. Ko te tupuʼaga ʼaia ʼo tanatou mole kai te pane pea mo ʼinu te vino mokā natou kau ki te ʼAho Fakamanatu, kae ʼe nātou ʼolo ʼo kau kiai ʼaki he aga fakaʼapaʼapa. ʼE nātou loto fakafetaʼi kiā meʼa fuli ʼaē neʼe fai e Sehova maʼa nātou ʼaki tona ʼAlo, ʼo kau kiai tana fakamolemole ʼaki te taʼataʼa ʼaē neʼe liligi e Kilisito.
14. Koteā te loto mālohi fakalaumālie ʼaē ʼe maʼu e te kau fakanofo mokā nātou kai te pane pea mo ʼinu te vino?
14 Kua vave ʼosi te fakaʼiloga ʼo te kau Kilisitiano tokosiʼi ʼaē ka kaugā hau mo Kilisito ʼi selo. ʼO aʼu ki te fakaʼosi ʼo tonatou maʼuli faka sākilifisio ʼi te kele, ʼe maʼu he loto mālohi fakalaumālie e te kau fakanofo ʼi tanatou kai ki te pane pea mo ʼinu ki te vino ʼi te ʼAho Fakamanatu. ʼE nātou logo tahi mo tonatou ʼu tēhina mo tuagaʼane ʼaē ʼe nātou kau ki te sino ʼo Kilisito. ʼI tanatou kai te pane pea mo ʼinu te vino, ʼe nātou manatuʼi ai tonatou maʼua ʼaē ke nātou nonofo agatonu ʼo aʼu ki te mate.—2 Petelo 1:10, 11.
Te Fakatahiʼi ʼo “Te ʼu Meʼa ʼAē ʼi Te Kele”
15. Ko ai ʼaē ʼe tānaki ia tafa ʼo te kau Kilisitiano fakanofo?
15 Talu mai te vaelua ʼo te ʼu taʼu 1930, neʼe lagolago ki te kau fakanofo te “tahi ʼu ōvi” ʼaē ʼe tuputupu, ʼaē ʼe mole nātou kau ki te “kiʼi faga ōvi” pea ko tanatou ʼamanaki ko te māʼuʼuli ʼo heʼegata ʼi te kele. (Soane 10:16, Luka 12:32, MN; Sakalia 8:23) ʼE nātou liliu ko te ʼu kaumeʼa agatonu ʼo te ʼu tēhina ʼa Kilisito, ʼo nātou tokoni lelei ki te faka mafola ʼo “te logo lelei ʼaenī ʼo te puleʼaga” ko he fakamoʼoni ki te ʼu puleʼaga fuli. (Mateo 24:14, MN; 25:40) ʼI tanatou fai ia te gāue ʼaia, ʼe nātou maʼu te faigamālie ke tali lelei nātou e Kilisito, ohage ko hana ʼu “ovi”, ʼo nātou tutuʼu “i tona mataù,” te tuʼulaga ʼofaina, ʼi te temi ʼaē ka haʼu ai ʼo fakamāuʼi te ʼu puleʼaga. (Mateo 25:33-36, 46) ʼAki tanatou tui ki te taʼataʼa ʼo Kilisito, ʼe ko nātou anai ia te “hahaʼi tokolahi” ʼaē ka hāo ʼi “te mamahi lahi.”—Apokalipesi 7:9-14, MN.
16. Ko ai ʼaē ka kau anai ki te ʼu “meʼa ʼaē ʼi te kele,” pea koteā anai te fealagia ʼaē ka tuku age kiā nātou ke nātou liliu ko “te u fanau a te Atua”?
16 Ka ʼosi anai ia te fakaʼiloga ʼo te toko 144 000, pea ʼe tuku ake anai ia te ʼu “matagi” ʼo te fakaʼauha ke nātou tō ki te tuʼu agakovi ʼa Satana ʼi te kele. (Apokalipesi 7:1-4) Lolotoga te ʼAfio iā Taʼu e Afe ʼa Kilisito pea mo tana ʼu hau pea mo pelepitelo, ʼe hilifaki anai ki te hahaʼi tokolahi ia te lauʼi miliale hahaʼi ʼaē ka fakatuʼuake. (Apokalipesi 20:12, 13) ʼE nātou maʼu anai te faigamālie ʼaē ke nātou liliu ʼo talu ai, ko he ʼu hahaʼi fakalogo ʼa te Hau Mesianike, ia Kilisito Sesu. ʼI te fakaʼosi ʼo te ʼAfio iā Taʼu e Afe, ʼe hoko anai te ʼahiʼahi fakaʼosi ki te ʼu “meʼa fuli [ʼaia] ʼo te kele.” Ko nātou ʼaē ka nonofo agatonu, ʼe nātou liliu anai ko “te u fanau a te Atua” ʼi te kele.—Efeso 1:10; Loma 8:21, MN; Apokalipesi 20:7, 8.
17. ʼE hoko feafeaʼi anai ia te fakatuʼutuʼu ʼa Sehova?
17 Koia, ʼaki tana fai fakapotopoto ia tana ʼu gāue, ʼe fakahoko anai e Sehova tana fakatuʼutuʼu, ʼaē ko “te toe fakatahiʼi ia meʼa fuape iā Kilisito, te ʼu meʼa ʼaē ʼi te lagi pea mo te ʼu meʼa ʼaē ʼi te kele.” Ko te ʼu ʼāselo pea mo te hahaʼi ʼe nātou fakatahitahi anai ʼi te tokalelei, mo nātou fiafia ʼi te fakalogo ki te pule faitotonu ʼa Sehova, ʼaē ʼe ina fai te fakatuʼutuʼu lahi.
18. Koteā anai tona fua lelei ki te kau fakanofo pea mo tonatou ʼu kaumeʼa tanatou kau ki te Fakamanatu ʼo te Mate ʼa Sesu?
18 ʼE ko he meʼa fakaloto mālohi anai ki te tui ʼa te kau Kilisitiano fakanofo ʼaē kua lāvaki pea mo te ʼu lauʼi miliona tahi ʼu ōvi tanatou fakatahitahi ʼi te ʼaho 12 ʼo ʼApelili 2006! ʼE nātou fakamanatuʼi anai te mate ʼo Kilisito, ohage pe ko tona fakatotonu fēnei e Sesu: “Koutou fai te mea aeni mo oku fakamanatu.” (Luka 22:19) Ko nātou fuli ʼaē ka kau kiai ʼe tonu ke nātou manatuʼi te ʼu meʼa ʼaē neʼe fai e Sehova maʼa nātou ʼaki tona ʼAlo ʼofaina, ia Kilisito Sesu.
Ko Te Fakamanatu
• Koteā te fakatuʼutuʼu ʼa Sehova maʼa te ʼu meʼa ʼaē ʼi te lagi pea mo te ʼu meʼa ʼaē ʼi te kele?
• Ko ai “te ʼu meʼa ʼaē ʼi te lagi,” pea neʼe fakatahiʼi feafeaʼi nātou?
• Ko ai “te ʼu meʼa ʼaē ʼi te kele,” pea koteā tanatou ʼamanaki?
[Talanoa ʼo te pasina 9]
“Te Sino ʼo Kilisito”
Iā 1 Kolonito 10:16, 17, MN, ʼi tana palalau ki te maʼuhiga ʼaupito ʼo te pane ki te ʼu tēhina ʼa Kilisito ʼaē neʼe fakanofo ʼaki te laumālie, neʼe talanoa Paulo ʼo ʼuhiga mo te “sino” ʼi hona ʼaluʼaga makehe. Neʼe ina ʼui fēnei: “Ko te pane ʼaē ʼe tou tofitofi ʼe mole koa la ko he kau [ʼa tatou] ki te sino ʼo Kilisito? Heʼe ʼuhi ko te pane e tahi, ko tatou ko te sino e tahi, logola ʼe tou tokolahi, heʼe tou kau fuli ki te pane ʼaia e tahi.” Ka kai te kau Kilisitiano fakanofo ki te pane ʼo te Fakamanatu, ʼe nātou tala ai tanatou logo tahi ʼi te kokelekasio ʼo te kau fakanofo, ʼaē ʼe hage he sino pea ko tona ʼUlu ʼe ko Kilisito.—Mateo 23:10; 1 Kolonito 12:12, 13, 18.
[Paki ʼo te pasina 9]
He koʼe ʼe gata pe ki te kau fakanofo te fealagia ʼaē ke nātou kai te pane pea mo ʼinu te vino?