Kotou Tali Tuʼumaʼu Ia Te Fakatonutonu ʼa Sehova
“ ʼAua naʼa ke fakafisi ki te fakatonutonu ʼa Sehova.”—Tāʼaga Lea 3:11.
1. He koʼe ʼe tonu ke tou tali ia te fakatonutonu ʼa te ʼAtua?
KO TE hau ko Salomone ʼo te Iselaele ʼāfea, ʼe ina foaki mai kiā tātou takitokotahi he tupuʼaga lelei ke tou tali ia te fakatonutonu ʼaē ʼe haʼu mai te ʼAtua. ʼE ʼui fēnei e Salomone: “Ê toku foha, ʼaua naʼa ke fakafisi ki te fakatonutonu ʼa Sehova; pea ʼaua naʼa ke fehiʼa ki tana fai fakatonutonu, koteʼuhi ko ia ʼaē ʼe ʼofa ki ai ia Sehova, ʼe ina fakatonutonuʼi ia, ohagē ko he tamai ʼe ina fakatonutonuʼi tona foha ʼaē ʼe fiafia ai.” (Tāʼaga Lea 3:11, 12) ʼEī, ko takotou Tamai ʼaē ʼe ʼi selō ʼe ina fakatonutonuʼi koutou heʼe ʼofa kiā koutou.
2. Koteā te faka ʼuhiga ʼo te “fakatonutonu,” pea ʼe feafeaʼi he fakatonutonuʼi ʼo he tahi?
2 Ko te “fakatonutonu” ʼe faka ʼuhiga ki he tautea, ki he tūʼā, ki he ako. Neʼe tohi fēnei e te ʼapositolo ko Paulo: “Ko te fakatonutonu fuape e ata mai e mole ko he temi o te fiafia kae ko te temi o te mamahi, kae ki amuli, e ina liufaki kia natou nee ina fai ki ai te fua o te tokalelei mo te susitisia.” (Hepeleo 12:11) Ko te tali pea mo te maʼuliʼi ʼo te fakatonutonu ʼa te ʼAtua, ʼe feala ke tokoni atu ke kotou maʼuli faitotonu pea mo kotou felōgoi lelei mo te ʼAtua māʼoniʼoni ko Sehova. (Pesalemo 99:5) ʼE lagi fakatūʼā anai koutou e he tahi Fakamoʼoni, peʼe ko he ʼu meʼa neʼe kotou logo ʼi te ʼu fono, pea mo takotou ako te Folafola ʼa te ʼAtua pea mo te ʼu tohi faka Tohi-Tapu ʼa “te tagata tauhi ʼapi agatonu.” (Luka 12:42-44, MN ) ʼE kotou loto fakafetaʼi mokā ʼe tonu ke fakatonutonuʼi he meʼa, heʼe feala ai hakotou ʼiloʼi ko te meʼa ʼaia ʼe kovi! Kae kapau neʼe fai he agahala mamafa, ko te fakatonutonu fea ʼaē kā fai anai?
Te ʼu Tupuʼaga ʼAē ʼe Fakamavae Ai ʼIhi
3. Ko te temi fea ʼaē ʼe fakamavae ai he tahi?
3 Ko te ʼu kaugana ʼa te ʼAtua ʼe natou ako te Tohi-Tapu pea mo te ʼu tohi faka Kilisitiano. ʼE fakahā te ʼu lēkula ʼa Sehova ʼi tanatou ʼu fono, mo tanatou ʼu fakatahi lalahi. Koia ko te kau Kilisitiano ʼe natou ʼiloʼi ia te ʼu meʼa ʼaē ʼe fakamaʼua age e Sehova kiā nātou. ʼE hoki fakamavae he tahi ʼi te kokelekasio mo kapau neʼe agahala mamafa kae mole fakahemala.
4, 5. Ko te faʼifaʼitaki faka Tohi-Tapu fea ʼaē ʼe talanoa ʼi henī ʼo ʼuhiga mo te tagata neʼe fakamavae, pea he koʼe neʼe uga te kokelekasio ke ina toe fakahū ia te tagata ki te kokelekasio?
4 Tou vakaʼi te faʼifaʼitaki faka Tohi-Tapu ʼo te tagata neʼe fakamavae. ʼI te kokelekasio ʼi Kolonito neʼe natou tali “[te fai] folonikasio [neʼe] mole fai pē lā ʼi te ʼu puleʼaga, ko he tagata [neʼe] ina maʼu te ʼohoana ʼo tana tamai.” Neʼe uga e Paulo ia te kau Kolonito ke natou “tuku te tagata ʼaia kiā Satana ki te fakaʼauha ʼo te kakano, ke feala he haofaki ʼo te laumālie.” (1 Kolonito 5:1-5, MN ) Kā fakamavae te tagata agahala pea ʼe liliu ia ʼi te temi ʼaia ʼo kaugana kiā Satana, heʼe kua toe liliu ia ʼo lagolago ki te mālama ʼa te Tevolo. (1 Soane 5:19) ʼAki tona fakamavae ʼaia, kua toʼo ʼi te kokelekasio te aga ʼaē ʼe fakatupu kovi pea mo puipui te “laumalie” fakaʼatua peʼe ko tona ʼu kalitātē.—2 Timoteo 4:22; 1 Kolonito 5:11-13.
5 Mole faʼa fualoa kiai, pea neʼe uga e Paulo te kau Kilisitiano ʼo Kolonito ke natou toe fakahū ki te kokelekasio ia te tagata agahala. Koteā tona tupuʼaga? Koteʼuhi ke ʼaua naʼa “kākāʼi [nātou] e Satana,” ko te ʼui ʼaia ʼa te ʼapositolo. Lagi ko te tagata agahala neʼe kua fakahemala pea kua ina fetogi tona maʼuli. (2 Kolonito 2:8-11, MN ) Kanapau lā neʼe mole tali e te kau Kolonito ke toe fakahū te tagata ʼaē neʼe kua fakahemala ki te kokelekasio, pea ko Satana neʼe ina kākāʼi nātou ke natou loto fefeka pea mo puli iā nātou te loto fakamolemole heʼe ko te loto ʼaia ʼo te Tevolo. Koia, neʼe tonu ai ke natou foimo “fakamolemole ki ai . . . pea mo fakafimālieʼi” te tagata ʼaē neʼe fakahemala.—2 Kolonito 2:5-7, MN.
6. He koʼe ʼe tonu ke fakamavae ʼi te kokelekasio ia nātou ʼaē ʼe agahala?
6 He koʼe ʼe tonu ke fakamavae ʼi te kokelekasio ia nātou ʼaē ʼe agahala? Ko te fakamavae ʼe ina fakamaʼa te huafa māʼoniʼoni ʼo Sehova mai te manukinuki pea mo ina puipui te maʼa ʼo tana hahaʼi. (1 Petelo 1:14-16) ʼAki te toʼo ʼi te kokelekasio ʼo te tagata agahala ʼaē ʼe mole fakahemala, ʼe tou lagolago ki te ʼu lēkula ʼa te ʼAtua pea mo tou puipui ia te maʼa fakalaumālie ʼo te kokelekasio. Pea ʼe feala ki te tagata agahala ʼaē ʼe mole fakahemala ke mahino ki te kovi ʼo tana agahala.
ʼE Maʼuhiga Ke Fakahemala He Tahi Mo Kapau ʼe Toe Fia Hū Ki Te Kokelekasio
7. Neʼe feafeaʼi ia Tavite ʼi tana mole kofesioʼi tana ʼu talagataʼa?
7 Tokolahi iā nātou ʼaē ʼe agahala mamafa ʼe natou fakahemala moʼoni ki tanatou ʼu agahala ʼaia, ʼo feala ai ke mole fakamavae nātou ʼi te kokelekasio. Kae ki ʼihi, ʼe lagi mole ko he meʼa faigafua hanatou fakahemala. Kotou tokagaʼi te Hau ʼo Iselaele ko Tavite, ʼaē neʼe ina tohi te Pesalemo 32. ʼE hā ʼi te hiva ʼaia, lolotoga te temi ʼaē neʼe mole kofesioʼi ai e Tavite tana ʼu agahala mamafa, ʼaē neʼe lagi ina fai mo Pati-Sepa, neʼe nofo hoha he neʼe kua liliu tana ʼu agahala ko he meʼa fakatupu lotovaivai kiā ia, ohagē pē ko he fuʼu ʼakau ʼe moamoa ʼuhi ko te vevela. Neʼe lotomamahi ia Tavite ʼi te faʼahi fakasino pea mo tona ʼatamai, kae ʼi te temi ʼaē neʼe ina ‘kofesioʼi ai tana ʼu talagataʼa, neʼe ina maʼu ia te fakamolemole ʼa Sehova.’ (Pesalemo 32:3-5) Ki muli age neʼe hiva fēnei ia Tavite: “Fiafia te tagata ʼaē ʼe mole hili ki ai e Sehova he hala.” (Pesalemo 32:1, 2) ʼE ko he meʼa lelei te maʼu ʼo te loto manavaʼofa ʼo te ʼAtua!
8, 9. ʼE hā feafeaʼi ʼe fakahemala he tahi, pea ʼe maʼuhiga feafeaʼi te faʼahi ʼaia ʼo ʼuhiga mo he toe fakahū ʼa he tahi neʼe fakamavae?
8 Koia, kapau ko te tagata agahala ʼe loto ke ina maʼu ia te loto manavaʼofa, pea ʼe tonu ke fakahemala. Kae kapau ʼe ufiufi he tahi peʼe ina tuʼaniaʼi naʼa ʼiloʼi tana agahala, ʼe mole ko te fakahemala moʼoni ʼaia. Ko te “fakahemala,” ko tona faka ʼuhiga “ke fetogi te fakakaukau ʼa he tahi” ʼo ʼuhiga mo tana aga ʼaē ʼe kovi, heʼe fakahemala ki te meʼa ʼaē neʼe ina fai. Ko he tahi ʼe fakahemala, ʼe nofo ia mo “he loto lavea pea mo taʼomia” pea ʼe loto ia ke ‘fakatokatoka te meʼa ʼaē ʼe kovi’ mo kapau ʼe fealagia.—Pesalemo 51:17; 2 Kolonito 7:11.
9 Ko te fakahemala ʼe ko he faʼahi maʼuhiga ʼaupitō ki te toe fakahū ʼa he tahi ki te kokelekasio faka Kilisitiano. Ko he tahi neʼe fakamavae, ʼe mole ʼui leva ʼuhi heʼe kua hili he temi fualoa ʼe toe fakahū aipē ki te kokelekasio. ʼI muʼa ʼo tona toe fakahū ki te kokelekasio, ʼe tonu muʼa ke ina fai he toe fetogi lahi ʼi tona loto. ʼE tonu ke mahino ki te kovi ʼo tana agahala pea mo te manukinuki ʼaē neʼe fai kiā Sehova pea mo te kokelekasio. ʼE tonu ki te tagata agahala, ke fakahemala, ke ina kole fakamalotoloto te fakamolemole ʼa te ʼAtua, pea ke fakalogo ki tana ʼu lēkula faitotonu. ʼI te temi leva ʼaē ʼe ina fai ai tana kole ke toe fakahū ki te kokelekasio, ʼe tonu ke ina fakahā kua fakahemala moʼoni pea mo fai te “u gaue e tuha mo te fakahemala.”—Gaue 26:20.
He Koʼe ʼe Tonu Ke Kofesioʼi Te Agahala?
10, 11. He koʼe ʼe mole tonu ke tou fufū he agahala?
10 Lagi ko ʼihi ʼaē neʼe agahala, ʼe natou ʼui fēnei anai: ‘Kapau ʼe au fakahā ki he tahi taku agahala, ʼe natou fai mai anai he ʼu fehuʼi ʼe au ufiufi ai pea ʼe lagi tupu ʼaki ai hoku fakamavae ʼi te kokelekasio. Kae kapau ʼe nofo pē mo au taku agahala, ʼe mole hoko anai kiā au te ʼu faʼahi ʼaia pea ʼe mole ʼiloʼi anai taku agahala e he tahi ʼi te kokelekasio.’ Kapau ko ʼihi ʼe natou maʼu ia te ʼu faʼahiga manatu ʼaia, pea ʼe tonu ke natou fakakaukauʼi ia te ʼu faʼahi maʼuhiga ʼaenī kā tou vakaʼi age. Koteā te ʼu faʼahi ʼaia?
11 Ko Sehova ʼe ko “[he] ʼAtua manavaʼofa, pea mo agaʼofa, tuai ʼi te ʼita pea mo mohu ʼi te lotoʼofa pea mo te moʼoni, ʼe ina taupau tona lotoʼofa ki te ʼu toko lauʼi afe hahaʼi, ʼe ina fakamolemole te hala pea mo te talagataʼa pea mo te agahala.” Kae ʼe ina fakatonutonuʼi tana ʼu kaugana “ ʼaki te faitotonu.” (Ekesote 34:6, 7; Selemia 30:11) Kapau neʼe kotou fai he agahala mamafa, ʼe feafeaʼi hakotou maʼu ia te loto manavaʼofa ʼo te ʼAtua mo kapau ʼe kotou fufū takotou agahala? ʼE ʼiloʼi e Sehova te faʼahi ʼaia, pea ʼe mole ina leleiʼia te agahala.—Tāʼaga Lea 15:3; Hapakuke 1:13.
12, 13. Koteā ʼaē ʼe lava hoko mokā fufū he agahala?
12 Kapau neʼe kotou fai he agahala mamafa, ʼe feala mokā ʼe kotou kofesioʼi ke kotou toe maʼu he leʼo ʼo loto ʼe maʼa. (1 Timoteo 1:18-20) Kae kapau ʼe mole kotou kofesioʼi, ʼe feala ke hoha tokotou leʼo ʼo loto, ʼo feala ai hakotou fai he tahi age ʼu agahala. Kotou manatuʼi, neʼe mole kotou agahala pē ki te tagata peʼe ko te kokelekasio, kae neʼe kotou agahala tāfito ki te ʼAtua. Neʼe hiva fēnei te tagata fai pesalemo: “Ko Sehova—ʼe ʼi selō tona ʼafioʼaga. ʼE fakasiosio tona ʼu mata, ko tona ʼu mata gigila ʼe nā sivisivi te ʼu foha ʼo te tagata. Ko Sehova totonu ʼe ina sivisivi te agatonu pea mo te agakovi.”—Pesalemo 11:4, 5.
13 Ko Sehova ʼe mole ina tapuakinaʼi he tahi ʼe ina fufū hana agahala mamafa, pea mo faiga ke nofo ʼi te kokelekasio faka Kilisitiano maʼa. (Sakopo 4:6) Koia, kapau neʼe kotou fai he agahala pea ʼe kotou fia fai ia te meʼa ʼaē ʼe faitotonu, tuku takotou tuʼania kae ke kotou kofesioʼi takotou agahala. Heʼe kapau ʼe mole kotou fai ia te faʼahi ʼaia, ʼe hoha anai tokotou leʼo ʼo loto, tāfito lā mokā kotou lau pea mo logo ki he tokoni ʼo ʼuhiga mo te ʼu faʼahiga agahala ʼaia. Pea ʼe feafeaʼi age lā, mo kapau ʼe toʼo e Sehova tona laumālie iā koutou, ohagē ko tana fai ʼaē ki te Hau ko Saulo? (1 Samuele 16:14) Kapau kua toʼo te laumālie ʼo te ʼAtua iā koutou, ʼe feala pē hakotou toe higa ki he agahala ʼe mamafa age.
Kotou Falala Ki Tokotou ʼu Tehina Agatonu
14. He koʼe ki he tagata agahala ʼe tonu ke ina muliʼi ia te tokoni ʼaē iā Sakopo 5:14, 15?
14 Koia, koteā ʼaē ʼe tonu ke fai e he tagata agahala ʼe fakahemala? “Ke ina pāui ki ʼona tafa te ʼu tagata ʼāfea ʼo te kokelekasio, pea ke natou faikole ʼo ʼuhiga mo ia, ʼo tākai ʼaki te lolo ʼi te huafa ʼo Sehova. Pea ko te faikole ʼo te tui ʼe ina fakamālōlō anai ia ia ʼaē ʼe mahaki, pea ʼe fakatuʼu anai ia ia e Sehova.” (Sakopo 5:14, 15, MN ) Ko he tahi ʼe fakaōvi ki te kau tagata ʼāfea, ʼe faka ʼuhiga ʼe ina “fakatupu te fua ʼaē ʼe gali mo te fakahemala.” (Mateo 3:8, MN ) Ko te ʼu tagata agatonu pea mo lotomahino ʼaia, ʼe natou “faikole [anai] ʼo ʼuhiga mo ia, ʼo tākai ʼaki te lolo ʼi te huafa ʼo Sehova.” Ohagē ko he lolo fakafimālie, ʼe maʼu anai e ia ʼaē ʼe fakahemala moʼoni, ia he loto fīmālie ʼaki tanatou ʼu tokoni faka Tohi-Tapu.—Selemia 8:22.
15, 16. ʼE muliʼi feafeaʼi e te kau tagata ʼāfea Kilisitiano ia te faʼifaʼitaki ʼaē neʼe tuku e te ʼAtua iā Esekiele 34:15, 16?
15 ʼI faʼifaʼitaki ʼofa neʼe tuku mai e totatou Tauhi Ōvi ko Sehova, ʼi te temi ʼaē neʼe ina hāofaki ai te kau Sutea mai tanatou ʼaunofo ʼi Papiloni ʼi te taʼu 537 ʼi muʼa ʼo totatou temi, pea mo te temi ʼaē neʼe ina haofaki ai te Iselaele fakalaumālie mai “Papiloni Lahi” ʼi te taʼu 1919 ʼo totatou temi! (Apokalipesi 17:3-5, MN; Kalate 6:16) ʼAki te faʼahi ʼaia, neʼe ina fakahoko tana fakapapau ʼaenī: “Ko au totonu ʼe au fafaga anai taku faga ōvi, pea ko au totonu ʼe au fakatakoto anai nātou . . . ʼE au kumi anai ia ia ʼaē kua puli, pea ʼe au ʼaumai anai ia ia ʼaē kua tō kehe, pea ʼe au faitoʼo anai ia ia ʼaē ʼe lavea, pea ʼe au toe fakamālohiʼi anai ia ia ʼaē kua mahaki.”—Esekiele 34:15, 16.
16 ʼI hona ʼaluʼaga fakatātā, neʼe fafaga e Sehova tana faga ōvi, ʼo ina fakatakoto nātou ʼi te fīmālie, pea mo ina kumi ia nātou ʼaē neʼe pupuli. ʼO toe feiā pē, ko te kau tagata tauhi ōvi Kilisitiano ʼe natou tōkakaga ʼo fafaga fakalelei ʼi faʼahi fakalaumālie ia te faga ōvi ʼa te ʼAtua pea ke natou maʼuli tokalelei. ʼE kumi e te kau tagata ʼāfea ia te ʼu ōvi ʼaē kua hehē ʼi te kokelekasio. Ohagē pē ko ‘te faitoʼo e te ʼAtua ia ia ʼaē ʼe mahaki,’ ko te kau taupau ʼe natou “faitoʼo” te ʼu ōvi ʼaē neʼe lāvevea ʼi he ʼu palalau neʼe fai e he tahi peʼe ʼi hanatou ʼu agahala ʼa nātou totonu pē. Pea ohagē ko te ‘fakamālohiʼi e te ʼAtua ia ia ʼaē ʼe mahaki,’ ko te kau tagata ʼāfea ʼe tokoni kiā nātou ʼaē ʼe māhahaki ʼi te faʼahi fakalaumālie, ʼuhi ko hanatou agahala.
Te Faʼahiga Tokoni ʼAē ʼe Foaki e Te Kau Tagata Tauhi Ōvi
17. He koʼe koa ʼe mole tonu ke tou tuʼaniaʼi tata ʼolo ʼo kumi tokoni ki te kau tagata ʼāfea ʼi te faʼahi fakalaumālie?
17 ʼE fakalogo lelei te kau tagata ʼāfea ki te tokoni ʼaenī: “Kotou haga manavaʼofa . . . , ʼo kotou fai ʼaki te manavasiʼi.” (Suta 23, MN ) Ko ʼihi Kilisitiano neʼe natou agahala mamafa ʼuhi neʼe natou higa ki te ʼu felāveʼi fakasino heʼeʼaoga. Kae kapau ʼe natou fakahemala moʼoni, ʼe feala hanatou maʼu ia te manavaʼofa, mo he tokoni ʼofa mai te kau tagata ʼāfea ʼaē ʼe nātou fiafia ʼi te tokoni kiā nātou ʼaia ʼi te faʼahi fakalaumālie. Neʼe ʼui fēnei e Paulo, ʼo ʼuhiga mo te ʼu taʼi tagata ʼaia: “ ʼE mole matou pule ki takotou tui, kae ʼe matou kaugā gāue mo koutou ki takotou fakafiafia.” (2 Kolonito 1:24, MN ) Koia, ʼaua naʼa kotou tuʼaniaʼi takotou ʼolo kumi tokoni kiā nātou ʼi te faʼahi fakalaumālie.
18. ʼE tokoniʼi feafeaʼi e te kau tagata ʼāfea he tehina peʼe ko he tuagaʼane neʼe agahala?
18 Kapau neʼe kotou agahala mamafa, he koʼe ʼe kotou lava falala ki te kau tagata ʼāfea? ʼUhi heʼe ko nātou ko te kau tagata tauhi ōvi ʼo te faga ōvi ʼa te ʼAtua. (1 Petelo 5:1-4) ʼE mole ʼi ai he tagata tauhi ōvi ʼofa ʼe ina fakatūʼā he ōvi lavea ʼe vaivai. Koia, kā tokoniʼi e te kau tagata ʼāfea he tehina peʼe ko he tuagaʼane neʼe agahala, ʼe mole natou vakaʼi tāfito anai ia te tūʼā ʼaē kā natou fai kiā ia ʼaē neʼe agahala, kae ʼe natou kumikumi anai pe koʼe neʼe tō ki te agahala ʼaia pea mo vakaʼi, mo kapau ʼe feala, peʼe feafeaʼi hona fakamaliu mai tana aga ʼaē ʼe kovi. (Sakopo 5:13-20) ʼE tonu ki te kau tagata ʼāfea ke natou fakamāu ʼaki te faitotonu pea mo “gaohi fakaleleiʼi . . . te faga ōvi.” (Gaue 20:29, 30, MN; Isaia 32:1, 2) Ohagē pē ko te kau Kilisitiano fuli, ʼe tonu ki te kau tagata ʼāfea ke natou ‘maʼuliʼi te faitotonu, mo te lotoʼofa, pea mo fia mālalo ʼo haʼele mo te ʼAtua.’ (Mikea 6:8) ʼE maʼuhiga te ʼu kalitātē ʼaia ki te ʼu tagata ʼāfea mokā ʼe natou fai he ʼu tonu ʼe pipiki ki te maʼuli pea mo te tauhi taputapu ʼa “te ʼu ōvi ʼo [te] gāueʼaga [ʼa Sehova].”—Pesalemo 100:3.
19. Koteā anai ʼe tonu ke manatuʼi e te kau tagata ʼāfea Kilisitiano mokā natou faigaʼi ke natou fakatonutonuʼi he tahi?
19 Neʼe fakanofo ʼaki te laumālie māʼoniʼoni ia te kau tagata tauhi ōvi Kilisitiano pea ʼe natou tuku ke takitaki nātou e te laumālie ʼaia. Kapau ko “he tagata ʼe fai hana lākahala ia muʼa ʼo hana ʼiloʼi”—ohagē pē ʼe maʼutokā atu—ko te ʼu tagata ʼaē ʼe natou maʼu te ʼu kalitātē fakalaumālie ʼe natou faigaʼi ke natou “fakatonutonuʼi . . . te tagata ʼaia ʼaki he agamalū.” (Kalate 6:1, MN; Gaue 20:28) ʼAki te agamalū kae fakahagatonu ʼo ʼuhiga mo te ʼu lēkula fakaʼatua, ʼe faiga anai te kau tagata ʼāfea ke natou fakatonutonuʼi tana manatu, ohagē ko he tōketā ʼe ina faitoʼo fakalelei he koga ʼo tota sino neʼe fasi, ʼe faiga anai te kau tagata ʼāfea ke natou tekeʼi he mamahi ʼe feala ke hoko kiā ia ʼaē neʼe agahala pea mo fakatokatoka tona fihifihia. (Kolose 3:12) ʼUhi heʼe fakatafito anai ki te faikole pea mo te Tohi-Tapu ia te loto manavaʼofa, ʼe hā anai ʼi te tonu ʼaē kā fai e te kau tagata ʼāfea ia te manatu ʼa te ʼAtua ʼo ʼuhiga mo te agahala.—Mateo 18:18.
20. Ko te ʼu ʼaluʼaga fea ʼaē ʼe lagi ʼaoga ai ke fakatonutonuʼi he tahi e he komitē faifakamāu?
20 Kapau ko he agahala kua ʼiloʼi e te hahaʼi peʼe faifai anai pea ʼiloʼi, ʼe lagi lelei ke fakahā ki te kokelekasio moʼo puipui te maʼa ʼo te kokelekasio. Kapau ʼe tonu ke fakahā he tahi logo ʼo ʼuhiga mo te agahala ʼaē neʼe fai, ʼe tala anai ki te kokelekasio. Lolotoga te temi ʼaē ʼe tokoniʼi fakalaumālie ai he tahi neʼe fakatonutonuʼi e he komitē faifakamāu, ʼe hagē ia ko he tahi ʼe lavea pea ʼe fakaʼaluʼalu ʼo lelei, kae ʼuhi ko tona lavea ʼaia ʼe mole heʼeki ina lava fai kātoa tana ʼu gāue. Lagi ʼe lelei anai lolotoga he temi ke mole fai he ʼu tali e te tagata fakahemala ʼi te ʼu fono. ʼE feala ki te kau tagata ʼāfea ke natou fakatuʼutuʼu ke fai he ako Tohi-Tapu ʼa he tahi neʼe agahala kae fakahemala, moʼo faka mālohiʼi ia ia ʼi he faʼahi ʼe vaivaiʼia ai ke toe liliu ʼo “mālohi ʼi te tui.” (Tito 2:2, MN ) ʼE fai te ʼu gāue fuli ʼaia ʼaki pē te ʼofa kae ʼe mole fai moʼo fakatūʼā te tagata agahala.
21. ʼE feafeaʼi te vakavakaʼi ʼa ʼihi agahala?
21 ʼE lahi te ʼu faʼahi ʼe feala ai ki te kau tagata ʼāfea ke natou foaki he tokoni fakalaumālie. Ohagē lā, ko he tehina neʼe ko tona fihifihia ia te kava ʼi muʼa ʼo tana ʼiloʼi te moʼoni, kae kā tokotahi ʼi tona ʼapi, ʼe lahi fau tana ʼinu kava peʼe tuʼa tahi peʼe tuʼa lua. Peʼe ko he tahi lagi kua fualoa tana liʼaki ʼo tana sikaleti, kae lagi ʼi he temi neʼe lotovaivai ai, neʼe suluka fakafufū tuʼa tahi peʼe tuʼa lua. Logolā neʼe kua faikole pea ʼe tui ko te ʼAtua neʼe kua ina fakamolemole age kiā te ia, kae ʼe tonu anai ke kumi tokoni ki he tagata ʼāfea ke ʼaua naʼa toe higa ki tona vaivaiʼia ʼaia. ʼE lagi ko he tagata ʼāfea e tokotahi peʼe toko lua ʼe nā vakaʼi anai te fihifihia. Kae ko te ʼu tagata ʼāfea peʼe ko he tagata ʼāfea pē e tahi ʼe felogoi anai mo te taupau pelesitā, heʼe lagi ʼe ʼi ai he tahi age ʼu meʼa ke vakaʼi.
Kotou Tali Tuʼumaʼu Te Fakatonutonu ʼa Te ʼAtua
22, 23. He koʼe ʼe tonu ke kotou tali tuʼumaʼu ia te fakatonutonu ʼa te ʼAtua?
22 Moʼo maʼu ia te ʼofa ʼo te ʼAtua, ʼe tonu ki te kau Kilisitiano takitahi ke natou tokagaʼi te fakatonutonu ʼa Sehova. (1 Timoteo 5:20) Kotou fakaʼaogaʼi te ʼu fakatonutonu fuli ʼe kotou maʼu mokā kotou ako te Tohi-Tapu pea mo te ʼu tohi faka Kilisitiano, peʼe mokā kotou logo ki he tokoni ʼe foaki atu ʼi he fono, ʼi he fakatahi lahi ʼa te ʼu kaugana ʼa Sehova. Kotou tōkakaga ʼo fai ia te ʼu aga ʼaē ʼe ʼalutahi mo te finegalo ʼo Sehova. Heʼe tokoni atu anai te fakatonutonu ʼa te ʼAtua moʼo puipui ʼo koutou ʼi te faʼahi fakalaumālie—ko he kaupā mālohi moʼo tauʼi te agahala.
23 Kā kotou tali ia te fakatonutonu ʼa te ʼAtua, pea ʼe feala anai ke kotou nonofo ʼi te ʼofa ʼo te ʼAtua. ʼE moʼoni ia ko ʼihi neʼe fakamavae ʼi te kokelekasio faka Kilisitiano, kae ko te faʼahi ʼaia ʼe feala ke mole hoko kiā koutou mo kapau ʼe kotou “haofaki [tokotou] loto” pea mo kotou ‘haʼele ohagē ko he tagata poto.’ (Tāʼaga Lea 4:23; Efeso 5:15) Kae kapau ʼi te temi nei kua fakamavae koutou, he koʼe koa ʼe mole kotou fai te ʼu fakatuʼutuʼu ʼaē ke toe fakahū ai koutou ki te kokelekasio? ʼE loto ia te ʼAtua, ko nātou fuli ʼaē kua foaki tonatou maʼuli kiā te ia, ke natou tauhi agatonu age kiā te ia ʼaki he “loto fiafia.” (Teutalonome 28:47) ʼE kotou lava fai ia te faʼahi ʼaia ʼo talu ai, mo kapau ʼe kotou tali tuʼumaʼu ia te fakatonutonu ʼa Sehova.—Pesalemo 100:2.
ʼE Kotou Tali Feafeaʼi Anai?
• He koʼe ʼe fakamavae ʼihi ʼi te kokelekasio faka Kilisitiano?
• ʼE hā feafeaʼi te fakahemala moʼoni?
• He koʼe ʼe tonu ke kofesioʼi he agahala mamafa?
• Ko te ʼu ʼaluʼaga fea ʼaē ʼe feala ai ki te kau tagata ʼāfea Kilisitiano ke natou tokoni ki te kau agahala ʼaē ʼe natou fakahemala?
[Paki ʼo te pasina 8]
He koʼe neʼe fai e te ʼapositolo ko Paulo ia te ʼu ako ki te kau Kolonito ʼo ʼuhiga mo te fakamavae ʼo he tahi ʼi te kokelekasio?
[Paki ʼo te pasina 11]
Ohagē ko te ʼu tagata tauhi ōvi ʼo te temi muʼa, ko te kau tagata ʼāfea ʼe natou “faitoʼo” te ʼu ōvi ʼa te ʼAtua ʼaē ʼe lāvevea